Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Poslovni broj: UsI-2502/2024-6

    REPUBLIKA HRVATSKA

    UPRAVNI SUD U SPLITU

    Put Supavla 1

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Upravni sud u Splitu, po sucu Ivanu Dadiću, uz sudjelovanje Zrinke Pivac kao zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja JK, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], protiv tuženika Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave zadarske, Sektora upravnih poslova, državljanstva i stranaca, OIB: 36162371878, Zadar, Put Murvice 9, radi ukidanja i oduzimanja vozačke dozvole, nakon javne i usmene rasprave zaključene 27. veljače 2025. u prisutnosti tužitelja, a u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, objavljene 11. ožujka 2025.,

    p r e s u d i o  j e

    Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja kojim traži poništenje rješenja tuženika Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave zadarske, Sektora upravnih poslova, državljanstva i stranaca, klasa: UP/I-211-03/24- 07/1783, urbroj: 511-18-06-24-2 od 26. rujna 2024.

    Obrazloženje

    1.U pravovremenoj tužbi tužitelja podnesenoj 25. listopada 2024. protiv rješenja tuženika Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave zadarske, Sektora upravnih poslova, državljanstva i stranaca, klasa: UP/I-211-03/24- 07/1783, urbroj: 511-18-06-24-2 od 26. rujna 2024., tužitelj u bitnom najprije reproducira izreku osporenog rješenja, nakon čega navodi kako je osporeno rješenje, kao i postupanje tuženika pri donošenju istog, neosnovano i nezakonito te da je isto manjkavo i sadrži niz pogrešaka. Također, nisu pravilno primijenjeni zakoni, pravilnici i drugi propisi koji se primjenjuju u konkretnom slučaju. Pobijanim rješenjem navodi se da je u razdoblju od 12. travnja 2023. do 3. lipnja 2024. temeljem pravomoćnih odluka prikupio devet negativnih prekršajnih bodova, a od čega 3 prekršajna boda temeljem rješenja Općinskog prekršajnog suda u Splitu. Naime, ističe da nikad nije zaprimio rješenje u prekršajnom postupku niti mu je poznato da se u prekršajnim postupcima donose rješenja. Stoga, smatra da temeljem rješenja nije mogao prikupiti negativne prekršajne bodove. Nadalje, sukladno članku 47. Zakon o općem upravnom postupku ("Narodne novine" br. 47/09., 110/21. dalje u tekstu: ZUP) službena osoba je dužna utvrditi sve činjenice i okolnosti bitne za rješavanje o upravnoj stvari te je službena osoba po stavku 2. istog članka dužna pribaviti po službenoj dužnosti podatke o činjenicama o kojima službenu evidenciju vodi javnopravno tijelo kod kojeg se vodi postupak, odnosno drugo javnopravno tijelo ili sud, a iz pobijanog rješenja ne može se utvrditi je li službena osoba postupila u skladu sa svojom obvezom. Naime, nije jasno kako je tuženik pribavio podatke na kojim temelji svoju odluku. Tuženik u obrazloženju pobijanog rješenja navodi da je sve gore navedeno utvrdio uvidom u evidenciju, a ne navodi koja je to evidencija, njezin naziv niti tko vodi tu evidenciju. Stoga, u cijelosti mu je nepoznato na temelju čega je utvrđeno da je prikupio devet negativnih prekršajnih bodova te je pobijano rješenje nepotpuno, nejasno i neobrazloženo, a očito je da službena osoba nije postupila u skladu sa svojim zakonskim obvezama. Također, u izreci pobijanog rješenja propušteno je naznačiti odredbe Zakon o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine" br. 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22. 