Republika Hrvatska

Općinski sud u Čakovcu

Prekršajni odjel

Zrinsko-frankopanska 9

Broj: Pp-1091/2024-16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Čakovcu, Prekršajni odjel, po sutkinji Spomenki Zanjko Kolman, uz sudjelovanje Larise Hajdarović, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika PŽ, zbog prekršaja iz čl. 45. st. 1. i st. 4. primjenom čl. . 1. i čl. 181. st. 5. i st. 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, povodom prigovora na obavezni prekršajni nalog Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave međimurske, Postaje prometne policije Čakovec broj: Klasa: 211-07/24-4/57594, Ur. broj: 511-21-09-24-1 od 05. srpnja 2024., temeljem čl. . 1., čl. 182. toč. 1. Prekršajnog zakona (NN br.107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) u žurnom postupku dana 11. ožujka 2025., donio je i

p r e s u d i o  j e

Okrivljenik: OŽ, rođen **.**.1982., s prebivalištem u [adresa]., OIB: [osobni identifikacijski broj],

- zastupan po branitelju Josipu Pintariću, odvjetniku iz Čakovca, Lj. Gaja kbr. 6.,

k r i v  j e

I. što je 30. svibnja 2024., u 15,50 sati, u Čakovcu, kolnikom [adresa], upravljao osobnim automobilom marke "BMW", registarske oznake [registarska oznaka], iz smjera juga u smjeru sjevera, te obavljao uključivanje u promet, vožnjom unatrag, sa obilježenog parkirališnog mjesta na kolnik pristupne ceste parkiralištu, a da nije propustio sva vozila koja se kreću cestom na koju se uključuje, zbog čega je u stražnji desni dio njegovog vozila udario prednjim desnim dijelom bicikl marke "Trek", s kojim je kolnikom pristupne ceste, iz smjera zapada u smjeru sjevera upravljao VŽ, a tom prilikom je na vozilima nastala materijalna šteta,

II. čime je postupio suprotno odredbi i iz čl. 45. st. 1. kažnjivo po čl. 45. st. 4. primjenom čl. . 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN br. 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 92/14, 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22., 114/22., 133/23. i 145/24.)

te mu se temeljem istih propisa i primjenom čl. 37. st.1. Prekršajnog zakona

i z r i č e

novčana kazna u iznosu od 180,00 (sto osamdeset) eura.

Okrivljenik je dužan platiti novčanu kaznu temeljem čl. . 10. Prekršajnog zakona, u roku od 30 (trideset) dana od dana primitka presude.

Temeljem čl. . 3. Prekršajnog zakona, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini plaćena ako okrivljenik plati dvije trećine izrečene novčane kazne u roku od 30 (trideset) dana od dana primitka presude.

Ukoliko okrivljenik ne plati u određenom roku novčanu kaznu ista će se temeljem čl. . 1. Prekršajnog zakona naplatiti prisilno.

IV. Temeljem čl. . 3. u svezi čl. . 3. toč. a/ Prekršajnog zakona, okrivljenik je dužan u roku od 30 (trideset) dana od primitka presude, nadoknaditi trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 30,00 (trideset) eura, te iznos od 290,00 (dvjesto devedeset) eura, za troškove vještačenja, dakle nadoknaditi trošak prekršajnog postupka u ukupnom iznosu od 320,00 (tristo dvadeset) eura.

Ukoliko okrivljenik ne plati u određenom roku troškove postupka, troškovi postupka će se temeljem čl. . 1. Prekršajnog zakona, naplatiti prisilno

II./ Temeljem čl. 182. toč. 1. Prekršajnog zakona,

Okrivljenik: OŽ, rođen **.**.1982., s prebivalištem u [adresa]., OIB: [osobni identifikacijski broj],

- zastupan po branitelju Josipu Pintariću, odvjetniku iz Čakovca, Lj. Gaja 6.,

oslobađa se optužbe

što bi 30. svibnja 2024., u 15,50 sati, u Čakovcu, kolnikom [adresa], upravljao osobnim automobilom marke "BMW", registarske oznake [registarska oznaka], iz smjera juga u smjeru sjevera, te od trenutka nastanka prometne nesreće činjenično i pravno opisane pod točkom I/ izreke presude, pa dok se nad njim nije proveo postupak ispitivanja pomoću odgovarajućih sredstava i aparata, radi provjere ima li u organizmu alkohola, uzimao alkoholna pića,

čime bi počinio prekršaj iz čl. 181. st. 5. kažnjivo po čl. 181. st. 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama,

jer djelo za koje se optužuje po propisu nije prekršaj.

Obrazloženje

1. Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava međimurska, Postaja prometne policije Čakovec broj Klasa: 211-07/24-4/57594, Ur. broj: 511-21-09-24-1 od 05. srpnja 2024., izdala je temeljem čl. 229. u svezi sa čl. 239. Prekršajnog zakona obavezni prekršajni nalog kojim je okrivljenika PŽ, proglasila krivim i kaznila, radi prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci presude.

