Republika Hrvatska

Općinski sud u Crikvenici

Kralja Tomislava 85A,

HR-51260 Crikvenica

Poslovni broj Pp-768/2021

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Crikvenici, po sucu tog suda Gordani Vulić Pavlović, uz sudjelovanje Melite Mrakovčić, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika ŽK, branjenog po branitelju Klaudiu Dekleva, odvjetniku iz Rijeke, zbog djela prekršaja iz odredbe članka 229. stavka 1. točka 3. i stavka 2. Zakona o radu i dr. (Narodne novine broj 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, dalje: ZR) i dr., odlučujući povodom optužnog prijedloga Republike Hrvatske, Državni inspektorat, Područni ured Rijeka, Klasa: 116-02/21-01/155, Urbroj:443-02-02-11-21-5 od 27. svibnja 2021., nakon javne i glave rasprave održane dana 10. ožujka 2025. u odsutnosti uredno pozvanih stranaka postupka, objavljene istoga dana,

p r e s u d i o  j e

I. Okrivljeni ŽK, vlasnik [obrt], od oca Ž i majke M rođ. O, rođen u [adresa] dana 21. siječnja 1982., OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], zaposlen, s mjesečnim primanjima tada 6.000,00 kn, neoženjen, bez djece, završena OŠ, prekršajno kažnjavan, kazneno neosuđivan,

na temelju odredbe članka 183. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22, dalje: PZ)

kriv je

što

a protivno odredbi članka 14. stavak 3. Zakona o radu u svojstvu poslodavca nije s radnikom u svojstvu poslodavca nije sa radnikom MK, rođen **.**.1999. u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], s prijavljenim boravištem u [adresa], koji je započeo sa radom na poslovima građevinskog radnika dana 4. svibnja 2020. godine i koje poslove je obavljao u kontinuitetu do 30. listopada 2020. godine od ponedjeljka do subote u radnom vremenu od 07:00 do 18:00 sati ili od 08:00 do 19:00 sati, na privremenom radilištu u ulici Sopaljska u Crikvenici, a koji poslovi s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca imaju obilježja posla za koji se zasniva radni odnos, sklopio ugovor o radu prije početka rada u pisanom obliku, niti mu je prije početka rada uručio pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu,

dakle, s imenovanim radnikom nije sklopio ugovor o radu u pisanom obliku prije početka rada i nije mu izdao pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu,

čime je počinio prekršaj opisan u članku 229. stavak 1. točka 3. Zakona o radu kažnjiv po stavku 2. istog članka za poslodavca fizičku osobu,

b protivno odredbi čl. 112. stavak 1. točka 2. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21 i 119/22, dalje ZMO), u svojstvu poslodavcu nije radnika MK, rođen **.**.1999. u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], s prijavljenim boravištem u [adresa], koji je započeo sa radom na poslovima građevinskog radnika dana 4. svibnja 2020. godine i koje poslove je obavljao u kontinuitetu do 30. listopada 2020. godine od ponedjeljka do subote u radnom vremenu od 07:00 do 18:00 sati ili od 08:00 do 19:00 sati, na privremenom radilištu u ulici Sopaljska u Crikvenici, a koji poslovi s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca imaju obilježja posla za koji se zasniva radni odnos, prijavili tijelu obveznog mirovinskog osiguranja prije početka rada, s prvim danom početka rada 4. svibnja 2020. godine,

dakle, propustio je radnika MK prijaviti tijelu obaveznog mirovinskog osiguranja, najranije 8 dana prije početka rada, odnosno najkasnije prije početka rada,

čime je počinjen prekršaj opisan u članku 172. stavak 2. točka 5. Zakona o mirovinskom osiguranju, a kažnjiv po stavku 2. istog članka Zakona,

c protivno odredbama članka 120. stavak 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (Narodne novine broj 80/13, 137/13, 98/19 i 33/23, dalje ZOZO), u svojstvu poslodavca propustio je radnika MK, rođen **.**.1999. u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], s prijavljenim boravištem u [adresa], koji je započeo sa radom na poslovima građevinskog radnika dana 4. svibnja 2020. godine i koje poslove je obavljao u kontinuitetu do 30. listopada 2020. godine od ponedjeljka do subote u radnom vremenu od 07:00 do 18:00 sati ili od 08:00 do 19:00 sati, na privremenom radilištu u ulici Sopaljska u Crikvenici, u zakonom propisanom roku od 8 dna od dana nastanka okolnosti na osnovu kojih se stječe status osigurane osobe, tj. najkasnije, s prvim danom početka rada 4. svibnja 2021. godine

dakle, propustio je radnika MK prijaviti tijelu obveznog zdravstvenog osiguranja najkasnije u roku od 8 dana od početka rada

čime je počinio prekršaj opisan u članku 150. stavak 1. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju kažnjiv po članku 150. stavak 3. istog članka Zakona.

