REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Avenija Dubrovnik 8

Poslovni broj: Pp-14916/2024

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sutkinji Marini Brbot, uz sudjelovanje Jane Knežević kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenice KN, zast. po branitelju Nenadu Mušiću odvjetniku iz Zagreba, zbog prekršaja iz čl. čl. 176. st. 5. i čl. 43. st. 3. u svezi čl. 293. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine" broj 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 92/14, 64/15,108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22), povodom prigovora okrivljenice na obavezni prekršajni nalog PU zagrebačke, I. Postaje prometne policije Zagreb klasa: 211-07/24-4/77629 od 11. rujna 2024. u žurnom postupku, temeljem čl. 244. st. 1. Prekršajnog zakona ("Narodne novine" broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22), dana 11. ožujka 2025.,

p r e s u d i o  je

I)

Okrivljenica: KN, kći K, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođena **.**.1978., u [adresa], s prebivalištem u [adresa]

k r i v a  j e

I. što je 3. svibnja 2024. u 18:32 sati u Zagrebu, Ulica Slavonska avenija kbr. 11 kućni podbroj D upravljala osobnim automobilom reg. oznake [registarska oznaka], a nakon prometne nesreće napustila mjesto prometne nesreće, a oštećenom vlasniku vozila nije ostavila podatke o sebi i vozilu kojim je uzrokovala prometnu nesreću, dakle, postupila suprotno odredbi čl. 176. st. 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama

čime je počinila djelo prekršaja opisano i kažnjivo po čl. 176. st. 5. istog Zakona,

II. što je vremena i mjesta kao pod toč. I. izrijeka, upravljala osobnim automobilom reg. oznake [registarska oznaka] na način da se uključivala u promet na prilazni kolnik razina +1 parkirališnog prostora City Centar One East, Slavonska Avenija 11D, sa obilježenog parkirališnog mjesta koji se nalazi u 3. redu (gledano od sjevera prema jugu) parkirališnog prostora prednjim dijelom okrenutim u smjeru sjevera vožnjom unaprijed skrećući u desno u smjeru sjeveroistoka, a da se prethodno nije uvjerila da tu radnju može obaviti bez opasnosti za ostale sudionike u prometu i imovinu, ne vodeći pri tome računa o položaju vozila, te o smjeru i brzini kretanja, tom prilikom desnim bočnim dijelom vozila naletjela je na prednji lijevi bočni dio osobnog automobila [registarska oznaka], u vlasništvu ČN, koji je u trenutku prometne nesreće bio parkiran na obilježenom parkirališnom mjestu s desne strane prednjim dijelom okrenutim u smjeru sjevera, a u prometnoj nesreći nastala je materijalna šteta,

dakle, postupila suprotno odredbi čl. 43. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama

čime je počinila djelo prekršaja opisano i kažnjivo po čl. 43. st. 3. u svezi čl. 293. st. 1. istog Zakona

pa joj se temeljem cit. propisa uz primjenu odredbe čl. 37. Prekršajnog zakona, za oba djela prekršaja, utvrđuje

za djelo prekršaja pod toč. I. izrijeka

NOVČANA KAZNA u iznosu od 200,00 (dvjesto) eura

za djelo prekršaja pod toč. II. izrijeka

NOVČANA KAZNA u iznosu od 150,00 (sto pedeset) eura

pa joj se temeljem odredbe čl. 39. Prekršajnog zakona, izriče

UKUPNA NOVČANA KAZNA u iznosu od 350,00 (tristo pedeset) eura

Temeljem čl. 33. st. 11. Prekršajnog zakona okrivljenica je obavezna platiti novčanu kaznu u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženoj uplatnici u roku od 15 dana po primitku ove presude, a u protivnom postupit će se prema odredbi čl. 34. Prekršajnog zakona. Ukoliko okrivljenica u roku koji je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženoj uplatnici, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini naplaćena sukladno čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona.