2. Okrivljenik OŽ je putem branitelja na citirani obavezni prekršajni nalog podnio pravovremeni prigovor, te je isti stavljen izvan snage i nastavljen je žurni postupak.

3. Okrivljenik OŽ dostavio je sudu pisanu obranu u kojoj je naveo da se ne smatra krivim i osporava počinjenje prekršaja koji mu se stavljaju na teret. Kritične zgode upravljao je osobnim automobilom vožnjom unatrag s obilježenog parkirališnog mjesta i to s minimalnom brzinom od 2 km/h. U trenutku kada je počeo vožnju unatrag nije bilo pješaka ili biciklista, te je smatrao da može radnju obaviti na siguran način. U jednom trenutku osjetio je udarac u svoje vozilo, te je tada vidio da je na njegovo vozilo naletio bicikl. Nakon što je čuo udarac, pomaknuo je vozilo dva metra unaprijed. Vozač bicikla bio je u društvu prijatelja, te su međusobno razgovarali, te smatra da nije na dovoljan način pratio prometnu situaciju, radi čega se zaletio u njegovo vozilo. Radi se o parkirališnom prostoru, sjedio je u upaljenom automobilu i jednu minutu prije nego je krenuo, te je napravio put od maksimalno tri metra. Pokraj njega bilo je parkirano kombi vozilo, što je vidljivo na fotografiji koju je dostavio u privitku. Poduzeo je sve radnje opreza, a biciklist u vožnji velikom brzinom svakako nije očekivana prepreka, odnosno uobičajeno i očekivano ponašanje u prometu. Izašao je iz vozila, vidio da biciklist nije ozlijeđen i krenuo mu se ispričavati. Opomenuo ga je da treba više paziti na sebe i gledati ispred sebe prilikom vožnje parkiralištem, tik iza reda parkiranih automobila, te da bi bilo odgovornije da su vozili po strani gdje su bile garaže koje su bile zatvorene. Vidjevši da se radi o osobi mlađe životne dobi, nije ga htio teretiti za štetu na vozilu, ali je nazvao na broj mobitela dječaka, kojeg tada nije imao kod sebe, jer ga je ostavio doma, da ima njegov kontakt. Napomenuo mu je da svijetla koja mu je razbio dođu cca 700,00 eura, no da će ih pokušati popraviti sam, samo da njega ne tereti, a dječak se cijelo vrijeme ispričavao, te su se nakon toga razišli svaki svojim putem. Nakon skoro dva sata nazvao ga je njegov otac, koji ga je bez ikakvog pitanja napao da je kriv, te je rekao da će zvati policiju. Rekao mu je da njegov sin nije gledao gdje vozi, niti pak je pazio na promet oko sebe, te da opomene dijete da ubuduće vozi pažljivije da ne nastrada. Isti se na sve njegove dobronamjerne savjete oglušio i poklopio telefon. Nakon toga ga je nazvao policijski službenik da dođe u policijsku upravu. Došao je i tada je alkotestiran, a rezultat je bio 0,15 promila. Nakon nezgode našao se sa prijateljem na piću, gdje je popio malo pivo u uvjerenju da je taj događaj završen i da ne će biti potrebe za policijskim očevidom ili njegovim alkotesiranjem. Smatra da nisu ostvarena bića prekršajnih djela za koja ga se tereti, jer je poduzeo sve radnje provjere prije uključivanja u prometu, imao je svako pravo popiti piće obzirom na sve okolnosti samog događaja. Smatra da je drastičan prijedlog da mu se oduzme vozačka dozvola na vrijeme od tri mjeseca i da ga se novčano kazni, jer nije kriv za počinjenje prekršaja. Zaposlen je u firmi Mepak Rigid d.o.o. i IQX d.o.o., gdje je direktor i poslove obavlja na terenu, te mu je vozačka dozvola nužno potrebna, a bez nje ostao bi bez svoje egzistencije i ugrozio bi egzistenciju svoje obitelji, jer mu je posao nemoguće obavljati bez vozila. Razveden je otac troje malodobne djece, vozačka mu je neophodna za svakodnevno funkcioniranje, vožnju djece u školu, aktivnosti i sl. Moli sud da ga oslobodi prekršajne odgovornosti, jer djela koja mu se stavljaju na teret nije počinio.

3. U dokaznom postupku ispitan je svjedok Marko mlt. Strbad u nazočnosti majke i zakonske zastupnice EŽ koji je iskazao da se dana 30.05.2024. vozio biciklom, po parkiralištu južnog dijela [adresa], a s njim je bio i njegov prijatelj. Vozio se naprijed i nikoga nije vidio ispred sebe. Sa desne strane bila su parkirana vozila, a sa lijeve strane su garaže. Sa desne strane ispred toga vozila koje je izlazilo sa parkirališta bio je parkiran nekakav kombi. Biciklom se kretao bliže desnoj strani, tj. bliže automobilima, jer je ostavio prostora na lijevoj strani ako bi prolazilo koje vozilo. Nije vidio da bi to vozilo izlazilo sa parkiranog mjesta. Na sekundu prije nego je auto izašao, ga je uočio, a nakon toga je vidio kao lete dijelovi stražnjeg svijetla. Desnim dijelom volana doletio je u auto, više sa desnom stranom bicikla. Nakon kontakta, pao je na stranu, ali nije zadobio ozljede.

