Republika Hrvatska

Općinski sud u Varaždinu

Varaždin, Braće Radić 2

Poslovni broj: K-321/2021-55

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Varaždinu, po sucu Zvonimiru Biškupu, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničarke Marine Martan, u kaznenom predmetu protiv okrivljene SK, zbog kaznenog djela čl. 279. st. 1. u vezi sa čl. 52. Kaznenog zakona (Narodne novine, broj: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15 – ispravak, 101/17, 118/18), u povodu optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Varaždinu broj: KO-DO- 312/2021-1 od 23. srpnja 2021., izmijenjene podneskom broj: KO-DO-312/2021-15 od 18. veljače 2025., nakon javne rasprave održane 5. ožujka 2025. u prisutnosti predstavnika Općinskog državnog odvjetništva u Varaždinu PK, okrivljene SK, braniteljice Željke Mance, odvjetnice u [adresa], i zamjenice opunomoćenice oštećenice EK, odvjetničke vježbenice u Odvjetničkom društvu Mihalić & Pikija d.o.o. u Zagrebu, 10. ožujka 2025. objavio je i

p r e s u d i o  j e

I. Na temelju odredbe čl. 544. st. 1. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine, broj: 152/08, 76/09, 80/11, 121/11 - pročišćeni tekst, 91/12 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 130/20 - Odluka i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske, 80/22 i 36/24 – u daljnjem tekstu: ZKP/08), stavlja se izvan snage kazneni nalog sadržan u presudi Općinskog suda u Varaždinu broj: K-321/2021-2 od 29. srpnja 2021.

II. Na temelju odredbe čl. 453. toč. 3. ZKP/08,

okrivljena OK, OIB: [osobni identifikacijski broj], kćerka S i ĐK, rođ. P, rođena **.**.1991. u [adresa], SR Njemačka, s prijavljenim prebivalištem u [adresa], 76359 E, pismena, SSS, komercijalist, zaposlena u inozemstvu, s mjesečnim primanjima od 1.200,20 eura, vlasnica obiteljske kuće u [adresa], ne posjeduje pokretnu imovinu, udana, majka dvoje maloljetne djece u dobi od 8 i 5 godina, državljanka Republike Hrvatske, ne vodi se drugi kazneni postupak, neosuđivana

o s l o b a đ a  s e  o p t u ž b e

da bi

u razdoblju od 1. lipnja 2012. do 30. lipnja 2014. u Žigrovcu, V. Nazora 16, kao odgovorna osoba društva Šarčević d.o.o., zaposlenici CK (ranije ČK), na isplatnim listama za obračun plaća neistinito navela kako je od plaće CK (ranije ČK) svaki mjesec ustezano 1.304,16 kuna na ime otplate kredita broj 2402006-1031262160/50404607-5103535129 sklopljenog u Erste&Steiermarkische Bank d.d. od 26. travnja 2007., što međutim nije bio slučaj tj. nisu uplaćivane rate kredita u mjesečnim obrocima od 1.304,16 kuna za razdoblje od lipnja do prosinca 2012. te u razdoblju od veljače do lipnja 2014. u mjesečnim obrocima od 802,78 kuna, u sveukupnom iznos od 13.143,02 kuna, a također ni u razdoblju od siječnja 2013. do siječnja 2014. u ukupnom iznosu od 10.181,42 kune, dok su isplatne liste bile nepravilno sastavljene, bez ovjere potpisa i pečata poslodavca i navedenog datuma za isplatu plaće te nisu bile potpisane od strane zaposlenice CK (ranije ČK), pri čemu je u poslovnoj dokumentaciji društva neistinito prikazala da je iznos od 13.143,02 kune proslijeđen navedenoj banci,

dakle, kao odgovorna osoba u poslovnu ispravu unijela neistinite podatke,

pa da bi time počinila kazneno djelo krivotvorenja – krivotvorenjem službene ili poslovne isprave u produljenom trajanju – opisano po čl. 279. st. 1. Kaznenog zakona (Narodne novine, broj: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15 – ispravak, 101/17, 118/18 – u daljnjem tekstu: KZ/11), a kažnjivo po čl. 279. st. 1. KZ/11, sve uz primjenu čl. 52. KZ/11.

III. Na temelju odredbe čl. 158. st. 3. ZKP/08 oštećena CK upućuje se da imovinskopravni zahtjev može ostvarivati u parnici.