114/22., 133/23., dalje u tekstu: ZSPC) temeljem kojih je propisano da se za prekršaj koji tuženik navodi da je počinio upisuju negatívni prekršajni bodovi, kao i odredbe kojima je propisano da će se negativni prekršajni bodovi nakon što su uzeti u obzir za donošenje rješenja brisati iz evidencije. Pored navedenog, ukazuje da je pobijano rješenje doneseno 26. rujna 2024. na temelju odredaba Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine" br. 67/08, 48/10, 74/11 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17, 70/19, 42/20.), odnosno tuženik nije primijenio odredbe ZSPC-a koje su u vrijeme donošenja pobijanog rješenja stupile na snagu, kao ni odredbe koje su bile na snazi u vrijeme evidentiranja bodova, a što je vidljivo i iz uvoda rješenja u kojem nisu navedene nove izmjene i dopune. Također, niti uputa o pravnom lijeku nije sastavljena sukladno zakonskim propisima da bi dobio sve informacije potrebne za zaštitu svojih prava, odnosno nije navedena zakonska osnova prema kojoj protiv pobijanog rješenja nije dopuštena žalba, već se isključivo može pokrenuti upravni spor. Slijedom svega navedenog razvidno je da su povrijeđene zakonske odredbe prilikom donošenja pobijanog rješenja te je čitavo rješenje nezakonito, neosnovano i nerazumljivo pa ga kao takvog treba poništiti. Prilikom donošenja pobijanog rješenja tuženik nije uzeo pravičnost izrečene mjerne. Ovako donesenom odlukom dovodi ga se u nezavidan položaj te su mu grubo povrijeđena osnovna prava i onemogućeno pravo na dostojan život. Ugrožena mu je životna egzistencija, kako njemu tako i njegovoj obitelji. Naime, udaljen je od svoje obitelji, jer mu obitelj živi u [adresa], dok on studira u Splitu. Svoje troškove studiranja plaća samostalno jer ima samohranu majku koja je zaposlena uz minimalna mjesečna primanja. Stoga svoje troškove studiranja plaća od novca kojeg zaradi preko sezone radeći kao skiper. Radno mjesto preko sezone mu je u mjestu Zaton, a koji je udaljen od [adresa] u kojem živi tijekom ljetnih mjeseci te mu je vozačka dozvola neophodna za odlazak na radno mjesto i u okviru izvršavanja poslovnih obveza. Također, tijekom godine studentski radi kao terenski radnik za telekomunikacijsku tvrtku (konektor), a taj posao obavlja na području cijele Splitsko-dalmatinske županije. Njegova obveza je prevoziti druge radnike gdje god treba izvršiti terenski rad, kao i niz drugih obveza koje su neodvojivo povezane s upravljanjem vozilom. Osim toga, zdravstveno stanje mu je narušeno jer je imao dvije teške operacije šake i ramena te mu je utvrđena 5% invalidnina. Stoga, mora redovno ići na terapije u Zadar te da je minimalno 2 puta mjesečno na relaciji Zadar-Split. Slijedom navedenog vozačka dozvola mu je prijeko potrebna. Oduzimanjem iste onemogućava ga se na dvije godine u upravljanju vozilom, a time da je prvenstveno onemogućen ostvariti bilo kakvu zaradu i podmiriti troškove studiranja. Nije u mogućnosti neprestano putovati na terapije i istovremeno izvršavati studentske obveze te raditi da bi podmirio troškove studiranja i života, a sve bez vozačke dozvole. Ovim rješenjem onemogućava ga se u daljnjem studiranju te mu se otežava briga o zdravstvenom stanju. Smatra da zakonske odredbe ne bi trebale ići u tom smjeru, odnosno da bilo koju osobu onemoguće u studiranju, zapošljavanju i brizi oko zdravlja. Također, ističe da posljednja kazna koju je dobio je bila za upravljanje vozilom pod utjecajem alkohola u organizmu od 0,79 g/kg. Do tog upravljanja vozilom došlo je isključivo iz razloga što mu je prijatelj bio u životnoj opasnosti te ga je vozio do hitne pomoći. Bržeg način da prijatelj na vrijeme stigne do liječnika nije bilo. To je i napomenuo policijskim službenicima prilikom zaustavljanja, a njegova je greška što nije uložio prigovor i pokrenuo prekršajni postupak. Pretpostavlja da bi zbog okolnosti u kojima je zaustavljen bio oslobođen tog prekršaja. Umjesto toga platio je kaznu od 400,00 eura, jer mu je cjelokupna situacija bila dovoljno stresna. Slijedom navedenog ovakvom mjerom ga se dodatno i daljnje kažnjava za prekršaje za koje je već podmirio novčane kazne, koja mjera je daleko tegobnija za njega nego prekršajna sankcija. Svrha mjera je prevencija, a ne kažnjavanje. Kod njega je prevencija već postignuta te izražava iskreno kajanje radi počinjenih prekršaja i situacije u kojoj se sad nalazi i u kojoj je njegovo daljnje studiranje i briga o obitelji dovedena u pitanje. Stoga, a budući da je i generalna i specijalna prevencija već postignuta, tužbenim zahtjevom predlaže sudu da nakon provedenog postupka donese presudu kojom će poništiti osporeno rješenje tuženika.