Na temelju odredbe članka 183. PZ-a uz primjenu odredbe članka 33. stavka 1. i 37. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22, dalje: PZ) okrivljeniku se za svako od djela,

u t v r đ u j e

za djelo prekršaja iz točke a) novčana kazna u iznosu od 500,00 eur (slovima: pet stotine eura i nula centi),

za djelo prekršaja iz točke b) novčana kazna u iznosu od 300,00 eur (slovima: tri stotine eura i nula centi),

za djelo prekršaja iz točke c) novčana kazna u iznosu od 600,00 eur (slovima: šest stotina eura i nula centi).

Na temelju odredbe članka 39. stavak 1. točka 2. PZ-a okrivljeniku se

i z r i č e

ukupna novčana kazna u iznosu od 1.400,00 eur (slovima: tisuću četiri stotine eura i nula centi).

Na temelju odredbe članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u roku od 3 (tri) mjeseca od dostave presude. Ako novčana kazna ne bude u cijelosti ili djelomično plaćena u određenom roku, naplatit će se prisilno.

Na temelju odredbe članka 152. stavka 3. i članka 183. stavka 2. PZ-a okrivljenik se upozorava da ako u roku koji je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

I Temeljem članka 139. stavka 3. u svezi članka 138. stavka 2. točke 1. i stavka 3. PZ-a, okrivljenik je obvezan naknaditi trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 30,00 eur (slovima: trideset eura i nula centi) u roku od 15 dana, po pravomoćnosti ove presude, u protivnom troškovi će se naplatiti prisilno.

Obrazloženje

1. Državni inspektorat podnio je optužni prijedlog protiv okrivljenika zbog prekršaja iz članka 229. stavka 1. i stavka 2. Zakona o radu i dr. zbog djela prekršaja kako je to činjenično i pravno opisano u izreci odluke.

2. U svojoj obrani okrivljenik navodi da se ne smatra krivim za prekršaj za koji se optužuje. MK ne poznaje niti je ikada bio zaposlen u njegovu obrtu kojega je bio vlasnik, on mu nije bio poslodavac. Njegov obrt je u [adresa] izvodio radove 2018., dok 2020. tamo nije poslovao niti izvodio ikakve radove.

3. Tijekom dokaznog postupka pregledani su i pročitani obavijest, zapisnik o ispitivanju svjedoka, zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 7.5.2021., podaci iz službene baze osiguranika po mirovinskom osiguranja za MK, izvadak iz prekršajne evidencije od 18.8.2022., obrana okrivljenog te izjave svjedoka ŽKN i MK.

1. Iz podataka iz službene baze osiguranika po mirovinskom osiguranja za MK proizlazi prijava kod poslodavca Matag d.o.o. od 2. ožujka 2021. do podnošenja optužnog prijedloga, ranije su razvidne prijave do 3.12.2019., a u periodu od prosinca 2019. do ožujka 2021. nema prijave na mirovinsko osiguranje.

2. Saslušana ŽKN, viša inspektorica rada u Državnom inspektoratu, izjavljuje da joj je poznato da im je policija dostavila službeni podnesak odnosno obavijest da OK nije isplaćena plaća za rad u obrtu kod ŽK. MK je izjavio da je radio kod navedenog poslodavca od 4. svibnja 2020. do 30. listopada 2020., a isti da je pri Državnom inspektoratu ispitan 9. travnja 2021. godine. Isti je izjavio da je radio na poslovima pomoćnog građevinskog radnika, nije precizirao adrese na kojima je radio već da je radio na izgradnji vila s bazenom u [adresa] u [adresa], a posao da je našao preko susjeda koji da je tamo nekada radio, da je vjerovao da je prijavljen, a ugovor o radu da nikada nije sklopio s ŽK, ali da je istomu predao sve papire za prijavu. Plaća da mu nije isplaćena, a ŽK da mu je rekao da će plaća biti isplaćena po okončanju građevinskih radova.

