Posl. broj: Pp-2957/2022-7

prijepis

Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Stalna služba u Opatiji

Maršala Tita 4

Opatija

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, Stalna služba u Opatiji, po sucu Lori Košak, uz sudjelovanje zapisničarke Slavice Hentić, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika Istarska hiža d.o.o. kao pravne osobe i TČ, kao odgovorne osobe u pravnoj osobi, zbog prekršaja iz članka 229. stavak 1. podstavak 47. u vezi stavka 2. Zakona o radu (NN 93/2014, 127/2017, 98/2019 , 151/2022, 64/2023), i dva prekršaja iz članka 172. stavak 2. točka 5. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18-OUSRH, 62/18, 115/18 i 102/19, 84/21, 119/22) temeljem optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područni ured Rijeka, Služba za nadzor zapošljavanja i upućivanja, Klasa: 116-02/21-01/3536, Urbroj: 443-02-02-11-22-13 od 24.lipnja 2022. nakon zaključene glavne javne rasprave dana 07.ožujka 2025. kojoj je prisustvovao branitelj, a u odsutnosti okrivljenika, temeljem članka 179. Prekršajnog zakona, dana 11. ožujka 2025. objavio je i

p r e s u d i o  j e

Okrivljena pravna osoba Istarska hiža d.o.o., OIB 35536071309, sa sjedištem u [adresa], MBS 040206770, s poslovnim računom otvorenim kod Erste banke Okrivljena odgovorna osoba TČ, OIB [osobni identifikacijski broj], kći T i S r. U, rođena **.**.1947. u [adresa], nastanjena u Opatiji, Stubište Dr.Vande Ekl 8, državljanka R. Hrvatske, član uprave pravne osobe

Krivi su

I/ što je radniku SČ, OIB [osobni identifikacijski broj], koji je radio za poslodavca Istarska hiža d.o.o. [adresa], na poslovima ugostitelja/konobara od 03.rujna 2014. do 31.srpnja 2021:

a) radni odnos prestao temeljem Odluke o izvanrednom otkazu ugovora o radu s danom 31.srpnja 2021., te su istu propustili dostavit imenovanom radniku s danom donošenja Odluke čime su propustili imenovanog radnika obavijestit da mu je radni odnos prestao s danom 31.srpnja 2021. već su mu istu dostavili tek dana 16.kolovoza 2021. putem pošte,

dakle, otkaz nije dostavljen radniku,

čime je pravna osoba počinila prekršaj iz članka 229. stavak 1. podstavak.47 Zakona o radu, a odgovorna osoba u pravnoj osobi prekršaj iz članka 229. stavak 2. u svezi stavka 1.podstavak 47. Zakona o radu,

b) koji radnik je ponovno radio od dana 01.kolovoza 2021. do 17.kolovoza 2021. a propustili su u zakonskom roku od 24 sata od prestanka radnog odnosa, odjaviti osiguranje pri tijelu obveznog mirovinskog osiguranja, nego su za imenovanog radnika odjavu izvršili dana 06.kolovoza 2021. s danom prestanka osiguranja 31.srpnja 2021., te su ponovo propustili u zakonskom roku od 24 sata od prestanka rada, odnosno prestanka radnog odnosa, odjaviti osiguranje pri tijelu obveznog mirovinskog osiguranja, odnosno za imenovanog radnika su odjavu izvršili dana 14.rujna 2021. s danom prestanka osiguranja 17.kolovoza 2021.,

dakle, imenovanom radniku nisu u zakonskom roku od 24 sata od prestanka rada odnosno od prestanka radnog odnosa odjavili osiguranje pri tijelu obveznog mirovinskog osiguranja

čime je pravna osoba počinila prekršaj iz članka 172. stavak 2. točka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju a odgovorna osoba u pravnoj osobi prekršaj iz članka 172. stavak 3. u svezi sa stavkom 2. točka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju, pa se temeljem istih propisa

i z r i č e

Okrivljenoj pravnoj osobi za prekršaj opisan pod:

Ia)primjenom članka 38. stavak 2.točka 1.i 2. Prekršajnog zakona oslobođenje od kazne

Ib)novčana kazna u iznosu od 660,00 (šesto šezdeset/)Eura.

