Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-4709/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Jadranki Travaš, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice RV, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Jasmina Tot Solina, odvjetnica u Varaždinu, protiv tuženice SV, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Branko Sewer, odvjetnik u Ludbregu, zbog smetanja posjeda, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv rješenja Općinskog suda u Varaždinu poslovni broj Psp-15/2022-30 od 5. srpnja 2024., dana 11. ožujka 2025.,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba tužiteljice RV kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Varaždinu poslovni broj Psp-15/2022-30 od 5. srpnja 2024.

Obrazloženje

1. Sud prvog stupnja je donio rješenje kojim je pod točkom I.1. izreke odbio tužbeni zahtjev kojim se utvrđuje da je tužena, smetala tužiteljicu, u posljednjem mirnom posjedu nekretnine čkbr. [katastarska čestica] oranica u [adresa], upisana u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na način da je neodređenog dana u svibnju ili lipnju mjesecu 2022., a što je tužiteljica primijetila dana 24.lipnja 2022., na navedenoj nekretnini tužiteljice postavila pletenu žičanu ogradu sa željeznim stupovima koja je u skici stalnog sudskog vještaka Dražena Pintarića od 22. prosinca 2023. označena točkama H-K-L-M-E te koja na dijelu M-E ima i metalna vrata širine 1,20 uz nalog da uspostavi ranije posjedovno stanje na način da u roku od 15 dana ukloni navedenu pletenu žičanu ogradu sa željeznim stupovima i metalna vrata, te zabrani svako takvo i slično daljnje smetanje. Pod točkom I.2. odbijen je zahtjev tužiteljice za naknadu troškova postupka. Pod točkom II. izreke naloženo je tužiteljici RV da tuženici SV naknadi parnične troškove u iznosu od 400,00 EUR .

2. Protiv ovog rješenja žalbu je podnijela tužiteljica zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže preinačiti pobijano rješenje sukladno žalbenim navodima odnosno ukinuti i vratiti sudu prvog stupnja na ponovan postupak uz naknadu troška za sastav žalbe.

3. Žalba tužiteljice je neosnovana.

4. Suprotno navodima žalbe, pobijano rješenje sadrži jasne i valjane razloge o svim odlučnim činjenicama za koje postoji realna podloga u sadržaju spisa pa se kao takva može ispitati. Pored toga, pobijano rješenje sadrži sasvim jasne i neproturječne razloge o svim odlučnim činjenicama, a za što postoji podloga u izvedenim dokazima, te izreka pobijanog rješenja nije u suprotnosti s njegovim obrazloženjem, već je upravo rezultat cjelokupnog provedenog postupka razloženog u obrazloženju pobijanog rješenja.

5. U odnosu na žalbene navode tužiteljice, u kojima žaliteljica preocjenjuje iskaze saslušanih svjedoka, na isto nije ovlaštena, jer u skladu s odredbom članka 8. ZPP-a samo je sud ovlašten utvrditi koje će činjenice uzeti kao dokazane na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno, svih dokaza zajedno i na temelju rezultata cjelokupnog postupka. Upravo tako je prvostupanjski sud postupio, jer je izvedene dokaze prosudio po slobodnom uvjerenju, opravdavši svoje uvjerenje uvjerljivim i logičnim zaključcima, koje uvjerenje ima pravnu i činjeničnu utemeljenost zbog kojih razloga je, odnosno nije, prihvatio iskaze saslušanih svjedoka u ovom postupku.

6. Ispitujući pobijano prvostupanjsko rješenje, kao i postupak koji je prethodio njegovom donošenju, sukladno odredbi čl. 365. stavak 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 96/08, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 155/23 - dalje: ZPP) u vezi s odredbom čl. 381. ZPP-a, ovaj sud ne nalazi da bi prvostupanjski sud počinio koju od bitnih povreda postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti propisanih odredbom čl. 354. stavak 2. ZPP-a.

7. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za posjedovnom zaštitom koji tužiteljica temelji na činjeničnim navodima da je posljednji mirni posjednik nekretnine čk. br. 2281 oranica u [adresa], upisane u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a da je tuženica izvršila smetanje posjeda postavljanjem žičane ograde sa željeznim stupovima na nekretnini tužiteljice koja je u skici stalnog sudskog vještaka Dražena Pintarića od 22. prosinca 2023. označena točkama H-K-L-M-E te koja na dijelu M-E ima metalna vrata širine 1,20 uz nalog tuženici da uspostavi ranije posjedovno stanje na način da ukloni navedenu pletenu žičanu ogradu sa željeznim stupovima i metalna vrata uz zabranu svakog takvog ili sličnog smetanja. Tužiteljica tužbeni zahtjev temelji na tvrdnji da su ona i njen prednik, otac tužiteljice posjed predmetne nekretnine vršili na način da je istu kosio, održavao i obavljao sve radove potrebne za održavanje nekretnine, s tim da je između nekretnina postojao betonski parapet koji je postavila tuženica kao među razgraničenja između nekretnina

8. Između stranaka nije sporno da su predmetne nekretnine čkbr. [katastarska čestica] upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i čkbr. [katastarska čestica] upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] međusobno susjedne nekretnine, u vlasništvu i posjedu stranaka (i to prva od navedenih nekretnina u vlasništvu tužiteljice, a druga u vlasništvu tuženice). Isto tako je nesporno da je DV, suprug tuženice podigao predmetnu pletenu žičanu ogradu s metalnim stupovima za koju tužiteljica tvrdi da predstavlja čin smetanja.

9. Tuženica tijekom postupka tvrdi da je ona postavila betonski parapet na svojoj nekretnini kao zaštitu od nadiranja vode potoka koji prolazi preko njene nekretnine, a da je međa između predmetnih nekretnina udaljena 2-2,5 m od betonskog parapeta.

10. Sud prvog stupnja je na očevidu održanom 25. listopada 2023. sa vještakom mjerničke struke Draženom Pintarićem utvrdio da nekretnina tužiteljice čk. br. 2281 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u naravi predstavlja zapuštenu oranicu obraslu grmljem i drvećem, a nekretnina tuženice kčbr. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] predstavlja kuću s dvorištem i gospodarskim zgradama.

11. Nadalje, iz nalaza i mišljenja vještaka je razvidno da je tuženica je na terenu pokazala liniju posjedovanja koja je u skici smetanja posjeda označena točkama A-B- C dok je tužiteljica na terenu pokazala liniju posjedovanja označenoj na skici između točaka D-E-F-G-H-I i u naravi je dio D-F postojeća betonska žičana ograda a dio F- G-H postojeći betonski parapet u razini zemlje, dok se žičana ograda na metalnim stupovima na skici ( list 54 spisa) proteže između točaka H-K-L-M-S koju je postavila tuženica i koja na dijelu M-E ima metalna vrata širine 1.20 radi pješačkog prolaza. Isto tako, je utvrđeno da se između predmetnih nekretnina nalazi djelomično niski betonski parapet, na koji se nastavlja i betonsko-žičana ograda, a pomaknuto otprilike 60 cm od navedenog niskog betonskog parapeta u smjeru jugozapada zatečena je pletena žičana ograda s metalnim stupovima za koju tužiteljica navodi da predstavlja čin smetanja posjeda.

12. Suprotno žalbenim navodima tužiteljice sud prvog stupnja pravilno smatra prijepornim činjenicu tko je od stranaka bio u posjedu površine koja se proteže od zatečenog niskog betonskog parapeta uz potok do postavljene pletene žičane ograde s metalnim stupovima i metalnim vratima, obzirom da tuženica tvrdi da je istu postavila na svojoj nekretnini a tužiteljica tvrdi kako su ona i njezin prednik posjedovali svoju nekretninu do spomenutog niskog betonskog parapeta, a koji ona smatra i međom između nekretnina stranaka, dok tuženica tvrdi da navedeni betonski parapet nije predstavljao među, niti granicu posjeda nekretnina, već je tuženica svoju nekretninu posjedovala do međe za koju navodi da je bila udaljena 2 do 2,5 m od navedenog betonskog parapeta. Stoga se neosnovanim ukazuju žalbeni navodi da je sud prvog stupnja zbog pogrešnog pravnog pristupa, nepravilno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje radi čega nije počinjena niti bitna povreda postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP-a u svezi 355. ZPP-a na koju žaliteljica upire.