II) Temeljem čl. 139. st. 3. u vezi s čl.138. st. 2. i 3. Prekršajnog zakona, okrivljenica je obvezna naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 50,00 (pedeset) eura u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženoj uplatnici u roku od 15 dana po primitku ove presude, a u protivnom postupit će se prema odredbi čl. 152. st. 4. i 11. Prekršajnog zakona

Obrazloženje

1. PU zagrebačke, I. Postaje prometne policije Zagreb klasa: 211-07/24- 4/77629 od 11. rujna 2024., izdala je obavezni prekršajni nalog protiv okrivljenice, zbog djela prekršaja činjenično opisanih i pravno označenih u izrijeku ove presude.

2. Na obavezni prekršajni nalog okrivljenica je u otvorenom zakonskom roku podnijela prigovor. Sudac je pregledom predmeta utvrdio da ne postoje razlozi za odbacivanje prigovora okrivljenice navedeni u čl. 243. Prekršajnog zakona, pa je u smislu čl. 244. st. 1. Prekršajnog zakona, obavezni prekršajni nalog stavio izvan snage i proveo žurni postupak.

3. Okrivljenica KN iznoseći obranu u pisanom podnesku poricala je izvršenje oba djela prekršaja. Okrivljenica ističe da u konkretnom slučaju postoji zabluda o činjenicama iz razloga kako slijedi. Prije svega, okrivljenica ne osporava da je 3. svibnja 2024. oko 18:32 sati bila u City Centar One east, Slavonska avenija 11D, ali osporava počinjenje prekršaja na način koji joj se stavlja na teret pobijanim Prekršajnim nalogom. lz izvješća o poduzetnom od 10. srpnja 2024., KLASA: 211-08/24-4/13845, URBROJ: 511-19-44- 24-4 proizlazi da je okrivljenica 29. svibnja 2024., po pozivu pristupila razgovoru u policijskoj postaji u vezi s okolnostima nastanka prometne nesreće. Okrivljenica je tom prilikom izjavila da je prilikom uključivanja u promet sa parkirališnog mjesta na kojem je bila zaustavljena osjetila lagano trzanje vozila te je pomislila da je zapela za stup, a ne za drugo vozilo. Dakle, uvjerenje okrivljenice je bilo da je oštetila isključivo svoje vozilo, a ne drugo vozilo, zbog čega je, vjerujući da nije prouzročila štetu trećim osobama, napustila mjesto događaja. Takvo uvjerenje proizlazi iz subjektivnog dojma jer trzanje vozila nije bilo dovoljno intenzivno da bi opravdalo pretpostavku o udaru u drugo vozilo niti da bi takvim udarcem (ako je do njega došlo na način kako predviđa Prekršajni nalog) nastala materijalna šteta. U skladu s tim, odredbom čl. 30. st. 1. PZ propisano je: „Nije kriv počinitelj koji u vrijeme počinjenja prekršaja nije bio svjestan nekoga njegovog zakonom ili drugim propisom određenog obilježja." Između ostalog, nejasno je kako je I. postaja prometne policije Zagreb došla do zaključaka da oštećenja na osobnom vozilu registracijskih oznaka [registarska oznaka] odgovaraju oštećenjima na vozilu registracijskih oznaka [registarska oznaka] budući da se paušalno navodi da je izvršen pregled i fotografiranje vozila okrivljenice bez da spisu prileže ikakvi materijalni dokazi. Također, okrivljenica je pokazala spremnost za suradnju s nadležnim tijelima kada se odazvala razgovoru u policijskoj postaji, a kojom prilikom je istaknula da bi postupila drugačije da je bila svjesna da je oštetila drugo vozilo, odnosno da ne bi napustila mjesto nesreće, već bi poduzela odgovarajuće radnje u cilju nadoknade prouzročene štete. Okrivljenica smatra da su činjenični navodi u prekršajnom nalogu, prema kojima bi bila odgovorna za prometnu nesreću i napuštanje mjesta događaja, temeljeni na pogrešnoj interpretaciji stvarnih okolnosti jer prvi činjenični opis nesreće, koji uključuje