Okrivljenoj odgovornoj osobi za prekršaj opisan pod:

Ia)primjenom članka 38. stavak 2.točka 1.i 2. Prekršajnog zakona oslobođenje od Kazne

Ib)novčana kazna u iznosu od 130,00 (sto trideset/00) Eura.

Temeljem članka 33. stavak 11. Prekršajnog zakona svaki okrivljenik je dužan platiti novčanu kaznu u roku od 90 (devedeset) dana po pravomoćnosti ove presude jer će se u protivnom prisilno naplatiti.

Temeljem članka 152. stavak 3. Prekršajnog zakona smatrat će se da je novčana kazna u cjelini plaćena ako osuđena osoba plati 2/3 izrečene novčane kazne u roku određenom odlukom kojom je ta kazna izrečena.

II/ Temeljem članka 139. stavak 6. Prekršajnog zakona svaki okrivljenik je dužan platiti paušalne troškova prekršajnog postupka u iznosu od 30,00 (trideset/00) eura u roku od 90 (devedeset) dana po pravomoćnosti presude jer će se u protivnom prisilno naplatiti.

Temeljem članka 182.stavak 3. Prekršajnog zakona okrivljenike se

Oslobađa od optužbe

II/ da je radnik SČ, OIB [osobni identifikacijski broj], koji je radio za poslodavca Istarska hiža d.o.o. [adresa], na poslovima ugostitelja/konobara od 03.rujna 2014. do 31.srpnja 2021. ponovno radio od dana 01.kolovoza 2021. do 17.kolovoza 2021. a propustili su u zakonskom roku najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada, prijaviti osiguranje tijelu obveznog mirovinskog osiguranja, nego su za imenovanog radnika osiguranje prijavili dana 14.rujna 2021., s danom početka osiguranja 01.kolovoza 2021.,

dakle, da radniku nisu najranije osam dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada prijavili tijelu obveznog mirovinskog osiguranja,

pa da je time pravna osoba počinila prekršaj iz članka 172. stavak 2. točka 5. Zakona o mirovinskom osiguranju a odgovorna osoba u pravnoj osobi prekršaj iz članka 172. stavak 3. u svezi sa stavkom 2. točka 5. Zakona o mirovinskom osiguranju.

Obrazloženje

1.Državni inspektorat, Područni ured Rijeka, Služba za nadzor zapošljavanja i upućivanja podnijela je optužni prijedlog protiv okrivljenika Istarska hiža d.o.o. kao pravne osobe i TČ, kao odgovorne osobe u pravnoj osobi, zbog prekršaja iz članka 229. stavak 1. podstavak 35. u svezi stavka 2. Zakona o radu i prekršaja iz članka 172. stavak 2. točka 4. i 5. u vezi stavka 3.Zakona o mirovinskom osiguranju a za djela opisana u izreci presude.