3.1. Na pitanja suda svjedok Marko mlt. Strbad je odgovarao, da li se sjećate koliko je to vozilo izašlo van s parkirnog prostora – otprilike manje od pola metra. Kad ste upravljali biciklom, orijentirajte se na kombi koji ste rekli da je bio parkiran, koliko ste prošli kombi vozilo kad ste ugledali da vozilo izlazi – ja sam biciklom prošao skoro do kraja kombija koji je bio parkiran s desne strane, kad sam ugledao vozilo da kreće unazad, ali nisam stigao reagirati.

3.2. Na pitanja braniteljice okrivljenika svjedok Marko mlt. Strbad je odgovarao, da li znate da je dozvoljeno kretati se biciklom po tom parkingu – znam. Da li ste tijekom vožnje gledali ravno cijelo vrijeme, jer ste u iskazu rekli da ste se na sekundu okrenuli, na što ste to točno mislili - ja sam se sa prijateljem razgovarao tijekom vožnje, on je viknuo pazi, to je bila ta sekunda kad sam se okrenuo i tad sam vidio auto da izlazi i bilo je prekasno.

3.3. U dokaznom postupku proveden je dokaz suočenjem između okrivljenika PŽ i svjedoka Marka mlt. Strbata. Svjedoku je pokazana fotografija na str. 26 spisa, te je svjedok potvrdio da je to njegov bicikl i vozilo s kojim je imao kontakt, a sa desne strane vidljivo je bijelo kombi vozilo. Okrivljenik: „na fotografijama je vidljivo da sam izašao tri metra van, a ne pola metra, zato sam sve to poslikao i ja te ništa ne teretim, auto sam popravio“. Svjedok: „sve se to dogodilo prije sedam mjeseci i u vezi izmjera možda nisam točan, bio sam pod dojmom toga što se dogodilo“.

3.4. Zakonska zastupnica maloljetnika AŽ navela je da nisu imali namjeru prijavljivati okrivljenika, a nakon nesreće istog su kontaktirali, ali on nije bio spreman porazgovarati o nastaloj situaciji, već je prijetio sinu da će roditelji platiti štetu, pa su zato kontaktirali policiju, da se to razjasni.

4. U dokaznom postupku ispitan je svjedok Matteo mlt. Demario Časni u nazočnosti majke i zakonske zastupnice BŽ koji je iskazao da je kritične zgode bio u društvu sa prijateljem VŽ, vozili su se biciklima po parkirališnom prostoru na jugu. S jedne strane, desne, bili su parkirani automobili, a s lijeve strane su garaže. Sam se biciklom kretao više lijevo, bliže garažama, a VŽ se kretao nešto bliže parkiranim vozilima. U jednom trenutku je ugledao da vozilo izlazi s parkinga i rekao je samo „ VŽ pazi“, ali to nije trajalo niti pola sekunde, te je vidio da se VŽ zaletio u zadnji dio auta i pao preko bicikla. Auto je odmah stao. Napomenuo je da je s desne strane bilo parkirano jedno kombi vozilo do toga auta koji je izlazio.

4.1. Na pitanja suda svjedok Matteo mlt. Demario Časni je odgovarao, možete li opisati trenutak kad ste rekli „ VŽ pazi“, kao je VŽ reagirao – tipično kao što reagira osoba koju upozorite, ne bi mogao sad to opisati, nije bilo vremena ni za reakciju.

4.2. Na pitanja braniteljice okrivljenika svjedok Matteo mlt. Demario Časni je odgovarao, da li ste s prijateljem VŽ razgovarali tijekom voženje, odnosno neposredno prije kontakta – pričali smo. Da li vam je poznato da je na tom parkirnu dozvoljeno kretanje biciklom – ne znam. S koje strane je izlazilo auto okrivljenika sa parkinga – stražnjom stranom je izlazilo. Da li znate koliko je metara okrivljenik izašao vozilom prije samog kontakta - ne baš dosta, malo, VŽ je zakačio samo dijelom ručke, taman da bude šteta na autu i da VŽ padne.

4.3. Na pitanje okrivljenika PŽ, svjedok Matteo mlt. Demario Časni je odgovarao, da li znate koliko metara sam izašao autom – to sam već rekao, ne mogu se izjasniti. Da li ste vidjeli da sam nakon kontakta pomaknuo svoje vozilo naprijed – vi ste odmah stali sa autom, ja se toga ne sjećam. Svjedoku je pokazana fotografija na str. 26 spisa, te svjedok izjavljuje - vidi se vozilo koje je izašlo i Markov bicikl na tlu.