    2.Tuženik je u odgovoru na tužbu, u bitnom osporio sve tužbene navode tužitelja pri čemu ponavlja navode obrazloženja osporenog rješenja, slijedom čega ističe da je očito kako je činjenično stanje potpuno i pravilno utvrđeno, da su primijenjene pravilne odredbe materijalnog i procesnog prava, pa je predložio da sud tužbeni zahtjev tužitelja odbije kao neosnovan.

    3.U sporu je održana rasprava 27. veljače 2025. čime je dana mogućnost strankama da se u skladu s odredbom članka 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, br. 36/24. - dalje ZUS) izjasne o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora, a na koju je pristupio tužitelj, dok nije pristupio uredno pozvani tuženik, pa je rasprava održana u njegovoj odsutnosti.

    4.U dokaznom postupku sud je pročitao tužbu zajedno s prilogom, odgovor na tužbu tuženika, te je pročitan spis upravnog tijela dostavljen od strane tuženika uz odgovor na tužbu.

    5.Daljnjih dokaznih prijedloga nije bilo.

    6.Tužbeni zahtjev nije osnovan.

    7.Predmet ovog spora je ocjena zakonitosti osporenog rješenja tuženika.

    8.Naime, osporenim rješenjem tuženika Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave zadarske, Sektora upravnih poslova, državljanstva i stranaca, klasa: UP/I-211-03/24-07/1783, urbroj: 511-18-06-24-2 od 26. rujna 2024., točkom 1. ukida se i oduzima vozačka dozvola serijskog broja [broj vozačke dozvole], izdana na ime JK, J, [adresa], ΟΙΒ: 96876034149, a točkom 2. riješeno da je tužitelj dužan vozačku dozvolu predati Službi za upravne poslove Policijske uprave zadarske, Put Murvice 9, radnim danom, u roku od 8 dana od dana primitka ovog rješenja, to u bitnom iz razloga što je uvidom u službenu evidenciju utvrđeno da je tužitelj temeljem pravomoćnih odluka o prekršajima prikupio 9 (devet) negativnih prekršajnih bodova i to 6 negativnih prekršajnih bodova temeljem prekršajnog naloga Policijske postaje Zadar, broj 211-07/231/3558 od 31. ožujka 2023., pravomoćnim 12. travnja 2023., kojim je proglašen krivim za prekršaj opisan u članku 282. stavak 1., a kažnjiv po stavku 9. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, te 3 negativna prekršajna boda temeljem rješenja (pravilno presude) Općinskog prekršajnog suda u Splitu, broj PP-5997/2024-2 od 3. lipnja 2024., pravomoćne 3. lipnja 2024., kojom je proglašen krivim za prekršaj opisan u članka 199. stavak 2., a kažnjiv po stavku 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, uslijed čega je tuženik zaključio da su se stekli uvjeti za ukidanje i oduzimanje vozačke dozvole kakve u vidu ima odredba čl. 286. st. 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine br. 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22 i 133/23), te je rješenje donijeto pozivom na citiranu odredbu.

    9.Među strankama ovog spora ukazuje se prijepornim jesu li u konkretnom slučaju bile ispunjene pretpostavke kakve u vidu ima odredba čl. 286. st. 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama da bi se tužitelju ukinula i oduzela vozačka dozvola, u svezi s čim je li u tom smislu činjenično stanje pravilno i potpuno utvrđeno i na isto potom pravilno primijenilo mjerodavno materijalno pravo, kod kojeg stanja stvari je sporna zakonitost osporenog rješenja tuženika u cijelosti.

