REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Avenija Dubrovnik 6 i 8

Poslovni broj: Us I-3167/22-21

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Jasni Peroš Nikolić, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničarke Anđele Hambašić, u upravnom sporu tužitelja Grada Siska, Sisak, Rimska 26, OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije (ranije: Ministarstva pravosuđa i uprave), Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo, Zagreb, Ulica grada Vukovara 49, OIB: 72910430276, uz sudjelovanje zainteresiranih osoba Ministarstva financija, Sektora za naknadu oduzete imovine, Zagreb, Ivana Lučića 6, OIB: 18683136487, Županijskog državnog odvjetništva u Sisku, Sisak, Ferde Hefelea 57, OIB: 05526850490, SB iz [adresa] Laćan 8, OIB: [osobni identifikacijski broj] i KB iz [adresa] S 8, OIB: [osobni identifikacijski broj], nakon održane javne rasprave, dana 11. ožujka 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev za poništenje rješenja Ministarstva pravosuđa i uprave, Uprava za građansko, trgovačko i upravno pravo, KLASA: UP/II-942-01/21- 01/117, URBROJ: 514-04-02-01-01/07-22-08 od 25. kolovoza 2022.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženika poništeno je djelomično rješenje Sisačko moslavačke županije, Upravnog odjela za opću upravu i imovinsko-pravne poslove, Odsjeka za imovinsko-pravne poslove, KLASA: UP/I-943-01/20-01/04, URBROJ: 2176/01-10-20-27 od 15. rujna 2020. i predmet je vraćen prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

2. Tužitelj u tužbi i tijekom spora pobija zakonitost osporavanog rješenja, u bitnome navodeći da su predmetne nekretnine privedene namjeni u dovoljnoj mjeri i čine jednu prometnu cjelinu te da njihov naturalni povrat nije moguć jer bi se time okrnjila buduća prometna cjelovitost te bi došlo do umanjenja prostora kao prometnog čvorišta. Navodi kako treba izbjegavati doslovno tumačenje po kojem prometnicu čini samo cesta po kojoj se prometuje, zaboravljajući pritom na odvodne kanale, opskrbu vodom, električnom energijom i sl. te na kolne pristupe parcelama, parkirališta, zaštitno zelenilo i druge elemente prometnih trasa. Poziva se na članak 131. stavak 1. i 7., članak 98. stavak 1. i 101. stavak 1. i 2. Zakona o cestama. Navodi da predmetne katastarske čestice koje su upisane kao javno dobro uistinu čine javno dobro u svakodnevnom životu. Naime, k. č. br. [katastarska čestica] upisane u k. o. [katastarska općina], u naravi su parkiralište, dijelom asfaltirana cesta i pašnjak. Ostale čestice (k. č. br. [katastarska čestica]/) služe za pristup vlasnika obiteljske kuće na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], vlasnika katastarskih čestica na sjevernom dijelu [adresa] LB (koja je dijelom izgrađena) i vlasnika kuće KB i SB koji su podnijeli zahtjev za povrat navedenih čestica. Nadalje, k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi je dio ulice Jandre Čipora, koja se nalazi i na popisu nerazvrstanih cesta Grada Siska, a sukladno Odluci o izmjeni i dopuni Odluke o nerazvrstanim cestama ("Službeni glasnik Sisačko-moslavačke županije", broj: 25/17), a na istu se nadovezuju i k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina]. Predmetne nekretnine privedene su namjeni u dovoljnoj mjeri te odgovaraju definiciji nerazvrstanih cesta iz članka 98 stavka 1. Zakona o cestama. Osim o nerazvrstanim cestama, radi se o putovima i zemljišnom pojasu uz cestu koji je potreban za nesmetano održavanje cesta. Stoga smatra da nije moguće naturalno vratiti predmetne čestice. Ističe da tuženik pobijano rješenje najvećim dijelom temelji na nalazu i mišljenju vještaka Mile Dumančića, a koji navodi da loše izgrađeni makadamski put prema važećem Zakonu o cestama nije moguće svrstati u izgrađenu nerazvrstanu cestu u općoj upotrebi. Ističe da vještak Mile Dumančić nije priložio rješenje nadležnog Županijskog suda o imenovanju stalnim sudskim vještakom. Osim toga, i u slučaju da je Mile Dumančić stalni sudski vještak, on nije ovlašten tumačiti zakonske odredbe i iznositi mišljenje može li se ranije spomenuti makadamski put smatrati nerazvrstanom cestom u općoj upotrebi, već je njegova dužnost isključivo utvrditi činjenično stanje predmetnih katastarskih čestica, odnosno identifikaciju istih. Napominje da se sukladno članku 55. Zakona o naknadi ne vraća u vlasništvo i posjed imovina koja je nedjeljiv sastavni dio sustava prometa, koja je izuzeta iz pravnog prometa, odnosno na kojoj nije moguće stjecanje prava vlasništva te čijim bi se vraćanjem bitno okrnjila prostorna cjelovitost, odnosno namjena uporabe prostora i imovine. Vezano za način na koji je stekao nekretnine upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], dostavio je dopis Općinskog državnog odvjetništva u Sisku od 17. kolovoza 2006. sa zemljišno-knjižnim izvadcima za predmetne nekretnine, a radi uknjižbe prava vlasništva. Također je dostavio dokaz o provedenoj parcelaciji dijela nekretnina koje su bile predmetom prvostupanjskog rješenja, a na temelju koje bi se dio novoformiranih katastarskih čestica mogao naturalno vratiti ovlaštenicima naknade. Također navodi da "štiti" površine infrastrukturnih sustava i nekretnine nužne za proširenje koridora nerazvrstanih cesta Grada Siska, a za koje i dalje smatra da može biti utvrđena naknada isključivo u obveznicama Republike Hrvatske. Također, prilaže vlasničke listove gdje su i bojom obilježene sve nekretnine, kako one koje se mogu naturalno vratiti, tako i one koje se ne mogu. Napominje da je od Trgovačkog suda u Zagrebu dobiven podatak da je Uprava za tržište Sisak bila upisana kod Trgovačkog suda u Zagrebu, međutim, radi se o starom podatku iz 2006/2007, a novi podatak nije dobiven. Dostavio je zapisnike Općinskog suda u Sisku, Zemljišno-knjižnog odjela sastavljene povodom preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] iz kojih je vidljivo da su predmetne nekretnine upisane kao njegovo vlasništvo.