13. Sud prvog stupnja je pravilno utvrdio činjenično stanje na temelju savjesne ocjene svakog dokaza pa tako i ocjene iskaza svjedoka FV, KV, UV i BV, DV te tužiteljice saslušane u svrhu dokazivanja te utvrdio da su obje stranke periodički poduzimale posjedovne radnje na spornoj površini i to čišćenje nekretnine. Pravilnim se ukazuje utvrđenje prvostupanjskog suda da poduzimanje posjedovnih radnji od strane obje stranke zapravo se čini logičnom posljedicom činjenice da između stranaka postoji nesuglasje oko protezanja njihovih nekretnina odnosno međe između istih jer tuženica smatra da je međa na mjestu gdje se do prije petnaestak godina protezala živica, a što je iza betonskog parapeta dok tužiteljica smatra da među predstavlja betonski parapet uz potok. Na temelju iskaza svjedoka DV, KV i UV je utvrđeno da je betonski parapet tuženica na svojoj nekretnini postavila još 70-tih godina i to iz razloga što se iz kanala prelijevala voda na nekretninu tuženice, dok je međa bila udaljena 2 do 2,5 m od navedenog betonskog parapeta prema nekretnini tužiteljice.

14. Prema odredbi čl. 22. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima - "Narodne novine" broj 91/96., 68798., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 88/15. - u nastavku ZV) sud pruža zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku, prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu.

15. Prema odredbi čl. 441. ZPP-a raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničit će se samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja, pri čemu je isključeno raspravljanje o pravu na posjed o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.

16. Dakle, kad je riječ o posjedovnoj parnici, predmet raspravljanja je ograničen samo na dvije pravno relevantne činjenice, i to činjenicu posljednjeg stanja posjeda i činjenicu nastalog smetanja, a sve u smislu čl. 22. st. 2. ZV, odnosno čl. 441. ZPP-a.

17. Slijedom navedenog sud prvog stupnja je primjenom pravila o teretu dokazivanja sukladno odredbi čl. 221.a i čl. 219. st. 1. ZPP-a pravilno odbio tužbeni zahtjev jer tužiteljica nije dokazala da je upravo ona bila u zadnjem mirnom posjedu predmetnog dijela nekretnine. Ovo iz razloga jer je pravilno sud prvog stupnja na temelju iskaza tužiteljice utvrdio da je ona prije postavljanja sporne pletene žičane ograde, negdje u svibnju ili lipnju 2022., poduzela zadnje čišćenje sporne površine 19. veljače 2022, a da je prije toga isto poduzimala jednom mjesečno u periodu od proljeća do jeseni dok je na temelju iskaza svjedoka DV, supruga tuženice koji je za nju kao vlasnicu nekretnine poduzimao radnje čišćenja nekretnine, utvrđeno da je isti počistio teren deset dana prije postavljanja sporne ograde, a tjedan dana prije toga je počistio kanal te je tako, čišćenjem kanala, žbunja i granja, održavao sporni dio svake godine.

18. Stoga je pravilno utvrđenje prvostupanjskog da tužiteljica nije dokazala da je bila u posljednjem mirnom posjedu spornog dijela nekretnine na kojem je tuženica postavila žičane ograde sa željeznim stupovima koja je u skici stalnog sudskog vještaka Dražena Pintarića od 22. prosinca 2023. označena točkama H-K-L-M-E te koja na dijelu M-E ima metalna vrata širine 1,20 m, slijedom čega je pravilno odbio tužbeni zahtjev.

19. Pravilna je odluka o troškovima postupka koja se temelji na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a a za koju je sud prvog stupnja dao valjano obrazloženje koje u cijelosti prihvaća i ovaj sud.

20. Slijedom navedenog valjalo je temeljem odredbe čl. 380. točka 2. ZPP- a odbiti žalbu tužiteljice kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje te odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

U Zagrebu 11. ožujka 2025.

Sutkinja:

Jadranka Travaš