IV. Na temelju odredbe čl. 149. st. 1. ZKP/08, troškovi kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. toč. 1. do 5. ZKP/08, kao i nužni izdaci okrivljenice te nagrada i nužni izdaci braniteljice padaju na teret proračunskih sredstava.

Obrazloženje

1. Općinsko državno odvjetništvo u Varaždinu (u daljnjem tekstu: ODO u Varaždinu) podnijelo je ovome sudu protiv okrivljenice optužnicu broj: KO-DO-312/2021-1 od 23. srpnja 2021., zbog kaznenog djela krivotvorenja – krivotvorenjem službene ili poslovne isprave u produljenom trajanju iz čl. 279. st. 1. KZ/11 u vezi sa čl. 52. KZ/11, te kaznenog djela protiv radnih odnosa i socijalnog osiguranja – neisplatom plaće u produljenom trajanju iz čl. 132. st. 1. u vezi sa čl. 52. KZ/11.

1.1. Rješenjem ovog suda broj: K-321/2021-42 od 30. prosinca 2024. obustavljen je kazneni postupak protiv okrivljenice zbog kaznenog djela iz čl. 132. st. 1. u vezi sa čl. 52. KZ/11, nakon čega je ODO u Varaždinu podneskom broj: KO-DO-312/2021-15 od 18. veljače 2025., izmijenilo činjenični i pravni opis te pravnu kvalifikaciju optužnice u odnosu na kazneno djelo iz čl. 279. st. 1. u vezi sa čl. 52. KZ/11.

2. Očitujući se na optužbu, okrivljenica je izjavila da se ne smatra krivom za kazneno djelo za koje se tereti, kao i da se protivi imovinskopravnom zahtjevu.

2.1. S obzirom na takvo očitovanje, ispitana je na kraju dokaznog postupka.

3. Tijekom dokaznog postupka pročitani su, uz suglasnost stranaka, obračunski listići za plaću TD „Šarčević“ d.o.o. za ČK, dopis stečajne upraviteljice mr. SKU, dipl.iur. od 24. listopada 2016., dokumentacija Erste&Steiermarkische bank d.d. od 2. listopada 2012., 13. studenog 2012. i 11. prosinca 2012., pregled prometa po partiji kredita broj 5103535129 za razdoblje od 27. travnja 2007. do 31. svibnja 2016., ugovor o radu na neodređeno vrijeme od 1. rujna 2011., izjava – obična zadužnica CK (ranije ČK) od 26. travnja 2007., povijesni izvadak iz sudskog registra za TD „Šarčević“ d.o.o., rješenje Trgovačkog suda u Varaždinu broj Tt-11/647-2 i Podaci za upis u glavnu knjigu sudskog registra Trgovačkog suda u Varaždinu broj Tt-11/647-2 od 21. travnja 2021., podaci za upis u glavnu knjigu sudskog registra Trgovačkog suda u Varaždinu broj Tt-16/6189-2 od 29. prosinca 2016., ugovor o kreditu broj 2402006-1031262160, e-mail korespondencija između žrtve CK (ranije ČK) i okrivljene, ispis bilance i računa dobiti i gubitka za 2011. FINA-e za TD „Šarčević“ d.o.o., dodatni podaci uz bilancu i račun dobiti i gubitka za 2011. FINA-e za TD „Šarčević“ d.o.o., bilješke uz financijske izvještaje TD „Šarčević“ d.o.o., ispis bilance i računa dobiti i gubitka za 2012. FINA-e za TD „Šarčević“ d.o.o., dodatni podaci uz bilancu i račun dobiti i gubitka za 2012. FINA-e za TD „Šarčević“ d.o.o., bilješke uz financijske izvještaje TD „Šarčević“ d.o.o., ispis bilance i računa dobiti i gubitka za 2013. FINA-e za TD „Šarčević“ d.o.o., dodatni podaci uz bilancu i račun dobiti i gubitka za 2013. FINA-e za TD „Šarčević“ d.o.o., bilješke uz financijske izvještaje TD „Šarčević“ d.o.o., ispis bilance i računa dobiti i gubitka za 2014. FINA-e za TD „Šarčević“ d.o.o., dodatni podaci uz bilancu i račun dobiti i gubitka za 2013. FINA-e za TD „Šarčević“ d.o.o., bilješke uz financijske izvještaje TD „Šarčević“ d.o.o., očevidnici o danima insolventnosti za TD „Šarčević“ d.o.o. u stečaju, očevidnici o redoslijedu plaćanja za TD „Šarčević“ d.o.o. u stečaju, podaci iz jedinstvenog registra računa za TD „Šarčević“ d.o.o. u stečaju, promet po multivalutnom računu Zagrebačke banke d.d. za TD „Šarčević“ d.o.o., dokumentacija Porezne uprave, Područnog ureda Varaždin, Ispostave Varaždin broj Klasa: 410- 01/2021-001/162, Urbroj: 513-07-05-01/2021-2 od 06. svibnja 2021., nalaz i mišljenje stalne sudske vještakinje za računovodstvo i financije Vlatke Bratić, mag. oec. od 31. svibnja 2021., uz suglasnost pročitani su iskazi svjedokinja DK, SKU, TK te vještakinje Vlatke Bratić sa zapisnika od 10. listopada 2022., iskaz svjedokinje CK sa zapisnika od 6. svibnja 2019. te s rasprava 10. listopada 2022. i 3. rujna 2024., pročitani su izvatci iz prekršajne i kaznene evidencije za okrivljenicu, a na kraju dokaznog postupka ispitana je okrivljenica, kojom prilikom je uz suglasnost stranaka reproducirana snimka njezina prvog ispitivanja od 28. lipnja 2021. te je pročitan zapisnik o njezinu ispitivanju od istog dana, kao i obrana okrivljenice s rasprave od 21. prosinca 2023. Stranke su na kraju dokaznog postupka izjavile da ne stavljaju daljnje dokazne prijedloge te da nemaju primjedbe na provedeni dokazni postupak.

