Republika Hrvatska

Županijski sud u Velikoj Gorici

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

Poslovni broj Gž-410/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugoga stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca, Ankice Jakovina predsjednice vijeća, Vitomira Boića suca izvjestitelja i Zinke Bulka člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja MI, OIB: [osobni identifikacijski broj], Buković, Buković 213, zastupanog po punomoćnici Elmi Predovan, odvjetnici u Benkovcu, protiv tuženice Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Zadru, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Zadru Stalna služba u Benkovcu poslovni broj P-852/2023-7 od 21. ožujka 2024., u sjednici vijeća održanoj 11. ožujka 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužitelja MI kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Zadru Stalna služba u Benkovcu poslovni broj P-852/2023-7 od 21. ožujka 2024. u pobijanom dijelu točke I. izreke kojim je tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan „za više traženo od dosuđenog“.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:

''I Utvrđuje se da je tužitelj MI pok. LI, OIB: [osobni identifikacijski broj] stekao pravo vlasništva dijela č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prikazanog likom i točkama 1-2-3-4-5-6- u skici sudskog očevida stalnog sudskog vještaka Dražena Torbarine, ing. geod. iz GEO LESI j.d.o.o. od 16. lipnja 2021. koja skica je sastavni dio ove presude, te su tuženici dužni trpjeti da tužitelj temeljem ove presude, a nakon izvršene parcelacije predmetnu nekretninu uknjiži na svoje ime, u roku od 15 dana od pravomoćnosti, dok se za više traženo od dosuđenog tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan. II Svaka stranka snosi svoje troškove postupka.''