    10.Odredbom čl. 286. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine br. 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22 i 133/23) propisano je da pravna posljedica pravomoćne osude vozača motornog vozila za određene prekršaje iz ovoga Zakona je upis negativnih prekršajnih bodova u evidenciju.

    Stavkom 2. da negativni prekršajni bodovi iz stavka 1. ovoga članka brišu se iz evidencije nakon proteka dvije godine od dana pravomoćnosti odluke o prekršaju na temelju kojeg su upisani.

    Stavkom 3. da mladom vozaču koji je u razdoblju od dvije godine prikupio devet negativnih prekršajnih bodova rješenjem će se ukinuti i oduzeti vozačka dozvola. Stavkom 4. da vozaču koji je u razdoblju od dvije godine prikupio 12 negativnih prekršajnih bodova rješenjem će se ukinuti i oduzeti vozačka dozvola.

    Stavkom 5. da mladom vozaču koji je u razdoblju od dvije godine prikupio devet negativnih prekršajnih bodova i vozaču koji je u razdoblju od dvije godine prikupio 12 negativnih prekršajnih bodova, a kojem je vozačka dozvola istekla, rješenjem će se odrediti da ne može podnijeti zahtjev za produljenje vozačke dozvole na rok od dvije godine, a zahtjev podnesen u roku od dvije godine će se rješenjem odbaciti. Stavkom 6. da mladom vozaču koji je u razdoblju od dvije godine prikupio devet negativnih prekršajnih bodova i vozaču koji je u razdoblju od dvije godine prikupio 12 negativnih prekršajnih bodova, a vozačka dozvola je oduzeta ili prijavljena izgubljenom, rješenjem će se ukinuti vozačka dozvola.

    Stavkom 7. da vozaču koji je prije stjecanja prava na upravljanje vozilom u razdoblju od dvije godine prikupio devet negativnih prekršajnih bodova rješenjem će se odrediti da ne može podnijeti zahtjev za izdavanje vozačke dozvole na rok od dvije godine, a zahtjev podnesen u roku od dvije godine će se rješenjem odbaciti. Stavkom 8. da nakon što su negativni prekršajni bodovi uzeti u obzir za donošenje rješenja iz stavaka 3. do 7. ovoga članka brišu se iz evidencije. Stavkom 9. da osoba iz stavaka 3. do 6. ovoga članka može ponovo polagati vozački ispit istekom roka od dvije godine od dana izvršnosti rješenja iz stavaka 3. do 6. ovoga članka, nakon provedenog postupka osposobljavanja kandidata za vozače.

    11.Najprije je za istaknuti kako je u konkretnom slučaju tuženik zakonito i pravilno postupio kada je donio osporeno rješenje kojim je između ostalog točkom 1. ukinuo i oduzeo vozačku dozvolu tužitelju, jer i ovaj sud drži kako su u konkretnom slučaju bile ispunjene sve zakonske pretpostavke propisane naprijed citiranom odredbom čl. 286. st. 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama za donošenjem takvog rješenja, slijedom čega sud smatra kako je osporeno rješenje tuženika u cijelosti pravilno i zakonito, čijim pak donošenjem nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja.

    12.Glede tužbenih navoda u kojima tužitelj ističe kako nije bio upoznat s postojanjem negativnih bodova budući mu isti nisu evidentirani u odlukama kojima je proglašen krivim, odnosno da nije navedeno kojim to odredbama je propisano evidentiranje negativnih bodova koji su mu evidentirani, uslijed čega po njegovom mišljenju nije bilo mjesta donošenju osporenog rješenja kojim mu se oduzima vozačka dozvola, prvenstveno je za kazati kako negativni bodovi u smislu ZSPC-a predstavljaju pravnu posljedicu osude, pa kako je tužitelj nesumnjivo bio upoznat s postojanjem pravomoćnih odluka kojima je proglašen krivim između ostalog i za prekršaje za koje je predviđen upis negativnih prekršajnih bodova, tada je morao znati i da će mu biti evidentirani takvi bodovi u sustavu MUP-a, s čim u vezi je dodatno za istaknuti kako ne poznavanje propisa ne može biti razlog zbog kojeg se pravna posljedica osude u vidu negativnih bodova ne bi evidentirala u službenom sustavu MUP-a. Pored toga, za kazati je i kako su sve bitne informacije o negativnim prekršajnim bodovima objavljene na mrežnim stranicama Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, na koji način su i javno dostupne svim adresatima pa tako i tužitelju, što znači da je tužitelj kao i svi drugi građani na ovakav način imao mogućnost utvrditi ima li i koliko evidentiranih negativnih bodova.