4. Okrivljenica je u svojoj obrani na kraju dokaznog postupka navela da u ostaje kod ranijih obrana koje je iznijela prilikom prvog ispitivanja i na raspravi 21. prosinca 2023., kojima da nema ništa za dodati.

4.1. U obrani na raspravi 21. prosinca 2023. okrivljenica je u bitnome navela da je 2004. sa svojim roditeljima došla živjeti u [adresa] kada je navršila 18 godina te je postala direktorica pravne osobe Šarčević i počela voditi trgovinu i kafić koji su poslovali u sastavu navedene pravne osobe. Nakon par mjeseci počela se vraćati u Njemačku te je dio vremena bila u Njemačkoj, a dio u Hrvatskoj. Od svoje bliske prijateljice saznala je da njezina sestra CK, ranije ČK, traži posao i stan te je istoj ponudila posao, ona ga je prihvatila i započela stanovati u vikendici koja je vlasništvo oca okrivljenice na Varaždin bregu. CK bila je poslovođa u ugostiteljskom objektu koji je poslovao u sklopu pravne osobe, usmeno su dogovorile da će joj pomagati u vođenju posla, papira i slično vezano za ugostiteljski objekt, osobito što je tek bila navršila 18 godina i nije imala iskustva u tim poslovima. Kada bi dobili neko pismeno od Porezne uprave ili nekog drugog tijela, ako ne bi razumjela koju riječ oštećenica joj je to objasnila, smjela je uz dozvolu otvarati poštu, nosila je račune te druge papire u knjigovodstveni servis koji je bio angažiran, odlazila po robu i slično. CK i ona su i privatno bile bliske te joj je okrivljenica moguće nakon godinu dana kada je otišla živjeti u [adresa] ponudila da dođe raditi i živjeti u [adresa] što je ista prihvatila i došla. Što se tiče isplata plaća, navela je da je CK primala plaću, moguće da je od kada se zaposlila plaću primala na svoj račun, a kako je račun firme kasnije bio blokiran, plaću je primala na ruke. Kada je okrivljenica bila u Hrvatskoj, tada joj je isplatila plaću na ruke, a ista joj je potpisala pismeno koje su isprintale, a kada je okrivljenica bila u inozemstvu, tada si je CK sama isplaćivala plaću. To što je ista potpisivala nije se radilo o obrascu obračuna plaća, nego o potvrdi koju su sačinile, a obračun plaće joj je trebao uručivati knjigovodstveni servis, time da joj ista nije rekla da li joj uručuje obračune plaća niti pak je okrivljenica bilo nju bilo u knjigovodstvenom servisu to pitala. Knjigovodstveni servis bio je za knjigovodstveno financijske poslove angažiran još ranije od strane njezina oca koji je bio direktor firme, a ona je samo nastavila suradnju sa istim. Nema saznanja kad je došlo do blokade računa pravne osobe, a kada je račun bio blokiran ona je sve plaćala u gotovini jer nije znala da to ne smije činiti te se oslonila na CK i na gospođu DK koja je bila vlasnica knjigovodstvenog servisa. Vezano za dugove odnosno kredit CK navela je da ima nekakva površna saznanja