5. Okrivljenik je u cijelosti osporavao odgovornost za počinjenje prekršaja, te je u dokaznom postupku provedeno prometno tehničko vještačenje po dipl. ing. ĐŽ, stalnom sudskom vještaku za cestovni promet i vozila.

6. U sažetku nalaza i mišljenja vještak je naveo da nesreća predstavlja nalet bicikliste na parkirnom prostoru na osobno vozilo koje je izlazilo iz pakirnog prostora. Nesreća se dogodila u naselju Čakovec, parkirni prostor na kolniku [adresa], dana 30.5.2024., oko 15,50 sati, kad su vremenski uvjeti bili dan, sunčano, a vrsta i stanje kolnika asfalt, gladak, suh. U nesreći su sudjelovali OŽ kao vozač vozila "BMW", registarske oznake [registarska oznaka] i HŽ kao vozač bicikla. Ograničenje brzine je iznosilo 50 km/h. Mjesto nesreće je sredina prilaznog kolnika parkirališta, a biciklist se u trenutku nesreće kretao sredinom kolnika u smjeru istoka. Osobno vozilo je stvarno izašlo do oko pola prilaznog puta ili oko 3,00 m unazad, kad se dogodila nesreća. Brzina kretanja vozila PŽ, marke "BMW 520 d“, registarske oznake [registarska oznaka] u trenutku naleta je iznosila oko 0,93 m/s ili 3,27 km/h. Brzina kretanja bicikla HŽ, bicikl marke TREK, model Marlin, broja šasije C7989S je u trenutku naleta iznosila oko 4,44 m/s ili 16,00 km/h. Mjesto nesreće je ravan kolnik sa parkirnim mjestima i vidljivost na mjestu nesreće iz smjera dolaska bicikliste iznosi oko 200 m. Vidljivost vozaču osobnog vozila je bila ograničena zbog parkiranog kombi vozila koje je zaklanjalo vidljivost u izlasku sve dok zadnjom polovicom vozila nije izašao na kolnik prilazne ceste, da može kroz zadnji desni prozor i zadnje staklo osmotriti situaciju. Vozač bicikla je imao bolju vidljivost i jasno je mogao pratiti prometnu situaciju i odvijanje prometa na mjestu nesreće. Prostorno je u izlasku unazad osobno vozilo prošlo put od oko 3,00 m za vrijeme od oko 3,22 s. Od toga prostorno vremenskog pomaka, polovina (1,61 s) je otpadala na nepregledni dio izlaska vozila unazad, a polovina na pregledni vidljivi dio. Za 3,22 s, se biciklist nalazio udaljen za oko 14,29 m od mjesta naleta. Za 1,61 s se biciklist nalazio na oko 7,14 m od mjesta nesreće. Zaustavni put kočenjem za brzinu 0,93 m/s ili 3,27 km/h forsiranim kočenjem, u uvjetima kao u trenutku nesreće iznosi oko 0,74 m. Vozač PŽ se iz parkirnog mjesta uključivao na prilazni kolnik, dakle iz sporednog prometnog toka uključivao se na glavni prometni tok i pri tom je prometno gledajući trebao propustiti sva vozila, pa i bicikliste koji su se kretali glavnim prometnim tokom. Promet je u vrijeme nesreće bio normalan i u trenutku nesreće nisu postojale zabilježene neke incidentne situacije koje bi posebno ometale vozače, te je samo sporijim izlaskom iz parkirnog prostora, uz zaustavljanja i stalne kontrole prometa, vozač PŽ mogao izbjeći nesreću. Nesreća se dogodila na oko 3,00 m njegovog izlaska unazad, što je potvrdila i slika nesreće i sam iskaz vozača, a tek nakon što je 1,5 m stražnjim krajem vozila izašao van prednje točke parkiranog kombija vozač PŽ je imao vidljivost prema unazad i prema dolasku biciklista, te se opreznijom vožnjom, stalnim zaustavljanjem i uz minimalne pomake, vozač morao pomicati unazad, i pri tome raditi stalne provjere prometne situacije. Ukoliko nije bio siguran u prometnu situaciju, a što nije ni mogao biti zbog parkiranog kombi vozila, kretanje uz minimalne pomake do ostvarivanja vidljivosti, ili pak osiguravanje nečije pomoći u izlasku van parkinga su bile jedina opcija. Zaustavni put kočenjem bicikla za brzinu 4,44 m/s ili 16,00 km/h, u uvjetima kao u trenutku nesreće iznosi oko 4,39 m. Tako je vozač bicikla HŽ kočenjem mogao zaustaviti bicikl i u trenutku kad je vozač osobnog vozila počeo izlaziti van parkirnog mjesta i u trenutku kad je vozač osobnim vozilom izašao stražnjim krajem van parkirnog prostora i počeo ostvarivati vidljivost prema njemu. Bočni pomak koji je vozač bicikla mogao izvršiti u izmicanju na 14,29 m. kod brzine 4,44 m/s ili 16 km/h iznosi 4,65 m. Bočni pomak koji je vozač bicikla mogao izvršiti u izmicanju na 7,14 m kod brzine 4,44 m/s ili 16 km/h iznosi 0,93 m. Analiza pokazuje da je vozač bicikla i kočenjem i izmicanjem mogao izbjeći nesreću, te je njegovo prolaženje prilaznim putem parkirnog prostora bez smanjivanja brzine uz vozilo koje je vozaču bicikla je bilo jasno vidljivo i koje je uz smanjenu vidljivost izlazilo iz parkirnog prostora, a bez da se uvjerio da ga vozač osobnog vozila uopće u takvim uvjetima vidi predstavljalo nasilno ostvarivanje prednosti prolaska. Opreznijom i sporijom vožnjom prema nailazećem izlazećem vozilu, uz ako je to bilo moguće uspostavljanje vizualnog kontakta s vozačem osobnog vozila, ili bar upozoravanjem vozača zvoncem bicikla, pa čak i izmicanjem van sudarne zone vozila, vozač bicikla je mogao izbjeći nesreću.