    13.Nadalje, što se pak tiče navoda o tome da u odlukama nije navedeno kojim to odredbama je propisano evidentiranje negativnih bodova koji su tužitelju evidentirani, za kazati je kako je sud već u prethodnom dijelu obrazloženja ove presude obrazložio kako negativni bodovi u smislu ZSPC-a predstavljaju pravnu posljedicu osude, s tim da je dodatno za pojasniti kako je tužitelj pravomoćnim aktima proglašen krivim zbog prekršaj iz članka 282. stavka 1., kažnjivog po stavku 9. te članka 199. stavka 2., kažnjivog po stavku 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, pa kako je odredbom čl. 199. st. 14. istog Zakona propisano da vozaču motornog vozila se u evidenciju upisuju tri negativna prekršajna boda ako je pravomoćnom odlukom o prekršaju proglašen krivim za prekršaj iz stavka 6. ovoga članka, dok je odredbom čl. 282. st. 12. istog Zakona propisano da vozaču motornog vozila se u evidenciju upisuje šest negativnih prekršajnih bodova ako je pravomoćnom odlukom o prekršaju proglašen krivim za prekršaj iz stavka 9. ovoga članka, pa kako je nedvojbeno da je naprijed citiranim odlukama tužitelj proglašen krivim zbog prekršaja iz članka 282. stavka 1., kažnjivog po stavku 9. te članka 199. stavka 2., kažnjivog po stavku 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, to je pak neprijeporno da je tužitelju pravilno evidentirano ukupno 9 negativnih bodova.

    14.U odnosu pak na tužbene prigovore koji se odnose na primjenu mjerodavnog propisa za konkretnu upravnu stvar, za kazati je kako je za konkretnu upravnu stvar mjerodavan propis koji je bio na snazi u vrijeme donošenja osporenog rješenja, a to je nesumnjivo Zakon o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine br. 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22 i 133/23), pa okolnost što je tuženik u osporenom rješenju u navođenju brojeva "Narodnih novina" u kojima su objavljene sve izmjene i dopune citiranog propisa propustio navesti brojeve 85/22, 114/22 i 133/23, kod stanja stvari da je pravilno primijenio mjerodavni materijalno pravni propis nije, niti može biti od utjecaja na zakonitost rješenja čija ocjena zakonitosti je predmet ovog spora.

    15.Također, okolnost što je tuženik u obrazloženu osporenog rješenja naveo da su tužitelju evidentirana 3 negativna prekršajna boda temeljem rješenja Općinskog prekršajnog suda u Splitu, broj PP-5997/2024-2 od 3. lipnja 2024., pravomoćnog 3. lipnja 2024., kojim je proglašen krivim za prekršaj opisan u članka 199. stavku 2., a kažnjiv po stavku 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, isto tako nije, niti može biti od utjecaja na zakonitost rješenja čija ocjena zakonitosti je predmet ovog spora, to pak stoga što se očigledno radi o očitoj omašci u pisanju, jer se nesumnjivo radi o presudi, a ne o rješenju, ovo tim prije što upravnom spisu kojeg je tuženik dostavio uz odgovor na tužbu prileže presuda Općinskog prekršajnog suda u Splitu, broj PP- 5997/2024-2 od 3. lipnja 2024., pravomoćna 3. lipnja 2024., kojom je tužitelj proglašen krivim za prekršaj opisan u članka 199. stavku 2., a kažnjiv po stavku 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, slijedom čega je nedvojbeno da je tužitelj upravo citiranom presudom proglašen krivim za naznačeni prekršaj, pa je sasvim jasno i da su mu na temelju iste pravilno evidentirana 3 negativna prekršajna boda.

