Poslovni broj: P.559/20

Republika Hrvatska

Općinski sud u Dubrovniku

Dr. Ante Starčevića 23

20000 Dubrovnik

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Dubrovniku, po sutkinji tog suda Kati Ogresta Jović, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja UU OIB [osobni identifikacijski broj] [adresa], koje zastupa punomoćnik Jozo Koprivica odvjetnik u Cavtatu protiv tuženika ŠU OIB [osobni identifikacijski broj] [adresa], zastupan po punomoćniku Branimiru Rozić odvjetniku u Dubrovniku, radi stvarno činidba , nakon održane javne i glavne rasprave zaključene dana 30. listopada 2024. , dana 11. ožujka 2025.

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku ŠU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da prestane uznemiravati tužitelja UU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u ostvarivanju njegovih vlasničkih prava glede stana-apartmana br. 3 na prvom i drugom katu zgrade izgrađene na kat. čest. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k.o.¸ gradnjom betonske ploče nad terasom, svog stana broj 1 na prvom i drugom katu zgrade izgrađene na čes 102 KO [katastarska općina], ukupne površine 79,55 metara kvadratnih , koja betonska ploča je izgrađena i na zidovima i prostoru koji je vlasništvo tužitelja , ukupne površine 100,95 m2, te mu se zabranjuje ubuduće vršiti takvo i slično uznemiravanje prava vlasništva tužitelja, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

II Odbija se tužbeni zahtjev u dijelu koji glasi :

"Nalaže se tuženiku da vrati građevinu u prvobitno stanje odnosno da ukloni protupravno izgrađenu betonsku ploču nad terasom svog stana broj 1 na prvom i drugom katu zgrade izgrađene na kat. čest. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], ukupne površine 79,55 m2, koja je betonska ploča izgrađena i na zidovima i prostoru koji je vlasništvo tužitelja odnosno na zajedničkim dijelovima zgrade".

III Svaka stranka snosi svoj trošak.

Obrazloženje

1 U tužbi tužitelj navodi da je je vlasnik stana-apartmana br. 3 na prvom i drugom katu zgrade izgrađene na kat. čest. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], ukupne površine 100,95 m2. Tuženik je vlasnik susjednog stana br. 3 u istoj zgradi, na prvom i drugom katu, ukupne površine 79,55 m2.

Tuženik je bez obavijesti i suglasnosti tužitelja, kao suvlasnika zgrade, bez odobrenja za građenje nadležnog upravnog tijela, na zajedničkim zidovima nad terasom svog stana izgradio betonsku ploču i tako terasu pretvorio u zatvoreni prostor. Tu gradnju izvršio je i na zajedničkim dijelovima zgrade odnosno zidovima iste kojih je suvlasnik i tužitelj. Betonskom pločom prešao je i u prostor terase odnosno stana u vlasništvu tužitelja, čime je uznemirio tužiteljevo vlasništvo i mirno uživanje doma, ugrožena mu je privatnost, kategorija apartmana te umanjena vrijednost stana. Tužitelj je u početku upozorio da ne radi tu protupravnu gradnju ali je tuženik nastavio gradnju, pa je tužitelj prisiljen podnijeti prijavu građevinskoj inspekciji, još u travnju 2017. godine, od koje je dobio odgovor da je predstavka zaprimljena u Upravi za inspekcijske poslove Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja i biti će upućena u postupak provjere navedenog. Međutim, do danas građevinska inspekcija nije izašla na lice mjesta niti je išta poduzela vezano za predmetnu gradnju, pa je tužitelj , radi zaštite od uznemiravanja svoga prava vlasništva i mirnog uživanja svog vlasništva i svog doma, prisiljen protiv tuženika ustati ovom tužbom. Traži donošenje presude kojom će se naložiti prestanak uznemiravanja i vračanje u prvobitno stanje.