7. Okrivljenik i njegov branitelj dostavili su sudu primjedbe na nalaz i mišljenje vještaka. Naveli su da je u postupku nesporno utvrđeno da je pored vozila okrivljenika bilo parkirano kombi vozilo, a zbog kojeg je vidljivost okrivljenika bila ograničena i to na način da mu je zaklanjalo vidljivost sve dok isti zadnjom polovicom svog vozila nije zašao na kolnik prilazne ceste. Vještak je utvrdio kako je vozač bicikla imao bolju vidljivost i jasno je mogao pratiti prometnu situaciju i odvijanje prometa na mjestu nesreće. Osim toga i oštećeni VŽ je naveo u iskazu kako "…se sa prijateljem razgovarao tijekom vožnje, on je viknuo pazi, to je bila ta sekunda kas se okrenuo i tad je vidio auto da izlazi i bilo je prekasno…" I svjedok PŽK je naveo kako su tijekom vožnje, pa tako i neposredno prije kontakta s vozilom on i oštećeni VŽ razgovarali. Iz cjelokupnog dokaznog postupka nesporno je kako je vozač bicikla svojom neopreznom i brzom vožnjom prouzročio nastanak štetnog događaja, nije pratio prometnu situaciju, a neposredno prije kontakta s vozilom okrivljenika nije niti gledao ravno, već je bio okrenut ka svom prijatelju s kojim je razgovarao. Okrivljenik zbog navedenih prepreka zbog kojih mu je bila smanjena vidljivost (parkirano kombi vozilo) nije mogao na vrijeme reagirati, a niti izbjeći nastanak štetnog događaja. Nesporno je kako okrivljenik nije počinio prekršaje koji mu se stavljaju na teret, u cijelosti je postupao sukladno zakonskim odredbama, a prometna nesreća nije nastala njegovom krivnjom.

7.1. U provedenom dokaznom postupku ispitan je kao svjedok ĐŽ stalni sudski vještak za cestovni promet i vozila, a povodom primjedbi okrivljenika na vještački nalaz. Naveo je da u cijelosti ostaje kod svog nalaza i mišljenja. Nesreća se dogodila na način da je vozač osobnog vozila izlazio iz parkirnog prostora, koji je sporedni prometni tok i uključivao se unatrag na prilaznu cestu parkirnom prostoru, koje je u ovom slučaju glavni prometni tok. Tom prilikom je morao propustiti sve sudionike u prometu uključujući i bicikliste, koji su se kretali glavnim prometnim tokom. Dakle, mogao je očekivati pješake, bicikliste i osobna vozila. U svojoj radnji uključivanja vozač je imao otežani pristup, u vidu parkiranog kombi vozila, koje mu je zaklanjalo vidljivost prema smjeru dolaska biciklista. Biciklisti su imali povoljniju prometnu situaciju i u svakom trenutku su mogli vidjeti radnju izlaska vozila iz parkirnog prostora, te prilagoditi svoju brzinu i način kretanja izbjegavanju putanje osobnog vozila. Nakon što je prošao polovicu svog puta u izlasku na prilaznu cestu, vozač osobnog vozila je mogao pratiti prometnu situaciju iza sebe, te je stalnim zaustavljanjem i minimalnom brzinom kretanja trebao nastaviti uključivanje na kolnik prilazne ceste. Biciklisti su vidjevši da se vozio ne zaustavlja ili morali zaustaviti svoje kretanje ili vožnju prilagoditi onoj putanji koja ne bi bila u koliziji sa osobnim vozilom.

7.2. Na pitanja branitelja okrivljenika vještak je odgovarao, da li je na nastanak prometne nesreće utjecalo to što je biciklista prilikom vožnje i neposredno prije kontakta sa vozilom okrivljenika razgovarao sa svojim prijateljem te čak bio okrenut prema njemu, dakle, iza, a ne ravno, vještak – ovakav način vožnje bicikliste svakako predstavlja nepažljivu vožnju, koja je utjecala na odvijanje nesreće.

