Pn-487/2017

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, postupajući po sucu Snježani Cvitanović, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja pod 1. SĐ OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], pod 2. PĐ OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], pod 3. TĐ OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupanih po punomoćniku Tomislav Biuk, odvjetnik iz Splita, Vukovarska 158 , protiv tužene Republika Hrvatska, OIB: 52634238587 (za Ministarstvo unutarnjih poslova) koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Splitu , radi naknade štete, nakon održane glavne rasprave zaključene dana 23. siječnja 2025., u nazočnosti tužitelja pod 1. osobno sa punomoćnikom tužitelja od 1 do 3. odvjetnika u Splitu i zz tužene SĐU, te po objavi 10. ožujka 2025.,

p r e s u d i o  j e

I.Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja pod 1. SĐ OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], pod 2. PĐ OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], pod 3. TĐ OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], koji glasi: "1.Nalaže se tuženoj Republici Hrvatskoj u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužiteljima na ime naknade neimovinske štete i to.

- tužitelju pod 1. SĐ iznos od 310,00 kn

- tužiteljici pod 2. PĐ iznos od 310.000,00 kn

- tužitelju pod 3. NĐ iznos od 112,500,00 kn

sa zakonskom zateznom kamatom koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena od podnošenja tužbe 13. listopada 2017., do isplate.

2. Nalaže se tuženoj Republici Hrvatskoj u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tužiteljima troškove postupka sa zakonskom zateznom kamatom koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena od presuđenja do isplate.", kao neosnovan.

II. Nalaže se tužiteljima pod 1. SĐ OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], pod 2. PĐ OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], pod 3. NĐ OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], naknaditi tuženoj Republika Hrvatska, OIB: 52634238587 (za Ministarstvo unutarnjih poslova) u roku od 15 dana troškove parničnog postupka od 13.476,00 eura.

Obrazloženje

1.Tužitelji su 13. listopada 2017. podnijeli tužbu protiv tužene radi naknade štete, navodeći u istoj kako se 26. rujna 2014. na državnoj cesti D8 kod mjesta Starigrad dogodila prometna nezgoda u kojoj je smrtno stradao DĐ sin SĐ i PĐ tužitelja pod 1. i 2. te brat tužitelja pod 3. Naime, navedenog dana pok. DĐ kao djelatnik PU Splitsko dalmatince upućen je od strane PU SD sa još trojicom kolega policajaca na sportsko takmičenje policajaca motorista koje je trebalo biti održano u [adresa]. Prije upućivanja na službeni put i takmičenje u [adresa] pok. DĐ je radio treću smjenu i to baš 24.rujna 2014. na 25. rujna 2014. da bi 25. rujna 2014. nakon noćne smjene odvezao motocikl na servisiranje radi pripreme motocikla i odlaska na put ujutro 26. rujna 2014. nazočio proslavi dana Sv Mihovila i dodjeli nagrada zaslužnim policajcima da bi u poslijepodnevnim satima oko 15,00 sati krenuo na put prema [adresa]. Temeljem važićih zakonskih odredbi posebno pravila službe PU SD pok.DĐ je morao imati najmanje 48 sati odmora nakon odrađene treće smjene, što istome nije bilo omogućeno već mu je bilo predočeno od strane nadređenih da bude spreman i on i motocikl 26. rujna 2014 te da ide na put i takmičenje u [adresa].

1.1.Tužitelji kao oštećeni svoje potraživanje temelje upravo na činjenici što je njihov bliski srodnik s kojim su živjeli u zajedničkom domaćinstvu smrtno stradao za vrijeme radnog vremena i obavljanja službene dužnosti, te da je upravo radi premorenosti za koju je odgovorna tužene, odgovorna na temelju krivnje za štetu koju trpe.

1.2. Otac pok. DĐ poradi ove prometne nezgode pokrenuo je kazneni postupak protiv nepoznate osobe jer drži kako sve okolnosti nastanka predmetne nezgode nisu u potpunosti razjašnjenje a koji se postupak vodi pred Općinskim državnim odvjetništvom u Zadru.

1.3. Tužiteljicu su prije pokretanja ovog postupka obratili se tuženoj putem ODO Split radi pokušaja mirnog rješenja spora ali je tužena njihov prijedlog odbila kao neosnovan.

1.4. Radi navedenog tužitelji su predložili sudu da nakon provedenog dokaznog postupka obvežu tuženiku na isplatu naknade neimovinske štete i to tužitelji pod 1. i 2. svaki po 240.000,00 kn, a tuženik pod 3. iznos od 80.000,00 kn, u roku od 15 dana sa zz kta od 13.10.2017. do isplate kao i u istome roku naknaditi im parnični trošak sa zz kta od presuđenja do isplate.

2. Tužena u odgovoru na tužbu protivi se tužbi i tužbenom zahtjevu kao neosnovanim sa prijedlogom da se isti kao takav odbije a da se tužitelje obveže na naknadu tuženoj parničnog troška.