2. Protiv navedene presude u dijelu kojim je odbijen tužbeni zahtjev, žali se tužitelj zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Sud je djelomično usvojio tužbeni zahtjev našavši utvrđenim da je tužitelj stekao pravo vlasništva dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prikazanog likom i točkama 1-2-3-4-5-6, dok je većim dijelom odbio tužbeni zahtjev, odnosno odbio je tužiteljev zahtjev da se utvrdi kako je stekao pravo vlasništva dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 2613 m2, prikazanog slovima A-B-C-D-A na skici sudskog očevida stalnog sudskog vještaka Dražena Torbarine, ing. geod. iz GEO LESI j.d.o.o. od 16. lipnja 2021. Presuda je prema mišljenju tužitelja neosnovana, jer je isti dokazao da je cijeli utuženi dio nekretnine dobio od svog oca za izgradnju obiteljske kuće. Radi se o usmenom i realiziranom darovanju, još iz osamdesetih godina prošlog stoljeća, nakon kojega je tužitelj započeo s izgradnjom kuće, koju je dovršio iza Domovinskog rata. Neosnovano sud utvrđuje da tužitelj nije dokazao što bi mu to otac dao jer to potvrđuju saslušani svjedoci. Tako je svjedok ĐI naveo: „tužitelj je unutar te ograde na zemljištu koje mu je dao otac, izgradio kuću„ isto i svjedok NI. Bez obzira što su tužiteljev brat i sestre naknadno dali izjave odnosno punomoći kojim se „odriču“ predmetne nekretnine u korist tužitelja, jasno je da je utuženu nekretninu tužitelj dobio od oca, pa je neosnovano utvrđenje da tužitelj, s obzirom da nije priložio ugovor o darovanju, nije ni dokazao što mu je otac točno darovao. Neosnovano je utvrđenje da ocu tužitelja nije dodijeljen i dio predmetne nekretnine u površini od 888 m2, jer da taj dio nije držao u svom posjedu. Tužitelj tvrdi da je i ovaj dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bio u posjedu njegovih prednika i bio je predmetom dodjele unatoč činjenici što postoje odstupanja u stvarnoj površini nekretnine i površini označenoj u rješenju Komisije za uzurpacije. Na prostoručnoj skici, koja čini sastavni dio rješenja Komisije za uzurpacije vidljivo je da nekretnina koja bila predmet priznanja tužiteljevu ocu graniči sa sjeverne strane sa posjedom njegova brata ŽI pok. AI, a ne s nekretninom koja bi tada predstavljala općenarodnu imovinu. Da je sa sjeverne strane posjeda tužiteljeva oca 1987. postojalo zemljište u društvenom vlasništvu, to bi na prostoručnoj skici od 20.5.1987. bilo i prikazano. U slučaju da je osnovan zaključak suda da dio nekretnine površine 888 m2, nije priznat u vlasništvo tužiteljevu ocu temeljem rješenja Komisije za uzurpacije, nesporno je da je navedeni dio u dugogodišnjem posjedu tužiteljeve obitelji kao jedinstvena cjelina odnosno da je svjedoci opisuju kao „ograda u suhozidu površine možda i 1 hektara“. Sporni dio nekretnine je činio cjelinu sa ostatkom označene čestice, bio je ograđen suhozidom, na njemu su se nalazila stabla bajama. Otac i djed tužitelja su tu držali i napasali stoku. Kontinuitet posjedovanja, a da pri tome nitko nije smetao ili im branio posjed, ukazuje da su ostvareni uvjeti za stjecanje prava vlasništva dosjelošću. Tužiteljev djed AI od revizije posjedovnog stanja 1956. je bio upisan posjednikom označene čestice u površinama od 1000 m2, 8300 m2 i 1500 m2, s tim da je 1977. nakon provedbe ugovora o diobi, dio posjeda navedene čestice u površini od 5766 m2, prešao na ime tužiteljeva oca LI. Cijeneći činjenicu da su prednici tužitelja kod Ureda za katastar bili upisani kao posjednici od 1956., da su uživali i posjedovali veći kompleks zemljišta čiji je dio tužiteljev otac dao istome za izgradnju kuće, ukazuje na zaključak da su prednici tužitelja i on osobno, savjesni i pošteni posjednici predmetnog dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], neovisno što cijela površina nije priznata rješenjem Komisije za uzurpacije, onda je stečena dosjelošću. Prvostupanjski sud nije cijenio odlučne činjenice u pogledu uživanja i posjedovanja cijelog kompleksa zemljišta kao jedinstvene cjeline, činjenice u pogledu duljine i kvalitete posjedovanja, pa je donio pogrešan zaključak i pogrešno primijenio materijalno pravo. Predlaže se pobijanu presudu preinačiti i usvojiti postavljeni tužbeni zahtjev.

3. Žalba nije osnovana.

4. Ovaj sud pregledao je sve provedene parnične radnje, te ispitao pobijanu presudu i na temelju toga ustanovio da sud prvoga stupnja nije počinio ni jednu od bitnih povreda odredaba parničnog postupka na koje drugostupanjski sud, u skladu s odredbom čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'', broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11- pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP) pazi po službenoj dužnosti, a suprotno žalbenim navodima pobijana presuda sadrži jasne razloge o odlučnim činjenicama.

5. Prvostupanjski sud je ispitao sve okolnosti koje su bitne za donošenje zakonite i pravilne odluke u ovom postupku i na temelju izvedenih dokaza i njihove ocjene sukladno odredbi čl. 8. ZPP-a valjano utvrdio činjenično stanje. Koje će činjenice uzeti kao dokazane, odlučuje sud prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene dokaza i to svakog pojedinog dokaza posebno i svih dokaza zajedno. Sud na temelju predloženih dokaza, odlučuje koje će od tih predloženih dokaza provesti radi utvrđivanja činjeničnog stanja, a to je prvostupanjski sud u konkretnom slučaju i učinio te u dovoljnoj mjeri utvrdio činjenično stanje za donošenje odluke o postavljenom tužbenom zahtjevu, pa nije učinio žalbom ukazanu bitnu povredu odredaba parničnog postupka.

