Republika Hrvatska
Županijski sud u Vukovaru
Poslovni broj: Gž-411/2022-5
Vukovar, Županijska 33
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Vukovaru, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Krešimira Biljana, predsjednika vijeća, Marijane Žulj Jakovljević, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća te Ivice Raguža, člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice CH, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćnicima iz Odvjetničkog ureda Gregović, odvjetnicima iz Rijeke, protiv 1. tuženika KD Autotrolej d.o.o., OIB 19081493664, Rijeka, Školjić 15, zastupanog po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Vukić, C, Ž, M, Jurcan i Jabuka, odvjetnicima iz Rijeke i 2. tuženika Euroherc Osiguranje d.d., OIB 22694857747, Podružnica Rijeka, Riva 8, Rijeka, zastupanog po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Grgić i partneri, odvjetnicima iz Zagreba, radi naknade štete, odlučujući o žalbi 1. tuženika KD Autotrolej d.o.o. i 2. tuženika Euroherc Osiguranje d.d., izjavljenoj protiv presude i rješenja Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj Pn- 216/2017-66 od 17. siječnja 2022., na sjednici vijeća održanoj dana 11. ožujka 2025.
r i j e š i o j e
I. Žalba 1. tuženika KD Autotrolej d.o.o. i 2. tuženika Euroherc osiguranje d.d. se djelomično odbija kao neosnovana i djelomično uvažava kao osnovana, te se presuda i rješenje Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj Pn-216/2017-66 od 17. siječnja 2022.:
a) potvrđuje pod točkom I. izreke rješenja
b) ukida pod točkom I. izreke presude i točkom II. i IV. izreke rješenja te se u tom dijelu vraća na ponovni postupak
II. Odluka o troškovima parničnog postupka tužiteljice CH i 1. tuženika KD Autotrolej d.o.o. i 2. tuženika Euroherc osiguranje d.d. povodom pravnog lijeka ostavlja se za konačnu odluku.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom i rješenjem Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj Pn-216/2017-66 od 17. siječnja 2022. odlučeno je:
" I. Nalaže se tuženima da tužiteljici solidarno isplate na ime naknade štete iznos od 138.000,00 kn s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom od dana podnošenja tužbe 8. lipnja 2017. do isplate, koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, sve u roku od 15 dana.
II. Nalaže se drugotuženiku da tužiteljici s naslova trajnog invaliditeta isplati iznos od 26.000,00 kn s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana utuženja 8. lipnja 2017. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, sve u roku od 15 dana.
III. Odbija se tužbeni zahtjev pod toč. I. izreke ove presude za iznos od 55.000,00 kn, kao neosnovan.
IV. Odbija se tužbeni zahtjev pod. toč. II. izreke ove presude za iznos od 6.800,00 kn, kao neosnovan.
r i j e š i o j e
I. Dopušta se preinaka tužbenog zahtjeva kao u podnesku tužitelja od 10. rujna 2021.
II. Nalaže se tuženima da tužiteljici solidarno naknade prouzročeni parnični trošak u iznosu od 41.830,70 kn s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, tekućom od dana presuđenja pa do isplate, sve u roku od 15 dana.
III. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu paničnih troškova za iznos od 24.229,30 kn, kao neosnovan.
IV. Odbija se zahtjev prvotuženika za naknadu parničnih troškova u iznosu od 65.125,00 kn te zahtjev tuženika za naknadu troškova u visini 43.437,50 kn, kao neosnovan. "
2. Pravovremeno podnesenom žalbom 1. tuženik KD Autotrolej d.o.o. pobija točku I. izreke presude i točku I., II. i IV. rješenja zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava i odluke o troškovima postupka. Predlaže drugostupanjskom sudu usvojiti žalbu, preinačiti presudu i odbiti tužbeni zahtjev, a podredno ukinuti presudu i predmet vratiti na ponovni postupak. Protiv točke I. izreke presude te točke I., II. i IV. izreke rješenja žalbu je podnio i 2. tuženik Euroherc osiguranje d.d. zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpunog utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže da drugostupanjski sud preinači prvostupanjsku presudu na način da odbije tužbeni zahtjev tužiteljice i obveže tužiteljicu da naknadi 2. tuženiku prouzročene parnične troškove.