2. U odgovoru na tužbu tuženik predlaže naslovnom sudu odbiti tužbeni zahtjev Tužba je u cijelosti neosnovana, slijedom čega osporava osnov i sadržaj tužbenog zahtjeva. Tuženik u cijelosti osporava navode iz tužbe, te se istima protivi kao neistinitima, malicioznima i usmjerenima samo na to da tuženika uznemirava, bez da bi tužitelj išta konkretno za sebe ostvario ako bi uspio u ovom postupku. Tužitelj u tužbi navodi neistinite odnosno lažne navode da je tužitelja upozoravao da ne radi tu „protupravnu gradnju“. imao suglasnost tužitelja za izvođenje sada spornih radova, jer je sam tužitelj predložio tuženiku da napravi betonsku ploču. Nadalje, tuženik ističe i sljedeće. Nakon što mu je Tužitelj predložio da obavi te radove i nakon što su isti obavljeni, supruga tužitelja je rekla da se to ne smije tako raditi. Na opasku tuženika da je upravo tužitelj tako predložio, ista je rekla da on nema pojma o tome i da će tražiti da se to sve sruši. Nakon toga je poslana predstavka građevinskoj inspekciji, no nakon toga Tužitelj više nije prigovarao tuženiku na obavljene radove. Inače, svi ostali susjedi su, također, dali svoju suglasnost na navedene radove, Tuženik ističe da su obavljeni radovi bili nužni, jer je prije njih tu bila opasna rupa, s kosinom okrenutom prema stanu u vlasništvu Tuženika. Zbog toga se voda slijevala prema stanu, te je dolazilo do vlaženja u stanu. Dakle, ovi radovi su poduzeti (na prijedlog samog Tužitelja), ali radi otklanjanja štete od tuženikove nekretnine.

2 1 Tuženik osporava da bi ovakvom gradnjom uopće došlo do smetanja vlasništva tužitelja. Naime, napravljena ravna ploča je u visini već postojećeg zida, pa nije došlo do zaklanjanja vidika, ili, ako i jest došlo, radi se o neznatnom zaklanjanju vidika od nekoliko centimetara zbog mogućeg odstupanja prilikom izvođenja građevinskih radova, ali to nikako nije moglo osjetno zakloniti vidik tužitelju, ugroziti mu privatnost, narušit vrijednost nekretnine i/ili umanjiti kategoriju apartmana. Upravo suprotno, ovakvim radovima se moglo samo doprinijeti vrijednosti i sigurnosti tužiteljeve nekretnine, odnosno njega i njegovih gostiju. Naime, prije nego je napravljena ravna betonska ploča, s druge strane zida (sa Tuženikove strane) je bila rupa koja je predstavljala opasnost zbog mogućeg pada gostiju s tužiteljeve terase, posebice djece koja su tu često. U konkretnom slučaju, tužitelj ničim ne može dokazati da je tuženik poduzeo bilo koji zahvat kojim bi prisvojio neko pravo u odnosu na nekretninu tužitelja, a sama gradnja ravne ploče, bez zadiranja u tužiteljevo vlasništvo i bez zaklanjanja vidika, ne predstavlja čin uznemiravanja koji daje pravo na zaštitu temeljem odredbe čl. 167. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14-dalje u tekstu: ZV).

2 3. Kada je riječ o drugom, kondemnatornom, dijelu zahtjeva Tužitelja na odstranjenje protupravno izgrađene betonske ploče nad terasom stana broj 1, isti se ima smatrati kao zahtjev za naknadu štete, u skladu s čl. 167. st. 3. ZV-a. U vezi s time, tuženik ističe prigovor zastare. Naime, Tuženik je taracu sagradio još 2016. godine, a što tužitelju nije moglo biti nepoznato. U svakom slučaju, tužitelj je mogao saznati za tu gradnju najkasnije u trenutku slanja predstavke građevinskoj inspekciji (4. travnja 2017. je već zaprimljen automatski odgovor od Uprave za inspekcijske poslove). Obzirom da je tužbu, u ovom postupku, tužitelj podnio 23. srpnja 2020. godine, zaključuje se da je do tada protekao subjektivni rok zastare zahtjeva za naknadu štete uklanjanjem tarace, kao izvornog, temeljnog i prvenstvenog oblika uspostavljanja prijašnjeg stanja koje je postojalo prije nego što je šteta nastala. Ovaj rok od tri godine propisan je u čl. 230. st. 1. Zakona o obveznim 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18-dalje u tekstu: ZOO), a stav da se ovakav kondemnatorni zahtjev ima smatrati zahtjevom za naknadu štete je općeprihvaćen u sudskoj praksi sudova u RH (vidjeti npr. odluku Županijskog suda u Rijeci, Gž 4124/2014-2 i druge).

