REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ZLATARU

Stalna služba u Donjoj Stubici

Donja Stubica, Matenačka 3/I

Poslovni broj: P-432/2023-51

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zlataru, Stalna služba u Donjoj Stubici, po sucu tog suda Nevenu Kucelj, u parničnom predmetu tužiteljice i protutuženice OE, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćnici Sanji Barbarić, odvjetnici u Oroslavju, M. Prpića 65a, protiv tuženika i protutužitelja, AE, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćnici Martini Pečenko, odvjetnici u Sv. Ivanu Zelina, D. Domjanića 1a, radi utvrđenja prava vlasništva i predaje posjeda te naknade štete, kao i te radi utvrđenja prava suvlasništva nekretnine, nakon glavne i javne rasprave, koja je zaključena dana 10. veljače 2025. godine, u nazočnosti punomoćnica stranaka, na ročištu za objavu presude dana 10. ožujka 2025. godine,

p r e s u d i o  j e

I Utvrđuje se da je tužiteljica i protutuženica NE temeljem zakona (dosjelošću) stekla pravo vlasništva na nekretninama označenim sa k. č. br. [katastarska čestica] oranica [adresa] u [adresa] površine 644 m2 i k. č. br. [katastarska čestica] šuma [adresa] u [adresa] površne 189 čhv, obje upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te se nalaže tuženiku i protutužitelju UE, da iste preda u samostalan posjed tužiteljici i protutuženici OE, u roku 15 dana.

II Nalaže se tuženiku i protutužitelju UE, da tužiteljici i protutuženici OE, na ime naknade štete plati iznos od 2.174,75 € sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 27. rujna 2023. godine do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primjenjivala na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku 15 dana. III Odbija se dio tužbenog zahtjeva za naknadu štete u iznosu od 239,30 €.

IV Nalaže se tuženiku i protutužitelju UE, da tužiteljici i protutuženici OE, plati parnični trošak u iznosu od 3.434,36 €, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 10. ožujka 2025. godine do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primjenjivala na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku 15 dana.

V Odbija se protutužbeni zahtjev koji glasi:

" Utvrđuje se da je tuženik - protutužitelj UE, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] stekao vlasništvo 184/960 dijela čkbr. [katastarska čestica] oranica [adresa] u [adresa] sa 644 m2 i 184/960 dijela čkbr. [katastarska čestica] šuma [adresa] u [adresa] sa 189 čhv, upisanih u z. k. ul. [broj ZK uloška] na ime tužiteljice -protutužene OE, [adresa], što je tužiteljica -protutužena OE, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] kao upisana z.k. vlasnica dužna priznati i trpjeti da se tuženik-protutužitelj temeljem ove presude i po njezinoj pravomoćnosti upiše kao vlasnik navedenih nekretnina u zemljišnim knjigama uz istodobno brisanje toga prava sa imena tužiteljice-protutužene, sve u roku od 15 dana.

Nalaže se tužiteljici-protutuženoj OE, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] naknaditi tuženiku-protutužitelju AE, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] parnični trošak zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 (tri) postotna poena, sve u roku od 15 dana."

Obrazloženje

1. Tužiteljica je u tužbi navela da je samovlasnica nekretnina označenih sa k. č. br. [katastarska čestica] oranica [adresa] u [adresa] površine 644 m2 i k. č. br. [katastarska čestica] šuma [adresa] u [adresa] površne 189 čhv, obje upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], iako u zemljišnim knjigama dolazi upisana samo kao suvlasnica u 184/960 dijela.

Predmetne nekretnine u naravi predstavljaju šumu.

Tužiteljica se nalazi u samostalnom, zakonitom, istinitom i poštenom posjedu ovih nekretnina osobno i putem svojih pravnih prednika preko 100 godina. Naime, predmetne nekretnine kupio je još 1919.g. djed predlagateljice LE od tadašnjih vlasnika ŽE iz [adresa], te ĆE i VE kao skrbnika tada mldb. ČE i RE, te se upisao u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao samovlasnik i stupio u posjed ovih nekretnina.

LE je umro 1926.g., nakon čega su ga naslijedila njegova djeca i to sinovi BE, KE (stričevi tužiteljice) i SE (otac tužiteljice), te kćeri ZE, ŠE TE i JE (tete tužiteljice). Teta ZE svoj dio koji je naslijedila je prodala 1931.g. svom bratu BE.

Osim tužiteljice danas dolaze upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao suvlasnici ŠE, TE i JE (upisane pod rednim bojevima 1, 3 i 4), tete tužiteljice (sestre od njezinog oca SE), koje su umrle, a otac tužiteljice SE ih je isplatio za njihov dio u predmetnim nekretninama, time da tužiteljica posjeduje pisanu ispravu o tome samo za tetu JE (kasnije udatu O). Otac tužiteljice je dakle isplatio svoje sestre, sestra ZE je svoj dio prodala bratu BE, a otac tužiteljice je sa svojom braćom BE i KE (tužiteljičini stričevi) napravio diobu nekretnina koje su naslijedili iza oca LE, pa su predmetne nekretnine u cijelosti pripale ocu tužiteljice u samostalan posjed prije više od 70 godina. GE koji dolazi upisan kao suvlasnik pod rednim brojem 5. je sin pok. strica tužiteljice BE, a GE je međutim također umro. Stric tužiteljice IE također je umro, a imao je dvije kćeri i to PE, (koja je upisana pod rednim brojem 8.), koja je dakle sestrična tužiteljice i DE, koja je umrla, a naslijedile su je kćeri ĐE, HE CE, FE i ME (suvlasništvo pod rednim brojevima 10.,11.,12. i 13.). Dakle, otac tužiteljice SE bio je nakon smrti LE, odnosno nakon što je isplatio sestre i podijelio se sa braćom u samostalnom, zakonitom, istinitom i poštenom posjedu predmetnih nekretnina do svoje smrti 1984.g. Predmetne nekretnine nisu odmah ušle u njegovu ostavinu, ali u sporazumu sa majkom tužiteljice, tužiteljica je stupila u samostalan posjed istih i od tada do rujna ove godine ih je nesmetano posjedovala.

Tužiteljica se tek rješenjem Općinskog suda u Zlataru posl. br. O.351/13-5 od 03. svibnja 2013.g. upisana kao suvlasnica u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na suvlasničkom omjeru svog oca SE, iako je u naravi odmah nakon njegove smrti stupila u samostalan posjed predmetnih nekretnina u cijelosti.

Nitko od osoba upisanih u zk.uzl.br. 775 k. o. [katastarska općina] na predmetne nekretnine ne polaže vlasnička prava, jer su njihovi pravni prednici prije više od 70 godina regulirali međusobne imovinsko pravne odnose i predmetne nekretnine u cijelosti su pripale u samostalan posjed ocu tužiteljice, odnosno njoj nakon njegove smrti, kako je to naprijed opisano.

Predmetne nekretnine tužiteljica je koristila na način da su ona i njezin suprug EE čistili i održavali šumu, te u njoj sjekli drva za ogrjev za potrebe svojeg kućanstva i do rujna ove godine u tome ju nitko nije ometao.

Slijedom navedenog, tužiteljica smatra da je dosjelošću stekla pravo vlasništva na predmetnim nekretninama u smislu odredbe čl. 159. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima koje stjecanje nastupa po samom zakonu u trenutku kada se za to ostvare zakonske pretpostavke, u smislu odredbe čl. 129. st. 1. ZV-a, a ne pravomoćnošću sudske presude, niti upisom u zemljišne knjige.