3. Tužiteljica je u odgovoru na žalbe predložila da drugostupanjski sud odbije žalbe 1. i 2. tuženika.
4. Žalbe 1. tuženika i 2. tuženika su djelomično osnovane.
5. Ispitujući prvostupanjsku presudu, postupak koji je prethodio i žalbene navode 1. tuženika KD Autotrolej d.o.o. i 2. tuženika Euroherc osiguranje d.d. ovaj sud je utvrdio kako prvostupanjski sud prilikom donošenja presude i rješenja nije počinio koju od bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05,2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 u daljnjem tekstu ZPP) na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti u smislu odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a.
6. Prvostupanjski sud nije počinio niti bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a na koju se pozivaju 1. tuženik KD Autotrolej d.o.o. i 2. tuženik Euroherc osiguranje d.d. u žalbi, ali se 1. tuženik KD Autotrolej d.o.o. i 2. tuženik Euroherc osiguranje d.d. osnovano pozivaju u žalbi da je činjenično stanje ostalo nepotpuno utvrđeno.
7. Predmet spora je tužiteljičin zahtjev za naknadu štete zbog štetnog događaja od 04. studenog 2016. u kojem događaju je tužiteljici kao putniku u autobusu nastala šteta. Vlasnik autobusa registarske oznake [registarska oznaka] je bio 1. tuženik KD Autotrolej d.o.o., dok je predmetni autobus bio osiguran kod 2. tuženika Euroherc osiguranje d.d. policom automobilske odgovornosti.
8. U prvostupanjskom postupku, utvrđeno je:
- da je tužiteljica 04. studenog 2016. stradala u Rijeci kao putnik u autobusu registarske oznake [registarska oznaka] u vlasništvu 1. tuženika KD Autotrolej d.o.o.
- da je autobus na dan štetnog događaja bio osiguran kod 2. tuženika Euroherc osiguranje d.d. policom automobilske odgovornosti broj 08102531088 kojom policom se 1. tuženik osigurao od odgovornosti za naknadu štete trećim osobama
- da je obavljen očevid prometne nesreće po djelatnicima Policijske uprave Primorsko-goranske, Postaja prometne policije Rijeka, ŽH i MH
- da je provedenim očevidom utvrđeno kako je tužiteljica prevezena radi ukazivanja liječničke pomoći u KBC Rijeka, kao i da su svi putnici iz autobusa napustili mjesto događaja
- da je sačinjeno posebno izvješće Općinskom državnom odvjetništvu u Rijeci iz kojeg proizlazi da se događaj odvio na način da se vozač NH upravljajući autobusom registarske oznake [registarska oznaka] kretao kolnikom namijenjenom za kretanje vozila u jednom smjeru, prometnom trakom za vozila javnog gradskog prijevoza te da je došlo do pada putnice-tužiteljice koja je ušla na srednja vrata na autobusnoj stanici u ulici Riva i kad je autobus krenuo sa stanice, krenula je prema prednjem dijelu autobusa, jednom rukom držeći se za rukohvat, a u drugoj je imala torbu i spotakla se, te pala na pod autobusa, uslijed čega je zadobila teške tjelesne povrede te joj je liječnička pomoć ukazana u KBC Rijeka.
- da je tužiteljica CH dala izjavu policijskoj službenici ŽH na hitnom medicinskom traktu, iz koje proizlazi da je izjavila da je ušla u autobus na srednja vrata, da je u ruci imala torbu sa stvarima, da se jednom rukom držala za rukohvat, te se kretala prema prednjem dijelu autobusa. Autobus da je krenuo, a ona se spotakla i pala na pod autobusa. Ostali putnici da su je podigli s poda, a vozač je zaustavio autobus i pozvao Hitnu pomoć.