navodnu štetu na tuđem vozilu, te drugi činjenični opis, koji implicira da je okrivljenica napustila mjesto nesreće s namjerom izbjegavanja odgovornosti, nisu istiniti i ne odgovaraju stvarnom tijeku događaja. S obzirom na navedeno, okrivljenica ističe da je postupila u dobroj vjeri, vjerujući da nije prouzročila štetu trećim osobama. Takvo uvjerenje o činjenicama bilo je rezultat zablude, koja nije bila otklonjiva u trenutku događaja jer okrivljenica nije imala objektivne razloge za pretpostavku da je udarila i/ili oštetila drugo vozilo. Prema odredbi čl. 2. st. 1. t. 86. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine br. 67/2008, 48/2010, 74/2011, 80/2013, 158/2013, 92/2014, 64/2015, 108/2017, 70/2019, 42/2020, 85/2022, 114/2022, 133/2023, 145/2024; dalje u tekstu: ZSPC) prometnom nesrećom smatra se: „događaj na cesti, izazvan kršenjem prometnih propisa, u kojem je sudjelovalo najmanje jedno vozilo u pokretu i u kojem je najmanje jedna osoba ozlijeđena ili poginula, ili u roku od 30 dana preminula od posljedica te prometne nesreće, ili je izazvana materijalna šteta. " S obzirom na prethodnu definiciju, događaj u kojem je navodno sudjelovala okrivljenica ne ispunjava zakonske pretpostavke za kvalifikaciju kao prometna nesreća. Kako proizlazi iz Prekršajnog naloga, nije došlo do nastanka ozljeda ili smrtnih slučajeva niti je došlo do nastanka značajne materijalne štete. Između ostalog, iz Prekršajnog naloga, kao niti iz Izvješća o počinjenom prekršaju br. 1050797132 od 10. srpnja 2024. (dalje u tekstu: lzvješće o počinjenom prekršaju) ili Izvješća o poduzetom, KLASA: 211- 08/24-4/13845, URBROJ: 511-19-44-24-4, od 10. srpnja 2024. (dalje u tekstu: Izvješće o poduzetom) ne proizlazi jasno utvrđena visina materijalne štete koja je navodno nastala kao posljedica predmetnog događaja. Dakle, navod iz Izvješća o počinjenom prekršaju ili Izvješća o poduzetom: „U prometnoj nesreći nije bilo ozlijeđenih osoba, već je nastala materijalna šteta.", ne može se smatrati dostatnim jer nije jasno utvrđena vrsta i visina navodno nastale štete. Nužno je jasno i precizno utvrditi vrstu nastale štete, kao i njezinu točnu visinu te za to priložiti dokaze, a što je u konkretnom slučaju izostalo. Događaj koji je imao karakter minimalnog kontakta s drugim vozilom (ako je do njega zaista i došlo na način predviđen Prekršajnim nalogom) ne može se smatrati prometnom nesrećom u pravnom smislu, jer nije doveo do ozbiljnih posljedica u vidu fizičkih ozljeda ili značajnih materijalnih oštećenja, čime se ne ostvaruju uvjeti za kvalifikaciju predmetnog događaja kao prometne nesreće prema citiranoj zakonskoj odredbi. Dodatno, dužnost utvrđivanja visine štete proizlazi iz općih odredbi o definiciji prometne nesreće te iz potrebe za preciznošću u postupku utvrđivanja odgovornosti, čime se osigurava pravilna kvalifikacija događaja u skladu s zakonskim propisima. S obzirom na prethodno navedeno, materijalna šteta nije kvantificirana, a predmeti događaj ne može se kvalificirati kao prometna nesreća. Čak i da je okrivljenica počinila prekršaje na način opisan u Prekršajnom nalogu i da ne opovrgava činjenične navode iz istog, radi se o prekršaju koji bi bio kvalificiran kao beznačajan. Prema odredbi čl. 24.a PZ: „Nema prekršaja, iako su ostvarena njegova bitna obilježja, ako stupanj ugrožavanja ili povrede javnog poretka, društvene discipline i društvenih vrijednosti neznatan i ne postoji potreba da počinitelj bude kažnjen." Činjenice koje proizlaze iz predmetnog događaja jasno