2.1. Tužena čini nespornim da se 26.rujna 2014. dogodila prometna nezgoda u kojoj je smrtno stradao pok. DĐ sin tužitelja pod 1 i 2. te brat tužitelja pod 3. , da je pok. DĐ 24/25.rujna 2014. bio angažiran na poslovima svog radnog mjesta, da je 25. rujna 2014. motor reg. Oznaka [registarska oznaka] bio na servisu te da je uredno servisiran i održavan, da je pok. DĐ bio upućen na natjecanje prometnih policajaca vozača motocikla u vožnji spretnosti koje se imalo održati 27. rujna 2014. radi čega je upućen u Valbadon 26. rujna 2014.

2.2. Međutim, iz rasporeda registra službenih poslova za mjesec rujan 2014. R27 vidljivo je da pok. DĐ nije bio u obvezi biti nazočan na dodjeli godišnjih nagrada priznanja i pohvalnica za " Dan policije" i blagdanu S zaštitnika policije za 2014.

2.3. Iz Zapisnika o očevidu MUP PU Zadarske , PP Obrovac od 26.09.2014. razvdino je da je do prometne nezgode došlo zbog neprilagođene brzine kretanja motocikla radi čega da je pok. DĐ izgubio kontrolu nad motociklom, pao te kližući po kolniku prešao na lijevi kolnički trak namijenjen kretanju vozila iz suprotnog smjera kojom prilikom je podletio i udario u prednju desnu stranu vozila iz suprotnog smjera. Nesporno je da je Euroherc osiguranje d.o.o. na temelju police osiguranja motocikla u vlasništvu MUP-a isplatilo naknadu štete i to oštećenoj s naslova povrede prava osobnosti iznos od 7.789,86 kn a sa naslova imovinske štete na vozilu vlasniku vozila iznos od 59.189,75 kn.

2.4. Tužena ističe, kako je za prometnu nezgodu i samo stradavanje upravo kriv sam pok. DĐ jer je do stradavanja došlo radi neprilagođene brzine kretanja motocikla: Osim toga, ističe se da je od 24.r ujna 2014. do 29. rujna 2014. kada je trebao krenuti na put na natjecanje u [adresa] pok. DĐ imao više od dan i po odmora jer se natjecanje trebalo održati 27.rujna 2014. te da je isti po vlastitom nahođenju 26. rujna 2014. nazočio proslavi Dana policije što da nije bio u obvezi. Inače, isti je bio osposobljen i ovlašten rukovati motociklom koji da mu je kao sredstvo za rad dano na uporabu. Radi navedenog, tužena ističe prigovor promašene pasivne legitimacije na strani tužene jer u konkretnom slučaju ista ne odgovara za štetu koju su tužitelji pretrpjeli. Osim toga da isti nisu ničim dokazali da bi među njima postojala trajnija zajednica života tj trajniju emocionalnu, ekonomsku tj egzistencijalnu povezanost.

3. Tijekom postupka tužitelj ustraje u navodima iz tužbe a radi utvrđenja je li pok. DĐ bio fizički i psihički sposoban obavljati radni zadatak provesti vještačenja po vještaku medicine rada.

3.1. Tužitelj na izvedeni dokaz prometno tehničkog vještačenja od strane stalnog sudskog vještaka Nevena Kralja od 16. prosinca 2020. nije imao primjedbi. Tužitelj drži kako je uzrok pada "nešto " treće, ovo stoga što vještak utvrđuje kako na licu mjesta nisu pronađeni tragovi kočenja niti proklizavanja i zanašanja motokotača. Osim već navedenog u tužbi, tužitelj drži kako je razvidno i nesporno kako pok. DĐ nakon odrađene tzv. noćne, III. smjene, nije ostvario potrebnih 48 sati neophodnog odmora da bi bio spreman za bilo kakve nove i daljnje radne zadatke. Sve naprijed navedeno, a što potvrđuje i vještvo dipl. ing. Nevena Kralja, upućuje na zaključak kako je do predmetne prometne nezgode došlo isključivo iz razloga premorenosti vozača, koji je praktično u tri dana i to od poslijepodnevnih sati 24. rujna 2014. kada odrađuje 3. smjenu, pa do poslijepodnevnih sati 26. rujna 2014., kada se dogodila prometna nezgoda, imao osiguran odmor samo u noći između 25. i 26. rujna, a obveza tuženika bila je osigurati mu minimalno 48 sati odmora da bi uopće bio sposoban za i manje zahtjevne radne zadatke u PU Splitsko-dalmatinskoj, a što mu tužena nesporno nije osigurala.

3.2. Sukladno sudskoj praksi i važećim novim kriterijima Vrhovnog suda RH za utvrđivanje visine pravične naknade neimovinske štete (pravno shvaćanje Su-IV- 47/2020 od 5.3.2020. i 15.06.2020.) koji kriteriji se imaju primjeniti na sve postupke u tijeku, tužitelji ostvaruju pravo na naknadu za duševne boli zbog smrti bliskog srodnika, te u svezi s tim povrede prava osobnosti, to tužitelji, sukladno novim kriterijima VS RH potražuju naknadu štete i to tužitelj ad1.) SĐ otac pok. DĐ i tužiteljica pod 2. PĐ majka pok. DĐ, potražuju svaki po 310.000,00 kn a tužitelj ad3.) NĐ brat pok. DĐ potražuje iznos od 112.500,00 kn. Tužitelj je radi utvrđenja može li premorenost biti uzrokom prometne nezgode i pogibije pok. DĐ predložio podneskom od 08.09.2021. psihijatrijsko vještačenje, dakle, nakon zaključenog prethodnog postupka ( 21.05.2018. str 62 spisa). Na ročištu od 29.06.2020. tužitelji preinačuju tužbeni zahtjev na način da tužitelji pod 1. i 2. potražuju po 360.000,00 kn a tužitelj pod 3. 120.000,00 kn, u ostalom djelu tužbeni zahtjev je ostao neizmijenjen, dok bi podneskom od 08.09.2021. ustraje u prethodnom traženju na način da tužitelj ad1.) SĐ otac pok. DĐ i tužiteljica pod 2. PĐ majka pok. DĐ, potražuju svaki po 310.000,00 kn a tužitelj ad 3.) NĐ brat pok. DĐ potražuje iznos od 112.500,00 kn, o kojem tužbenom zahtejvu je ovaj sud i odlučivao.