2 4 Tužitelj u tužbi, između ostaloga, navodi i sljedeće: „Tuženik je bez obavijesti i suglasnosti tužitelja, kao suvlasnika zgrade, bez odobrenja za građenje nadležnog upravnog tijela, na zajedničkim zidovima nad terasom svog stana izgradio betonsku ploču i tako terasu pretvorio u zatvoreni prostor. Tu gradnju izvršio je i na zajedničkim dijelovima zgrade odnosno zidovima iste kojih je suvlasnik i tužitelj. Betonskom pločom prešao je i u prostor terase odnosno stana u vlasništvu tužitelja, čime je uznemireno tužiteljevo vlasništvo i mirno uživanje doma, ugrožena mu je privatnost, kategorija apartmana te umanjena vrijednost stana.“ Iz takvih navoda Tužitelja proizlazi da mu je Tuženik, koji je sada nesporno u posjedu predmetne tarace, gradnjom tarace oduzeo dijelove njegove nekretnine (Tužiteljeve tarace) odnosno i dijelove nekretnine koji su u suvlasništvu svih stanara (pa i Tužitelja). Iako se Tuženik apsolutno protivi svim navodima Tužitelja, čak i da su istiniti ovi i ovakvi navodi Tužitelja, trebalo bi odbiti Tužiteljev tužbeni zahtjev. Naime, člankom 167. stavkom 1. ZV je propisano da ako treća osoba bespravno uznemirava vlasnika na drugi način, a ne oduzimanjem stvari, vlasnik može i putem suda zahtijevati da to uznemiravanje prestane. U konkretnom slučaju, izgradnjom tarace koja se nalazi dijelom i na nekretnini u vlasništvu Tužitelja (kako je on naveo u tužbi), tužitelju je oduzet posjed toga dijela nekretnine, pa se u konkretnom slučaju ne može govoriti o uznemiravanju, u smislu članka 167. ZV. Važno je istaknuti da zaštitu vlasništva od uznemiravanja može tražiti vlasnik nekretnine, samo uz uvjet posjeda te nekretnine na kojoj se uznemiravanje prava vlasništva po trećoj osobi vrši, to više što je upravo u st.1. čl.167. ZV određeno da se mora raditi o uznemiravanju vlasništva na drugi način, a ne oduzimanjem (dijela) . Po mišljenju Tuženika, Tužitelj je protiv Tuženika mogao eventualno tražiti zaštitu od uznemiravanja posjeda za vrijeme dok je građena predmetna taraca, jer je tada (navodno) uznemiravanje trajalo. Dovršetkom gradnje prestalo je (navodno) uznemiravanje posjeda i (navodno) došlo je do oduzimanja posjeda, pa se od Tuženika ne može, u smislu članka 167. ZV, tražiti zaštita prava vlasništva od uznemiravanja odnosno da ukloni predmetnu taracu. Slijedom svega navedenog, tuženik sudu predlaže odbiti Tužiteljev tužbeni zahtjev u cijelosti te obvezati Tužitelja Tuženiku naknaditi troškove parničnog postupka.

3. U dokaznom postupku sud je pregledao pravno relevantne isprave priložene u spisu kao i saslušao stranke, svjedoke ĆU, te proveo očevid na licu mjesta zajedno sa vještakom graditeljske struke Miroslavom Bego,

3. 1. Sud je proveo sve predložene dokaze po strankama, naravno osim dokaze od kojih se tijekom postupka odustalo.