- da je tužiteljica na raspravi pred Općinskim sudom u Rijeci izjavila kako se lijevom rukom pridržavala za rukohvat dok se uspinjala u autobus, a desnom rukom je vukla torbu s namirnicama. Kad se popela stepenicama, stala je s lijeve strane od ulaza, a torbu je stavila iza svojih leđa na pod, te se s obje ruke uhvatila za rukohvat u neposrednoj blizini srednjeg izlaza. Nitko od mlađih osoba nije joj ponudio svoje mjesto. Autobus je naglo trznuo prilikom kretanja, uslijed čega je tužiteljica izgubila ravnotežu i pala u prolaz između sjedala u pravcu prednjeg dijela autobusa, a istodobno kad i ona, pale su još dvije djevojke koje su se nalazile u njenoj blizini
- da su policijski službenici GH i ŽH iskazivali različito u pogledu ozljeđivanja drugih osoba, osim tužiteljice, u istom štetnom događaju
- da je provedenim prometnim vještačenjem po vještaku Srećku Hlišću utvrđeno kako podaci o stvarnom gibanju autobusa prilikom predmetnog događaja nisu izuzeti na adekvatan način iz digitalnog tahografskog uređaja po djelatnicima policije niti sačuvani po vlasniku autobusa, zbog čega se ne može analizirati način pokretanja autobusa te imali li to veze s padom tužiteljice i kakve. Prema iskazivanju vozača NH tužiteljica je pala između prvih i srednjih vrata, što bi se nadovezivalo na iskazivanje službenice policije ŽH, da joj je prilikom teške komunikacije na poticaj tužiteljica detaljno objasnila da se ukrcala na autobus na srednja vrata, držeći u jednoj ruci dvije torbe, a da se drugom pridržavala dok se kretala od srednjih vrata prema vozaču, kada je prilikom kretanja autobusa posrnula i pala (ona se spotakla i pala na pod autobusa), s time da tom prilikom niti jedan drugi putnik nije pao u autobusu, što je u suprotnosti s iskazom djelatnika policije EH da je u predmetnoj nesreći bilo najmanje dvoje, a možda i više povrijeđenih. Pri tome bi opis svjedoka ukazivao da se pad tužiteljice dogodio u smjeru kretanja autobusa prema naprijed. Posrtanje se definira kao jednokratno zanošenje tijela kad se spotakne, pogrešno nagazi, izgubi snaga ili ravnoteža, a spoticanje kao zapinjanje nogom o što i posljedično gubljenje ravnoteže. U ovakvom slučaju pad tužiteljice bio bi uzrokovan gubitkom ravnoteže iz nekog razloga, dakle u kretanju prije nego što je ista uspjela zauzeti stabilan položaj bilo uz neki držač ili sjesti na stolicu, a gubitak ravnoteže se poklopio s pokretanjem autobusa, kod kojeg je moglo i nije moralo biti destabilizirajućeg trzaja. Prilikom pokretanja autobusa za očekivati je da zbog inercije tijela putnika imaju tendenciju kretanja prema stražnjem dijelu autobusa, pa ako bi tužiteljica pala na desnu stranu onda se mogla nalaziti u položaju lijevim bokom okrenutim u smjeru vožnje, dakle prednjim dijelom tijela prema desnom boku unutrašnjosti autobusa, na strani na kojoj su vrata, dakle na način kako je opisala tužiteljica, tako da bi uzrok pada moglo biti pokretanje autobusa uz pojavu trzaja prilikom kretanja, a mjesto pada bi se nalazilo u prolazu autobusa iza mjesta gdje je tužiteljica stajala lijevo od srednjih vrata.
9. Temeljem navedenih utvrđenja prvostupanjski sud je utvrdio kako 1. tuženik KD Autotrolej d.o.o. i 2. tuženik Euroherc osiguranje d.d. solidarno odgovaraju tužiteljici za naknadu štete u iznosu od 138.000,00 kn i to 1. tuženik odgovara temeljem čl. 1069. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 78/15 i 29/18 u daljnjem tekstu ZOO), a 2. tuženik temeljem Ugovora o osiguranju od automobilske odgovornosti. Prvostupanjski sud utvrđuje kako tuženici nisu dokazali da nisu odgovorni za nastalu štetu tužiteljici. Isto tako, prvostupanjski sud utvrđuje kako je sadržaj službene bilješke koju je sačinila policijska službenica ŽH, a koja sadrži izjavu tužiteljice na okolnosti štetnog događaja, slobodna interpretacija na okolnosti štetnog događaja. Nadalje navodi, kako se tužiteljica pridržavala pravila o sigurnosti i načinu ponašanja putnika u autobusu čime je otklonjen prigovor tuženika kako je tužiteljica svojim propustima, odnosno nepridržavanjem pravila o načinu ponašanja putnika u autobusu odgovorna za pad.