7.2. Predstavnik tužitelja naveo je da obzirom na nalaz vještaka i današnji iskaz nisu imali neke primjedbe, suglasni su za smanjenje kazne za samu prometnu nesreću, dok za drugi prekršaj ostaju kod kazne, a izricanje zaštitne mjere prepuštaju sudu.

8. Branitelj okrivljenika u završnoj riječi je naveo da obrana okrivljenika ističe kako je iz činjenica utvrđenih u dokaznom postupku jasno da okrivljenik nije počinio prekršaje koji mu se stavljaju na teret, te su svi dokazi provedeni u postupku, a posebice iz nalaza i mišljenja vještaka ĐŽ, kao i iskaza oštećenog VŽ i svjedoka OŽK, potvrdili navode iz obrane okrivljenika. Iz cjelokupnog dokaznog postupka, jasno proizlazi kako je upravo vozač bicikla svojom neopreznom i brzom vožnjom prouzročio nastanak štetnog događaja. Okrivljenik nije bio u mogućnosti nikako izbjeći nastanak štetnog događaja, obzirom da zbog prepreke zbog koje mu je bila smanjena vidljivost (parkirano kombi vozio) nije mogao na vrijeme reagirati pa je dakle, nesporno kako prometna nesreća nije nastala njegovom krivnjom. Stoga, dakle, činjenični opis i djela iz optužnog akta nisu ničime potvrđeni, te je upravo suprotno, svi dokaz provedeni u postupku ukazuju na zaključak kako upravo okrivljenik nije počinio prekršaje koji mu se stavljaju na teret. Sukladno navedenom predložili su osloboditi okrivljenika krivnje, za počinjenje prekršaja koji mu se stavljaju na teret.

9. U postupku je izvršen uvid u izvješće o počinjenom prekršaju od 02.06.2024., zapisnik o očevidu od 02.06.2024. i potvrdu Ministarstva pravosuđa i uprave, Uprave za kazneno pravo, Sektora za evidencije, pomilovanja i podršku žrtvama i svjedocima, Službe za evidencije i pomilovanja, Odjela za prekršajne evidencije, broj: Klasa:740-04/24-02/96746, Ur. broj: 514-05-02-01-02-24-02 od 23.07.2024. o kažnjavanosti okrivljenika i fotografiju na str. 26 spisa.

10. Nakon provedenog postupka, a na temelju provedenih dokaza, sud smatra dokazanim djelo prekršaja koje se okrivljeniku stavljaju na teret, pod točkom I/ izreke presude te je proglašen krivim i kažnjen.

11. Odredbom čl. 45. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama određeno je da je vozač koji se vozilom uključuje u promet na cesti ili drugoj prometnoj površini (izlazak vozila iz garaže, dvorišta, parkirališta, stajališta, s površine na kojoj se ne obavlja promet vozila ili s drugih sličnih površina) dužan je propustiti sva vozila i pješake koji se kreću cestom, odnosno prometnom površinom na koju se uključuje, a u st. 4. propisano je da će se novčanom kaznom u iznosu od 130,00 eura, kazniti za prekršaj vozač koji pri uključivanju u promet postupi suprotno odredbama stavka 1. i 3. ovoga članka. Odredbom čl. . 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da za prekršaje iz ovoga Zakona kojima je izazvana prometna nesreća samo s materijalnom štetom, kaznit će se počinitelj prekršaja novčanom kaznom propisanom za taj prekršaj uvećanom za iznos do 130,00 eura.

12. U provedenom dokaznom postupku nesporno je utvrđeno:

- da je okrivljenik OŽ upravljao osobnim vozilom regisatarke oznake [registarska oznaka],

- da je obavljao uključivanje u promet vožnjom unatrag sa obilježenog parkirališnog mjesta na kolnik pristupne ceste parkiralištu,

- da se kolnikom pristupne ceste parkiraštu desnom stranom kretao biciklom VŽ,

- da se kolnikom pristupne ceste parkiralištu lijevom stranom uz garaže kretao biciklom PŽK,

- da je došlo do kontakta stražnjeg desnog dijela osobnog automobila i upravljača i prednjeg kotača bicikla kojim je upravljao VŽ,

- da je nastala materijalna šteta na osobnom vozilu i biciklu.

12.1. Okrivljenik OŽ poricao je odgovornost za prometnu nesreću, uz navode da je krivac za prometnu nesreću vozač bicikla, jer u trenutku kada je počeo vožnju unatrag nije bilo biciklista, smatrao je da može radnju obaviti na siguran način te je napravio put od maksimalno tri metra i osjetio udarac u vozilo, te vidio da je na njegovo vozilo naletio bicikl. Obrana okrivljenika podudara se sa nalazom vještaka u djelu da se nesreća dogodila na oko 3,00 m njegovog izlaska unazad. Unatoč tome što je okrivljeniku kombi vozilo zaklanjalo vidljivost vještak je mišjenja da je okrivljenik mogao očekivati pješake, bicikliste i osobna vozila, dakle radi se o predvidivim preprekama. Vještak potvrđuje da je okrivljenik u svojoj radnji uključivanja imao otežani pristup, u vidu parkiranog kombi vozila, koje mu je zaklanjalo vidljivost prema smjeru dolaska biciklista.