    16.Nadalje, vezano za tužiteljevo problematiziranje utvrđenog činjeničnog stanja u pogledu evidentiranja ukupnog broja negativnih bodova, za istaknuti je kako iz spisa predmeta tuženika nedvojbeno proizlazi da je tuženik prije donošenja osporenog rješenja, a radi provjere točnih i vjerodostojnih podataka na kojima se mora temeljiti osporeno rješenje od nadležnih Postaja prometne policije Split i Zadar zatražio dodatnu provjera točnosti evidentiranih negativnih prekršajnih bodova, odnosno da su isti evidentirani temeljem pravomoćnih prekršajnih odluka, a koje policijske postaje su potvrdile točnost unesenih 6, odnosno 3 negativna boda po naprijed citiranim prekršajnom nalogu i presudi, pa je tek nakon izvršene provjere tuženik donio osporeno rješenje, što samo dodatno ukazuje na pravilnost i potpunost utvrđenog činjeničnog stanja.

    17.U svezi prethodno izloženog, dodatno je za ukazati tužitelju kako vrijeme počinjenja prekršaja nije od nikakve važnosti za predmetnu upravnu stvar, to pak stoga što je bitno kada su odluke na temelju kojih je tužitelj proglašen krivim za prekršaje postale pravomoćne s obzirom da je odredbom čl. 286. st. 1. ZSPC-a propisano da je pravna posljedica pravomoćne osude vozača motornog vozila za određene prekršaje iz ovoga Zakona upis negativnih prekršajnih bodova u evidenciju, što neprijeporno znači da se negativni bodovi evidentiraju tek po pravomoćnosti osude te se isti nesumnjivo ne mogu evidentirati prije toga, uslijed čega od nikakvog utjecaja na zakonitost osporenog rješenja ne može biti vrijeme počinjenja prekršaja budući je osporeni akt donesen iz razloga što je tužitelj kao mladi vozač u razdoblju od dvije godine prikupio devet negativnih prekršajnih bodova i to na temelju pravomoćnih odluka, koji bodovi su pravilno evidentirani po pravomoćnosti istih. Ujedno, odredbom čl. 286. st. 2. ZSPC-a propisano je da negativni prekršajni bodovi iz stavka 1. ovoga članka brišu se iz evidencije nakon proteka dvije godine od dana pravomoćnosti odluke o prekršaju na temelju koje su upisani, što pak samo dodatno potvrđuje da se negativni bodovi evidentiraju po pravomoćnosti odluke o prekršaju, a koji se nakon toga i brišu iz evidencije i to nakon proteka dvije godine od dana pravomoćnosti odluke o prekršaju na temelju koje su upisani, kod kojeg stanja stvari je potpuno jasno da je tuženik bio u obvezi uzeti u obzir bodove koji su prikupljeni po odlukama koje su postale pravomoćne isključivo u razdoblju unutar dvije godine, a na koji način je tuženik i postupio u konkretnom slučaju.

    18.Potom, u odnosu na navode tužitelja o njegovim obiteljskim prilikama i zdravstvenom stanju, za istaknuti je da Ustav Republike Hrvatske (Narodne novine, broj: 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 5/14) u članku 16. propisuje da se slobode i prava mogu ograničiti samo zakonom da bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje i da svako ograničenje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju. Načelo razmjernosti u zaštiti prava stranaka i javnog interesa iz članka 6. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine, broj: 47/09 i 110/21) između ostaloga propisuje da se pravo stranke može ograničiti postupanjem javnopravnih tijela samo kad je to propisano zakonom te ako je takvo postupanje nužno za postizanje zakonom utvrđene svrhe i razmjerno cilju koji treba postići, kao i da su pri vođenju postupka javnopravna tijela dužna strankama omogućiti da što lakše zaštite i ostvare svoja prava, vodeći pri tome računa da ostvarivanje njihovih prava ne bude na štetu prava trećih osoba niti u protivnosti s javnim interesom. Načelo zaštite stečenih prava stranaka u članku 13. istog Zakona propisuje da se odluka javnopravnog tijela protiv koje se ne može izjaviti žalba niti pokrenuti upravni spor (pravomoćna odluka), a kojom je stranka stekla određeno pravo odnosno kojom su stranci određene neke obveze, može poništiti, ukinuti ili izmijeniti samo u slučajevima propisanim zakonom, uslijed čega je osporeno rješenje tuženika nedvojbeno u skladu sa svim naznačenim propisima, a koje je pak doneseno pravilnom primjenom mjerodavne odredbe članka 286. stavka 3. ZSPC-a, koja odredba nije u koliziji niti sa Ustavom Republike Hrvatske, kao ni sa Zakonom o općem upravnom postupku, slijedom čega okolnosti koje tužitelj problematizira nisu od utjecaja na zakonitost osporenog rješenja.