upućuju na minimalne posljedice. Naime, ako je i došlo do kontakta između vozila, prema izjavi okrivljenice taj kontakt nije mogao izazvati niti je izazvao (ako je posljedica predmetnog događaja) značajnu štetu na njezinom vozilu ili vozilu druge osobe te nije došlo do ozljeda ili smrtnih slučajeva. Takav kontakt bio je gotovo neosjetljiv, čime se nedvojbeno potvrđuje da nije došlo do ugrožavanja sigurnosti prometa niti narušavanja javnog poretka u širem smislu. S obzirom na to da nije bilo ozbiljnih posljedica niti rizika za sigurnost drugih sudionika u prometu, stupanj ugrožavanja društvenih vrijednosti i sigurnosti prometa je neznatan. Kao što je propisano u citiranoj zakonskoj odredbi, kad stupanj povrede zakona ili društvenih vrijednosti bude neznatan, kao što je to slučaj u ovom predmetu, ne postoji pravni razlog za kažnjavanje počinitelja. Stoga, okrivljenica smatra da je pravni osnov za kažnjavanje u ovom slučaju neosnovan. Između ostalog, okrivljenica je dugogodišnji, odgovoran i siguran sudionik u prometu. Prema dostupnim podacima iz prekršajne evidencije, okrivljenica nije sklona činjenju prekršaja i uvijek postupa u skladu s prometnim pravilima. Nije prekršajno ili kazneno osuđivana, a posebno ne za prekršaje koji joj se stavljaju na teret pobijanim prekršajnim nalogom. Čak i da se utvrdi da je okrivljenica kriva za počinjenje navedenih prekršaja, bila bi riječ o izoliranom slučaju. Nadalje, okrivljenici je temeljem čl. 228. i 239. PZ izrečena i zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od 6 mjeseci, sukladno čl. 58. PZ. Okrivljenica smatra kako, uzimajući u obzir sve prethodno navedene relevantne okolnosti, kao i njezine osobne karakteristike (neosuđivanost okrivljenice), nije opravdana primjena navedene zaštitne mjere, osobito ne u trajanju od 6 mjeseci. Izricanje zaštitne mjere u konkretnom slučaju bilo bi disproporcionalno jer bi njezino trajanje bilo nerazmjerno okolnostima samog prekršaja i njegovim posljedicama, slijedom čega okrivljenica predlaže da se ista ukine. Zaključno, a imajući u vidu: da se navodi u Prekršajnom nalogu temelje na pogrešnoj interpretaciji okolnosti predmetnog događaja i nedostatku objektivnih dokaza; da predmetni događaj, čak i pod pretpostavkom da je okrivljenica počinila prekršaje na način kako ju se tereti, ne ispunjava zakonske pretpostavke za kvalifikaciju kao prometna nesreća jer nije došlo do ozljeda ili smrtnih slučajeva, a visina navodno nastale materijalne štete nije utvrđena; da je, čak i pod pretpostavkom da je okrivljenica počinila predmetne prekršaje, riječ o beznačajnom prekršaju budući da su posljedice minimalne i ne predstavljaju ozbiljnu prijetnju javnom poretku ili sigurnosti prometa, čime se, sukladno čl. 24.a PZ, ne ostvaruje pravna osnova za prekršajno kažnjavanje; da okrivljenica nije prethodno prekršajno ili kazneno osuđivana; da je izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od 6 mjeseci, koja je disproporcionalna iznesenim okolnostima. Slijedom navedenog, okrivljenica smatra da iz svega navedenog proizlazi kako nisu ispunjena obilježja prekršaja koji joj se stavljaju na teret, slijedom čega nije postojao razlog za podnošenje pobijanog Prekršajnog naloga. Ukoliko Naslovni sud utvrdi da je okrivljenica počinila prekršaje koji joj se stavljaju na teret, pobijanim Prekršajnim nalogom, predlaže se ukinuti novčanu kaznu i izdati opomenu, podredno ublažiti izrečenu novčanu kaznu, uz ukidanje zaštitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od 6 mjeseci.