6. Sud prvoga stupnja, u obrazloženju pobijane presude, između ostalog je naveo:

- da tužitelj tvrdi da je pravo vlasništva utuženog dijela k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stekao darovanjem od oca radi izgradnje kuće, koju da je izgradio 1988., ali i nasljeđivanjem oca te ''naknadnim izjavama'' sunasljednika

- da je otac dio k. č. br. [katastarska čestica] površine 4818 m2, stekao rješenjem komisije za uzurpacije i da predmet spora predstavlja dio većeg kompleksa njegova oca, ograđenog kamenim suhozidom

- da je k. č. br. [katastarska čestica] u zk. ul. [broj ZK uloška], osnivanjem zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], upisana u korist Porezne općine Buković, od 1948. upisana je općenarodnom imovinom; od 1949. uz organ upravljanja MNO Buković, odnosno od 1956. NO Općine Buković; da je rješenjem poslovni br Z-264/2014 otpisana u zk. ul. [broj ZK uloška] uz upis zajedničkog vlasništva Republike Hrvatske i Grada Benkovca

- da je dio k. č. br. [katastarska čestica], od revizije 1956. do 1977. bio je upisan u korist AI pok. M, no bez naznake u kojoj površini

- da je prema prijavnom listu od **.**.1977. ĆI, upisan posjednikom k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 15.800 m2, kojim prijavnim listom je posjed prenesen na LI, ČI i VI svi pok. AI za po 1/3 svaki

- da je posjedom LI p. AI, upisan dio površine 5766 m2

- da je rješenjem Komisije za uzurpacije od **.**.1987. LI priznato pravo vlasništva na samovlasno zauzetom zemljištu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 4818 m2, neplodno s dvorištem i voćnjak-bajamik

- da se izjavom od **.**.2007. EI odrekla ''jednog dijela č. zem. [katastarska čestica] k.o.'' u korist brata MI

- da su se CI i PI ispravama nazvanim ''punomoć'' odrekli svog dijela k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u korist brata MI

- da je neposrednim opažanjem tijekom uviđaja, utvrđeno da se na utuženom dijelu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalazi prizemna kuća, okućnica koje je ograđena s tri strane žičanom ogradom dok sa četvrte, sjeveroistočne nije ograđena

- da je sudski vještak utuženi dio k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 2613 m2, prikazao je u skici likom i točkama A-B-C-D-A, izvršio uklapanje istog sa skicom priloženom rješenju Komisije za uzurpaciju, te prikazao dio iz te skice, površine 4818 m2, koji je LI priznat u vlasništvo, likom i točkama G-E-F-D-A-K-L-G

- da od utuženog dijela A-B-C-D-A samo dio prikazan likom A-E-F-D-A površine 1725 m2 (lik A-E-F-D-A), predstavlja dio k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koji je LI priznat u vlasništvu

- da se preostali utuženi dio površine 888 m2 (lik E-B-C-E-B), nalazi izvan dijela priznatog rješenjem Komisije za uzurpacije.

7. Na utvrđeno činjenično stanje prvostupanjski sud je pravilno primijenio materijalno pravo kada je ocijenio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan. Takva utvrđenja suda prvoga stupnja u cijelosti prihvaća i ovaj viši sud.

8. Prvostupanjski sud je utvrdio da je tužitelj MI stekao pravo vlasništva dijela č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prikazanog likom i točkama 1-2-3-4-5-6 u skici sudskog očevida stalnog sudskog vještaka Dražena Torbarine, ing. geod. iz GEO LESI j.d.o.o. od 16. lipnja 2021. koja skica je sastavni dio presude, kao i da preostali dio utužene nekretnine, prikazan u istoj skici likom i točkama E-B-C-F-E površine 888 m2, na kojem se nalazi glavnina stambenog objekta (lik 1-2-3-6-1, površine 133 m2) tužiteljev otac nije stekao s naslova uzurpacije, ali ni na drugi način.