Nadalje ističe da je početkom rujna ove godine primijetila da je tuženik na predmetnim nekretninama organizirao sječu drveća, na način da je za to organizirao treće osobe, koje su po njegovom nalogu posjekle 15-tak stabala bukve i odvezle iz šume, a na upit tužiteljice izjavio je da mu je rečeno da predmetne nekretnine u

katastru glase na njegovo ime, te da se stoga on smatra vlasnikom i da je ovlašten u šumi sjeći drva.

U šumi je posjekao 15-tak stabala bukve, bez za to pribavljenih dozvola u skladu sa Zakonom o šumama.

Veći dio posječene drvne mase tuženi je prodao trećim osobama, osim cca 3m2 bukovog drveta kojeg je tužiteljica, odnosno njezin suprug uspio odvesti na svoje dvorište.

O svemu je obaviještena je policija i Državni inspektorat koji je dana 13. rujna 2023.g. obavio inspekcijski nadzor i usmenim rješenjem tuženiku zabranio daljnju sječu.

Naprijed opisanim radnjama protupravne sječe drveća u šumi koje je tužiteljica vlasnica, tuženi je tužiteljici oduzeo samostalni posjed predmetnih nekretnina, te joj prouzročio štetu u visini od 5.000,00 EUR, na koliko tužiteljica procjenjuje vrijednost posjećenih stabala.

Tužiteljica je dakle vlasnica predmetnih nekretnina, a vlasništvo je stekla na temelju zakona – dosjelošću, odnosno samostalnim posjedom koji je istinit, zakonit i pošten protekom za to zakonom predviđenog vremena.

Predmetne nekretnine nalaze se u tuženikovu posjedu, a radi se o nepoštenom posjedu, jer je tuženi znao da mu ne pripada posjed predmetnih nekretnina, budući da ih nikada, do rujna ove godine, niti tuženi, niti bilo koji njegov pravni prednik - nisu posjedovali, a posjed u koji je stupio je nezakonit i nepošten.

Stoga je tuženi tužiteljici dužan predati predmetne nekretnine u posjed i naknaditi svu štetu koju je napravio sječom drveća na istima, temeljem odredbe čl. 161. st. 1. i čl. 165. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima pa predlaže da sud nakon provedenog postupka presudom utvrdi da je tužiteljica stekla vlasništvo predmetnih nekretnina temeljem zakona te naloži tuženiku da joj preda u posjed ove nekretnina i naknadi pričinjenu materijalnu štetu, time da je nakon provedenog vještačenja po vještaku šumarske struke postavila konačni zahtjev za isplatu iznosa štete od 2.414,05 €.

U slučaju da sud nađe neosnovanim zahtjev za utvrđenje prava vlasništva dosjelošću, predlaže da donese presudu kojom će naložiti tuženiku da joj vrati posjed predmetnih nekretnina kao predmnijevanoj vlasnici te da joj naknadi navedenu štetu.

2. Tuženik je u odgovoru na tužbu osporio da je tužiteljica vlasnica predmetnih nekretnina. Naime, tužiteljica se upisala samo na dio predmetnih nekretnina, točnije na 184/960 dijela predmetnih nekretnina i to u postupku naknadno pronađene imovine iza pok. oca OJ tek. 2013. godine, a te suvlasničke dijelove nije prijavila u osnovni ostavinski postupak 1984. godine jer je znala da njezin otac nije stvarni vlasnik niti posjednik istih, te da niti ona ne može nasljeđivanjem steći pravo koje niti on nije imao.

Tužiteljica nije u posjedu predmetnih nekretnina, što je nesporno iz dijela njezinog tužbenog zahtjeva u kojem traži predaju istih u posjed i to od tuženika, pa dakle priznaje tuženikov posjed , a takav njegov posjed je pošten, istinit i zakonit. Predmetne nekretnine upisane su u posjedovnom listu 169 k. o. [katastarska općina] na ime tuženika od 2011. godine kada ih je isti stekao nasljeđivanjem od oca SE Kucelj izvanknjižnog vlasnika i upisanog posjednika temeljem rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika iz [adresa] Marije Cividini kao povjerenika Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Donjoj Stubici poslovni broj O-436/2011, UPP-OS-92/2011 od dana 03.08.2011. Tuženikov otac AJ je bio upisan kao posjednik i izvanknjižni vlasnik predmetnih nekretnina od 1977. godine, a što je vidljivo iz dostavljene povijesti promjena na predmetnim katastarskim česticama izdanoj po Odjelu za katastar nekretnina Donja Stubica dana 27.09.2023.

Slijedom tuženik u samostalnom i neometan posjedu predmetnih nekretnina zajedno sa svojim pravnim prednicima preko 40 godina, a njegov posjed je zakonit, istinit i pošten, te je sukladno čl. 159. ZV-a stekao vlasništvo predmetnih nekretnina dosjelošću.

Tuženik ukazuje na činjenicu da je tužiteljica vlasnica obližnje šume zvane Ciganov brijeg, dok se predmetne šume zovu Babićevo , pa je upravo zbog toga dana 06.09.2023. policiji navela da susjedi ČE i NJ voze drva iz njezine šume zvane „Ciganov brijeg“. Navedeno dokazuje da tužiteljica zna da joj ne pripadaju šume Babićevo već samo šume Ciganov brijeg.

Naime, tužiteljica je upisana kao suvlasnica brojnih nekretnina u k. o. [katastarska općina], no ne i šume zvane Ciganov brijeg i to čkbr. [katastarska čestica] i čkbr. [katastarska čestica], obje upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] iako je u naravi i prema posjedovnom listu broj 4778 k. o. [katastarska općina] zajedno sa PE, CE i UJ izvanknjižna vlasnica i samostalna posjednice kčbr. [katastarska čestica] šuma Ciganov brijeg sa 4426 m2. S druge strane kčbr. [katastarska čestica] , šuma Ciganov brijeg je upisana samo kao izvanknjižno vlasništvo LJ u PL 146 k. o. [katastarska općina] i ŽJ u PL 142 k. o. [katastarska općina] .

Dakle evidentno je tužiteljici poznato da z.k. upisi na predmetnom području ne odgovaraju stvarnom stanju vlasništva i posjeda, te činjenica da se upisala kao suvlasnica 184/960 dijela predmetnih nekretnina ne znači da tuženik nije mogao steći vlasništvo istih temeljem samog zakona.

Uslijed navedenog nisu točni navodi tužiteljice o stjecanju predmetnih nekretnina od strane njezina oca. Naime, predmetna nekretnina je vlasništvo i posjed tuženika i njegove obitelji više desetljeća prije smrti tužiteljičinog oca, a što je njemu bilo poznato, te nikada nije vršio nikakve posjedovne čine na tim nekretninama nije je na bilo koji način ometao tuženikove prednike ili im osporavao posjed ili vlasništvo. Majka tuženika ĆJ se udala za njegovog oca AJ 1968. godine kada je i došla živjeti u domaćinstvo supruga, te su već tada predmetne nekretnine bile u posjedu i izvanknjižnom vlasništvu njezinog supruga i članova njegove obitelji, dakle već 1968. g. niti otac tužiteljice niti bilo koje druge osobe osim obitelji tuženika nisu bile u posjedu predmetnih nekretnina.

Isto tako tuženik navodi da su tužiteljica i tuženik bili stranke u z.k. ispravnom postupku vođenom kod Zemljišnoknjižnog odjela Donja Stubica pod brojem Z- 2772/2022 , Z- 7100/2022 i to tužiteljica kao nositeljica prava na čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a tuženik kao nositelj prava na čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pa je tužiteljici moralo biti poznato, odnosno nije joj moglo biti nepoznato da je tuženik nositelj prava na predmetnoj čkbr. [katastarska čestica] i to izvanknjižnog prava vlasništva, te da je ta nekretnina u njegovom posjedu. Osim toga tužiteljica je primila rješenje katastra od 27.07.2022. iz kojeg je vidljivo da je UE upisan kao izvanknjižni vlasnik predmetne kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te protiv takvog rješenja nije podnijela žalbu niti povela bilo koji drugi postupak.