4. U dokaznom postupku izvršen je uvid i pročitani su Zapisnik o očevidu, kroki skica mjesta prometne nesreće, pregledana je snimka prometne nesreće na CD mediju, pročitani su podatci iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa za okrivljenicu.

5. Pregledom snimke prometne nesreće na CD mediju, mjesto događaja obuhvaćeno je nadzornim kamerama u vlasništvu City Center One East, Zagreb, Slavonska avenija 11D, vidljivo je da se okrivljenica svojim osobnim automobilom uključuje u promet na prilazni kolnik parkirališnog prostora City Center One East, Zagreb, Slavonska avenija 11D sa obilježenog parkirališnog mjesta koje se nalazi u 3. redu (gledano od sjevera prema jugu) parkirališnog prostora prednjim dijelom okrenutim u smjeru sjevera vožnjom unaprijed te započinje skretanje udesno u smjeru sjeveroistoka. U jednom trenutku vozilo okrivljenice se zaustavlja i potom se vraća unazad na svoje parkirališno mjesto, ponovno započinje uključivanje u promet na prilazni kolnik ovog puta skrećući ulijevo i napušta parkiralište.

6. Izvršenim uvidom i čitanjem Zapisnika o očevidu utvrđeno je da je na vozilu okr. oštećen desni bočni dio: prag, prednja i zadnja vrata dok je na vozilu reg. oznake [registarska oznaka] oštećen prednji lijevi bočni dio: branik, blatobran, putno svjetlo sa pokazivačem smjera.

7. Izvršenim uvidom u kroki skicu mjesta prometne nesreće vidljiv je položaj parkiranog osobnog automobila okrivljenice i osobnog automobila oštećenika reg. oznake [registarska oznaka], na obilježenim parkirališnim mjestima, vozilo oštećenika parkirano na parkirnom mjestu odmah s desne strane vozilu okrivljenice, oba vozila prednjim dijelom okrenuta u smjeru sjevera, označen je smjer kretanja vozila okrivljenice – smjer sjeveroistoka prilikom uključivanja u promet na prilazni kolnik te je vidljiv položaj nadzornih kamera koji pokriva mjesto događaja.

8. Izvršenim uvidom i čitanjem podataka iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa za okr. KN utvrđeno je da da ista nije prekršajno kažnjavana.

9. Nakon ovako provedenog postupka, analizirajući obranu okrivljenice i sve provedene dokaze kako zasebno tako i u njihovoj međusobnoj povezanosti te uspoređujući ih s obranom okrivljenice nedvojbeno je utvrđeno da je okrivljenica počinila djela prekršaja na način i pod uvjetima kako je to navedeno u izrijeku presude, te da je prekršajno odgovorna.

10. Naime, okrivljenica je iznoseći obranu poricala izvršenje djela prekršaja navodeći da se nalazila na mjestu i u vrijeme navedeno u obaveznom prekršajnom nalogu, upravljala je osobnim automobilom reg. oznake [registarska oznaka], ali nije prouzročila prometnu nesreću s materijalnom štetom neopreznom radnjom vožnje unaprijed prilikom uključivanja u prometna prilazni kolnik parkirališnog prostora sa parkirališnog mjesta na kojem je bila parkirana. Prilikom uključivanja u promet osjetila je lagano trzanje vozila, pomislila je da je zapela za stup, a ne za drugo vozilo zbog čega je napustila mjesto događaja u uvjerenju da nije prouzročila štetu trećim osoba već samo oštetila isključivo svoje vozilo. Ovakvu obranu okr. nije bilo moguće prihvatiti kao logičnu i uvjerljivu budući da ista nije u skladu s provedenim dokazima. Nadalje, navode obrane okr. da kritičnog događaja nije osjetila da je došla u kontakt s drugim osobnim automobilom nije moguće prihvatiti kao logične i uvjerljive jer naime, vozač prosječnih psihofizičkih sposobnosti, obzirom da ima pravo upravljanja vozilom, mora osjetiti kontakt svog vozila s drugim vozilom ili drugim objektom, osobito ako je nastupila i materijalna šteta, ni u jednom trenutku ne smije voziti „na slijepo“, odnosno dužan je voziti s takvom pažnjom i odgovornošću da i u svakom trenutku vlada vozilom i da je u stanju uočiti svaku prometnu situaciju u kojoj se nalazi tako da pravovremeno može postupiti po pravilima prometa. Zapisnik o očevidu i skica mjesta događaja sačinjeni su po ovlaštenoj službenoj osobi u obavljanju poslova nadzora sigurnosti prometa na cestama pa Sud nije imao razloga ne prihvatiti ih kao vjerodostojne.