3. Ovaj je sud saslušao i svjedoka MK koji je iskazao da je od sredine 2020. pa do listopada te iste godine radio za ŽK i to građevinske poslove na različitim gradilištima gdje je isti izvodio radove, a ponajviše u [adresa] u [adresa]. Na tim poslovima, gdje je došao kao pomoćni radnik, obavljao je sve što je trebalo i šalovao i nosio, koristio se brusilicom, motornom pilom i sl. bez ikakvog osposobljavanja za rad s takvim uređajima. Tamo da je došao raditi, a ŽK mu obećao kako će ga prijaviti, a do prijave, što je možda trajalo tjedan dana, da će mu davati novce na ruke. Poslove u Sopaljskoj ul. radili su na nekretnini kojoj je investitor bio neki gosp. H, a osim toga zasigurno na još 3-4 gradilišta. Za istoga je radio više mjeseci te osim što je na početku dobio nešto sitno, nikad više od strane okrivljenog nije dobio nikakve novčane isplate. Od istoga je tražio prijavu na što je okrivljeni govorio u smislu da ga je prijavio zbog čega je on otišao u mirovinsko u [adresa] te pitao zašto mu novci nisu na računu, na što mu je gospođa odgovorila da on nikada nije bio prijavljen kao radnik u obrtu [obrt] kojega je vlasnik ŽK. Kod istoga da su svi radnici radili na crno te zna da je oko toga uvijek bilo problema te da su ga majstori jednom prilikom skoro i natukli. Po saznanju da nije niti prijavljen, prekinuo je sve odnose sa okrivljenim te isto prijavio Državnom inspektoratu. Dužan mu je oko 28.000,00 kuna s osnova neisplaćene plaće. Zna da su okrivljenog tužili i drugi ljudi, sjeća se da je tako gosp. P koji je imao puno alata krivio okrivljenog za krađu alata vrijednosti 2.000,00-3.000,00 eura. Sjeća se da je u to vrijeme za ŽK radilo više radnika, a jedan od njih je sigurno HK. Na gradilištu u Sopaljskoj ul. gdje je radio stajala je tabla obavijesti da su u tijeku radovi koje izvodi obrt [obrt] u vlasništvu ŽK. Cijelo vrijeme dok je radio na istom gradilištu s njim su radili i ŽK i njegov brat F koji je zapravo svim tim upravljao i to dogovarao, a samo je formalno obrt bio na ŽK jer je ovaj navodno bio u dugovima.

4. Prethodno, u pogledu procesnih odluka, ovaj je sud dana 10. ožujka 2023. odbio prijedlog branitelja okrivljenika za izdvajanjem iz spisa "poslovne dokumentacije" inspektorice rada ŽKN te odbacio prijedlog istog branitelja za izuzećem imenovane inspektorice rada ŽKN kao nedopušten u ovoj pravnoj stvari.

U tomu smislu upućuje se branitelj okrivljenika da se zahtjev za izuzećem može postaviti u rokovima i u odnosu na osobe kako to određuje članak 105. PZ-a, tomu smislu stranke mogu podnijeti zahtjev za izuzeće do započinjanja prekršajnog postupka, a ako su kasnije saznale razlog za izuzećem odmah po saznaju. Viša inspektorica rada nije stranka ovoga postupka već Državni inspektorat, pa o njenom zahtjevu za izuzeće može odlučivati jedino Državni inspektorat. U svezi traženog "izdvajanja iz spisa "poslovne dokumentacije" inspektorice rada ŽKN" pretpostavlja se kao nezakonitog dokaza, isto ničim nije obrazloženo, te je prema ocjeni suda tek paušalno iznijeto budući da za niti jedan od dostavljenih materijalnih dokaza uz optužni prijedlog nije utvrđeno da ne mogu biti korišteni u postupku i da se na njima presuda ne bi mogla temeljiti, u smislu odredbe članka 158. stavku 6. i 7. PZ.

5. Na temelju cjelokupno provedenog dokaznog postupka, cijeneći iskaze pred sudom svjedoka više inspektorice rada ŽKN i svjedoka MK, ovaj sud smatra utvrđenim da je svjedok MK kao građevinski radnik kroz vremenski period od svibnja do kraja listopada 2020. godine obavljao različite građevinske radove u obrtu kojega je vlasnik okrivljenik, a da okrivljenik kao poslodavac s istim nije zaključio ugovor o radu u pisanom obliku niti mu prije početka rada uručio pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu te ga u zakonskim rokovima nije prijavio na mirovinsko te obvezno zdravstveno osiguranje.

4. Svjedok MK, jasno je, precizno i detaljno objasnio i vrijeme te kontinuitet rada, naveo više gradilišta na kojima je radio, posebno istaknuo nekretninu u [adresa] u [adresa], naveo druge radnike koji su tamo radili uz konstantno obećanje okrivljenika da će biti prijavljen do čega konačno nije došlo, a što je i potaknulo radnika MK da isto prijavi Državnom inspektoratu.

5. Okrivljenik je kriv za prekršaje koji mu se stavljaju na teret budući da je kao i svaka osoba, poslodavac, mogao i morao znati za obveze prema radnicima iz radnih odnosa.

6. Tako odredba članka 229. stavak 1. točka 3. Zakona o radu određuje da će se novčanom kaznom od 61.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit za prekršaj poslodavac pravna osoba ako u slučaju kada ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, prije početka rada ne izda radniku pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru ili ako radniku ne dostavi primjerak prijave na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje u propisanom roku (članak 14. stavci 3. i 5.). Stavkom 2. istoga članka 229. Zakona o radu određeno je da će se novčanom kaznom od 7.000,00 do 10.000,00 kuna kazniti za prekršaj poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe.