3. Predlaže da Sud usvoji tužbeni zahtjev i poništi osporavano rješenje.

4. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da u cijelosti ostaje kod navoda iznijetih u obrazloženju osporavanog rješenja.

5. Zainteresirana osoba u ovom upravnom sporu Ministarstvo financija, Sektor za naknadu oduzete imovine u odgovoru na tužbu navodi da je suglasan s pravnim shvaćanjem tuženika. Napominje da je sukladno odredbi članka 359. stavak 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima pravo vlasništva na društvenom vlasništvu moguće steći samo ako nije u suprotnosti sa pravom prijašnjih vlasnika kojima je predmetna nekretnina oduzeta, a koje se nalaze u postupku povrata.

6. Predlaže da Sud odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan.

7. Zainteresirana osoba u ovom upravnom sporu Županijsko državno odvjetništvo u Sisku poziva se na razloge obrazloženja osporavanog rješenja. Pridružuje se navodima Ministarstva financija te dodaje da tužitelj nije dostavio dokaz vezano za upis Uprave tržišta Sisak, kao što je navedeno u odgovoru na tužbu.

8. Predlaže da Sud odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan.

9. Zainteresirane osobe u ovom upravnom sporu SB i RB, iako uredno pozvani, nisu dostavili ovom Sudu odgovor na tužbu.

10. Radi ocjene zakonitosti osporavanog rješenja, Sud je izvršio uvid u sudski spis i isprave priložene spisu tuženika te je održao javnu raspravu.

11. Strankama je u skladu s odredbom članka 6. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj 36/24 - dalje ZUS) dana mogućnost izjasniti se o zahtjevima i navodima drugih stranaka te o svim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora.

12. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je ocijenio tužbeni zahtjev neosnovanim.