9. Međutim, takva utvrđenja i zaključak prvostupanjskog suda se za sada ne mogu prihvatiti pa osnovano 1. tuženika KD Autotrolej d.o.o. i 2. tuženik Euroherc osiguranje d.d. ukazuju u žalbama kako je činjenično stanje ostalo nepotpuno utvrđeno.
10. Naime, iz obrazloženja prvostupanjske presude ne proizlazi jasno utvrđena dinamika nastanka štetnog događaja, odnosno je li se tužiteljica pridržavala za rukohvat s jednom ili obje ruke pa ukoliko se pridržavala za rukohvat s obje ruke da li bi svakako došlo do ozljeđivanja tužiteljice na način kako je ozlijeđena. Dakle, pravilno ukazuju 1. tuženik KD Autotrolej d.o.o. i 2. tuženik Euroherc osiguranje d.d. u žalbi kako je prvostupanjski sud propustio ocijeniti doprinos tužiteljice nastaloj šteti.
11. Isto tako, prvostupanjski sud nije u dovoljnoj mjeri razjasnio istinitost iskazivanja tužiteljice pred sudom, a uzimajući u obzir činjenicu kako je u službenoj bilješci danoj pred policijskim službenicima izjavila kako je uzrok nastanka štete to što se ona spotaknula i pala. Uzimajući u obzir kako je službena zabilješka, službena isprava, nije prihvatljiv zaključak prvostupanjskog suda kako je policijska službenica ŽH slobodno interpretirala izjavu tužiteljice kada je izjavila da se tužiteljica spotakla pa slijedom toga da su 1. tuženik KD Autotrolej d.o.o. i 2. tuženik Euroherc osiguranje d.d. u cijelosti odgovorni za nastalu štetu. Također, prvostupanjski sud nije cijenio niti činjenicu što nitko od ostalih putnika nije bio ozlijeđen u predmetnom štetnom događaju.
12. U konkretnom slučaju 1. tuženik KD Autotrolej d.o.o. odgovara za štetu temeljem čl. 697. st. 1. ZOO, dok odgovornost 2. tuženika Euroherc osiguranje d.d. proizlazi iz police obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti jer je tužiteljica štetu pretrpjela kao putnica u smislu odredbe čl. 22. st. 2. Zakona obveznim osiguranjima u prometu (Narodne novine broj 151/05, 36/09, 75/09, 76/13 i 152/14). Prema toj odredbi ugovorom o osiguranju pokrivene su i štete zbog smrti, tjelesne ozljede i narušavanja zdravlja putnika u vozilu u kojem je prouzročena šteta. Ta odredba odnosi se na odgovornost 2. tuženika Euroherc osiguranje d.d. kao osiguratelja u odnosu na sve putnike u vozilu neovisno od toga radi li se o putniku u autobusu ili putniku u nekom drugom prijevoznom sredstvu, kao i neovisno o tome je li kupljena karta za prijevoz ili ne.
13. Nadalje, pravilno ukazuje 2. tuženik Euroherc osiguranje d.d. kako je činjenično stanje u nedovoljnoj mjeri bilo utvrđeno prilikom donošenja zaključka o visini tuđe pomoći i njege i to u visini satnice na tržištu za osobe koje se bave pružanjem takvih i sličnih usluga iz razloga što je provedenim vještačenjem utvrđeno kako je tužiteljici bila potrebna tuđa pomoć nestručne osobe, kao i da je tužiteljici pružena tuđa pomoć od članova kućanstva. Također je ostala nepotpuno utvrđena visina imovinske štete na ime troškova puta i nabave lijekova iz razloga što tužiteljica nije bila saslušana na te okolnosti, a iz spisa ne proizlazi da bi tužiteljici valjalo dosuditi naknadu na ime navedene štete u dosuđenom iznosu.
14. Imajući u vidu sve navedeno te kako činjenično stanje nije potpuno utvrđeno temeljem čl. 370. ZPP-a odlučeno je kao pod I. b) izreke rješenja.