3 1 Tužitelj UU na saslušanju iskazuje : "Tuženik je napravio armiranu betonsku ploču na njihovom zajedničkom zidu. Ne zna točno kad je to napravio, odnosno precizira to je bio ožujak ili travanj 2017. godine. Kada mu se predočuje fotografija (l.s. 4), odgovara da je to ta ploča. U to vrijeme je bio i ogradni zid koji je bio veoma ružan i na njegovu intervenciju i ostalih vlasnika je srušen. Njemu ta ploča smeta jer smatra da je s njom ugrožen, jer smatra da prvenstveno predstavlja nezakonitu radnju, drugo ta ploča je bila negdje ispod njegove tarace oko 3 i po metra, a sada je oko metar i 20 poviše. Ta ploča ugrožava njegovu privatnost i smeta mu jer je izgrađena na njihovom zajedničkom zidu, a da njega uopće nitko ništa nije pitao, niti njega niti ostale suvlasnike. Izričito tvrdi da tuženik nije imao njegovu suglasnost. Danas je situacija takva da su na ovaj katran dodane pločice. Ova taraca nema ogradni zid niti ga je moguće napraviti, a da se znatno ne naruši izgled zgrade. On ne živi u predmetnoj nekretnini, to je samo za iznajmljivanje. Taraca s cvijećem koja se nalazi na prednjem dijelu fotografije je njegova, a kao što je već rekao, taraca s katranom je tuženikova. Smatra da taraca nije napravljena radi otklanjanja bilo kakve štete." Na upit punomoćnika tužitelja je li upozoravao tuženika na nedopuštenost takve gradnje za vrijeme gradnje, odgovara da je podnio prijavu građevinskoj inspekciji, ali mora reći da je tuženik iskoristio to što njega tamo nema, pa je ovo napravio, a kad je vidio da nema ništa niti od građevinske inspekcije on je podnio tužbu. Na upit punomoćnika tuženika kada se predočuje fotografija (l.s. 5), je li postojao zid bijeli okomiti ispod tarace koja je na slici crne boje, odgovara da je zid postojao. Taj zid je do temelja i on u naravi dijeli njihovu okućnicu i stanove. Na upit na koji način mu smeta ta vodoravna taraca, je li zaklanja vidik, na što sud tvrdi da je već pitano, ali punomoćnik tuženika navodi da želi da mu još jednom razjasni, na pitanje je li mu vodoravna taraca zaklanja vidik, odgovara on ne bi drugome napravio ono što ne želi da drugi napravi njemu, a na pitanje je li mu zaklanja vidik ne želi odgovoriti. Na ponovno postavljeno isto pitanje, odgovara zaklanja, jer on mora postaviti ogradu oko tarace, a to će narušiti izgled tarace. Na upit kada je već prije pitao za okomiti zid, što je sa istim takvim zidom sa druge strane, odgovara taj zid je postojao. Na upit je li tu postojala ikakva ograda između predmetnih nekretnina, odgovara da jest.

Pun. tuženika na ročištu na kojem su saslušane stranke navodi da je tuženik voljan sklopiti sudsku nagodbu u ovoj pravnoj stvari na način da se on voljan obvezati da neće izlaziti na ovu taracu.

3. 2. Tuženik ŠU na saslušanju iskazuje "Da je on načinio predmetnu taracu, kao što je to na fotografiji (l.s. 4) sada je ova taraca prekrivena pločicama, a ne crnim katranom. To je bilo 2017. godine u proljeće. Supruga i on su se zaletjeli kupiti ovaj stan jer takoreći nisu znali što kupuju. Bilo je problema kiše i velike vlage kako nije bilo odvoda to je voda prodirala u spavaću sobu i zidovi su trunuli. Prilikom jednog razgovora čak im je i tužitelj rekao da bi bilo najbolje da se to zatvori. Supruga i on su angažirali meštre i taraca je trebala biti sagrađena unutar zida, međutim meštri su na svoju ruku sagradili taracu onako kao što je sada sagrađena, dakle na ovom postojećem zidu. On je u to vrijeme bio u Poreču sa svojom firmom tako da nije pratio radove, a supruga nije razumjela što je trebalo raditi. Predmetna zgrada ima 9 stanara. On je četvero susjeda suvlasnika obavijestio usmenim putem da će ovo raditi, pismeno nije. Susjeda UU sada nije posebno obavještavao zato što je smatrao kada im je prije rekao da bi bilo najbolje da se to zatvori, da je to dovoljno. Namjena ovog stana nije iznajmljivanje. Prije izgradnje ovog zida je tu bila rupa oko nekih 3,68 metara. Na ovu taracu se ne može izaći ni s jedne strane, a on je voljan obećati odnosno dogovoriti se na način da ne bi nikad više izašao na ovu taracu. Mora reći da on smatra da je čak na ovaj način i spasio Mirkove goste od eventualnog pada u ovu rupu koja je postojala prije nego što je napravio ovaj zid. Gradnja ove tarace je trajala 2-3 dana." Na upit punomoćnika tuženika tko je dao prijedlog za izgradnju, odgovara kao što je ranije naveo u priči s UU je rekao da bi bilo dobro napraviti ovu taracu. Na upit dok nije bilo terase, je li postojala neka ograda radi sprječavanja eventualnih padova, odgovara da nije. Na upit je li on sada u ovom trenutku dok traje spor izlazi na tu taracu, odgovara da ne. Na upit punomoćnika tužitelja ima li prozor njegovog stana prema ovoj terasi, odgovara imaju dva i to od dječje sobe. Na upit je li tražio od tužitelja da napravi terasu ove visine da bude iznad njegove, odgovara da nije. Razlika u visini njihovih taraca se ne bi mogla uskladiti jer stanovi su dvoetažni. Na upit je li tražio građevinsku dozvolu za ovu gradnju, odgovara da nije samo je podnio zahtjev za legalizaciju. Na upit je li taj zahtjev za legalizaciju aktualan, odgovara da nije, jer su ga vratili s istim da mora riješiti struju i vodu. Na upit punomoćnika tuženika je li on s tih prozora (l.s. 5) vidi tužiteljevu terasu, odgovara samo vrhove, a istu je vidio i bez ove novoizgrađene tarace.