    19.Ujedno, u odnosu na tužiteljevo problematiziranje odluka kojima je proglašen krivim zbog prekršaja za koje su mu evidentirani negativni bodovi, što je u konačnici rezultiralo donošenjem osporenog rješenja kojim mu se ukida i vozačka dozvola, za kazati je kako su obje odluke kojima je tužitelj proglašen krivim zbog prekršaja za koje su mu evidentirani negativni bodovi pravomoćne te su priložene spisu upravnog tijela kojeg je tuženik dostavio iz odgovor na tužbu, pa je tako prekršajni nalog Policijske postaje Zadar, broj 211-07/231/3558 od 31. ožujka 2023. kojim je proglašen krivim za prekršaj opisan u članku 282. stavku 1., a kažnjiv po stavku 9. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, postao pravomoćan 12. travnja 2023., a presuda Općinskog prekršajnog suda u Splitu, broj PP-5997/2024-2 od 3. lipnja 2024., kojom je tužitelj proglašen krivim za prekršaj opisan u članka 199. stavku 2., a kažnjiv po stavku 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama postala je pravomoćna danom donošenja s obzirom da protiv te presude žalba nije dopuštena na temelju odredbe čl. 244. st. 3. Prekršajnog zakona, kod kojeg stanja stvari nedvojbeno je da su obje odluke kojima je tužitelj proglašen krivim i na osnovu kojih su mu evidentirani negativni bodovi postale pravomoćne i kao takve su pravno obvezujuće kako za tužitelja, tako i za sve ostale adresate, slijedom čega njihovu zakonitost nije moguće preispitivati u ovom sporu s obzirom da je predmet ovog spora isključivo ocjena zakonitosti osporenog rješenja tuženika od 26. rujna 2024., dakle rješenja o oduzimanju i ukidanju vozačke dozvole, dok predmet ovog spora nije, niti može biti ocjenjivanje zakonitosti pravomoćnih odluka drugih javnopravnih tijela ili sudova, pa je tužiteljevo problematiziranje zakonitosti istih u cijelosti bespredmetno.

    20.Slijedom navedenog, s obzirom na odredbe mjerodavnih materijalnih i procesnih zakonskih odredbi te utvrđeno činjenično stanje, ovaj sud zaključuje kako osporenim rješenjem tuženika nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja, pa kako tužitelj u ovom sporu ne iznosi pravno relevantne prigovore koji bi utjecali na drukčije rješenje ove upravne stvari sud nije našao osnove za usvajanje njegove tužbe.

    21.Također nisu ostvareni niti razlozi ništavosti osporavanog rješenja iz članka 128. stavak 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09 i 110/21) na koje ovaj sud sukladno odredbi članka 47. stavak 3. ZUS-a pazi po službenoj dužnosti, radi čega je valjalo pozivom na odredbu članka 116. stavak 1. ZUS-a odbiti tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan te presuditi kao u izreci ove presude.

    U Splitu, 11. ožujka 2025.

    S U D A C

    Ivan Dadić

    UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave pisanog otpravka. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o istoj odlučuje Visoki Upravni sud Republike Hrvatske.

    DNA:

    - tužitelju JK, iz [adresa], uz zapisnik o objavi,

    - tuženiku Ministarstvu unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijskoj upravi zadarskoj, Sektoru upravnih poslova, državljanstva i stranaca, Zadar, Put Murvice 9, uz zapisnik od 27. veljače 2025., zapisnik o objavi i povrat spisa, po pravomoćnosti,

    - u spis.

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.