9. Prvostupanjski sud ne prihvaća iskaz svjedoka da se taj dio nalazio unutar suhozida, koji je srušen 1988. Ako je suhozid postojao do 1988., što svjedoci vežu uz ''prolazak'' vodovoda i ako se sporni dio k. č. br. [katastarska čestica] nalazio do tada unutar suhozida, koji je omeđivao nekretninu tužiteljeva oca, to bi značilo da je tako bilo i u vrijeme donošenja rješenja Komisije za uzurpacije od 20. listopada 1987. Zbrajanjem površina dijela na kojem mu je priznato vlasništvo (4818 m3) i dijela koji tužitelj traži u postupku, a nalazi se izvan tog dijela (888 m2) dobije se površina od 5706 m2, odnosno 60 m2 manje nego je upisano posjedom tužiteljeva oca. U postupku koji je prethodio donošenju tog rješenja proveden je uviđaj 20. svibnja 1987., na kojem je utvrđeno da je ZI u posjedu dijela k. č. br. [katastarska čestica] površine 4818 m2.

10. Prvostupanjski sud je mišljenja da je ZI, u vrijeme kad je vođen postupak za priznanje prava vlasništva, bio u posjedu i dijela k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u skici vještaka prikazanog likom i točkama E-B-C-F-E, površine 888 m2, taj bi mu dio bio priznat u vlasništvo, jer je odredbama čl. 4. Zakona o uređenju odnosa nastalih samovlasnim zauzećem (uzurpacijom) zemljišta u općenarodnoj imovini ("Narodne novine", broj 31/58, 20/77, 34/79, 58/93) bilo propisano: da će se pravo vlasništva na zauzetom obradivom zemljištu priznati posjedniku zemljoradniku u granicama ekonomske potrebe njegovog domaćinstva, ali najviše do površine od 8 kj (st.1.); kad posjednikovo domaćinstvo ima veći broj članova ili kad se radi o zemljištu koje je zauzeto od davnine, iznimno se može priznati i veća površina (st.2); posjedniku ne zemljoradniku priznat će se pravo vlasništva na zauzetom obradivom zemljištu najviše do površine od 1 kj. (st.3.), a priznate površine u smislu stava 1. i 2. ovog člana, zajedno s vlastitim zemljištem posjednika i članova njegovog domaćinstva, ne mogu preći zakonom određeni maksimum.

11. Nadalje, odredbama čl. 53. Zakona o poljoprivrednom zemljištu ("Narodne novine" broj 26/84) bilo je propisano da poljoprivrednik može imati pravo vlasništva na najviše dvadeset hektara poljoprivrednog zemljišta. Iz rješenja Komisije utvrđeno je da se domaćinstvo tužiteljeva oca smatralo poljoprivrednim, te da je tužiteljev otac u posjedu imao 23 616 m2 zemljišta. Uzimajući u obzir da 1 katastarsko jutro odgovora površini od 5.754 m2, da je prednik tužitelja u posjedu imao tek nešto više od 2 ha zemlje, nije bilo zapreke da se zatraži i da mu se prizna u vlasništvo i utuženi dio k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 888 m2, u slučaju da je bio u njegovu posjedu. Iz sadržaja rješenja utvrđuje se ni da je tražio više od 4818 m2, niti da je bio u posjedu k. č. br. [katastarska čestica] u površini većoj od 4818 m2, a niti to proizlazi iz skice geodeta L.

12. Na temelju navedenog, tužitelj nije dokazao da je dio k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], prikazan likom i točkama E-B-C-D-E, površine 888 m2, bio u posjedu njegovog oca. Nadalje, tužiteljev ga otac, ni njegovi slijednici nisu mogli steći sukladno odredbama čl. 159. st. 3. i 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96 – dalje: ZV, na snazi od 1. siječnja 1997.). Pravilno prvostupanjski sud utvrđuje da tužitelj nije dokazao da su on i njegovi pravni prednici stekli predmetnu zemljišnoknjižnu česticu jer k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ima površinu od 3 132 215 m2. Zbog svega navedenog prvostupanjski sud je utvrdio da je tužitelj stekao pravo vlasništva samo dijela k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi zemljište i zgrada prikazano u skici likom i točkama 1-2-3-4-5-6 te presudio kao u nepobijanom dijelu točke I. izreke presude.