3.3. U postupku je izveden dokaz vještačenjem od strane stalnog sudskog vještaka medicine rada dr. Milane Varinac Barač na koji nalaz i mišljenje tužitelj je imao primjedbi paušalne naravi.

4. Tužena tijekom postupka ustraje u navodima iz odgovora na tužbu time da tijekom postupka ističe prigovor zastare jer da su tužitelji podnijeli tužbu nakon isteka roka od tri godine. U odnosu na izvedene dokaze saslušanjem tužitelja pod 1. svjedoka te na dokaze vještačenjima od strane prometno tehničkog vještaka Nevena Kralja te medicine rada dr. Milane Varinac Barač nije imala primjedbi. Zaključuje da je iz dokaznog postupka razvidno kako na tuženoj nema odgovornosti te predlaže odbiti tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan.

5. U postupku sud je izveo dokaze pregledom i čitanjem Zapisnika o očevidu od 26.09.2014. (str 17-18.) , Zahtjev za naknadom štete od 22.09.2017. sa preslikom primke povratnice od 25.09.2017., odgovor ODO Split od 28.09.2017. br. N_DO_307/17, Radni nalog br. 23-IX-14/14 ( str 19.), Nalog od 22.09.2014 ( str 20.), poziv na proslovu Dana policije 26.09.2014. sa Programom proslave ( str 21-25.), Dopis PU SD sektor policije Službe za sigurnost cestovnog prometa od 22.09.2014. ( str 27.), radni nalog Tomić i com. Br. 230427 od 17.09.2014. za motor reg. Oznake [registarska oznaka] sa svim ranijim servisnim radnim nalozima od 2011. i računima. ( str 30-59.), Prijedlog za dodjelu priznanja od strane PU SD od 14.08.2014. ( str 73.), iskaza svjedoka PĐU i SĐUZ ( str 134) zamoljenim putem pred Općinskim sudom Rendsburgu, saslušanjem tužitelja pod 1. ( str 138,139.), Službena zabilješka od 26.09.2014. sastavljena u PU Zadarska PP Obrovac, sa skicom nezgode i CD-om, ( str 148-151.), vještvo stalnog sudskog vještaka za strojarstvo, promet, motorna vozila, brodove i brodske havarije od 14.12.2020. ( str 154-160.), spis Županijskog državnog odvjetništva Zadar br. KR-DO- 525/14 , Naputak o načinu dnevnog raspoređivanja policijskih službenika o vođenju registra službenih poslova od 11.06.2012. ( str203-214.), Dnevni raspored rada za 22/23.09.2014., 23/24.09.2014., 24/25.09.20114., 25/26.09.2014., 26.27.09.2014. ( str 215-248.), radni nalog br. 23-IX-11/14 , br. 23-IX-13/14, br. 23-IX-12/14 ( str 323-329.), Dnevni raspored za dan 19/20.09.2014., 20/21.09.2014., 21./22.09.2014. ( str 323- 339.), Nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za medicinu rada dr. Milane Varinac Barač ( str 518-522.), sa usmenom dopunom na ročištu od 23. siječnja 2025.

6. Parnične stranke su popisale parnični trošak.

7. Tužbeni zahtjevi tužitelja od 1 do 3. nije osnovan.

8. Među strankama nije sporno:

- da su tužitelju pod 1. do 3. podnijeli tuženoj tj nadležnom ODO Split zahtjev za mirnim rješenjem spora dana 22. 09.2017., kako to proizlazi iz uvida u Zahtjev,

- da je nadležni ODO Split isti zahtjev primio 25.09.2017., kako to proizlazi iz uvida u presliku primke povratnice,

- da je tužena na zahtjev odgovorila tužiteljima 28.09.2017., kako to proizlazi iz uvida u odgovor ODO Split br. N-DO-307/17 od 28.09.2017.,

- da je pok. DĐ sin tužitelja pod 1. i 2. a da je brat tužitelju pod 3.,

- da je pok. DĐ bio policijski djelatnik,

- da je pok. DĐ smrtno stradao 26. rujna 2014. na državnoj cesti D8 kod mjesta Starigrad,

- da je pok. DĐ od strane PU SD 26.09.2014. bio upućen na sportsko takmičenje u Valbadonu koje se imalo održati 27. rujna 2014. a na temelju dopisa PU SD Sektora policije, Službe za sigurnost cestovnog prometa od 22.09.2014., što proizlazi iz uvida u navedene dopise,

- da je na temelju toga naloga pok. DĐ zadužio motor reg. oznake [registarska oznaka]., marke BMW.