12.2. Sud je analizirajući iskaze svjedoka KŽ i VŽK, te nalaz i mišljenje vještaka u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje da je biciklista imao povoljniju prometnu situaciju i u svakom trenutku je mogao vidjeti radnju izlaska vozila okrivljenika iz parkirnog prostora, te prilagoditi svoju brzinu i način kretanja izbjegavanju putanje osobnog vozila. Nesporno je da se biciklist HŽ kretao desnom stranom prilazne ceste uz parkirana vozila, a tijekom vožnje razgovarao je sa drugim biciklistom EŽK, koji se kretao lijevom stranom prilazne ceste, a koji je video izlazak vozia i upozorio KŽ, koji je u tom trenutku skrenuo pogled prema njemu i nije bilo više vremena za izbjegavanje prometne nesreće.

12.3. Vještak je mišljenja da je biciklist VŽ mogao izbjeći prometnu nesreću kočenjem u trenutku kad je okrivljenik počeo izlaziti van parkirnog mjesta i u trenutku kad je izašao stražnjim krajem vozila van parkirnog prostora i tako počeo ostvarivati vidljivost prema biciklistu ili bočnim pomakom bicikla, dakle izmicanjem.

12.4. Sud je nalaz i mišljenje vještaka za cestovni promet ĐŽ, cijenio vjerodostojnim, cijeneći objektivnost i nepristranosti istog, te činjenicu da je dan po najboljem znanju i iskustvu. Sud utvrđuje da dokazima u spisu proturiječi samo obrana okrivljenika, a iskazi svjedoka KŽ i VŽK, cijenijeni su uvjerljivima. Vještak je na ročištu, a povodom primjedbi okrivljenika na nalaz i mišljenje bio uvjerljiv, te je odgovorio da je okrivljenik morao propustiti sve sudionike u prometu uključujući i biciklistu, koji se kretao glavnim prometnim tokom. Okrivljenik je mogao očekivati pješake, bicikliste i osobna vozila, a u svojoj radnji uključivanja imao je otežani pristup, u vidu parkiranog kombi vozila, koje mu je zaklanjalo vidljivost prema smjeru dolaska biciklista.

12.5. Biciklisti su imali povoljniju prometnu situaciju i u svakom trenutku su mogli vidjeti radnju izlaska vozila okrivljenika iz parkirnog prostora, te je VŽ morao svoju brzinu prilagoditi načinu kretanja izbjegavanja putanje osobnog vozila. Znači da je biciklista VŽ vidjevši da se vozio ne zaustavlja ili morao zaustaviti svoje kretanje ili vožnju prilagoditi onoj putanji koja ne bi bila u koliziji sa osobnim vozilom, ali VŽ nije vidio da vozilo izlazi, već ga je na to upozorio prijatelj, te je bilo prekasno.

12.6. Odgovornost za nastalu prometnu nesreću je na strani oba sudionika s time da nema osnove za oslobođenje okrivljenika, kako ukazuje njegova obrana, jer je nakon što je prošao polovicu svog puta u izlasku na prilaznu cestu, po mišljenju vještaka mogao pratiti prometnu situaciju iza sebe, te je stalnim zaustavljanjem i minimalnom brzinom kretanja trebao nastaviti uključivanje na kolnik prilazne ceste. Slijedom navedenog okrivljenik je odgovoran za prometnu nesreću, a protiv drugog sudionika nije podnijeta prekršajna prijava te je zbog doprinosa oštećenog, okrivljeniku kazna ublažena,

13. Prilikom odlučivanja o kazni, uzete su u obzir odredbe članka .1. i 2. Prekršajnog zakona i to posebno stupanj krivnje, opasnost djela i svrha kažnjavanja, kao i otegotne i olakotne okolnosti na strani okrivljenika, s time da otegotne okolnosti nisu utvrđene, dok je olakotna okolnost doprinos drugog sudionika. Navedene olakotne okolnosti sud je cijenio osobito olakotnima, radi čega je okrivljeniku izrekao ublaženu novčanu kaznu primjenom čl. 37. st. 1. Prekršajnog zakona, jer se očekuje da će se takvom kaznom ostvariti opća i posebna svrha prekršajnog kažnjavanja, a ujedno utjecati na okrivljenika i na druge sudionike u prometu da ne čine takve prekršaje.

14. Temeljem čl. . 3. u svezi čl. . 3. toč. a/ Prekršajnog zakona, okrivljenik je dužan u roku od 30,00 (trideset) dana, nadoknaditi trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 30,00 (trideset) eura, te iznos od 290,00 (dvjesto devedeset) eura, za troškove vještačenja, dakle nadoknaditi trošak prekršajnog postupka u ukupnom iznosu od 320,00 (tristo dvadeset) eura, jer ih je sam uzrokovao.