U odnosu na prvo postavljeni tužbeni zahtjev tuženik tvrdi da je iz svega navedenog evidentno da tužiteljica nije stekla vlasništvo predmetnih nekretnina dosjelošću, dok je tuženik dokazao kvalificirani posjed istih kroz zakonom propisano vrijeme te je vlasništvo istih stekao dosjelošću.

Napominje da tuženik nije pasivno legitimiran u odnosu na tako postavljen tužbeni zahtjev tužiteljice na utvrđenja vlasništva dosjelošću, a dio tužbenog zahtjeva u kojem se traži utvrđenje stjecanja vlasništva dosjelošću je kontradiktoran drugom dijelu toga zahtjeva kojim se traži predaja tih nekretnina u posjed tužiteljice. Faktični posjed je osnovna pretpostavka za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, a kojega tužiteljica nesporno nema niti ga je mogla imati.

Tuženik je posjekao svoja stabla u svojoj šumi, te je upravo on pretrpio štetu jer je suprug tužiteljice po njezinom nalogu i vlastitoj izjavi danoj pred sudom u postupku osiguranja poslovni broj Ovr- 637/2023 izjavio da je upravo on odvezao sedam porušenih trupca, dakle više od pola, naime sud je u postupku osiguranja Ovr- 637/2023 neposrednim opažanjem utvrdio da je na terenu svježe porušeno 10 stabala. Tužena nije dokazala ni osnovu ni visinu zahtjeva za naknadu štete. Isto tako iz ovih razloga osporava i drugo postavljeni tužbeni zahtjev: Zaključno, tuženik predlaže odbiti sve tužbene zahtjeve tužiteljice u cijelosti, te je obvezati na plaćanje parničnih troškova tuženiku, a kako je tuženik stekao vlasništvo predmetnih nekretnina dosjelošću samostalnim kvalificiranim posjedovanjem istih zajedno sa svojim prednicima preko 40 godina, a što proizlazi iz dostavljene dokumentacije, podnosi protutužbu i predlaže da sud donese presudom kojom će utvrditi da je tuženik stekao vlasništvo 184/960 dijela čkbr. [katastarska čestica] oranica [adresa] u [adresa] sa 644 m2 i 184/960 dijela čkbr. [katastarska čestica] šuma [adresa] u [adresa] sa 189 čhv, upisanih u z. k. ul. [broj ZK uloška] na ime tužiteljice-protutužene OE, što je tužiteljica-protutužena OE kao upisana z.k. vlasnica dužna priznati i trpjeti da se tuženik-protutužitelj temeljem ove presude i po njezinoj pravomoćnosti upiše kao vlasnik navedenih nekretnina u zemljišnim knjigama uz istodobno brisanje toga prava sa imena tužiteljice-protutužene.

3. Tijekom postupka pročitana izvadak iz zemljišne knjige – povijesni prikaz broj zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kupoprodajni ugovor između A rođ, RE, ĆE udove RE rođ, N i VJ kao tutora malodobnih ČE i RE kao prodavaoca te LE kao kupca od 10. prosinca 1919. godine, pogodnica između ČJ i ČJ AJ od dana 19. svibnja 1953 godine, rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Donjoj Stubici poslovni broj O-3/83-7 od 3. lipnja 1985. godine iza pok. OJ, sina LE, rješenje ovog suda poslovni broj O-351/13-5 od 3. svibnja 2013. godine doneseno iza pok. OJ, prijepis posjedovnog lista br. 169 od 8. rujna 2023., rješenje Područnog ureda za katastar Krapina, Odjel za katastar nekretnina Donja Stubica Klasa:UP/I-932-07/23-03/41 Ur.broj:541-12-05/8.23.2 od 20. rujna 2023., rješenje istog tijela Klasa:UP/I-932- 07/23-03/41 Urbojr:541-13-05/1-23-5 od 6. studenog 2023., zapisnik Državnog inspektorata Klasa:321-01/23-01/1214 Urbroj:443-02-04-06-23-02 od sastavljen 13. rujna 2023., izvod iz posjedovnog lista br. 169 k. o. [katastarska općina] od 31. listopada 2023., povijest promjena na katastarskim česticama Odjela za katastar nekretnina Donja Stubica Klasa:930-04/23-05/79 Urbroj:541-13-05/5-23-2 od 27. rujna 2023., rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Marije Cividini iz [adresa] broj O-436/11 od 3. kolovoza koje je doneseno iza pok. UE (BE) AJ, prijepis posjedovnog lista br. 142, 146 i 4778 k. o. [katastarska općina], izvadak iz zemljišne knjige broj zk. uloška [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], rješenje Zk. odjela u Donjoj Stubici poslovni broj Z-7100/2022 od 13. lipnja 2022., rješenje Područnog ureda za katastar Krapina, Odjel za katastar nekretnina [adresa] Klasa:uP/I-932-07/22-02/281 Urbroij:541-13-05/5-22-2 od 27. srpnja 2022. godine, rješenje Stalne službe ovog suda u Donjoj Stubici poslovni broj Ovr-637/2023-9 od 19. rujna 2023. godine, rješenje Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž Ovr-808/2023.2 od 17. studenog 2023., prigovor podnositelja PE, ĐE, HE, FE i ME podnesen u predmetu Zemljišnoknjižnog odjela u Donjoj Stubici br. Z-12765/23 dan 21. prosinca 2023., kao i rješenje poslovni broj Z-12765/2023 od 28. ožujka 2024., potvrda PU

Krapinsko-zagorske Policijske postaje Donja Stubica Klasa:210-02/23-17/24457 Urbroj:511-17-06-23-6 od 22. rujna 2023. godine, rješenje Državne geodetske uprave, Samostalna služba za drugostupanjski postupak Klasa: UP/I-932-07/23-07/802 Urbroj:541-11/6-24-2 od 18. siječnja 2024.. Proveden je očevid na predmetnim nekretninama te vještačenje po geodetskom vještaku Marku Mlinariću dipl. ing. geod. i vještaku za šumarstvo Dubravku Cesarec dipl. ing.. Saslušani su svjedoci EE, RJ, BJ, KJ, ČE, SJ, PE, ZJ kao i stranke. Pročitan je spis br. Z-2772/2022.

4. Tužbeni zahtjev je osnovan, a protutužbeni zahtjev neosnovan.

5. Nesporna je činjenica da je tuženik-protutužitelj UE početkom rujna 2023. godine u šumi u [adresa] koja obuhvaća predmetne k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izvršio sječu više stabala te je uzeo i odvezao sebi posječeno drvo.

6. Sporno je tko je vlasnik ove šume, da li je to tužiteljica-protutuženica OE ili je to tuženik-protutužitelj UE, i na koji je način stečeno vlasništvo s obzirom na različite podatke zemljišne knjige i katastara, tj. tko je stekao i kada vlasništvo ovih nekretnina dosjelošću budući da to tvrde obje stranke.

7. Posljedično tome sporno je i da li je tom sječom stabala tužiteljici –protutženici nanesena materijalna šteta i u kojem iznosu te da li joj je tuženik-protutužitelj dužan predati ove nekretnine u posjed i naknaditi ovu štetu.