15. Suprotno žalbenim navodima 2. tuženika Euroherc osiguranje d.d. pravilno je prvostupanjski sud dopustio preinaku tužbe prema podnesku tužiteljice od 10. rujna 2021.
16. Naime, podneskom tužiteljice od 10. rujna 2021. tužiteljica je povećala tužbeni zahtjev za naknadu s osnove tuđe pomoći i njege na način da je umjesto ranije traženih 20.000,00 kn, potraživala iznos od 50.000,00 kn, a nakon provedenog medicinskog vještačenja.
17. Odredbom čl. 190. st. 1. ZPP propisano je da tužitelj može do zaključenja prethodnog postupka preinačiti tužbu, dok je st. 2. istog članka propisano iznimno od odredbe st. 1. istoga članka, tužitelj može preinačiti tužbu do zaključenja glavne rasprave ako je bez svoje krivnje nije mogao preinačiti do zaključenja prethodnog postupka. Nadalje, st. 3. istog članka propisano je kako nakon dostave tužbe tuženiku za preinaku tužbenog zahtjeva potreban je pristanak tuženika, ali i kad se tuženik protivi, sud može dopustiti preinaku ako smatra da bi to bilo svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama.
18. Sukladno odredbi čl. 191. st. 1. ZPP, preinaka tužbe jest promjena istovjetnosti zahtjeva, povećanje postojećeg ili isticanje drugog zahtjeva uz postojeći.
19. U konkretnom slučaju, povećanjem tužbenog zahtjeva s osnova naknade imovinske štete za tuđu pomoć i njegu , tužiteljica je preinačila tužbu.
20. Dakle, osnovno je pravilo da tužitelj može do zaključenja prethodnog postupka preinačiti tužbu, a samo iznimno tužitelj može preinačiti tužbu do zaključenja glavne rasprave ako je bez svoje krivnje nije mogao preinačiti do zaključenja prethodnog postupka. Prema pravnom shvaćanju ovoga suda, pravilno je prvostupanjski sud primijenio čl. 190. st. 2. ZPP, kada je dopustio preinaku tužbe s osnove naknade imovinske štete za tuđu pomoć i njegu nakon provedenog medicinskog vještačenja jer je isto svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama, a navedeno je i razmjerno legitimnom cilju kojem čl. 190. ZPP teži čime je tužiteljici osiguran pristup sudu zajamčen čl. 29. st. 1. Ustava (Vrhovni sud Republike Hrvatske broj Rev 3158/2018 od 22. studenoga 2023.).
21. Slijedom navedenog, primjenom odredbe čl. 380. st. 1. t. 2. ZPP je odlučeno kao pod točkom I. a) izreke.
22. U nastavku postupka prvostupanjski sud će utvrditi sve okolnosti koje su prethodile nastanku štete odnosno je li tužiteljica svojim ponašanjem doprinijela nastanku štete te da li bi šteta bila izbjegnuta u slučaju da se tužiteljica držala s obje ruke za rukohvate u autobusu. Također je potrebno ocijeniti raniji iskaz tužiteljice koji je dan pred policijskom službenicom kao i je li u predmetnom štetnom događaju samo tužiteljica bila ozlijeđena. Nadalje, u daljnjem dijelu postupka potrebno je raspraviti solidarnu odgovornost 1. i 2. tuženika, visinu tuđe pomoći njege, kamate i ostale sporne činjenice na koje ukazuju žalbe 1. i 2. tuženika. Prvostupanjski sud će nadopuniti činjenično stanje sukladno iznesenim primjedbama i uputama dopunskim saslušanjem tužiteljice ili na drugi odgovarajući način te valjanom ocjenom svih izvedenih dokaza sukladno odredbi čl. 8. ZPP uz pravilnu primjenu materijalnog prava donijeti pravilnu i zakonitu odluku.
23. Odluka o troškovima žalbenog postupka ostavljeno je za konačnu odluku sukladno odredbi čl. 166. st. 3. ZPP.
24. S obzirom stranke nisu pobijale točku II., III. i IV. izreke presude te točku III. izreke rješenja, prvostupanjska odluka u tom dijelu nije razmatrana.
Vukovar, 11. ožujka 2025.
Predsjednik vijeća
Krešimir Biljan