da je imala nekakav dug i kredit, koji kredit je isplatila, a da li je kasnije nekakav drugi kredit podizala nije joj poznato, njoj osobno nije dala dokumentaciju iz koje bi proizlazilo da bi joj se od plaće na ime otplate kredita trebao ustezati kakav iznos, moguće da je dokumentaciju predala u knjigovodstveni biro, a kada joj je ona isplaćivala plaću na ruke, tada joj je isplaćivala cijelu plaću, time da se ne sjeća koliko je njezina plaća iznosila. CK joj se nikad nije žalila da ne bi dobila isplaćenu plaću, pa tako niti kada je na njezin poziv došla raditi u Njemačku u firmu oca okrivljenice. Nije joj poznato što sve isplatna lista treba sadržavati. S oštećenicom nikad nije razgovarala da bi banka od nje potraživala nekakva neplaćena sredstva, a moguće da je pravna osoba bila u blokadi od 21. svibnja 2012. do 23. listopada 2015., firma je u tom razdoblju poslovala gotovinom. Sva pitanja vezano za porez rješavala je gospođa DK, a kada joj je predočeno da je ta izvješća trebala potpisati odgovorna osoba pravne osobe, navela je da kada bi dolazila kod gospođe DK, ista joj je znala dati neku dokumentaciju i reći da je to potrebno potpisati, što je ona činila i potpisivala, a ista je dalje nastavila rješavati što je trebalo. Kada je okrivljenici nadalje predočeno da je svjedokinja DK izjavila da kada se CK plaća isplaćivala na račun odnosno preko računa, da je ona popunjavala virmane i da je virmane predala okrivljenici radi odlaska s istima u banku i plaćanja, navela je da je u uredu koji se nalazio u sklopu ugostiteljskog objekta imala popisane bjanko virmane, a tako potpisane virmane je znala dati i gospođi DK, te joj ona nikad nije dala popunjene virmane, a da bi ih okrivljenica išla plaćati bilo u banku bilo u FINA-u, misli da je to DK radila putem FINA-e.

4.2. Prilikom prvog ispitivanja okrivljenica se branila šutnjom.

5. U ovom postupku nije bilo sporno da je oštećena CK (ranije ČK) bila zaposlena u trgovačkom društvu Šarčević d.o.o., među ostalim i u inkriminiranom razdoblju od 1. lipnja 2012. do 30. lipnja 2014., kao ni da je okrivljena OK u tom razdoblju bila direktorica te pravne osobe. Sporno je, s druge strane, bilo je li okrivljenica kao odgovorna osoba u poslovnu ispravu unijela neistinite podatke tako što bi na isplatnim listama za obračun plaća neistinito navela da je od plaće oštećenice ustezan određeni iznos na ime otplate kredita odnosno da bi u poslovnoj dokumentaciji društva neistinito prikazala da je iznos od 13.143,02 kune proslijeđen navedenoj banci.

6. Analizom i ocjenom provedenih dokaza u odnosu na sporne okolnosti, svakog pojedinačno i u vezi s ostalim dokazima, sukladno odredbi čl. 450. st. 2. ZKP/08, ovaj sud zaključuje da nije dokazano da bi okrivljenica počinio kazneno djelo za koje je optužena.