11. Slijedom iznijetog nedvojbeno je utvrđeno da je okrivljenica KN kritičnog događaja postupila suprotno odredbi čl. 176. st. 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama tako što je 3. svibnja 2024. u 18:32 sati u Zagrebu, Ulica Slavonska avenija kbr. 11 kućni podbroj D upravljala osobnim automobilom reg. oznake [registarska oznaka], a nakon prometne nesreće napustila mjesto prometne nesreće, a oštećenom vlasniku vozila nije ostavila podatke o sebi i vozilu kojim je uzrokovala prometnu nesreću, te time počinila djelo prekršaja iz čl. 176. st. 5. istog Zakona te postupila suprotno odredbi čl. 43. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama tako što je vremena i mjesta kao pod toč. I. izrijeka, upravljala osobnim automobilom reg. oznake [registarska oznaka] na način da se uključivala u promet na prilazni kolnik razina +1 parkirališnog prostora City Centar One East, Slavonska Avenija 11D, sa obilježenog parkirališnog mjesta koji se nalazi u 3. redu (gledano od sjevera prema jugu) parkirališnog prostora prednjim dijelom okrenutim u smjeru sjevera vožnjom unaprijed skrećući u desno u smjeru sjeveroistoka, a da se prethodno nije uvjerila da tu radnju može obaviti bez opasnosti za ostale sudionike u prometu i imovinu, ne vodeći pri tome računa o položaju vozila, te o smjeru i brzini kretanja, tom prilikom desnim bočnim dijelom vozila naletjela je na prednji lijevi bočni dio osobnog automobila [registarska oznaka], u vlasništvu ČN, koji je u trenutku prometne nesreće bio parkiran na obilježenom parkirališnom mjestu s desne strane prednjim dijelom okrenutim u smjeru sjevera, a u prometnoj nesreći nastala je materijalna šteta, te time počinila djelo prekršaja iz čl. 43. st. 3. u svezi čl. 293. st. 1. istog Zakona.

12. Stoga je sudac okrivljenicu KN proglasio krivom te joj za svako prekršajno djelo utvrdio novčanu kaznu primjerenu težini počinjenih prekršaja, štetnim posljedicama i stupnju njezine odgovornosti, a temeljem čl. 39. st. 1. Prekršajnog zakona, ovako utvrđene kazne sud je zbrojio i okrivljenici izrekao ukupnu novčanu kaznu jednaku zbroju pojedinačno utvrđenih kazni.

13. Kod odmjeravanja kazne, uzete su u obzir sve okolnosti koje utječu na vrstu i visinu kazne iz čl. 36. st. 2. Prekršajnog zakona kao što su težina počinjenog djela prekršaja i stupanj odgovornosti okrivljenice te su kao olakotne okolnosti uzete okr. dosadašnja prekršajna nekažnjavanost, okolnost da učinjenim prekršajem pod toč. I) I. izrijeka nisu nastupile štetne posljedice, a učinjenim prekršajem pod toč. I) II. izrijeka nisu nastupile teže ili pak teške posljedice odnosno nastupila je samo manja materijalna šteta, dok otegotne okolnosti nisu utvrđene, a primjenom čl. 37. Prekršajnog zakona okrivljenici je ublažena novčana kazna, a može se osnovano smatrati da će se i ovako ublaženom kaznom postići svrha kažnjavanja.

14. Okrivljenici nije izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom "B" kategorije s obzirom da u provedenom postupku nije utvrđeno da bi postojala opasnost da će okrivljenica upravljajući motornim vozilom ugroziti sigurnost prometa. Okrivljenica do sada nije prekršajno kažnjavana.

15. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbama cit. propisa, a odnosi se na trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu koji je odmjeren s obzirom na trajanje i složenost prekršajnog postupka.

Zagreb, 11. ožujka 2025.

Zapisničarka

Sutkinja

Jana Knežević

Marina Brbot

Temeljem odredbe čl. 244. st. 1. Prekršajnog zakona protiv ove presude žalba nije dopuštena.

DOSTAVNA NAREDBA:

1. okrivljenici, KN, [adresa]

2. branitelju okrivljenice, Odvjetnički ured Nenad Mušić, Miramarska cesta 24, [adresa] Zagreb

3. tužitelju, PU zagrebačka, I. Postaja prometne policije Zagreb

4. spis – ovdje.