13. Prvostupanjski sud je očevidom utvrdio da se na dijelu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalazi prizemna kuća, okućnica koje je ograđena s tri strane žičanom ogradom dok sa četvrte, sjeveroistočne nije ograđena. Tužbom označeni dio nekretnine je sudski vještak identificirao kao dio k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 2613 m2, te prikazao u skici likom i točkama A-B-C-D-A, izvršio uklapanje istog sa skicom priloženom rješenju Komisije za uzurpaciju, te prikazao dio iz te skice, površine 4818 m2, koji je LI priznat u vlasništvo, likom i točkama G-E-F-D-A-K-L-G. Od utuženog dijela A-B-C-D-A samo dio prikazan likom A-E-F-D-A predstavlja dio k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koji je LI priznat u vlasništvu. Suprotno tome utvrđeno je da se preostali utuženi dio površine 888 m2 (lik E-B-C-E-B), nalazi izvan dijela priznatog rješenjem Komisije za uzurpacije. Prvostupanjski sud je dao jasne razloge i logične razloge, zbog čega smatra činjenično stanje utvrđeno rješenjem Komisije za uzurpacije od 20. listopada 1987. točnim, te da isto nije dovedeno u pitanje iskazima saslušanih svjedoka. Pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da se i taj dio nalazio unutar suhozida, koji je srušen 1988., a koji je omeđivao nekretninu tužiteljeva oca, to bi kao takvo bilo utvrđeno u rješenju Komisije za uzurpacije od **.**.1987. LI priznato pravo vlasništva na samovlasno zauzetom zemljištu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 4818 m2, neplodno s dvorištem i voćnjak-bajamik. Tužitelj nije dokazao druge načine stjecanja prava vlasništva, a prvostupanjski sud je utvrdio da se pravni prednik tužitelja nije nalazio u posjedu preostalog tužbom označenog dijela sporne nekretnine. Nakon što je izvršeno uklapanje utvrđenog na licu mjesta, prilikom očevida, sa skicom priloženom rješenju Komisije za uzurpaciju, sud je utvrdio da je tužitelj MI stekao pravo vlasništva dijela č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prikazanog likom i točkama 1-2-3-4-5-6 u skici sudskog očevida stalnog sudskog vještaka Dražena Torbarine, ing. geod. iz GEO LESI j.d.o.o. od 16. lipnja 2021. koja skica je sastavni dio presude, kao i da preostali dio utužene nekretnine, prikazan u istoj skici likom i točkama E-B-C-F-E površine 888 m2, na kojem se nalazi glavnina stambenog objekta (lik 1-2-3-6-1, površine 133 m2) tužiteljev otac nije stekao s naslova uzurpacije, ali ni na drugi način, pa je taj dio tužbenog zahtjeva pravilno odbijen.

14. Prema tome, kod donošenja prvostupanjske presude pravilno je sud prvog stupnja primijenio materijalno pravo pa se nije ostvario žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava (čl. 356. ZPP-a). Prema odredbi čl. 365. st. 2. ZPP, sud drugog stupnja ne pazi po službenoj dužnosti na pravilnu primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima parničnog postupka.

15. Zbog navedenog, žalbu tužitelja valjalo je odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu (čl. 368. st. 1. ZPP-a) kao zakonitu u pobijanom dijelu točke I. izreke.

16. U nepobijanom dijelu (točka I. u dosuđujućem dijelu, te točka II. izreke) presuda prvostupanjskog suda ostaje neizmijenjena (čl. 365. st. 1. ZPP-a).

U Velikoj Gorici 11. ožujka 2025.

Predsjednica vijeća

Ankica Jakovina