7. Iz nalaza i mišljenja stalne sudske vještakinje za računovodstvo i financije Vlatke Bratić, mag. oec. od 31. svibnja 2021., proizlazi da u razdoblju od lipnja do prosinca 2012. te od veljače do lipnja 2014. obustavljeni iznosi od ukupno 13.143,02 kune nisu proslijeđeni na račun Erste banke za korisnicu kredita CK (ranije ČK), iako su isti iskazani u poslovnim knjigama društva Šarčević d.o.o. kao isplaćeni, a također da za razdoblje od siječnja 2013. do siječnja 2014. na isplatnim listama nije izvršena obustava plaće s osnove istog kredita u ukupnom iznosu od 10.181,42 kune. Trgovačko društvo okrivljene nastavilo je poslovati, iako je žiro račun bio neprekidno blokiran od 21. svibnja 2012. pa do otvaranja stečaja 22. listopada 2015., pri čemu je iznos gotovine naplaćen mimo računa bio preko 1.000.000,00 kuna, od čega je oko 200.000,00 kuna korišteno za isplatu neto plaća, slijedom čega vještakinja zaključuje da je okrivljenica iz nepoložene gotovine bila u mogućnosti podmiriti preuzete obveze. Ujedno, smatra da isplatne liste za oštećenicu tijekom razdoblja od 1. rujna 2011. do 30. lipnja 2014. nisu sastavljene sukladno važećim pravnim popisima, budući da nisu ovjerene potpisom i pečatom poslodavca, kao ni potpisom zaposlenika, a također da ne sadrže datum određen za isplatu plaće na za to predviđenom mjestu.

7.1. Iz iskaza vještakinje Vlatke Bratić s rasprave 10. listopada 2022., proizlazi da joj je dokumentaciju na temelju koje je obavljala vještačenje dostavila stečajna upraviteljica SKU. Nije joj poznato na koji način se koja dokumentacija, a posebno isplatne liste za inkriminirano razdoblje za oštećenicu, pojavila u spisu, time da, što se tiče isplatnih lista, ona iz istih nije mogla zaključiti da li se radi o originalu ili kopijama, iste su isprintane iz programa za obračun plaća te bi se jedino moglo zaključiti i utvrditi da bi se radilo o originalu kada bi te liste bile ovjerene pečatom i potpisane od strane odgovorne osobe, što u korektnom slučaju nijedna od isplatnih lista nije sadržavala, niti datum kada bi plaća trebala biti isplaćena, pa je u tom smislu navela da isplatne liste nisu bile sastavljene u skladu s zakonskim odredbama. Nakon što je otvoren stečajni postupak direktor pravne osobe više nije mogao potpisivati poslovnu dokumentaciju, pa tako niti isplatne liste, a u konkretnom slučaju nije joj poznato jesu li su isplatne liste koje su joj bile dostavljene bile isprintane u vrijeme poslovnog događaja, dakle, prije otvaranje stečaja ili pak nakon otvaranja stečaja, time da je iz isplatnih lista je vidljivo da su isprintane iz programa za obračun plaća nakon otvaranja stečajnog postupka, slijedom čega nisu ni mogle biti potpisane po odgovornoj osobi. Te isplatne liste ona je zatekla u spisu, dakle, nisu joj bile dostavljene od strane stečajne upraviteljice koja joj je dostavila drugu dokumentaciju.