8. Prema izvatku iz zemljišne knjige za zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] predmetne k. č. br. [katastarska čestica] oranica [adresa] u [adresa] površine 644 m2 i k. č. br. [katastarska čestica] šuma [adresa] u [adresa] površine 189 čhv, upisane su kao suvlasništvo: 1. suvlasnički dio :120/960 BJ [adresa], 3. suvlasnički dio:46/960 TE, [adresa], 4. suvlasnički dio 144/960 JE, [adresa], 5. suvlasnički dio 184/960 GE, U, [adresa], 8. suvlasnički dio:92/960 PE [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 9. suvlasnički dio:184/960 [adresa], 10. suvlasnički dio:23/960 ĐE, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 11. suvlasnički dio:23/960 HE, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 12. suvlasnički dio: 23/960 FE, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 13. suvlasnički dio:23/960 ME, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa].

9. Prema podacima katastra u trenutku podnošenja tužbe kao posjednik istih nekretnina u posjedovnom listu br. 169 k. o. [katastarska općina] upisan je UE, L, ovdje tuženik-protutužitelj, a iz povijesti promjena na katastarskim česticama vidljivo je da je do upisa došlo temeljem rješenja o nasljeđivanju iza do tada upisanog, a sada pokojnog ŠJ, Ž iz [adresa], poslovni broj O- 436/2011 od dana 3. kolovoza 2011. koji je bio njegov otac.

10. Kasnije je ovo stanje mijenjano rješenjem Odjela za katastar nekretnina Donja Stubica od 20. rujna 2023, na način da su kao suposjednici upisani naprijed navedeni suvlasnici ŠE, TE, JE, GE, PE, NE, ĐE, HE, FE i ME, da bi potom povodom žalbe ovdje tuženika-protutužitelja rešenjem istog tijela, od 6. studenog 2023. bio obustavljen postupak po zahtjevu koji je podnijela ovdje tužiteljica- protutuženica NE radi upisa osoba u katastarskih operat i to do rješenja prethodnog pitanja.

U obrazloženju tog rješenja navodi se da je sporno vlasništvo na predmetnim nekretninama te da je podnositelj žalbe dokazao da je pokrenuo odgovarajući postupak u kojem treba riješiti pitanje vlasništva.

11. Ovo rješenje poništeno je drugostupanjskim rješenjem Državne geodetske uprave od 18. 01. 2024. godine, te je odbijena žalba UE protiv rješenja Odjela za katastar nekretnina Donja Stubica od 20. rujna 2023. godine, iz čega slijedi zaključak da su sada iste osobe koje su upisane kao suvlasnici predmetnih nekretnina u zemljišnu knjigu, evidentirane i kao posjednici.

12. U osnovi, iz dalje navedenih i analiziranih dokaza, proizlazi da ovi podaci zemljišne knjige i katastra ne odgovaraju stvarnom stanju posjeda u naravi.

13. Na temelju iskaza svjedoka CE, TJ, PE, JJ, a posredno i ZJ, utvrđeno je kako je ovdje tužiteljica bila u samostanom zakonitom, savjesnom i poštenom posjedu ovih nekretnina, još od smrti svog oca SJ koji je umro 1984. godine, odnosno od smrti svoje majke GJ, koja je umrla 1992. godine, kao njihova jednina nasljednica.

14. Naime, iza smrti SE Općinski suda u Donjoj Stubici donio je rješenje poslovni broj O-3/83-7 od 3. lipnja 1985. godine iza pok. OJ, sina LE, kojim su njegovim nasljednicama proglašene kćer OE i supruga GJ, a rješenjem ovog suda poslovni broj O-351/13-5 od 3. svibnja 2013. godine raspoređena je njegova naknadno pronađena imovina, uključiv i predmetne nekretnine temeljem tog rješenja i rješenja o nasljeđivanju poslovni broj O-19/92-3 od 24. siječnja 1992. godine, i to upravo u korist kćeri OE, kćeri u cijelosti.

15. Svjedok RJ tako navodi da je u proteklom razdoblju, a prije utuženog događaja, jedino tužiteljicu i njenog muža viđao da koriste predmetnu šumu na način da su sjekli i izvlačili drva iz iste, a u predmetnoj šumi se igrao se još kao dijete, brao vrganje te od tada pamti da je tužiteljica, odnosno njezina obitelj u posjedu te šume. time da je poznavao njene roditelje. Tuženika u toj šumi nikad nije vidio. Radi se o svjedoku koji o predmetu spora ima neposredna saznanja budući da ima parcelu blizu spornih čestica.

16. Svjedok SJ potvrđuje da je poznavao roditelje od ovdje tužiteljice/protutuženice SJ i GJ koji su za svog života koristili predmetne šume na način da su sjekli stabla u toj šumi te ih izvlačili s konjima. Nakon njihove smrti iste te nekretnine nastavila je koristiti ovdje tužiteljica/protutuženica i njezin suprug EE. Osobno je njemu pomagao prije otprilike 5-6 godina izvući iz te šume jedan hrast koji se je srušio, a ovdje tuženika- protutužitelja , nikad nije vidio da bi bilo što radio u toj šumi.

Poznavao je i sada pok. oca tuženika i protutužitelja UE te niti njega nikad nije vidio da bi za svog života bilo na koji način iskorištavao predmetu šumu. Ovaj svjedok 100 m dalje od predmetnih nekretnina ima svoju šumu, koja se nalazi gledano od ceste, prije predmetnih nekretnina, i to s lijeve strane tako da i njegov iskaz sud smatra vjerodostojnim.

17. Svjedokinja PE navela je da zna u naravi gdje je šuma u posjedu koje se nalazi ovdje tužiteljica i protutuženica OE, a iz razlog što njena šuma međaši sa šumom tužiteljice i protutuženice. Gledano od ceste, njena šuma je u odnosu na šumu tužiteljice i protutuženice s desne strane. Isto tako na sudskom očevidu da je vidjela panjeve posječenih stabala i nije joj poznato niti je ikad čula da bi to gdje su ti panjevi, odnosno gdje su posječena stabla, bila šuma od Kuclja. Navela je da je vidjela supruga tužiteljice i protutuženice prije par godina da tu šumu čisti da ista ne bi bila zaraštena.

Riječ je o sestrični tužiteljice i protutuženice OE, pa je ista potvrdila da su otac tužiteljice SE i njegova braća KE i BE podijelili posjed šume te su u naravi iskopali grabice koje su predstavljale međašne točke, a to je bilo prije puno godina. Čini joj se da je SE imao duplo veću površinu u odnosu na ostale.

18. Svjedok EE, suprug tužiteljice i protutuženice OE istaknuo kako već 50 godina živi u [adresa] te je kroz čitavo to razdoblje koristio predmetnu šumu sa tužiteljicom, da je u istoj sjekao hrastove, da je prije 5-6 godina posjekao i jednu bukvu, a uredio je i pristupni put do predmetne šume navozeći šljunak odnosno šutu. Još dok je otac tužiteljice i protutuženice bio živ da su zajednički čistili šumu. Iako je riječ o bliskom srodniku stranke, zainteresiranom za ishod ovog spora, sud njegov iskaz cijeni istinitim jer je u skladu s iskazima naprijed navedenih svjedoka koji nisu niti uže rodbinski niti na drugi relevantan način povezani sa tužiteljicom, a iskazivali su na temelju neposrednog saznanja, logično i životno uvjerljivo.

19. Isto tako svjedok ZJ naveo je da je od tužiteljice-protutuženice kupio dio predmetne k. č. br. [katastarska čestica] te se njoj obratio jer je čuo da je to njezina zemlja, odnosno u selu su mu objasnili tko uživa taj dio šume pa je tako došao u pregovore s njom pa je 2011. s njom sklopljen pisani predugovor o kupoprodaji prema kojem je ona trebala pribaviti očitovanja od tuženika-protutužitelja UE, kojim bi dozvolio da se taj dio uknjiži na kupce, sve obzirom na činjenicu da je on bio upisan kao posjednik u katastru.