3 3 Svjedokinja ĆU na saslušanju iskazuje "Nije sporno da je njen muž izvršio radove kako to tužitelj tvrdi, ali navodi bila je prisutna kada je upravo UU i sugerirao njenom mužu da je najbolje da izliju ploču, jer su oni prethodno imali nekih problema sa vodom, mijenjali su otvore i ulazila im je voda. Znači ona je bila tu prisutna, a to je bilo negdje u ljeto 2016., a oni su tu doselili u svibnju 2016. Tu je bio prisutan i gospodin BU, koji je radio otvore." Na upit punomoćnika tužitelja kada je tužitelj rekao da izliju ploču, odgovara koliko zna bila je namjena da se zatvori terasa, a sve radi problema sa vodom, a njen suprug je dalje pregovarao s meštrima. Na upit je li suprug rekao meštrima da to naprave tako tj. da izliju ploču kako danas izgleda, odgovara njen suprug je rekao meštrima da ploča bude u visini sa gornjim katom, a ona navodi da ona nije u visini sa gornjim katom, izlivena je na postojeće zidove, ona nije išla niže. Na upit jesu li ona ili suprug vidjeli da meštri rade u više nego što bi trebalo, odgovara suprug je tada bio u Poreču sa svojom firmom, ona je samo vidjela da rade. Na upit kad je suprug vidio da je ta ploča podignuta više nego je trebalo, odgovara kad se vratio, kad je bilo sve gotovo, a to moglo biti nakon 3,4 dana. Na upit je li njen suprug rekao meštrima da su to napravili drugačije nego što su trebali, odgovara da jest. Ona isto zna da sa meštrima i nije ostao u dobrim odnosima. Na upit je li njen suprug tražio da se to popravi, odgovara nije to tako jednostavno, to je beton, to joj je sam suprug objašnjavao. Na upit tužitelja kada je zgrada građena, odgovara u dva dijela, prvi dio zgrade gdje su oni i gospodin UU otprilike 3-5 godina prije drugog dijela zgrade, ali ona točno godine ne zna. Kad su kupili stan oni nisu imali pričuvu, a Općina Konavle je njihovu zgradu dodijelila Domoupravi. Na upit kako prethodnom stanaru 13 godina nije smetala voda, odgovara on nije bio u stanu preko 3 godine, dolazio je povremeno, bio je iz Irske. Na upit punomoćnika tužitelja zašto njen suprug nije tražio građevinsku dozvolu, odgovara bio je krivo savjetovan, budući je samo riječ o terasi. Na upit punomoćnika tuženika po njezinoj procjeni, koliko su meštri više podignuli terasu, odgovara to je po njenoj procjeni nekih 40 cm. Na upit je li ta trenutna visina tarace ispod ranije postavljenih arula, odgovara taraca je u razini zida, taraca je u biti na tom zidu koji je zajednički. Nema daljnjih pitanja.