2.Okrivljenici su u pisanoj obrani naveli da nisu počinili prekršaje za koje ih se tereti te da su činjenice u konkretnom slučaju paušalno i nepotpuno utvrđene. U konkretnom slučaju, radnik je neprijeporno podnio tužbu protiv I-okrivljene pravne osobe radi poništenja Odluke o izvanrednom otkazu ugovora o radu od 03.rujna 2014. te se taj postupak vodio pred Općinskim sudom u Rijeci pod posl.br.Pr-3920/2021. Navedeni je postupak pravomoćno okončan na način da je radnik, ovdje prijavitelj pravomoćno odbijen s tužbenim zahtjevom. Drugim riječima, Sud je pravomoćno utvrdio kako je Odluka o izvanrednom otkazu ugovora o radu od 03.rujna 2014. zakonita. U ovoj pravnoj stvari, između stranaka ne bi trebalo biti sporno niti to da je radniku, temeljem Odluke o izvanrednom otkazu ugovora o radu od 03.rujna 2014., dana 17.kolovoza 2021. prestao radni odnos kod I-okrivljene pravne osobe jer je neprijeporno radnik upravo s tim danom primio pobijanu Odluku za koju je pravomoćno utvrđeno da je u cijelosti zakonita. Dakle, netočno je utvrđenje iz optužnog prijedloga da Odluka tj. otkaz nije uručena radniku – prijavitelju. Da je radnik doista primio Odluku o izvanrednom otkazu ugovora o radu od 03.rujna 2014. dana 17.kolovoza 2021. jasno proizlazi iz njegovog zahtjeva za zaštitu prava iz radnog odnosa od 18.kolovoza 2021.Radi zaobilaženja bilo kakvih nesporazuma, okrivljenici ukazuju sudu kako je predmetna Odluka o izvanrednom otkazu ugovora o radu od 03.rujna 2014. (bez datuma – donijeta u prvoj polovici mjeseca kolovoza 2021.) te je u istoj Odluci greškom napisano kako radni odnos prestaje s danom kada je tužitelj počinio osobito tešku povredu obveze iz radnog odnosa – 31.srpnja 2021., a ne s danom kada je tužitelj primio Odluku (17.kolovoza 2021.) pa je samo zbog toga tužitelj odjavljen 31.srpnja 2021., ali je odmah po saznanju ove pogreške ponovno prijavljen s 01.kolovoza 2021. tako da de facto radni odnos nije prestao sve do uručenja tužitelju ove Odluke dana 17.kolovoza 2021.Drugim riječima, I-okrivljenik je omaškom, zbog nedovoljnog poznavanja propisa odjavio radnika iz evidencije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje s danom 31.srpnja 2021. kada se je dogodila osobito teška povreda radne obveze, ali je navedenu grešku ispravio bez ikakve štete za radnika na način da je bez odgađanja, odmah od slijedećeg dana, prijavio radnika kod Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje sve do konačne odjave 17.kolovoza 2021. kada je radniku radni odnos prestao temeljem pobijane Odluke. Shodno tome, radnik je primao plaću sve do 17.kolovoza 2021. iako u razdoblju od 31.srpnja 2021. pa sve do 17.kolovoza 2021. nije uopće radio. Dakle, I-okrivljenik je pogrešno u Odluci o otkazu stavio kao dan prestanka radnog odnosa 31.srpnja 2021. te je radnika u skladu s time odjavio iz evidencije obzirom da nije poznavao zakonom definiranu proceduru. Međutim, I-okrivljenik je tu pogrešku otklonio bez odgađanja, pravovremeno i bez ikakvog negativnog učinka za radnika. Okrivljenici stoga kategorički osporavaju da su počinili prekršajno djelo opisano pod toč.I a) jer je predmetna Odluka uredno uručena radniku koji je protiv iste podnio zahtjev za zaštitu prava, kao i preostala dva prekršaja za koja ih se s tim u vezi tereti. Neovisno o svemu prednje iznijetom i samo podredno tome za slučaj da sud ne usvoji gornju argumentaciju okrivljenika, okrivljenici dodatno ukazuju kako se predmetna i navodna prekoračenja minimalna i sami prekršaji apsolutno minornog značaja, te bez ikakvih fiskalnih reperkusija ili posljedica po prava samog radnika koji je za svo vrijeme uredno primio plaću, a državni je fiskus uredno alimentiran davanjima za čitavo razdoblje trajanja radnog odnosa. Drugim riječima, u konkretnom slučaju nije nastala nikakva šteta ni za koga, a prekršaji, ako i postoje, minimalni su i bagatelni i zapravo ne zaslužuju nikakvo kažnjavanje, a prijava za ovakav "učin" (navodnici uopće nisu slučajni) samo je dokaz potpuno birokratskog i uskogrudnog postupanja inspekcijskih službi koje, u nedostatku ičeg ozbiljnijeg, prijavljuju i ovakve sitnice. Stoga, u konkretnom slučaju postoje okolnosti zbog kojih ih sud može i treba osloboditi od kazne. Sud može osloboditi od kazne počinitelje kad su istim otklonili ili umanjili posljedice prekršaja ili naknadili štetu koju su njime prouzročili, ili su platili ili su ispunili propisanu obvezu zbog čijeg neplaćanja odnosno neispunjenja je pokrenut prekršajni postupak. Naime, zbog navedenih inkriminacija za nikoga nije nastupila niti najmanja šteta, a prekršaji, ako i postoje, su zapravo minimalni i bagatelni te ne zaslužuju nikakvo kažnjavanje. Okrivljenici smatraju kako se u ovom slučaju radi o jednom posve formaliziranom pristupu stvari kroz koji je nadležno tijelo pronašlo prekršaj zapravo bez ikakvog značaja u životnom smislu i bez ikakvih reperkusija na prava radnika, no eto, nešto se je valjda moralo naći. Slijedom iznijetog, okrivljenici smatraju da bi sud trebao posebno cijeniti kao olakotnu okolnost činjenicu da su okrivljenici otklonili propuste i prije iniciranja ovog postupka i time spriječili nastupanje bilo kakvih posljedica prekršaja, zbog čega u konkretnom slučaju zapravo nije nastupila nikakva šteta ni za koga, kao i činjenicu da na strani okrivljenih zapravo ne postoje nikakve otegotne okolnosti. Prema mišljenju okrivljenika time su ispunjene pretpostavke za primjenu odredbe članka 38. stavak 2. točka 2. Prekršajnog zakona. Stoga okrivljenici predlažu naslovnom sudu da provede dokazni postupak na način da izvrši uvid u spis podnositelja optužnog prijedloga, te da po provedbi dokaznog postupka i zaključenju glavne rasprave donese presudu kojom se okrivljenici oslobađaju od optužbe odnosno podredno da primjenom odredbe članka 38. stavak 2. točka 2. Prekršajnog zakona donese presudu kojom se okrivljenici oslobađaju od kazne jer će se i bez izricanja zakonom propisane novčane kazne postići svrha prekršajnog kažnjavanja.