9. Među strankama je sporna zastara potraživanja kao i osnova odgovornosti tužene za nastanak prometne nezgode u kojoj je smrtno stradao pok. DĐ, a u svezi sa njegovim načinom rada kod tužene, tj organizacijom rada policije, te je li tužena poštovala način rada u kojem je pok. DĐ radio ( 12-24-12-48) a posebno vrijeme njegova predviđenog odmora između smjena, a u svezi sa istim je li do prometne nezgode došlo poradi njegove premorenosti za koju je odgovorna tužena kao poslodavac koji nije vodio računa o potrebnom vremenu odmora policijskog djelatnika.

9.1. Naime, osnova odgovornosti tužene ima se utvrđivati temeljem odredbi Zakona o obveznim odnosima ( Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11- dalje ZOO), Zakona o policiji ( Narodne novine br. 34/01, 130/12, 89/14- dalje ZP), Zakona o državnim službenicima i Kolektivnog ugovora o državnim službenicima i namještenicima ( Narodne novine br. 104/13- KU/13) obzirom da se na djelatnike policije ne primjenjuje Zakon o zaštiti na radu (Narodne novine broj 71/14, 118/14, 94/18 – dalje ZZR), a kako to proizlazi iz odredbe čl. 4. st. 2. i 3. navedenog ZZR-a.

9.2. Tako je odredbama ZOO-a propisano, i to :

- Člankom 1045. u st.1. da tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje, st.2. da se predmnijeva se obična nepažnja, st.3. da za štetu od stvari ili djelatnosti od kojih potječe povećana opasnost štete za okolinu odgovara se bez obzira na krivnju, a st.4. da za štetu bez obzira na krivnju odgovara se i u drugim slučajevima predviđenim zakonom;

- člankom 1046. da je šteta je umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta);

- člankom 1063. da je šteta nastala u vezi s opasnom stvari, odnosno opasnom djelatnošću smatra se da potječe od te stvari, odnosno djelatnosti, osim ako se dokaže da one nisu bile uzrok štete,

- člankom 1064. da za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik, a za štetu od opasne djelatnosti odgovara osoba koja se njome bavi,

- člankom 1067. u st.1. da se vlasnik se oslobađa odgovornosti ako dokaže da šteta potječe od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti, st.2. da se vlasnik stvari oslobađa odgovornosti i ako dokaže da je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika ili treće osobe, koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao ni izbjeći, ni otkloniti, st.3. da se vlasnik oslobađa odgovornosti djelomično ako je oštećenik djelomično pridonio nastanku štete, st.4. da ako je nastanku štete djelomično pridonijela treća osoba, ona odgovara oštećeniku solidarno s vlasnikom stvari, a dužna je snositi naknadu razmjerno težini svoje krivnje, st.5. da se osoba kojom se vlasnik poslužio pri uporabi stvari ne smatra trećom osobom.

9.3. Inače, za odgovornost za štetu je potrebno postojanje ugovora odnosno poslovno- pravne veze između parničnih stranaka, potrebna je štetna radnja u vidu činjenja ili nečinjenja, potreban je daljnji element nastanka štete, uzročno-posljedična veza između štetne radnje i štete, tako da se šteta javlja kao posljedica štetne radnje i potrebna je protupravnost tj. protupravno postupanje štetnika koji svojim djelovanjem ili propuštanjem povrijedio neki propis. Sukladno navedenom, tuženik kao poslodavac i nalogodavac bio bi odgovoran predniku tužitelja pok. DĐ kao nalogoprimcu na temelju objektivne odgovornosti, pa kako je među strankama nesporno da je tužena radi obavljanja policijske djelatnosti tužitelju kao policijskom djelatniku izdavala kako radne naloge pri obavljanju njegova redovnog rada od 19.09.2014. do 29.09.2014. tako i nalog za sudjelovanje na natjecanju u Valbadonu 27.09.2014. te mu za te potrebe zadužila motor marke BMW reg oznaka 120-854 kao i to temeljem postojanja obvezno-pravnog i to baš radno-pravnog odnosa, time da ista može od sebe otkloniti odgovornost ukoliko dokaže da je pok. DĐ kriv za nastanak štete koju potražuju tužitelji od 1 do 3., a koju radnju tužena nije mogla predvidjeti i čije posljedice nije mogla ni izbjeći niti otkloniti.

9.4. Prema Zakonu o policiji odredbama:

- čl. 32. propisano je da je policijski službenik dužan poslove radnog mjesta na koje je raspoređen obavljati sukladno opisu poslova toga radnog mjesta,.

