Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-5550/2024-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Vlatki Paškvalin Bošković kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja AŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], protiv tuženika ĆŠ, OIB: OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po OD Macura i Restović u Šibeniku, radi smetanja posjeda, odlučujući o žalbi tužitelja AŠ protiv rješenja Općinskog suda Šibeniku poslovni broj Psp-18/2023 od 25. listopada 2024., dana 11. ožujka 2025.,

r i j e š i o  j e

Uvažava se žalba tuženika te se ukida rješenje Općinskog suda Šibeniku poslovni broj Psp-18/2023 od 25. listopada 2024. u pobijanom dijelu u točci I. i III. izreke te se predmetu tom dijelu vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja utvrđeno je da je tuženik dana 20. ožujka 2023.g. samovlasno i protupravno smetao tužitelja u njegovom mirnom posjedu nekretnina katastarske oznake čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], na način da je porušio ogradni suhozid koji je na skici mjesta očevida izrađenoj od strane Pjera Sladoljeva dipl. ing. Geod od dana 11. listopada 2023.g. označen slovima A-B, zatvorio postojeći otvor u suhozidu koji je služio kao ulaz u parcelu, na skici označeno slovima C-D, na način da je isti zatrpao kamenjem, te uklonio međašni kamen tzv. „krunu“ u točki – E, pa mu se nalaže da uspostavi ranije stanje posjeda na način da bez odgode izgradi porušeni zid na mjestu ranijeg zida, označeno slovima A-B, da otvori postojeći otvor na način da ukloni postavljano kamenje, na skici označeno slovima C- D, te da ponovno postavi međašni kamen tzv „krunu“ na mjesto gdje se ranije nalazila tj. na točku E , skice mjesta očevida, uz zabranu ubuduće svakog takvog ili sličnog smetanje posjeda, pod prijetnjom ovrhe za svako ponovljeno smetanje. Točkom II. tog rješenja odbijen je kao neosnovan tužbeni zahtjev u dijelu u kojem se predlaže da se tuženiku u slučaju budućeg takvog ili sličnog smetanja posjeda tužitelja izrekne novčana kazna u iznosu od 6636,14 EUR ili kazna zatvora, te je naloženo tuženiku da naknadi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu 954,29 EUR (točka III. izreke)

2. Navedeno rješenje u točci I. i III. pravodobnom žalbom pobija tuženik iz svih žalbenih razloga predviđenih Zakonom o parničnom postupku s prijedlogom da se rješenje suda prvog stupnja preinači i tužbeni zahtjev odbije u cijelosti uz naknadu troškova postupka tuženiku, podredno da se pobijano rješenje ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno raspravljanje i odlučivanje.

3. Žalba tuženika je osnovana.

4. Ispitujući pobijano rješenje u smislu čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP), ovaj sud je utvrdio da je sud prvog stupnja počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-, na koju sadržajno ukazuje tuženik u svojoj žalbi. Pobijano rješenje ima nedostataka radi kojih se ne može ispitati jer obrazloženje prvostupanjskog rješenja ne sadrži jasne i valjane razloge o svim odlučnim činjenicama, dok pojedini navedeni razlozi nemaju uporište u sadržaju spisa i cjelokupnom rezultatu postupka.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za pružanjem posjedovne zaštite nekretnine opisane u točci I. izreke rješenja.

6. Polazeći od utvrđenja da je tužitelj bio posljednji mirni posjednik predmetne nekretnine, da je tuženik dana 20. ožujaka 2023. ili osobno ili bagerist po njegovom nalogu počinio smetanje posjeda pobliže opisano u izreci rješenja, da je tužitelj u zakonskom roku od 30 dana od saznanja za smetanje posjeda i počinitelja zatražio posjedovnu zaštitu putem suda, sud prvog stupnja tužitelju pruža zatraženu posjedovnu zaštitu i usvaja njegov zahtjev u pretežitom dijelu, sve na način kako je to pobliže opisano u izreci prvostupanjskog rješenja.

7. Prema odredbi čl. 21. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 i 81/15 – dalje: ZV) koga drugi samovlasno smeta u posjedu bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda. Odredbom čl. 22. st. 1. ZV-a propisano je da je posjednik kojem je posjed samovlasno smetan ovlašten štititi svoj posjed putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće.

8. U smislu citiranog propisa cilj je posjedovne parnice uspostaviti ono posjedovno stanje koje je postojalo prije smetanja pa je rasprava ograničena na činjenicu posljednjeg mirnog posjeda i čin smetanja.

9. Prvostupanjski sud u pobijanoj odluci opširno reproducira sadržaj dokaza, konkretno iskaza parničnih stranaka i saslušanih svjedoka, međutim propušta ocijeniti izvedene dokaze u smislu odredbe članka 8. ZPP-a.

.

10. Osnovano tuženik u žalbi navodi da prvostupanjski sud u pobijanoj odluci nije dao valjane razloge na temelju čega je zaključio da je tužitelj posljednji mirni posjednik predmetne nekretnine.

11. Sud prvog stupnja u pobijanom rješenju navodi da je iz suglasnih iskaza tužitelja, svjedoka LŠ i JŠ utvrdio da je tužitelj bio zadnji mirni posjednik, no propustio je dati jasne i valjane razloge o tom zaključku. Nije sasvim jasno ni kako je sud na temelju iskaza svjedoka JŠ zaključio da je tužitelj posjednik kada je ova svjedokinja prvo iskazala da je obitelj tužitelja koristila zemlju tzv. "Uhanka", a zatim da je predmet spora pripadao tužiteljevom ocu A, a da joj nije poznato kome je pripao nakon Dankove smrti.