Potvrdio je činjenicu da je kupoprodajna cijena uredno isplaćena tužiteljici protutuženici, a da je kasnije 2021. godine angažirao mjernika radi izrade geodetskog elaborata kojim je bila formirana nova čestica u koju je bio uključen i dio zemljišta kupljen od tužiteljice i protutuženice OE pa je pokrenuo zk. ispravni postupak radi upisa prava vlasništva, tim da je prethodno razgovarao s tuženikom i protutužiteljem AE koji mu je rekao "da mu to pušta" te iako je bio pozvan na očevid u tom postupku, istom nije pristupio niti je pisao prigovor.

Iskaz ovog svjedoka su također prihvaća kao istinit jer je u skladu s dokumentima koje su stranke predale u spis, odnosno sadržajem spisa br. Z- 2772/223.

20. U tom predmetu spomenuti ZJ i njegova supruga IJ, zatražili su temeljem predugovora o kupnji nekretnine kojeg su sklopili s ovdje tužiteljicom i protutuženicom PJ, potvrde o isplati kupoprodajne cijene te geodetskim elaboratom uknjižbu prava vlasništva na novoformiranoj k. č. br. [katastarska čestica] koja je nastala i od dijela predmetne k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], tako da se toj čestici površina smanjila sa 1080 na 644 m2, dakle za nekih 436 m2.

Ono što je za ovaj postupak bitno i indikativno jest činjenica da je tuženik- protutužitelj UE bio protustranka u ovom postupku te protiv zahtijevanog upisa nije pisao prigovor niti je pristupio očevidu.

21. Ovakvo držanje tuženika-protutužitelja AE, samo potvrđuje zaključak suda da on nije bio stvarni posjednik niti izvanknjižni vlasnik predmetne k. č. br. [katastarska čestica] jer bi da je drugačije, on zasigurno reagirao na činjenicu da mu je značajni dio njegova čestice oduzet u tom postupku.

22. Objašnjenje tuženika-protutuženika kako mu je bilo žao kupca ZJ kojeg je tužiteljica-protutuženica ustvari prevarila, nije po uvjerenju suda stvarni razlog njegove pasivnosti odnosno nezainteresiranosti za tu nekretninu.

23. Isto tako s obzirom na naprijed navedene iskaze i dokumentaciju, neuvjerljivi su navodi svjedoka DJ, koji je tuženiku i protutužitelju AE pomagao rušiti stabla u rujnu 2023., da je on još kao dijete, dok je otac tuženika- protutužitelja bio živ dolazio u tu šumu te da je kasnije znao pomagati njegovoj obitelji kod skupljanja suhih drva i granja iz te šume.

24. Ovako sud ocjenjuje i tvrdnje majke tuženika-protutužitelja ĆJ, koja navodi da je predmeta šuma još 1968. kad se ona udala, bila u posjedu njenog muža te da su oni znali po šumi prošetati, sjeći kolje za vinograd i sl. kao i da su sin i ona 2018. maknuli jednu gaciju iz šume jer se bila nagnula.

Iskaz svjedokinje je vrlo štur i općenit, te u kontradikciji s iskazima drugih svjedoka predloženih po tužiteljici-protutuženici, a sama ne zna na koji je način njen muž stekao vlasništvo predmetne šume, niti joj je poznato da bi dio predmetne k. č. br. [katastarska čestica] bio prodan.

25. Konačno, valja spomenuti i okolnost, koja mada ne odlučna, daje podlogu vjerodostojnosti tvrdnji tužiteljice-protutuženice o načinu na koji je stečen posjed predmetnih nekretnina, i o trajanju tog posjeda.

Naime, nesporna je činjenica da je ovdje tuženik-protutužitelj u predmetu br. Z- 12765/2023 u pojedinačnom zk. ispravnom postupku zatražio uknjižbu prava vlasništva na predmetnim k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koji prijedlog je odbijen rješenjem suda od 28. ožujka 2024. godine, a budući da su upisani suvlasnici ovdje tužiteljica-protutuženica te PE, ĐE, HE, ĐJ i ME podnijeli prigovor u kojem ističu da se predmetne nekretnine nalaze u kvalificiranom posjedu pravih slijednika pok. LE koji je te nekretnine kupio još 1919. godine, a da su od smrti njegovog sina Josipa Kraljića 1984. godine iste u posjedu ovdje tužiteljice-protutuženice OE.

26. Prema tome sud nije mogao prihvatiti tvrdnje tuženika-protutužitelja da je on predmetne nekretnine odnosno posjed istih naslijedio od svojeg oca 2011. godine, a budući da je ta šuma ušla u ostavinsku imovinu kao njegovo izvanknjižno vlasništvo upisano u katastru te da je od tada bio u posjedu ovog zemljišta kroz čitavo proteklo vrijeme.

Slijedom toga niti podaci katastra ne odgovaraju stvarnom stanju posjeda.

27. Nasuprot tome tužiteljičine tvrdnje imaju potvrdu kako u iskazima svjedoka tako i u dokumentaciji koju je predala sudu, a naročito u kupoprodajnom ugovoru između A, RE, ĆE udove RE rođ, N i VJ kao tutora malodobnim ČE i RE kao prodavaoca te LE kao kupca od 10. prosinca 1919. godine, koji je evidentiran u zemljišnoj knjizi, te pogodnica između ČJ i HJ od dana 19. svibnja 1953 godine, koja čini životno uvjerljivim navod da je otac tužiteljice-protutuženice otkupio suvlasničke dijelove ostavine pok. LE od svojih sestara odnosno da se s braćom vansudski sporazumno podijelio glede ostavinske imovine, te da su ga u samostalni posjed pripale između ostalog upravo predmetne nekretnine.

28. Što se tiče rješenja Stalne službe ovog suda u Donjoj Stubici poslovni broj Ovr-637/2023-9 od 19. rujna 2023. godine potvrđenog rješenjem Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž Ovr-808/2023.2 od 17. studenog 2023., kojim je pravomoćno odbijen prijedlog ovdje tužiteljice-protutuženice OE kao predlagateljice osiguranja za izdavanja privremene mjere kojom će ovdje tuženiku-protutužitelju AE biti naloženo da obustavi sve radnje i poslove oko sječe drveća na predmetnim česticama, valja samo reći da je iz obrazloženja tog rješenja razvidno kako je ona "učinila vjerojatnim postojanje svoje tražbine kao prve pretpostavke za određivanje privremene mjere", a riječ je tražbini predaje u posjed tih nekretnina u posjed, no "nije učinila vjerojatnim postojanje druge pretpostavke – opasnosti da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti", što u osnovi nije u suprotnosti s naprijed iznijetim činjeničnim utvrđenjima suda u ovom postupku. Naročito glede odlučne činjenice da je ona bila u posjedu predmetnih nekretnina kad je tuženik- protutužitelj izvršio sječu.

28. Odredba članka 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012, 152/2014; kret. ZVDSP) određuje:

"(1) Dosjelošću se stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari.

(2) Samostalni posjednik čiji je posjed pokretne stvari zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom tri godine, a takav posjednik nekretnine protekom deset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja."

Članak 160. istog Zakona navodi:

"(1) Vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava se istekom posljednjega dana vremena potrebnoga za dosjelost.

(2) U vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjega posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao pošteni samostalni posjednici."

29. U vrijeme kad je tužiteljica-protutuženica postala samostalnom posjednicom predmetnih nekretnina, dakle nakon smrti majke GJ 1992. godine bio je na snazi Zakon o osnovnim vlasničko pravnim odnosima (1980.) (Službeni list SFRJ br. 6/1980, 36/1990, Narodne novine br. 53/1991, 91/1996) koji je sadržavao gotovo identične odredbe.