3.U dokaznom postupku izvršen je uvid i pročitane su obavijesti, zapisnik o ispitivanju svjedoka, potvrda o primitku, prijava o promjeni tijekom osiguranja, zapisnik Državnog inspektorata, odluka o izvanrednom otkazu ugovora o radu, obrazac eM-2P, Ugovor o radu na neodređeno vrijeme, obrazac eM-1P i obrazac eM-2P.

3.1.Iz potvrde o primitku Hrvatske pošte proizlazi da je Istarska hiža d.o.o. dostavila pismeno SČ koji je isto primio 16.kolovoza 2021.

3.2.Iz Izvanrednog otkaza ugovora o radu proizlazi da je poslodavac Istarska hiža d.o.o. radniku SČ zaposlenom na radnom mjestu konobara otkazan ugovor o radu te mu je radni odnos prestao s danom 31.srpnja 2021.

3.3.Uvid je izvršen i pročitana je dokumentacija koju je u spis priložio branitelj i to odluka o izvanrednom otkazu ugovora o radu i zahtjev za zaštitu prava i pravnih odnosa, te presuda i rješenje Općinskog suda u Rijeci broj Pr-3920/2021, presuda Županijskog suda u Zagrebu broj Gž R-1692/2022, rješenje Vrhovnog suda RH Revd 1849/2023, žalba od 27.veljače 2022.

3.4.Iz presude i rješenja Općinskog suda u Rijeci broj Pr-3920/2021 proizlazi u bitnom da je tužitelju SČ odbijen tužbeni zahtjev kojim traži utvrđenje da nije dopušten otkaz Ugovora o radu na neodređeno vrijeme zaključen dana 03.rujna 2014. koji je tuženik Istarska hiža d.o.o. dao tužitelju pa stoga da radni odnos nije prestao te njegov zahtjev za vraćanjem na radno mjesto. Ostalo iz izreke presude ispušteno kao nepotrebno za ovaj prekršajni postupak. Ta je odluka potvrđena presudom Županijskog suda u Zagrebu broj Gž R-1692/2022 od 30.kolovoza 2022., dok je rješenjem Vrhovnog suda RH Revd 1849/2023 odbačen prijedlog za dopuštenje revizije.

3.5.Tijekom postupka sud je odbio prijedlog branitelja o saslušanju svjedoka UČ jer je ocijenjeno da provođenje tog dokaza nije nužno za pravilno utvrđivanje činjeničnog stanja.