15. Okrivljenik OŽ, oslobođen je prekršajne odgovornosti za prekršaj činjenično i pravno opisan pod točkom II./ izreke presude, jer djelo za koje se optužuje po propisu nije prekršaj.

16. Odredbom čl. 181. st. 5. i st. 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da osobe iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka ne smiju, od trenutka nastanka prometne nesreće pa dok se nad njima ne provede postupak ispitivanja iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka, uzimati alkoholna pića, droge ni lijekove koji utječu na psihofizičke sposobnosti i na sposobnosti upravljanja vozilima, a u st. 7. citiranog članka da će se novčanom kaznom u iznosu od 130,00 do 390,00 eura, kazniti za prekršaj osobe iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka koje postupe suprotno odredbi stavka 5. ovoga članka.

16.1. Odredbom čl. 181. st. 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da osoba za koju se ispitivanjem na jedan od načina propisanim ovim člankom utvrdi da je pod utjecajem droga ili lijekova ili u krvi ima nedozvoljenu količinu alkohola, ili određeno vrijeme prije započinjanja vožnje, snosi troškove ispitivanja.

16.2. Odredbom čl. 199. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da vozač vozila kategorije A1, A2, A, B, BE, F, G i AM ne smije upravljati vozilom na cesti niti početi upravljati vozilom, ako je pod utjecajem droga ili lijekova ili ako u krvi ima alkohola iznad 0,50 g/kg, odnosno odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka. Stavak 3. citiranog članka smatra se da je vozač počeo upravljati vozilom, ako je pokrenuo vozilo s mjesta. Stavkom 4. citiranog članka smatra se da vozač ima alkohola u krvi ako je njegova prisutnost utvrđena analizom krvi i urina ili analizom krvi, mjerenjem količine alkohola u litri izdahnutog zraka, liječnički pregledom ili drugim metodama ili aparatima.

17. U provedenom dokaznom postupku nesporno je utvrđeno:

- da je okrivljenik OŽ kritične zgode upravljao vozilom registarske oznake [registarska oznaka], jer je pokrenuo vozilo i provedenim vještačenjem utvrđeno je da je vožnjom unatrag prevozio 3 m,

- uvidom u zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola broj: 1049137710 od 30.05.2024., utvrđeno je da je okrivljenik prilikom alkotestiranja izjavio da je dana 30.05.2024. konzumirao alkoholna pića od 17,35 sati, do 18,00 sati i to 0,4 litra piva, a prometna nesreća se dogodila istog dana u 15,50 sati,

- da je okrivljenik prihvatio ispitivanje, te bio alkotestiran dana 30.05.2024. u 19,23 sati, a koncentracija alkohola je iznosila od 0,20 g/kg, umanjena za 0,1 g/kg, odnosno za granicu dopuštene pogreške mjerenja, što iznosi 0,10 g/kg,

- da je zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola uredno potpisan od strane okrivljenika.

17.1. Odredbe čl. 181. st. 5. i st. 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama decidirano ne propisuju da osoba nad kojom se provodi ispitivanje u krvi ne smije imati nedozvoljenu količinu alkohola, već da nakon sudjelovanja u prometnoj nesreći, ne smiju, od trenutka nastanka prometne nesreće pa dok se nad njima ne provede postupak ispitivanja uzimati alkoholna pića i dr. Zakonom o sigurnosti prometa na cestama decidirano je propisano u čl. 199. st. 2. da vozač koji upravlja vozilom točno određene kategorije, ne smije upravljati vozilom na cesti niti početi upravljati vozilom, ako je pod utjecajem droga ili lijekova ili ako u krvi ima alkohola iznad 0,50 g/kg, odnosno odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka.

17.2. Odredbom čl. 181. st. 1. 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, također je propisano da je osoba pod utjecajem alkohola ako u krvi ima nedozvoljenu količinu alkohola.

17.3. Uvidom u zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola za okrivljenika PŽ, utvrđeno je da je konzumirao alkohol nakon prometne nesreće, a Zakonom priznatom metodom provedeno je alkotestiranje, te je utvrđena koncentracija alkohola u krvi okrivljenika 0,10 g/kg, dakle, ne radi se o nedozvoljenoj količini alkohola, sukladno citiranim odredbama ovog Zakona, te nije ostvareno biće prekršaja koje se okrivljeniku stavlja na teret, te je donijeta odluka da se okrivljenik oslobađa prekršajne odgovornosti, jer djelo za koje se optužuje po propisu nije prekršaj.

U Čakovcu, 11. ožujka 2025.

Zapisničarka

Sutkinja

Larisa Hajdarović

Spomenka Zanjko Kolman

Uputa o pravu na žalbu: Temeljem čl.244. st. 3. Prekršajnog zakona, protiv ove presude nije dopuštena žalba.

Dostavna naredba:

Okrivljeniku,

Branitelju,

Tužitelju,

Za spis,

Za izvršenje.