- člankom 33. policijski službenik dužan je i izvan radnog vremena odazvati se pozivu nadređenog rukovoditelja radi poduzimanja mjera i radnji za obavljanje neodgodivih poslova i zadaća, policijski službenik dužan je po nalogu nadređenog rukovoditelja poslove obavljati duže od punoga radnog vremena,

- člankom 41. propisano je da policijska služba je organizirana na način da se policijski poslovi obavljaju 24 sata dnevno, tjedno radno vrijeme policijskog službenika u pravilu se raspoređuje na 5 radnih dana i traje 40 sati, dnevno radno vrijeme u pravilu traje od 8.00 do 16.00 sati, iznimno, ministar može, ovisno o potrebama određene službe, mjesnim prilikama, odnosno za pojedine policijske službenike, odrediti početak radnog vremena i na drugi način,

- člankom 42. propisano je da je policijski službenik dužan u obavljanju policijskih poslova raditi po posebnom rasporedu rada koji određuje nadležni rukovoditelj, poseban raspored rada uključuje: rad u smjenama, rad u turnusu, rad subotama, nedjeljama, praznicima i drugim neradnim danima, prekovremeni rad, rad noću, rad u dvokratnom radnom vremenu, pripravnost za rad, rad organiziran na drugačiji način, prilikom organizacije noćnog rada i rada u smjenama, policijskim službenicima osigurat će se dnevni odmor od najmanje 12 sati neprekidno, kada je policijske poslove potrebno obavljati u neprekidnom trajanju, redovito radno vrijeme policijskih službenika koji obavljaju takve poslove može trajati duže od 8 sati u razdoblju od 24 sata, ali ne duže od 12 sati, o načinu dnevnog raspoređivanja policijskih službenika i vođenju registra službenih poslova ministar donosi naputak.

9.5. Prema odredbi članka 44.st.8. Kolektivnog ugovora za službenike i namještenike ( Narodne novine br. 104/13., 112/2013) propisano je što ima smatrati rad u turnusima pa je tako određeno da se radom u turnusu smatra rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik i namještenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u smjenama od po 12 sati dnevno u ciklusima 12-24-12-48.

9.6. Naputak o načinu dnevnog raspoređivanja policijskih službenika o vođenju registra službenih poslova od 11.06.2012. ( str.203-214) donio je tadašnji Ministar unutarnjih poslova temeljem članka 42.st.5 Zakona o policiji, a na temelju kojega je PUSD vodila evidenciju rada i davala radne naloge.

10. U odnosu na istaknuti prigovor zastare od strane tužene za kazati je da uvidom u zahtjev za naknadu štete koju su tužitelji podnijeli tuženoj preporučenom poštanskom pošiljkom 22. rujna 2017. došlo je do zastoja tijeka trogodišnjeg zastarnog roka sukladno odredbi članka 186.a st.3. Zakona o parničnom postupku ( Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11,148/11 ( pročišćeni tekst), 25/13, 89/14- dalje ZPP ) u svezi sa odredbom članka 230. ZOO-a koji se računa od trenutka kada su tužitelji saznali za štetu i osobu koja je štetu učinila i odredbe članka 238. st.2. ZOO-a kojom je propisano da ako je zastara počela teći prije nego što je nastao uzrok koji je zaustavio njezin daljnji tijek ona nastavlja teći kad prestane taj uzrok a vrijeme koje je isteklo prije zastoja računa se u zakonom određeni rok za zastaru. Dakle, kako je do pogibije pok. DĐ došlo 26. rujna 2014. kada su tužitelji doznali za štetu i eventualnog štetnika, to je podnošenjem zahtjev za mirnim rješenjem spora 22. rujna 2017. došlo je do zastoja zastarnog roka koji je počeo teći 27. rujna 2014. a protekao bi 27. rujna 2017. da nije bilo zastoja uzrokovan podnošenjem zahtjev za mirnim rješenjem spora koji je predviđen čl. 186.a. ZPP-a, te je do proteka tog roka ostalo još 5 dana. U konkretnoj pravnoj stvari tužena je tužiteljima na njihov zahtjev odgovorila dopisom datiran sa 28. rujna 2017. pa kada se po uzme u obzir i primjeren rok za dostavu od 8 dana,( jer točnog datuma kada su tužitelji primili taj dopis tužene nema, tj takav dokaz tužena nije dostavila) , te ostatak od 5 dana do isteka zastarnog roka a kako su tužitelji tužbu podnijeli 13. listopada 2017., to ovaj sud zaključuje da je ista podnesena nakon što je istekao trogodišnji zastarni rok, 11. listopada 2017. radi čega je valjalo tužbeni zahtjev tužitelja odbiti kao neosnovan, a istaknuti prigovor zastare od strane tuženika osnovanim.

11. Osim toga,

- kako iz Zapisnika o očevidu sastavljen od strane PP Obrovac od 26. rujna 2014. proizlazi da je do prometne nezgode došlo oko 16, sati, da je toga dana vidljivost bila dnevna, da je bilo oblačno, promet da je bio rijedak, da je na mjestu nesreće širina kolnika bila 7,20m, da je na mjestu nesreće gledao iz smjera kretanja motocikla postoje slijedećim redom prometni znakovi ; " Opasni zavoj u desno", "Ograničenje brzine na 40km/h", "Kraj naselja Modič" i "Zabrana pretjecanja" kao i prometni znakovi " Usmjerivači prometa", takvi prometni znakovi su bili i iz smjera Starigrada;