13. Iz podataka spisa predmeta, dostavljenog ovom Sudu uz odgovor na tužbu, proizlazi da je zainteresiranim osobama u ovom upravnom sporu SB i RB, svakom u 1/2 dijela utvrđeno pravo na naknadu za oduzeto građevinsko zemljište u k. o. [katastarska općina] i to: kč. br. [katastarska čestica], put od 122 m2, zk. ul. [broj ZK uloška]; kč. br. [katastarska čestica], put od 278 m2, zk. ul. [broj ZK uloška]; kč. br. [katastarska čestica], ulica od 190 m2 i pašnjak od 2021 m2, zk. ul. [broj ZK uloška]; kč. br. [katastarska čestica], put od 423 m2, zk. ul. [broj ZK uloška]; kč. br. [katastarska čestica], put od 796 r.2, zk. ul. [broj ZK uloška]; kč. br. [katastarska čestica], put od 57 m2, zk. ul. [broj ZK uloška]; kč. br. [katastarska čestica], pašnjak od 328 m2, zk. ul. [broj ZK uloška]; kč. br. [katastarska čestica] pašnjak od 9 m2; zk. ul. [broj ZK uloška]; kč. br. [katastarska čestica], pašnjak od 247 m2, zk. ul. [broj ZK uloška]; kč. br. [katastarska čestica], ulica od 463 m2 i pašnjak od 1137 m2, zk. ul. [broj ZK uloška]; ke.br. 527/3, ulica od 540 m2 i pašnjak od 2380 m2, zk. ul. [broj ZK uloška]; kč. br. [katastarska čestica], put od 779 m2, zk. ul. [broj ZK uloška], svakom u iznosu od 158.739,22 kn, plativo u obveznicama Republike Hrvatske.

14. Prvostupanjsko tijelo je u postupku utvrdilo da su nekretnine za koje je podnesen zahtjev za povrat u vlasništvo izuzete iz pravnog prometa, odnosno da bi se njihovim vraćanjem bitno okrnjila prostorna cjelovitost odnosno namjena uporabe prostora i imovine, iako se pri tome nije pozvalo niti na jednu odredbu Zakona o naknadi, čime je povrijedilo članak 209. Zakona o općem upravnom postupku, što tuženik pravilno iznosi u obrazloženju osporavanog rješenja.

15. Naime, prvostupanjsko tijelo je zaključilo na temelju upisa u zemljišnoj knjizi javnog dobra u općoj upotrebi - nerazvrstane ceste da se u konkretnom slučaju radi o nerazvrstanim cestama, putevima i zemljišnom pojasu uz cestu, pozivajući se pri tome na Zakon o cestama. Za one nekretnine koje nisu uknjižene kao javno dobro, obrazložilo je da naturalni povrat nije moguć jer bi se okrnjila postojeća i buduća prometna cjelovitost, odnosno da bi došlo do umanjenja prostora kao prometnog čvorišta.

16. Međutim, pravilno je tuženik zaključio da za ovakvo obrazloženje prvostupanjskog tijela nema uporišta u podacima spisa predmeta.

17. Naime, u postupku je nesporno utvrđeno da se deposediranim nekretninama raspolagalo na način da su dodijeljene Upravi tržišta Sisak radi izgradnje novog sajmišta. Nesporno je da sajmište nije izgrađeno, a nekretnine se nalaze ili u vlasništvu tužitelja ili je na njima uknjiženo javno dobro u općoj upotrebi - nerazvrstane ceste. Međutim, u podacima spisa predmeta nema dokaza na koji način su predmetne nekretnine prenesene na korištenje, a kasnije i u vlasništvo tužitelja, te kojom odlukom i kada je dio njih stekao svojstvo javnog dobra u općoj upotrebi - nerazvrstane ceste.