3 4 . iz fotografije list spisa 5 razvidna je upravo predmetna nekretnina i taraca na istoj koja je na slici prekrivena crnim katranom, a upravo i stranke i svjedokinja navode da se radi o terasi koja je predmet spora

3 5. Iz vlastovnice priložene u spis- ls 6- razvidno je da je na predmetnoj nekretnini čest 102 z ul 845 KO [katastarska općina] uknjižen i tužitelj i tuženik za određeni suvlasnički udio i to tužitelj UU apartman br 3 na prvom i drugom katu ukupne površine 100,95 metara kvadratnih, kojem pripada parkirno mjesto broj 3, etažno vlasništvo E 6, te tuženik ŠU stan broj 1 na prvom katu ukupne površine 79,55metara kvadratnih kojem pripada parkirno mjesto broj 5, E 7

3 6. Iz preslika predstavke poslane od građevinskoj inspekciji razvidno je da je ista poslana dana 4. 4 .2017 – ls 10 , pošiljatelj građevinska inspekcija, primatelj Alba Dubrovnik

3 7. Na očevidu na licu mjesta dana 12. 4. 24. pristupilo se zajedno sa vještakom graditeljske struke i prisutnim strankama kao i punomoćnicima te je tužitelj prikazuje njegov , stan tuženika i predmetnu terasu koju vještak fotografira. Pun. tužitelja navodi da terasa uopće nije bila u projektu te da je to bio slobodan prostor. 3 8. U nalazu i mišljenju vještaka Bego ls 62 – razvidno je da je predmetna terasa u naravni ravni neprohodni krov, iznad natkrivene terase u koje se pristupa s prvog kata zgrade [adresa], Ravni krov natkriva terasu maksimalni svijetlih dimenzija 5,02 puta 3,43 m. izgrađena bez valjanog akta o građenju. Nije izgrađena u skladu s projektnom dokumentacijom i građevinskog dozvolom.

Terasa smeta vlasništvu tužitelja jer okapnik prelazi preko zida iznad tužiteljeve arle za cvijeće a isti je sastavni dio terese,

Oborinska odvodnja nije kvalitetno rješena pa izgradnja terase je znatno smanjila utjecaj atmosferlija na istočni dio na prvom katu tuženika.

3 9. Vještak Bego na saslušanju iskazuje "Da u potpunosti ostaje kod svoga pisanog nalaza i mišljenja. Dodaje da u točki 2( ls 66 ) isto smeta vlasništvu tužitelja." Na upit punomoćnika tužitelja je li za izgradnju ovakvog objekta potrebna građevinska dozvola, vještak odgovara " trebalo bi izvaditi građevinsku dozvolu". Na daljnje pitanje je li ovakva izgradnja izlazi iz redovnog upravljanja zgradom i je li potrebita suglasnost svih ostalih suvlasnika, vještak odgovara da ne samo svi suvlasnici nego i susjedi trebaju dati suglasnost za ovakvo građenje. Na daljnje pitanje jesu li zidovi na kojima je izgrađena ploča zajednički dio zgrade, vještak odgovara to su ogradni zidovi i sigurno da jesu zajednički. Na daljnje pitanje da pojasni navod da oborinska odvodnja nije kvalitetno riješena, vještak odgovara da na licu mjesta nije vidio nikakve kanale niti bilo kakve odvode koji bi odvodili vodu iz dvorišta, tako da je izgradnjom ovog ravnog neprohodnog krova se utjecalo na kvalitetu oborinske odvodnje. . Na pitanje punomoćnika tuženika na koji način predmetna građevina smeta tužitelju, vještak navodi da ploča ima prepust prema susjedu tako da je velika vjerojatnost da bi se voda mogla prelijevati na taracu susjeda(tužitelja). Na daljnji upit, obzirom da je spomenuo rupu prije gradnje, je li prije zbog iste rupe dolazilo do slijevanja vode, vještak odgovara da nije prije bio na očevidu ali je pretpostavka da jest dolazilo do slijevanja vode. Na daljnje pitanje je li izvođenje ovih radova bilo nužno za sprječavanje vlaženja u stanu tuženika, vještak navodi "ne bih rekao da je bilo nužno ali je bilo potrebno". Na pitanje pun. tužitelja je li se ova opasnost od vlaženja mogla otkloniti na drugi način, vještak odgovara da jest.