4.Branitelj je u završnoj riječi istaknuo kako okrivljenici nisu počinili prekršaje za koji ih se tereti. Okrivljenicima se potkrala greška u poslovanju odnosno u dostavi odluke o izvanrednom otkazu međutim su tu grešku ispravili i uredno dostavili radniku pisanu odluku o izvanrednom otkazu i s danom primitka te odluke radniku je i prestao radni odnos. Okrivljenici su odjavu na mirovinskom i zdravstvenom osiguranju pogrešno dostavili s danom 31.srpnja 2021. jer nisu čekali uručenje otkaza a kako su odmah saznali da su pogriješili ispravili su to na način da su radnika ponovno prijavili s danom 01.kolovoza 2021. te de facto na taj način radni odnos predmetnom radniku nije ni prestao sve do uručenja odluke o izvanrednom otkazu dana 17.kolovoza 2021. To sve proizlazi iz presude broj Pr-3920/2021 kojom je tužbeni zahtjev KČ radi utvrđenja da nije dopušten otkaz pravomoćno odbijen. Smatra da na temelju svih činjenica navedenih u postupku postoje okolnosti da se okrivljenike oslobodi od optužbe odnosno ukoliko sud utvrdi suprotno da se iste oslobodi od kazne. Kao olakotno sud treba cijeniti činjenicu da su okrivljenici otklonili propuste i prije iniciranja ovog postupka i time spriječili nastupanje bilo kakvih posljedica prekršaja i štete za radnika zbog čega u konkretnom slučaju nije nastupila šteta ni za koga.

5.Provedenim dokaznim postupkom temeljem obrane okrivljenika te analizom dokumentacije u koju je izvršen uvid utvrđeno je da su okrivljenici počinili prekršaj iz članka 229.stavak 1. točka 47.Zakona o radu i prekršaj iz članka 172.stavak 2. točka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju zbog čega ih je valjalo proglasiti krivima i kazniti po zakonu.

6.Tijekom postupka izvršena je prekvalifikacija prekršaja sa članka 229.stavak 1. točka 35. Zakona o radu na prekršaj iz članka 229. stavak 1. točka 47. istog Zakona jer je utvrđeno da su okrivljenici počinili taj prekršaj što odgovara i činjeničnom opisu optužbe.

7.Nesporno je da su okrivljenici donijeli Odluku o izvanrednom otkazu ugovora o radu za radnika SČ te mu je radni odnos prestao s danom 31.srpnja 2021. a ovaj sud se nije upuštao u razloge donošenja iste.

8.Sukladno članku 120. Zakona o radu otkaz ugovora o radu mora biti u pisanom obliku i otkaz se mora dostaviti osobi kojoj se otkazuje.

9.Sud zaključuje da je radnik SČ bio u radnom odnosu temeljem ugovora o radu na neodređeno vrijeme kod okrivljene pravne osobi i bio je prijavljen tijelima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Sa radom je prestao dana 31.srpnja 2021. kada je dobio izvanredni otkaz koji mu je uručen putem pošte dana 16.kolovoza 2021. Poslodavac nije s istim radnikom ponovno sklapao ugovor o radu za period od 01.kolovoza 2021. do 17.kolovoza 2021. što proizlazi iz obrane okrivljenika i zapisnika Državnog inspektorata, ali je tom radniku za to vrijeme priznao sva prava iz radnog odnosa kako radnika ne bi zakinuo u njegovim pravima jer su okrivljenici naknadno shvatili da pravni učinak izvanrednog otkaza nastupa primitkom odluke o izvanrednom otkazu.

10.Obzirom da okrivljenici nisu sa radnikom sklapali novi ugovor o radu za vremenski period od 01.kolovoza 2021. do 17.kolovoza 2021. niti ima podataka da su radniku uručivali potvrdu o sklopljenom radnom odnosu, sud je zaključio da okrivljenici nisu bili dužni otkazivati radni odnos ni redovno niti izvanredno pa je taj dio optužbe iz točke Ia)izreke presude ispušten u odnosu na izreku optužbe.

11.Kako okrivljenici nisu radniku dostavili odmah odluku o izvanrednom otkazu ugovora o radu i time ga nisu obavijestili da mu je radni odnos prestao s danom 31.srpnja 2021. već su mu tu odluku dostavili dana 16.kolovoza 2021. pa su odgovorni za prekršaj iz članka 229.stavak 1. točka 47. Zakona o radu opisan u točki Ia) izreke presude.