Članak 28. stavak 2. određivao je da savjesni i zakoniti posjednik nepokretne stvari, na koju drugi ima pravo vlasništva, stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom deset godina te je prema članku 30. stavak 1. vrijeme potrebno za dosjelost počinjalo teći onog dana kada je posjednik stupio u posjed stvari, a završava se istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost dok se prema stavku 2. u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prethodnici sadašnjeg posjednika posjedovali stvar kao savjesni i zakoniti posjednici, odnosno kao savjesni posjednici.

30. Prema tome tužiteljica i protutuženica je nesumnjivo dosjelošću, prije utuženog čina sječe stabala na predmetnim nekretninama, stekla vlasništvo tih nekretnina, pa joj je tuženik koji joj je oduzeo posjed tih nekretnina, u smislu članka 161. stavak 1. ZVDSP- dužan te nekretnine vratiti.

31. Iz navedenog je razloga tužbeni zahtjev pod točkom I izreke valjalo usvojiti te odbiti protutužbeni zahtjev kao to stoji u točki V izreke.

32. Što se tiče štete pričinjene na nekretninama tužiteljice prilikom očevida koji je održan uz sudjelovanje vještaka geodeta i vještaka za šumarstvo, stranke su pokazale svoj posjed te panjeve posječenih stabala u predmetnoj šumi pa je mjernički vještak u svom nalazu i mišljenju, sukladno zadatku postavljenom od strane suda naveo da je predmetna k. č. br. [katastarska čestica] u naravi je sa jugoistočne strane omeđena željeznim cijevima i obilježenim drvećem. Na jugozapadnoj strani nije vidljivo omeđena no na terenu je vidljiv prirodni jarak/depresija.

Sa sjeverozapadne i sjeveroistočne strane također nije vidljivo omeđena trajnim oznakama. Uživa se u skladu sa katastarskom evidencijom tj. kao šuma kroz koju sa jugoistočne strane prolazi služni šumski put. Površina i oblik ove k.č. u pisanim službenim evidencijama je usklađena te je unutar dopuštenog odstupanja na digitalnom katastarskom planu.

Glede predmetne k. č. br. [katastarska čestica] utvrdio je da u naravi ova nekretnina nije vidljivo omeđena trajnim oznakama sa niti jedne strane. Uživa se u skladu sa zemljišnoknjižnom i katastarskom evidencijom tj. kao šuma. Površina i oblik ove k.č. u pisanim službenim evidencijama je usklađena te je unutar dopuštenog odstupanja na digitalnom katastarskom planu.

Nadalje naveo je da je tijekom očevida po pozivu suda tužiteljica i protutužena OE u naravi pokazala predmetne nekretnine za koje tvrdi da su njezino vlasništvo, što je prikazano na skici očevida linijama zelene boje time da je u naravi sa jugoistočne i sjeverne strane pokazala puno širi posjed i uživanje u odnosu na predmetne katastarske čestice, a koji je definiran vidljivim trajnim međnim oznakama (cijevima i plastičnim stupom) te prirodnim klancem, čemu je razlog što tužiteljica i protutužena uživa i dio susjedne k. č. [katastarska čestica], te uz predmetne k. č. [katastarska čestica] smatra sve kao jedinstvenu vlasničku cjelinu. Navedeno potvrđuje posjedovni list 4778 u k. o. [katastarska općina] gdje je tužiteljica i protutužena navedena u neutvrđenom omjeru kao jedan od suposjednika na susjednoj k. č. [katastarska čestica].

Nadalje, sa zapadne i jugozapadne strane predmetnih k.č. nije pokazala pokazuje trajne međne oznake već crvenim sprejem obojano drvo graba i manje gacije, te po ovakvom kazivanju tužiteljice i protutužene posjed značajnije odstupa od granica katastarskih čestica evidentiranih na službenom digitalnom katastarskom planu (na skici očevida prikazane linijama crne boje). Sa krajnje jugozapadne strane predmetne k. č. [katastarska čestica] odstupanje je najveće i ulazi 6.69 m u susjednu k. č. [katastarska čestica]. Vještak je ovo istaknuo zbog toga jer iz navedenog proizlazi kako se pojedina posječena stabla prema podacima službenog digitalnog katastarskog plana ne nalaze na predmetnim katastarskim česticama.

Tužiteljica i protutužena OE je istodobno u naravi pokazala i panjeve posječenih stabala koja su predmetom naknade štete, isti su prikazani na skici očevida • točkama crvene boje uz koje su napisane oznake A1 do A9 (numeracija od 1 do 9 preuzeta od one u naravi ispisane na panjevima crvenim sprejem, a nalaze se većim dijelom na predmetnoj k. č. [katastarska čestica]) i oznake B1 do B12, (numeracija od 1 do 12 preuzeta od one u naravi ispisane na panjevima crvenim sprejem, a nalaze se većim dijelom na predmetnoj k. č. [katastarska čestica]). Na skici očevida prikazane • točke zelene boje uz koje su napisane oznake B13 i B14 predstavljaju panjeve posječenih stabala čija se drvna masa nalazi u dvorištu tužiteljice i protutužene.

Vještak je istaknuo kako se pokazani panjevi A1, A2, A5, A6, A7 i A8 prema podacima službenih katastarskih evidencija ne nalaze na predmetnoj k. č. [katastarska čestica], dok se panj B10 ne nalazi na predmetnoj k. č. [katastarska čestica] no unutar je pokazanog posjeda i uživanja tužiteljice iprotutužene OE na dijelu susjedne k. č. [katastarska čestica]. a pokazani panj B3 se nalazi na susjednoj k. č. [katastarska čestica].

Također tijekom očevida tužiteljica i protutužena OE u naravi je pokazala i panjeve od svoje strane ranije posječenih stabala na predmetnom području, isti su prikazani na skici očevida • točkama zelene boje uz koje su napisane oznake spP1 do spP8, kao i panj prikazan • točkom magenta boje s oznakom spPiK1 za kojeg su i tužiteljica i tuženik tvrdili da su ranije srušili to stablo.

Na skici očevida vidljivo je kako se navedeni nalaze na predmetnoj k. č. [katastarska čestica] i unutar pokazanog posjeda i uživanja tužiteljice i protutužene na dijelu susjedne k. č. [katastarska čestica].

Isto tako tuženik i protutužitelj UE u naravi je pokazao predmetne nekretnine za koje tvrdi da su njegovo vlasništvo, što je prikazano na skici očevida linijama crvene boje.

Tuženik/protutužitelj u naravi sa jugoistočne strane pokazao je posjed i uživanje koji je definiran vidljivim trajnim međnim oznakama (cijevima i označenim drvećem). Na istočnoj i sjevernoj strani nema trajnih oznaka no pokazao je e drvo i približnu granicu. Nadalje, sa zapadne i jugozapadne strane predmetnih k.č. također nije pokazao trajne međne oznake već crvenim sprejem obojano drvo klena i graba kao vanjske granice uživanja.

Po ovakvom kazivanju tuženika i protutužitelja AE posjed sa pokazane zapadne i jugozapadne strane značajnije odstupa od granica katastarskih čestica evidentiranih na službenom digitalnom katastarskom planu (na skici očevida prikazane linijama crne boje).

Kao i kod kazivanja tužiteljice iprotutužene OE sa krajnje jugozapadne strane predmetne k. č. [katastarska čestica] odstupanje je najveće i ulazi 6.69 m u susjednu k. č. [katastarska čestica]. Ovo je vještak ponovno istaknuo zbog toga jer iz navedenog proizlazi kako se pojedina posječena stabla prema podacima službenog digitalnog katastarskog plana ne nalaze na predmetnim katastarskim česticama.