4 U podnesku tužitelja od 2. listopada 2024., očituje na nalaz vještaka Miroslava Bega u ovom predmetu. U nalazu se potvrđuje točnost tvrdnje tužitelja da je predmetni objekt izgrađen bez ikakvog odobrenja za građenje, što je protivno odredbama Zakona o gradnji i Zakona o prostornom uređenju. Budući da je predmetni objekt izgrađen suprotno projektu zgrade odnosno građevinskoj dozvoli za istu, naravno da i po samoj prirodi stvari smeta vlasništvu tužitelja u istoj zgradi, a u nalazu vještaka je potvrđeno da je terasa oslonjena na zajednički zid odnosno zid koji omeđuje tužiteljevu i tuženikovu etažu, a okapnik terase protupravno izgrađenog objekta prelazi preko navedenog zida, iznad tužiteljeve arle za cvijeće, što znači da je predmetnom gradnjom uznemireno tužiteljevo vlasničko pravo. Ističemo da je, kod činjenice da je objekt izgrađen protivno projektu i građevnoj dozvoli, nebitno pitanje da li građevina udovoljava temeljnom zahtjevu za građevinu sukladno Zakonu o gradnji. O tome je vještak naveo da oborinska odvodnja nije kvalitetno riješena. 5 Na ročištu na kojem je zaključena glavna rasprava punomoćnici suglasno predlažu zaključenje glavne rasprave.

6 Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan u dijelu kao pod I.

Čl 167 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima / NN 91/96, 68/98,137/99,22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 152/14, 81/15,94/17 , je propisano

Ako treća osoba bespravno uznemirava vlasnika na drugi način a ne oduzimanjem stvari , vlasnik može putem suda zahtijevati da to uznemiravanje prestane.

Da bi u postupku pred sudom vlasnik ostvario svoje pravo , mora dokazati da je stvar njegovo vlasništvo i da ga druga osoba uznemirava.

Kad je uznemiravanjem prouzročena štete vlasnika ima pravo zahtijevati naknadu štete po općim pravilima o naknadi štete.

7 U ovoj pravnoj stvari neprijeporno je da je

- Tužitelj vlasnik apartmana br 3 na prvom i drugom katu čest zgr 102 površine kao u vlastovnici

- Tuženik je vlasnik stana br 1 na prvom i drugom katu čest zgr 102 površine kao u vlastovnici

- Neprijeporno je što i sam tuženik prizna da je tuženik izvršio određene građevinske radove – izgradio betonsku ploču- upravo kako je utvrđeno i po vještaku

- Neprijeporno je da su radovi sačinjeni bez građevinske dozvole

8 Sam tuženik cijelo vrijeme postupka navodi da se voljan dogovoriti na način da više neće izlaziti na navedenu terasu.

9 Vještak jasno navodi da terasa koju je tuženik izgradio smeta vlasništvu tužitelja jer okapnik prelazi preko zida iznad tužiteljeve arle za cvijeće ,a isti je sastavni dio terase, tužitelj navodi da upravo navedena terasa je izgrađena preko zajedničkog zida, te uznemirava njegovu privatnosti. Vještak također dodaje da se radi o poslu izvanredne uprave.

10 Neosnovan je navod tuženika da je tužitelj trebao ustati sa zaštitom posjeda odnosno suposjeda jer je u sudskoj praksi očigledna sličnost ove tužbe sa tužbom za smetanje posjeda- suposjeda, pa vlasnik može za uznemiravanja bez oduzumanja stvari birati između jedne i druge tužbe ili ako su mu protekli kratki prekluzivni rokovi za smetanje posjeda tužiti ovom tužbom za uznemiravanje .

10 1. Dakle ovdje imamo slučaj kada tuženik uznemirava vlasnika tužitelj na njegovoj nekretnini, ne oduzimanje, pa ima pravo na ovako postavljeni zahtjev naveden u točki I izreke da se naloži tuženiku da prestane s uznemiravanjem. Dakle vlasnička negatorijska tužba ne zastarijeva.