- kako iz nalaza i mišljenja stalni sudski vještak Neven Kralj a koji je dao na temelju iskaza očevidaca- sudionika u prometnoj nezgodi PĐU i SĐUZ ( str 134) zamoljenim putem pred Općinskim sudom Rendsburgu, zapisnika o očevidu od 26.09.2014., proizlazi kao je isti utvrdio prema pravilima svoje struke i specijalnosti način nastanka nezgode i mogućnost izbjegavanja nezgode, da se mjesto prometne nezgode nalazi se na kolniku ceste D8 kod 7,8 km, na dionici 11, neposredno prije sraza motorkotač „BMW“ reg.oznake i broja 120-854 (MUP) kreće se sjevernim prometnim trakom navedene dionice iz pravca istoka u pravcu zapada, oštrim desnim zavojem i neposredno prije vidljivih tragova klizanja desnim bokom po istočnom prometnom traku kreće se sa brzinom od oko 73,7 km/h ili 20,42 m/s, iz pravca sjevera zapadnom prometnom trakom kreće se osobno vozilo „VW Touran“ reg. oznake i broja GM-AR 160 i neposredno prije primarnog naleta kreće se sa brzinom od oko 40,9 km/h ili 11,3 m/s, na udaljenosti od oko 2 metra od početne točke mjerenja u pravcu sjevera i oko 1,2 metra od istočnog ruba kolnika u pravcu zapada dolazi do kontakta desnim bočnim dijelom motocikla „BMW“ sa kolničkom površinom sjevernog kolničkog traka, te klizanja istog do mjesta primarnog naleta prednjim dijelom na prednji desni dio osobnog vozila „VW Touran“ i to na udaljenosti od oko 34 metra od početne točke mjerenja u pravcu sjevera i oko 2,6 metara od središnje crte u pravcu juga, nakon čega predmetni motocikl nastavlja kretanje kližući po kolničkoj površini i zaustavlja se podvlačenjem ispod zaštitne metalne ograde na udaljenosti od oko 37 metara od početne točke mjerenja u pravcu sjevera i izvan južnog ruba kolnika;

- u trenutku kada je predmetni motocikl započeo sa klizanjem po kolničkoj površini pa do samog mjesta naleta protekao je vremenski interval od oko 1,74 sekunde, za isti vremenski interval i uz brzinu kretanja od oko 40,9 km/h ili 11,3 m/s osobno vozilo „VW Touran“ nalazilo se od mjesta primarnog kontakta udaljeno oko 19,6 metara i tada su se sudionici u ovoj prometnoj nezgodi međusobno mogli uočiti jer je njihova međusobna udaljenost iznosila oko 50 metara, te zaključuje kako razlog destabilizacije predmetnog motocikla na samom mjestu nezgode nije moguće egzaktno odrediti, jer prije mjesta početka tragova struganja i pada bočnim desnim dijelom na kolničku površinu nema vidljivih tragova niti zanošenja niti kočenja predmetnog motocikla." ;

-kako iz danih iskaza očevidaca- sudionika u prometnoj nezgodi PĐU i SĐUZ ( str 134) zamoljenim putem pred Općinskim sudom Rendsburgu, gotovo suglasno u bitnome proizlazi da su motocikli vozili blizu jedno do drugog sa malim odmakom, da bi potom pok. DĐ proklizao prema njihovom vozilu te da ga nisu mogli nikako izbjeći, sudar da je bio neizbježan,

to ovaj sud, primjenom odredbe članka 8. ZPP-a, ocjenom gornjih dokaza pojedinačno i u njihovoj ukupnosti, zaključuje, da se pok. DĐ kritične prigode kretao brzinom od 73,7 km/h iako je na tom dijelu ceste bilo ograničenje brzine od 40 km/h, dakle, kretao se gotovo duplo brže od dopuštene brzine, vozio je također dosta blizu drugom motorkotaču, dakle, nije držao propisno rastojanje pa kada se k tome doda da se tako kretao prilikom ulaska u "Opasni zavoj u desno", na koji način je konkretna šteta nastala isključivo radnjom oštećenika, koju tužena nije mogla predvidjeti i čije posljedice nije mogla ni izbjeći, ni otkloniti, sve prema okolnostima slučaja. Naime, kada se pored prednjih utvrđenja uzme činjenica da je pok. DĐ bio policijski službenik koji je kao takav trebao se ponašati i poštovati prometne propise a ne ih kršiti kao što je isti napravio u konkretnom slučaju, to tužena kao poslodavac nije mogla takvo njegovo ponašanje predvidjeti, niti izbjeći niti otkloniti, tim više što se radilo o policijskom službeniku koji je upravo toga dana dobio priznanje MUP-a radi svog revnosnog, predanog i odgovornog obavljanja policijskog posla, te da se radilo o policijskom službeniku koji je upravo radi svojih sposobnosti poslan na natjecanje u Valbadon i to baš u vožnji spretnosti sa motociklom, to tužena nije odgovorna za štetu koju trpe tužitelji.

12. Tužitelji tijekom postupka upiru i temelje osnovu odgovornosti tužene kao poslodavca na tvrdnji kako je do nezgode u kojoj je poginuo pok. DĐ došlo zbog njegove premorenosti, a što da je isključivi razlog nastanka prometne nezgode u kojoj je poginuo isti, pa je u tijeku postupka izveden dokaz vještačenjem od strane stalnog sudskog vještaka medicine rada dr. Milane Varinac Barač koja je u izradila pisani nalaz i mišljenju od 01. srpnja 2024. radi utvrđenja je li pok. DĐ obzirom na rad u smjenama bio sposoban upravljati motorom te li rad u smjenama utjecao na njegove psihofizičke sposobnosti a sve po principima medicine rada te poznavajući poslove i radne zadatke policijskog službenika.