Tuženik i protutužitelj UE istodobno je u naravi pokazao panjeve posječenih stabala koja su predmetom naknade štete, a koji odgovaraju onima pokazanim od strane tužiteljice/protutužene (prikazani na skici očevida • točkama crvene boje uz koje su napisane oznake A1 do A9 većim dijelom na predmetnoj k. č. [katastarska čestica] i oznake B1 do B12 većim dijelom na predmetnoj k. č. [katastarska čestica], te • točke zelene boje uz koje su napisane oznake B13 i B14 koje predstavljaju panjeve posječenih stabala čija se drvna masa nalazi u dvorištu tužiteljice/protutužene).

Vještak je ponovno istaknuo kako se pokazani panjevi A1, A2, A5, A6, A7 i A8 prema podacima službenih katastarskih evidencija ne nalaze na predmetnoj k. č. [katastarska čestica] već na dijelu susjedne k. č. [katastarska čestica], dok se panj B10 ne nalazi na predmetnoj k. č. [katastarska čestica] no unutar je pokazanog posjeda i uživanja tužiteljice/protutužene na dijelu susjedne k. č. [katastarska čestica], a pokazani panj B3 se nalazi na susjednoj k. č. [katastarska čestica].

Također tijekom očevida tuženik i protutužitelj u naravi je pokazao pokazuje panjeve od svoje strane ranije posječenih stabala na predmetnom području koji se nalaze na predmetnoj k. č. [katastarska čestica]. Isti su prikazani na skici očevida • točkom crvene boje uz koju je napisana oznake spK1, kao i panj prikazan • točkom magenta boje s oznakom spPiK1 za kojeg i tužiteljica i tuženik tvrde da su ranije srušili to stablo. Vještak je naveo da je nakon obrade mjerenih podataka kartirano izmjereno stanje na terenu, koje je prikazao na skici očevida linijama svjetlo plave boje. Na isto je koordinatno preklopljen službeni digitalni katastarski plan, na skici očevida prikazan linijama crne boje. Prikazane međne linije predmetnih nekretnina kontrolirane su koristeći podatke katastarskog operata o međi tj. raspoloživim podacima o položaju međnih linija u trenutku prethodnih izmjera. U tu svrhu korišteni su arhivski podaci prijašnje geodetske izmjere RN 369/1979 u k. o. [katastarska općina], zatim pregledani, ovjereni i provedeni geodetski elaborat RN 7/2022 u k. o. [katastarska općina] kojim je 2022. godine izvršena dioba i umanjenje površine predmetne k. č. [katastarska čestica], kao i službeni digitalni katastarski plan (OSS broj zahtjeva: 1110357/2024, datum zahtjeva:25.04.2024 11:36:07).

33. Tuženik i protutužitelj UE je prigovorio tom nalazu i mišljenju navodeći da vještak nije na k. č. br. [katastarska čestica] prikazao panjeve drva koje je tuženik- protutužitelj porušio ranijih godina, te da vještak neosnovano opravdava odstupanja u pokazivanju posjeda tužiteljice-protutuženice, što ukazuje na njegovu pristranost.

34. Ove primjedbe vještak je otklonio pojašnjavajući da mu prilikom očevida tuženik i protutužitelj nije pokazao niti jedan panj ranije srušenog drveta na predmetnoj k. č. br. [katastarska čestica], a glede pokazivanja posjeda da mu je sama tužiteljica i protutuženica iznijela razloge iz kojih je pokazala veću površinu posjeda od površine spornih čestica.

35. Nalazom i mišljenjem vještaka za šumarstvo utvrđeno je da se na predmetnim nekretninama nalazi šuma bukve i bagrema, odnosno da je riječ o mješovitim sastojinama na staništu bukve s primjesom dugih vrsta – na padini, sjeverne ekspozicije, dobrog boniteta te dobre kvalitete.

Vještak je panjeve stabala označenih brojevima 1-14 na k. č. br. [katastarska čestica] i brojevima 1-9 na k. č. br. [katastarska čestica] izmjerio te je izvršio procjenu štete za svaku nekretninu, i to tako da je iznos naknade šumske štete koja je nanesena šum, šumskom zemljištu, odnosno šumskim proizvodima, utvrđena na način da je prodajna cijena pojedinog šumskog proizvoda iz prodajnog cjenika Hrvatskih šuma d.o.o. pomnožena faktorom utvrđenim Cjenikom (Šumsko odštetni cjenik NN 37/2015). Taj faktor sadrži oštećenje za šume i šumska zemljišta (gubitak kvalitativnog i kvantitativnog prirasta, izmjena omjera vrsta drveća u šumi i druge oblike umanjenja vrijednosti šuma i šumskog zemljišta),šumskih proizvoda i šumske infrastrukture, obeštećenje za umanjenje općekorisnih funkcija suma i obeštećenje za pogoršane uvjete uzgoja, zaštite, iskorištavanja i uređivanja suma.

Iznos naknade šumske štete za drvne proizvode utvrđena je na način da se prodajna cijena po jedinici mjere pojedinog proizvoda iz prodajnog cjenika Trgovačkog društva pomnoži sa faktorom. Za drvne proizvode jednodobnih suma starijih od 2/3 ophodnje do početka obnove, -prirodno podignutih s faktorom 2,5.

Tako je vještak naveo da je na k.č.br. ukupno posječeno 11 stabala bukve odnosno 22,74 m3 drveta pa učinjena šteta iznosi 1.992,60 €, zatim ukupno 3 stabla hrasta, odnosno 8,16 m3 drveta, pa učinjena šteta iznosi 1.831,40 €, dakle sveukupno 3.824,00 €.

Za k. č. br. [katastarska čestica] naveo je da je ukupno posječeno 9 stabala bagrema odnosno 15,02 m3 drveta pa učinjena šteta iznosi 1.114,58 €.

Isto tako vještak je obzirom na nespornu činjenicu da je tužiteljica uzela dio posječenog drva i odvezla ga sebi na dvorište, utvrdio da se radi od drvnoj masi posječenog hrasta ukupne količine cca 3,4 m3.

36. Tužiteljica i protutuženica OE imala je primjedbu da vještak nije izrazio kolika je vrijednost drvne mase posječenog hrasta koji se nalazi na njenom dvorištu te da se panjevi posječenih stabala bagrema na k. č. br. [katastarska čestica], koji su na skici mjerničkog vještaka označeni sa A1, A2, A5, A6 i A7 nalaze izvan linije posjeda tužiteljice i protutuženice , pa je zatražila da vještak izračuna vrijednost srušenih stabla bagrema koji su označeni sa A3, A4, A8 i A9.

37. Tuženik-protutužitelj je očitujući se o nalazu i mišljenju istog vještaka primijetio da vještak pogrešno navodi da je na k. č. br. [katastarska čestica] posječeno ukupno 14 stabala od čega 11 stabala bukve i 3 stabla hrasta, budući da je na skici mjerničkog vještaka na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prikazano 10 stabala označenih crvenom bojom ( dok panj B10 i B3 nisu na kčbr. [katastarska čestica] i vještak ih nije mogao uračunati u procjenu ), a zelenim brojkama B 13 i B 14 označena su stabla koja je odvezala tužiteljica i protutužena, te ista također ne mogu biti uzeta u procjenu naknade štete tvrdeći da je sve porušene hrastove odvezla tužiteljica i protutužena, pa da vještak neosnovano u procjenu štete i dalje uračunava porušene hrastove obzirom je sve odveza tužiteljica i protutužena.