10.2. Ploča tužitelju narušava njegovu privatnost i smeta mu jer je izgrađena na zajedničkom zidu zato mu smeta tj uznemirava ga kako i sam navodi u iskazu Navodi da mu zaklanja vidik te da on ne bi drugom napravi o ono što ne želi da se njemu napravi

10.3. Sam tuženik priznaje da je izgradio taracu upravo na način utvrđen u ovom postupku pa je dakle na navedeni način uznemiravao tužitelja, upravo na način kako vještak u svom nalazu utvrdio i stručno obrazložio.

10.4. Ploča tužitelju narušava njegovu privatnost i smeta mu jer je izgrađena na zajedničkom zidu zato mu smeta tj uznemirava ga kako i sam navodi u iskazu Navodi da mu zaklanja vidik te da on ne bi drugom napravio ono što ne želi da se njemu napravi.

11Glede svega navedenog trebalo je usvojiti tužbeni zahtjev kao pod I

12 Dakle negatorna tužba ne zastarijeva, kao pod I ali zahtjev za naknadu štete ili eventualno drugi obvezno pravni zahtijev zastarijevaju po općim pravilima o naknadi štete.

12.1.. Dakle tuženik ističe prigovor zastare za obvezno pravni zahtjev tj kondemnatorni zahtjev na činidbu kao pod II

Za istaknuti je da kao što je već rečeno sama negatorna tužba ne zastarijeva , ali obvezno pravni zahtjevi zastarijevaju po općim pravilima o naknadi štete čl 230 ZOO / 05.

13 Čl 230 Zakona o obveznim odnosima NN 35/2005 je propisano da tražbina naknade štete zastarijeva za 3 godine otkad je oštećenik doznao za štetu i osoba koja je štetu učinila.

St 2 je propisano da u svakom slučaju zastarijeva za 5 godina otkad je šteta nastala., Čl 1085 istog Zakona je propisano da je odgovorna osoba dužna uspostaviti stanje kakvo bilo prije nastanka štete

14 Tužba je u ovoj pravnoj stvari podnesena 23. 7. 2020

14. 1. Sam tužitelj u svom iskazu navodi da je ploča armirani betonska izgrađena u ožujku ili travnju 2017, Prijava inspekciji slijedi 4. travnja 2017.

14.2. Ovim saznanjem osim o saznanja za štetu i osobu koja je štetu počinila ne podrazumijeva se samo saznanje o postojanju štete nego i saznanje o opsegu štete elementima njezine visine. Sam tužitelj zna da je ploča izgrađena u ožujku ili travnju 2017. nakon čega odmah i podnosi prijavu inspekciji.

14.3. Međutim sporno je pitanje obvezno pravnog zahtjeva na činidbu tj njegove zastare

14 4 . Dakle sporan je kondemnatroni zahtjev i to pitanje je li isti u zastari.

15 Dakle po stavu suda tužitelj za štetu i opseg saznaje odmah po gradnji kako i sam iskazuje, u travnju 2017 podnosi zahtjev inspekciji , tužbeni zahtjev tj tužbu podnosi u srpnju 2020 , pa je zahtjev na činidbu pozivom na gore cit odredbe ZPP u zastari i trebalo ga je odbiti kao pod II. jer su prošle tri godine od saznanja

17 O troškovima postupka odlučeno je temeljem čl. 154. st. 2. ZPP-a, kojim je propisano ako su stranke djelomično uspjele u parnici u približno jednakim dijelovima sud može odrediti da svaka stranka snosi svoje troškove , kako je tužitelj ovdje uspio u točki , I međutim tužbeno traženje za povrat u prijašnje stanje je u zastari,te je odbijeno, to je odlučeno da svaka stranka snosi svoj trošak.

U Dubrovniku 11. ožujka 2025. godine

Sutkinja

Kate Ogresta Jović

PRAVNA POUKA:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana računajući od održavanja ročišta za objavu presude ukoliko je stranka bila uredno obaviještena o održavanju ročišta za objavu, odnosno od primitka prijepisa presude ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu presude. Žalba se podnosi ovom sudu, pismeno, u 3 (tri) primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

DN-a:

- punomoćnik tužitelja odvjetnik Koprivica

- punomoćnik tuženika odvjetnik Rozić