12. Prema skici mjesta očevida izrađenoj od vještaka Pjera Sladoljeva, dipl. ing. geod., koja prileži na listu 26 spisa, vidljiv je položaj suhozida koji se proteže kroz česticu zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od sjevera prema jugu, kao i položaj nekadašnjeg zida (prema kazivanju tužitelja). U odnosu na taj suhozid (koji je predmetom smetanja) koji se proteže kroz česticu 8696/2 k. o. [katastarska općina] u postupku pred sudom prvog stupnja nije dovoljno jasno raspravljeno gdje se proteže posjed tužitelja koji on štiti, a obzirom da je sporno da bi bio posljednji mirni posjednik.

13. U odnosu na osporenu pasivnu legitimaciju, ovaj sud ne može prihvatiti zaključak suda prvog stupnja da je tuženik pasivno legitimiran, kako to sud navodi:„ …jer iz spisa proizlazi da je čin smetanja posjeda počinio upravo tuženik". Naime sud prvog stupnja ne daje nikakve jasne i valjane razloge o toj odlučnoj činjenici i potpuno propušta navesti temeljem kojih dokaza je utvrdio da je tuženik počinio čin smetanja, pri čemu je primijećeno da nitko od saslušanih svjedoka nije iskazao da je vidio tuženika da ruši dio suhozida, odnosno zatrpava postojeći otvor u suhozidu i uklanja međašni kamen, a posebice ne da bi vidjeli da je to radila treća osoba, a to po nalogu tuženika. Nadalje, sud prvog stupnja vjeruje navodima tužitelja, između ostalog i stoga što je suglasan sa kazivanjem svjedoka FŠ. No analizirajući iskaz tog svjedoka za zaključiti je da je on iskazivao o rušenju suhozida na skici označenog slovima E-F, pri čemu taj svjedok tvrdi da ga je rušio tuženik da se da se ne bi vidjele granice između nekretnine tužitelja i tuženika. Rušenje tog suhozida nije predmet raspravljanja u ovom postupku. Svjedok spominje otvaranje novog ulaza u suhozidu ali mu nije poznato tko ga je otvorio.

14. Rezimirajući navedeno, prvostupanjski sud nije na nedvojben način utvrdio ovdje sporne pravno relevantne činjenice, propustio je kritički ocijeniti iskaze svih saslušanih svjedoka i stranaka te nije dao logične i uvjerljive razloge na temelju kojih dokaza je utvrdio u ovom postupku sporne činjenice, tj. je li tužitelj posljednji mirni posjednik nekretnine i je li tuženik smetao posjed.

15.1. Nadalje, a u odnosu na preinaku zahtjeva ovaj sud drugog stupnja ističe da tužitelj opisujući čin smetanja u tužbi navodi da je tuženik porušio cca 50-tak metara suhozida, da bi nakon provedenog uviđaja i identifikacije mjesta prijepora po sudskom vještaku Pjeru Sladoljevu, čin zasmetanog posjeda bio definiran rušenjem otvora u suhozidu (prema skici vještaka otvora širine 2,5 m, točke A-B), zatrpavanjem od prije postojećeg otvora na suhozidu (prema skici vještak otvora širine 0,60 m, točke C-D) te uklanjanjem međašnog kamena (na skici vještaka označen točkom E).

15.2. Iz raspravnog zapisnika od 29. travnja 2024. je razvidno da se punomoćnik tuženika protivio preinaci, obrazlažući to protivljenje time da je zahtjev potpuno drugačiji od početno postavljenog i odnosi se na drugi zid i drugu površinu.

15.3. Nisu točni žalbeni navodi tuženika da se izričito usprotivio preinaci, a da je sud potom riješio da je dopuštena. Naime iz sadržaja raspravnog zapisnika od 29. travnja 2023. je razvidno da se tuženik upustio u raspravljanje na tom ročištu po preinačenoj tužbi, a potom istaknuo da se protivi preinaci, tako da je sud prvog stupnja pravilno u skladu sa odredbom čl. 190. st. 4. ZPP-a dopustio preinaku.

16. U pogledu žalbenih navoda da tuženik nikada nije iskazao da je je sporni otvor na suhozidu na skici vještaka označen slovima C-D zatvorio sam tužitelj, valja navesti da je točno da takvu tvrdnju nije iskazao tuženik prilikom saslušanja na ročištu za glavnu raspravu dana 28.svibnja 2024.g., no tu tvrdnju je iznio njegov punomoćnik na ročištu za glavnu raspravu dana 29. travnja 2024. nakon što je sud dopustio preinaku zahtjeva.

17. Slijedom svega izloženog, valjalo je na temelju odredbe čl. 380. toč. 3. u vezi s odredbom čl. 369. st. 1. ZPP-a pobijano rješenje ukinuti te predmet vratiti istom sudu na ponovno suđenje.

18. Budući je rješenje ukinuto u cijelosti u pogledu glavne stvari, valjalo je ukinuti i odluku o troškovima postupka.

19. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će otkloniti navedene nedostatke na koje mu je ukazano ovom odlukom, s time da će detaljno raspraviti prigovor promašene pasivne legitimacije i ostale pravno relevantne činjenice odlučne za pružanjem posjedovne zaštite (posljednji mirni posjed u odnosu na čin smetanja po preinačenoj tužbi) te će donijeti novu odluku tek nakon što ocjeni izvedene dokaze u smislu odredbe čl. 8. ZPP-a pri čemu je dužan navesti logične i uvjerljive razloge na osnovi kojih dokaza je utvrdio koju činjenicu i zašto, kojem dokazu vjeruje, a kojem ne i zašto, koju tvrdnju prihvaća, a koju ne i zašto (čl. 338. st. 4. u svezi sa čl. 347 ZPP-a).

U Zagrebu 11. ožujka 2025.

Sudac:

Vlatka Paškvalin Bošković