12.Po donošenju Odluke o izvanrednom otkazu ugovora o radu kojim radni odnos radniku SČ prestaje s danom 31.srpnja 2021. okrivljenici su shvatili da pravna posljedica prestanka radnog odnosa nastupa kada radnik primi takvu odluku pa u cilju da ne zakinu radnika, rad istog su ponovno prijavili kod tijela mirovinskog osiguranja, za vremenski period od 01. do 17.kolovoza 2021. s time da su prijavu nadležnom tijelu dostavili 14.rujna 2021. s danom početka osiguranja 01.kolovoza 2021. Kako sa radnikom za taj period nisu sklopili ugovor o radu niti su radniku uručili potvrdu niti je radnik u tom vremenu radio niti počeo raditi nije ostvareno obilježje prekršaja iz članka 172.stavak 2. točka 5. Zakona o mirovinskom osiguranju.

13.Međutim kako su okrivljenici radnika za navedeni period od 01. do 17.kolovoza 2021. prijavili kao osiguranika iz radnog odnosa, okrivljenici su bili dužni u roku od 24 sata od prestanka radnog odnosa odjaviti osiguranje tog radnika kod nadležnog tijela obveznog mirovinskog osiguranja što su učinili tek dana 14.rujna 2021. i zato su odgovorni za prekršaj iz članka 172.stavak 2. točka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju

14.Prilikom izbora vrste i visine kazne okrivljenicima je olakotnim cijenjena nekažnjavanost okrivljenika, iskreno priznanje, a naročito olakotnim je cijenjeno da se radi o obiteljskoj pravnoj osobi u kojoj je majka TČ član uprave i prokurist pravne osobe a sin SČ radnik za kojeg je donijeta Odluka o izvanrednom otkazu ugovora o radu, da su okrivljenici prekršaje počinili iz neznanja, te su sve ispravili prije inspekcijskog nadzora, odnosno radniku su putem pošte uručili predmetnu odluku te su mu priznali prava iz radnog odnosa do uručenja te odluke iako isti više nije dolazio na posao, dok posebne otegotne okolnosti za prekršaj opisan pod Ia) nisu utvrđene a za prekršaj opisan pod Ib) izreke presude otegotnim je cijenjeno da su osiguranje rada radnika pri nadležnom tijelu odjavili nakon dužeg vremena.

15.Zbog navedenog za prekršaja opisanog pod Ia) izreke presude svaki okrivljenik je primjenom članka 38 stavak 2.točka 1.i 2. Prekršajnog zakona oslobođen od kazne jer su okrivljenici svojim postupcima otklonili posljedice prekršaja.

16.Za prekršaj opisan pod Ib) izreke presude svakom okrivljeniku je kazna je odmjerena razmjerno težini učinjenog prekršaja, stupnju odgovornosti okrivljenika te u skladu s ostalim okolnostima za odmjeravanje kazne prema članku 36 Prekršajnog zakona pa će se izricanjem i minimalne novčane kazne kod okrivljenika postići svrha kažnjavanja.

17.Ukoliko okrivljenici u roku od 90 (devedeset) dana od pravomoćnosti ove presude plate 2/3 izračene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna plaćena u cijelosti.

18.Za prekršaj opisan pod II izreke presude okrivljenici su oslobođeni od optužbe primjenom članka 182.stavak 3. Prekršajnog zakona zbog nedostatka dokaza.

19.Temeljem članka 139. stavak 3. u svezi članka 138. stavak 3. Prekršajnog zakona svaki okrivljenik dužan je platiti paušalne troškova prekršajnog postupka u iznosu koji je primjeren složenosti i duljini trajanja postupka.

U Opatiji,11.ožujka 2025.

Sudac:

Lori Košak,v.r.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude žalba se može podnijeti u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se dostavlja ovom sudu u 2 (dva) istovjetna primjerka i oslobođena je takse.

Presudu dostaviti :

1.okrivljenicima I-II

2.branitelju

3. tužitelju-Državni inspektorat

4.U spis