6. Nastavno, na snagu su u međuvremenu od 22.12.2022. stupile na snagu odredbe Zakona o radu (Narodne novine broj 151/22) koje između ostalog propisuju novčanu kaznu u iznosu eura za isto prekršajno djelo iz odredbe članka 229. stavak 2. Zakona za prekršaj poslodavca kao fizičke osobe i odgovorne osobe u pravnoj osobi. Za predmetni prekršaj propisana je novčana kazna sada u eurima od 920,00 do 1.320,00 eura što je preračunato u kune primjenom fiksnog tečaja konverzije u nešto nižem iznosu od ranije propisane kazne pa je primjenom odredbe članka 3. stavka 2. PZ sud po službenoj dužnosti, prema okrivljeniku primijenio blaži zakon za počinitelja.

7. Nadalje je odredbom članka 172. stavak 2. točka 5. Zakona o mirovinskom osiguranju određeno da će se poslodavac odnosno obveznik doprinosa kaznit za prekršaj novčanom kaznom u svoti od 5.000,00 do 50.000,00 kuna, (točka 5.) ako ne prijavi ili odjavi osiguranje ili promjenu tijekom osiguranja ili to učini nakon isteka propisanog roka (članak 112. stavak 1. točke 2., 3. i 5.). Kako je i kod ovoga zakona u međuvremenu došlo do novela (Narodne novine broj 119/22) te su sada propisane novčane kazne u rasponu od 660,00 do 6.630,00 eur to se i ovdje sud vodio odredbom članka 3. stavka 2. PZ.

8. Članak 150. stavak 1. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju propisuje da će se novčanom kaznom u iznosu od 70.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit za prekršaj pravna osoba koja Zavodu u propisanom roku ne dostavi prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje (članak 120. stavak 3.). Stavak 3. istoga članka propisuje i novčanu kaznu u iznosu od 8.000,00 do 15.000,00 kuna za odgovornu osobu u pravnoj osobi i fizičku osobu za prekršaj iz stavaka 1. i 2. ovoga članka. Sud je uzeo u obzir novele Zakona broj Narodne novine br. 33/2023 i institut primjene povoljnijeg prava za počinitelja u smislu odredbe članka 3. stavka 2. PZ.

7. Odabirući mjeru kazne sud je imao u vidu stupanj krivnje, opasnost djela, pobude iz kojih je prekršaj počinjen, ranije ponašanje počinitelja, ponašanje nakon počinjenog prekršaja te ukupnost društvenih i osobnih uzroka koji su pridonijeli počinjenju prekršaja, kao i imovinsko stanje okrivljenika te svrhu kažnjavanja, a to je da se izrazi društveni prijekor zbog počinjenog prekršaja, utječe na počinitelja i sve ostale da ubuduće ne čine prekršaje, utječe na svijest počinitelja o povredi javnog poretka, društvene discipline i drugih društvenih vrijednosti te pravednosti kažnjavanja.

1. Tako je sud pri odabiru mjere kazne u smislu odredbe članka 36. PZ-a imao u vidu činjenicu da okrivljenik ranije nije osuđivan za istovjetno djelo ili djela iz domene gospodarstva. Drugih posebno olakotnih ili otegotnih okolnosti ovaj sud nije pronašao. Prema okrivljeniku u odnosu na svako djelo za koje je optužen primijenjen je institut ublažavanja kazne, smatrajući i da će se tako ublaženim novčanim kaznama preventivno pozitivno djelovati na okrivljenika, prvenstveno da ga se odvrati od daljnjeg ovakova protupravna ponašanja.

2. Uz navedeno okrivljenik ima mogućnost platiti dvije trećine izrečene novčane kazne u roku određenom ovom presudom čime će se smatrati da je novčana kazna u cijelosti plaćena.

8. Odluka o troškovima postupka donesena je primjereno dužini i složenosti trajanja prekršajnog postupka te imovini/imovnom stanju okrivljenika, sve temeljem odredbe članka 139. stavka 3. u svezi s odredbom članka 138. stavka 2. točke 3. PZ.

9. Slijedom navedenog valjalo je odlučiti kao u izreci presude i rješenja.

U Crikvenici 10. ožujka 2025.

Zapisničar

Sudac

Melita Mrakovčić

Gordana Vulić Pavlović

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU

Protiv presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 (osam) dana od dana dostave prijepisa presude u dovoljnom broju primjeraka za prvostupanjski i drugostupanjski sud.

DNA:

- ovlašteni tužitelj;

- okrivljenik

- branitelju okrivljenika