12.1. Imenovana vještakinja je u svom zaključku navela kako iz priložene dokumentacije u spisu koju je dostavila tužena proizlazi:

- da je pok. DĐ od 19.09.2014. do 24/25.09.2014. radio dva dana uzastopno i to 19.09.2014. i 20.09.2014. po 12 sati, i to preko dana, sa korištenjem propisanih dnevnih odmora a vrijeme rada. Između ta dva radna dana imao je 13. sati neprekidnog odmora, odnosno nije radio. Nakon toga, do slijedećeg stupanja u službu 21.09.2014. u 16. sati imao je neprekinuti odmor od 20 sati. Dana 21.09.2014. započeo je raditi u 16,00 sati, te je radio 8 sati sve od 24.00,00 sata uz korištenje dnevnog odmora od 30 min a nakon odrađene smjene bio je izvan raspored neprekidnog 67 sati tj do preuzimanje dužnosti 24.09.2014. u 19,00 sati.;

- ovakvim rasporedom rada kod po. DĐ nije moglo doći do nastanka umora, a istim rasporedom rada tužena je cijelo vrijeme poštovala odredbu KU. Naime, čl. 11. KU-a određeno je da između dva uzastopna radna dana službenik ima pravo na odmor od najmanje 12. sati neprekidno, dok je odredbom čl. 12.st.1. KU-a propisano da službenik ima pravo na tjedni odmor od 48 sati tjedno neprekidno što je u ovom slučaju tužena poštovala;

- nadalje, pok. DĐ je 24.09.2014. u 19,00 sati stupio na dužnost koju je obavljao tijekom noći sve do 7 sati 25.09.2016. sa korištenjem dva propisana odmora za vrijeme rada time da je prema predviđenom rasporedu rada 25/26.09. trebao biti izvan radnog rasporeda;

- u priloženoj dokumentaciji u spisu nema materijalnih dokaza tj egzaktinih pokazatelja ( radnog naloga servisa, vrste izvršene usluge, računa servisiranja te mogućih svjedoka koji bi govorili u prilog tome) da je pok. DĐ **.**.2014. obavio servisiranje motocikla te da je radi toga proveo cijeli taj dan u servisu;

- isto tako, nema materijalnih dokaza da je pok. DĐ na dan 26.09.2014. od samog početka svečanosti u 7,00 sati u povodu Dana policije bio nazočan sve do završetka svečane akademije u 14,00 sati u vili [adresa], osim tvrdnje tužitelja pod 1. Jedina pouzdana činjenica je da je pok. DĐ bio nazočan na dodjeli priznanja koje mu je osobno uručeno kao zaslužnom policajcu na svečanoj akademiji u Vili Dalmacija koje je započelo u 13,00 sati kada je bio zajedno sa tadašnjim načelnikom PP UĐ;

- svi gore navedeni mogući angažmani pok. DĐ ne predstavljaju dio poslova njegovog radnog mjesta na poslovima policijskom službenika – policajca.

12.3. Slijedom prednjeg, vještakinja zaključuje kako se ne može kazati da pok. DĐ nije bilo omogućeno od strane tužene dovoljno vremena za dug i kvalitetan odmor, te da je zbog toga nastupio umor kod istoga što da bi se smatralo isključivim uzrokom nastanka predmetne prometne nezgode. Ista, ističe, da sa medicinskog aspekta kako se radilo o mladoj osobi, kako je potrebno kraće vrijeme za odmor i za postizanje psihofizičke spremnosti za upravljanje motornim vozilom motociklom, posebno uzimajući u obzir da je isti prije stupanja na radnu dužnost u 19,00 sati 24.09.2014. bio izvan rasporeda 67 sati neprekidno. Ista zaključuje, da se nije moglo raditi o kroničnom umoru, te da je u razdoblju od 22. do **.**.2014. pok. DĐ bio sposoban upravljati motociklom te da rad u smjenama nije utjecao na njegove psihofizičke sposobnosti.

12.4. Imenovana vještakinja u svom usmenoj dopuni nalaza i mišljenja ogovarajući na prigovore tužitelja ustraje u danom pisanom nalazu i mišljenju od 01. srpnja 2024. pojašnjavajući kako je u navedenom periodu na snazi je bio Kolektivni ugovor objavljen u NN broj 104/13 na dan 14. kolovoza 2013. čl. 44. ovog Kolektivnog ugovora određeno je da se radom u turnusima smatra rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik ili namještenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u smjenama od po 12 sati dnevno u ciklusima 12-24-12-48 sati, da je prije stupanja na dužnost **.**.2014. pok DĐ je u prethodnom radnom ciklusu bio slobodan 48 sati tj. bio je izvan rada 48 sati prije nego je stupio na dužnost 24. rujna 2014., preuzimanjem dužnosti na dan 24. rujna isti je zaočeo novi ciklus rada u turnusima ( 12-24-12-48), odradio je u noćnoj smjeni 24/25. rujna 2014. 12 sati i nije bio u radnoj obvezi sve do polaska na put za Valbandon 26. rujna 2014. između 15,00 i 15,30 sati, to znači da je više od 12 sati bio izvan radnih obveza. Činjenica da nekoliko godina nije upravljao motociklom, već je upravljao automobila vozač-presretač, nije od utjecaja na njegove vozačke sposobnosti.