18. Stoga, barem za sada nije moguće primijeniti odredbu članka 52. stavka 1. Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine (Narodne novine, broj: 92/96, 39/99, 42/99, 92/99, 43/00, 131/00, 27/01, 65/01, 118/01, 80/02, 81/02 i 98/19, dalje: Zakon o naknadi), a kojom je propisano da se prijašnjem vlasniku ne vraća u vlasništvo i posjed imovina na kojoj je na temelju valjanog pravnog osnova treća osoba stekla pravo vlasništva odnosno ako im je imovina na temelju valjanog pravnog osnova za stjecanje prava vlasništva predana u posjed. Izuzetak od povrata u vlasništvo ovisi o tome je li tužitelj treća osoba, a što u konkretnom predmetu nije na nepobitan način utvrđeno. Također, nije moguće niti utvrditi postoji li izuzetak od vraćanja u vlasništvo propisan člankom 55. točkom 2. Zakona o naknadi, prema kojoj odredbi se ne vraća u vlasništvo i posjed imovina koja je izuzeta iz pravnog prometa, odnosno na kojoj nije moguće stjecanje prava vlasništva. Osim toga, priloženi dokazi ne daju pouzdanu osnovu za zaključak da se u konkretnom slučaju radi o nerazvrstanim cestama niti da su iste bile izgrađene na dan stupanja na snagu Zakona o cestama, odnosno Zakona o naknadi. Ovo tim više jer iz nalaza i mišljenja dvojice vještaka geodetske struke ne proizlazi da su predmetne nekretnine izgrađene, odnosno da je na njima izgrađena cestovna građevina koja se koristi za promet vozila po bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika. Također, ne proizlazi da su ceste evidentirane u katastru, a niti da je formirana jedna katastarska čestica nerazvrstane ceste, već su nekretnine uglavnom zapuštene, neodržavane i predstavljaju neizgrađeno građevinsko zemljište, a u kojem slučaju pravilno tuženik navodi da se ne bi radilo o izuzetku povrata u vlasništvo propisanom člankom 55. točkom 3. Zakona o naknadi. Naime, pravilno tuženik zaključuje da ukoliko se radi o neizgrađenom građevinskom zemljištu, njime se ne može okrnjiti prostorna cjelovitost zemljišta jer ono u naravi ne postoji, a hoće li postojati u budućnosti to nije od utjecaja za postupak povrata zemljišta u vlasništvo. Stoga je pravilno upućeno prvostupanjsko tijelo da od tužitelja pribavi dokaz o valjanoj pravnoj osnovi za stjecanje prava vlasništva predmetnih nekretnina i dovede u vezu pravnu osobu Uprava tržišta Sisak, za čiju su korist deposedirane nekretnine, sa tužiteljem te da pribavi odluku o nerazvrstanim cestama na području Grada Siska i utvrdi o kojoj se nerazvrstanoj cesti radi, kao i da pribavi akte u provedbi dokumenta prostornog uređenja (lokacijsku dozvolu, građevinsku dozvolu), a zatim da ocijeni sve izvedene dokaze i po potrebi izvede nove. Ukoliko u ponovljenom postupku ne bi bilo moguće utvrditi pravni slijed vlasništva na predmetnim nekretninama ili ako se ne bi moglo utvrditi postoji li koji od izuzetaka od povrata u vlasništvo propisan odredbom članka 52. do 55. Zakona o naknadi, potrebno je voditi računa o odredbi članka 359. stavka 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima pri donošenju nove zakonite odluke.

19. slijedom navedenoga, Sud osporavano rješenje tuženika, uz obrazloženje kakvo je njima dano, ne može ocijeniti nezakonitim, a tužitelj će sve prigovore moći isticati u ponovnom postupku u kojem će prvostupanjsko tijelo na nepobitan način utvrditi sve činjenice pravno relevantne za odluku u ovoj upravnoj stvari te će, pozivom na mjerodavne zakonske odredbe, donijeti novu, zakonitu odluku.

20. Valjalo je stoga, temeljem članka 116. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima presuditi kao u izreci.

U Zagrebu, 11. ožujka 2025.

Sudac:

Jasna Peroš Nikolić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda, u dovoljnom broju primjeraka za Sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave ove presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude.

DNA:

1. Grad Sisak, [adresa] Sisak, Rimska 26

2. Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Uprava za građansko, trgovačko i upravno pravo, [adresa] Zagreb, Ulica grada Vukovara 49

3. Ministarstvo financija, Sektor za naknadu oduzete imovine, [adresa] Zagreb, Ivana Lučića 6

4. Županijsko državno odvjetništvo u Sisku, [adresa] Sisak, Ferde Hefelea 57

5. SB, [adresa] S 8

6. RB, [adresa] S 8

7. U spis