Osim toga, nije naznačeno koje stablo tj. panj je koje vrste, zbog čega se može samo pretpostaviti da su panjevi B13 i B14 hrastovi jer je tužiteljica i protutužena OE odvezla samo hrastove, dok za preostale označene panjeve koji su prikazani na toj čestici kao B1, B2,B4, B5, B6, B7, B8, B9, B11 i B12 nije navedeno kojoj vrsti drveća pripadaju , pa nije jasno koji panj je panj trećeg hrasta, tim više što se panj B3 i B8 ne nalaze na toj čestici, a postoji mogućnost da je jedan od njih panj hrasta. Isto tako da je na kčbr. [katastarska čestica] sa 644 čhv, posječeno ukupno 9 stabala bagrema iako su na toj čestici posječena samo tri stabla označena crvenim oznakama A9, A3 i A4.

Pored toga ukazao je i na činjenicu da se stablo označeno na skici mjerničkog vještaka crvenom oznakom A ne nalazi na predmetnim česticama, zbog čega ga vještak neosnovano uključuje u procjenu vrijednosti posječenih stabala na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

Zato je predložio da vještak za šumarstvo u cijelosti izvrši svoj zadatak i za svako drvo evidentirano po mjerničkom vještaku na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], točnije za: B1, B2,B4, B5, B6, B7, B8, B9, B11 i B12 , te B13 i B14 na kčbr. [katastarska čestica] i A9, A3 i A4 na kčbr. [katastarska čestica] navede o kojoj se vrsti drveta radi i koji obujam je uzeo u obračun procjene štete za svako pojedino od tih drva.

38. Odgovarajući na ove primjedbe vještak je dopunio svoj nalaz i mišljenje te je koristeći skicu mjerničkog vještaka, sastavljajući tablicu iz koje je razvidno da panjevi označeni točkama B1, B2,B4, B5, B6, B7, B8, B9, B11 i B12, pripadaju stablima bukve, panjevi označeni točkama B13 i B14 stablima hrasta, a panjevi označeni točkama A3, A4 i A9, stablima bagrema, te je za svako stablo naveo o kojoj se masi izraženoj u m3 radi.

Nadalje, zaključno je izračunao da ukupna šteta za sva ova stabla koja se rasla na predmetnim česticama, uz primjenu zaštitnog faktora 2,5 iznosi 2.561,17 €. Ako bi se iz te procjene izuzela drvna masa hrasta čiji su panjevi označeni sa B13 i B14, onda šteta iznosi 2.174,75 €, budući da je vrijednost tih hrastova 386,42 €. Napomenuo je da on kod procjene drvne mase hrasta od 3,4 m3 koju je pregledao na dvorištu tužiteljice, nije primjenjivao zaštiti faktor 2,5 jer se radi od tzv. drvnoj masi na stovarištu vrijednosti u iznosu od 147,12 €, a budući da nije sa sigurnošću mogao utvrditi da se radi o drvnoj masi koja potječe upravo iz šume tužiteljice i protutuženice OE, što je u konkretnom slučaju vrlo vjerojatno.

39. Daljnjih primjedbi stranke nisu imale, pa je sud nalaz i mišljenje šumarskog vještaka, kao i nalaz i mišljenje vještaka za geodeziju u cijelosti prihvatio jer su izrađeni od stručnih i ovlaštenih osoba, po pravilima znanosti i vještine, a na temelju podataka prikupljenih prilikom očevida, dakle neposrednim opažanjem i snimanjem stanja stvari u naravi.

40. Odredba članka 1045. stavak 1 Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015; dalje ZOO), određuje:

"(1) Tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.", a članak 1046. navodi:" Šteta je umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta)."

41. Tuženik i protutužitelj nije dokazao da bi šteta nastala bez njegove krivnje, upravo suprotno on priznaje štetnu radnju tj. sječu stabala, pa kako je utvrđeno da je riječ o sječi na nekretninama u vlasništvu tužiteljice-protutženice, takova radnja je protupravna, zbog čega je tuženik-protutužitelj odgovoran i dužan je tu štetu naknaditi.

42. Na osnovi čl. 1085. st. 1. i 3. istog, koji propisuje:

"1) Odgovorna osoba dužna je uspostaviti stanje koje je bilo prije nego što je šteta nastala."…

(3) Kad uspostava prijašnjeg stanja nije moguća, odgovorna je osoba dužna isplatiti oštećeniku odgovarajući iznos novca na ime naknade štete.", sud je naložio tuženiku-protutužitelju da plati naknadu štete tužiteljici-protutuženici.

43. Budući da je nesporna činjenica da drvna masa stabla hrasta koja se nalazi na dvorištu tužiteljice potječe upravo iz njene šume, to prema mišljenju vještaka, ukupno procijenjenu štetu valja umanjiti za vrijednost drva koju je tužiteljica- protutuženica zadržala za sebe, tj. za iznos od 386,42 €.

44. Iz navedenog razloga tužbeni zahtjev za isplatu naknade štete valjalo je djelomično usvojiti i to u iznosu od 2.174,75 €, a preostali dio tog zahtjeva u iznosu od 239,31 € odbijen je jer je neosnovan.

.

45. Temeljem odredbe članka 29. st. 1. ZOO-a na iznos naknade štete dosuđena je zatezna kamata time da su prema čl. 1086. st. 1. ZOO-a, naknada smatra dospjelom od trenutka nastanka štete.

Budući da je tužiteljica kamatu zatražila od dana podnošenja tužbe, to je sud odlučujući prema članku 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023; dalje ZPP) u granicama tog zahtjeva kamatu dosudio od 27. rujna 2023. godine.

Stopa zatezne kamate regulirana je odredbom čl. 29. st. 2. ZOO-a.

46. Rješenje o parničnim troškovima temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. i 5. i čl. 155. ZPP-a.

Budući da je tuženik i protutužitelj osporavao kako osnovanost tako i visinu postavljenog tužbenog zahtjeva, to tužiteljica i protutuženica nije uspjela samo sa samo u razmjerno neznatnom dijelu svog zahtjeva (manje od 5%), zbog tog dijela nisu nastali posebni troškovi, a u odnosu na protutužbeni zahtjev uspjela je cijelosti. Kod odmjeravanja naknade troškova primijenjena je Tarifa o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br. 138/2023; dalje Tarifa).

47. Trošak tužiteljice-protutuženice sastoji se od sastava tužbe po Tbr. 7. t. 1 od 100 bodova, sastava podneska od 16. studenog 2023., 19. lipanja 2024., 1. kolovoza 2024. i 22. listopada 2024. po Tbr. 8. t. 1., svaki po 100 bodova, zatim sastava podneska od 12. veljače 2024. po Tbr. 8. t. 4 Tarife od 25 bodova, zastupanja na ročištima 15. siječnja 2024., 25. travnja 2024., 4. studenog 2024. i 13. siječnja 2025., svako po 100 bodova.

Dakle, ukupno je to 925 bodova, a prema Tbr. 54. Tarife vrijednost boda je 2,00 €, tako da je u pitanju iznos od 1.850,00 €, na što je prema Tbr. 46. obračunato i 25 % poreza na dodanu vrijednost u iznosu od 462,50 €.

Pored toga tužiteljima ima pravo na naknadu plaćenih troškova očevida u iznosu od 64,18 €, troškove provedenog geodetskog vještačenja u iznosu od 641,25 €te šumarskog vještačenja u iznosu od 300,00 €.

Isto tako dosuđena joj je naknada za plaćenu pristojbu na tužbu u iznosu od 48,23 €, te na ovu presudu u iznosu od 68,20 €, prema Tar. br. 1. t. 1. i Tar. br. 2. t. 1 Tarife sudskih pristojbi (Narodne novine br. 37/2023.).

U Zlataru, dana 10. ožujka 2025.

S u d a c :

Neven Kucelj

Uputa o pravnom lijeku!

Protiv ove presude stranka ima pravo uložiti žalbu u roku od 15 dana. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o istoj odlučuje županijski sud.

Dn-a: 1. punomoćnici tužiteljice i protutuženice

2. punomoćnici tuženika i protutužitelja