13. Stoga, ovaj sud cijeneći gore izvedeni dokaz kao stručan i vjerodostojan time da prigovori tužitelja nisu doveli u sumnju ispravnost i stručnost nalaza i mišljenje dr. Milane Varinac Barač, utvrdio je, kako je tužena kao poslodavac poštovala radno vrijeme i režim u kojem je radio pok. DĐ, tj omogućila mu je potreban odmor između ciklusa rada 12-24-12-48, kako to uostalom proizlazi iz uvida u Dnevni raspored rada za 22/23.09.2014., 23/24.09.2014., 24/25.09.20114., 25/26.09.2014., 26.27.09.2014. ( str 215-248.), radni nalog br. 23-IX-11/14 , br. 23-IX-13/14, br. 23-IX- 12/14 ( str 323-329.),Dnevni raspored za dan 19/20.09.2014., 20/21.09.2014., 21./22.09.2014. ( str 323-339.),te kraj utvrđenja vještakinje, kako se u konkretnom slučaju ne bih moglo prema okolnostima slučaja raditi o kroničnom umoru, posebno uzimajući u obzir činjenicu da je prije rada 24/25.09.2014. isti imao odmor od neprekidno 67 sati te da se radi o mladoj osobi kojoj je potrebno kraće vrijeme za odmor i za postizanje psihofizičke spremnosti za upravljanje motornim vozilom motociklom time da činjenica da nekoliko godina ne upravljanja istim nije utjecalo na njegove vozačke sposobnosti motociklom, pri tome uzimajući u obzir da je upravo radi tih sposobnosti i poslan na natjecanje, te kako nema dokaza da je radi natjecanja pok. DĐ u vrijeme kada je bio slobodan, dakle, bez naloga tužene tj pretpostavljenih, obavljao dodatno servisiranje motocikla, ( koji je bio servisiran 17.09.2014.), drži da na strani tužene nema odgovornosti na koju upiru tužitelji. Dakle, ne bih se radilo o umoru pok. CĐ te da je isti bio od presudnog značaja za nastanak prometne nezgode, već je to isključivo bila njegova vožnja motocikla neprilagođenom brzinom prilikom ulaska u opasni desni zavoj, radi čega je došlo do gubitka kontrole nad motociklom, pada i neizbježnog udara u vozilo koje se kretalo iz suprotnog smjera. Da je to tako, potvrđuje i službena zabilješka iz spisa Županijskog državnog odvjetništva Zadar br. KR-DO-525/14 u kojem je svoj iskaz dao IĐ, policajac kao svjedok očevidac koji se kretao iza pok. Šime Buzova 20-30 metara iza njega na motociklu vidio je da je isti krivo procijenio zavoj radi čega se naglo nagnuo na desnu bočnu stranu pri čemu je dodirnuo kolnik, strugao o kolniku te prešao na lijevi prometni trak te se direktno sudario sa vozilom iz suprotnog smjera.

14. Radi svega gore navedenog, valjalo je odbiti tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan i odlučiti kao u izreci ove presude.

15. Odluka o parničnom trošku se temelji na odredbi članka 154. st.1. i članka 155. Zakona o parničnom postupku (Narodne Novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08,3 57/11,148/11 (pročišćeni tekst) - dalje ZPP i 25/13, 89/14, 70/19, 80/22,114/22, 155/23 ) i Tbr. 7. 8., 9.,10.,36., 42, 48. i 50 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br. 62/93, 87/93,16/94, 11/96, 91/04, 148/09,142/12 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 126/22, 138/23- dalje Tarife).

15.1. Obzirom da je tužena u ovoj parnici uspjela u cijelosti, to joj je valjalo dosuditi priznati parnični trošak prema VPS od koji se sastoji od sastava odgovora na tužbu od 20.03.2018. od 732 boda, od pristupa na ročišta od 21.05.2018., 29.06.2020., 18.09.2020. , 10.11.2021., 08.12.2023., 22.10.2024. 23.01.2025. za svaku radnju po 732 boda, za sastav podneska od 09.07.2024. od po 732 boda, za pristup na ročišta od 28.03.2018., 08.06.2021., 06.10.2022. za svaku radnju po 50 bodova, što ukupno iznosi 6.738 boda. Prema vrijednosti boda od 2,00 eura priznati parnični trošak tužene iznosi 13.476,00 eura, za koji iznos valja obvezati tužitelje na isplatu u roku od 15 dana.

U Splitu, 10. ožujka 2025.

S u t k i n j a

Snježana Cvitanović

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe.

Žalba se podnosi putem ovog suda u tri primjerka u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude ( članak 348. ZPP-a) . Stranci koja je uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud neće dostavljati presudu prema odredbama ZPP- a o dostavi pismena. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud će presudu dostaviti prema odredbama ZPP-a o dostavi pismena ( članak 335. ZPP-a).

DNA:

-pun.tužitelja

-zz. tuženika

- u spis