8. Oštećena CK (ranije ČK) u svojem je iskazu na raspravi 3. rujna 2024. ostala kod iskaza kojeg je dala na raspravi 10. listopada 2022., a na pitanje, s obzirom da je okrivljenica izjavila da joj oštećena nije predala nikakvu dokumentaciju iz koje bi bilo razvidno da bi se od njezine plaće ustezali kakvi iznosi i uplaćivali za nju, navela je da to nije točno, da je već prilikom prvog susreta sa okrivljenom kada su razgovarale o mogućnosti da počinje raditi kod nje, zapravo postavila i inzistirala na tri uvjeta, a to je da joj se osigura smještaj uz adekvatnu naknadu, da joj se od plaće usteže za kredit te da na poslu ne mora nositi haljine-suknje, na što je okrivljenica pristala. U banci je ona prijavila promjenu poslodavca te ima saznanja da je banka poslala dokumentaciju novom poslodavcu, odnosno okrivljenoj, a okrivljenica joj je rekla da je istu primila, a poznato joj je i da je okrivljena primala i opomene od banke kada ne bi platila ratu kredita te su njih dvije i razgovarale o dugovanju koja okrivljenica ima prema njoj, ista joj se u više navrata obvezivala da će dugovanja podmiriti, a nakon što je dobila odgovor, kada se okrivljena više nije sjećala nikakvog dugovanja, dobila je tzv. "amneziju", tada se oštećenica obratila svojoj opunomoćenici. Radilo se o dugovanju koje je okrivljenica bila dužna platiti na ime otplate njezina kredita, a koje rate kredita nije platila banci, iako su iste ustegnute od plaće. Od početka su se rate njezina kredita od plaće uredno ustezale i plaćale Erste banci, a nakon toga okrivljenica jedan mjesec nije platila ratu, potom je sljedeća dva mjeseca otplaćivala upravo jednu ratu koju nije pravovremeno uplatila, a potom je još dolazilo do redovitih uplata, ali i do zakašnjenja sa uplatama, da bi u jednom trenutku se jednostavno prestale uplaćivati rate kredita, a iste su istovremeno bile ustezane od njezine plaće. Do neredovitih uplata rata kredita došlo je prije nego što je firma zapala u blokadu i prije nego što je počela dobivati plaću u gotovini na ruke. Koliko se sjeća, okrivljena nije trebala odlaziti u Erste banku, ali je oštećenica trebala potpisati suglasnost kada je podizala kredit da je suglasna da joj se od plaće usteže rate kredita, kao i kada je banku obavijestila o promjeni poslodavca, da je banka suglasnost ili izjavu poslala okrivljenoj kao poslodavcu, da će joj se od plaće ustezati rata kredita i takvu suglasnost odnosno izjavu, vratiti banci. Kada je okrivljena otišla za stalno u Njemačku, njezina majka joj je isplaćivala plaću na ruke, a ona je potpisivala papire na kojima je pisao iznos koji joj je tog časa isplatila, budući da se plaća vrlo rijetko isplaćivala u cijelosti, već u više navrata, primjerice na papiru bi pisalo da joj je određenog dana dala na ime plaće platila iznos od 500,00 kuna. Nema saznanja je li majka okrivljene imala kakvu funkciju u pravnoj osobi, niti tko je sve u pravnoj osobi bio zaposlen, ali zna da su se nakon što je okrivljena otišla u inozemstvo njezina majka i brat O više angažirali u firmi. Nikakvu poštu od banke nije primala na adresu vikendice u kojoj je stanovala, a prva saznanja da postoji dug o neplaćenom kreditu dobila je iz pismena koje je vidjela u uredu ugostiteljskog objekta u kojem je radila, radilo se o opomeni koje je Erste banka poslala njezinu poslodavcu. Banka je eventualnu obavijest mogla poslati na adresu njezine obitelji gdje je bila prijavljena u Biljevcu, te se sjeća da je na tu adresu dobila obavijest o dugovanju koje je imala prema fakultetu, što je riješila, dok vezano za dugovanja s osnova neredovitog plaćanja kredita niti na tu adresu nije dobila. Kada joj je predočen dio iskaza svjedokinje DK u dijelu u kojem je navela da kada su se plaće isplaćivale putem računa, da se od plaće ovdje oštećene redovito ustezala rata kredita i uplaćivala Erste banci, te da je ona čula, nakon što su se plaće počele isplaćivati u gotovini da je oštećenica rekla okrivljenoj da će dalje ona preuzeti otplatu svojega kredita, a da joj se plaća isplati u cijelosti na ruke, navela je da svjedokinja DK to nije mogla čuti, budući da se takav razgovor između okrivljene i nje nikada nije vodio.

8.1. Iz iskaza CK s rasprave 10. listopada 2022. proizlazi da ostaje kod svojeg iskaza od 6. svibnja 2019. te dodaje da je kao zaposlenica pravne osobe primala i poštu pa je tako i primila, odnosno preuzela za firmu Šarčević i dvije predmetne opomene koje su bile upućene od strane Erste banke, u vezi kojih je komunicirala s okrivljenom, pitala je da li je platila, odnosno da li će platiti rate kredita kako se to obvezala i samoj banci, te joj za taj iznos i isplaćivala bilo na račun bilo na ruke umanjenu plaću, a ista bi joj rekla, ako bi to bilo krajem mjeseca, da primjerice to ovaj mjesec nije učinila, ali da će naredni mjesec i znalo se dogoditi da bi potom primjerice naredni mjesec čak bile uplaćene dvije rate, a kada se ponovno ne bi uplaćivalo ništa. U jednom navratu nosila je dokumentaciju u knjigovodstveni biro DK, zajedno s majkom okrivljene, dok sama nije nikad nosila nikakvu dokumentaciju, pa tako niti nikakvu financijsku dokumentaciju. Okrivljenica je prestala uplaćivati rate njezina kredita Erste banci još u vrijeme kada je razliku plaće primala na tekući račun, a u razdoblju kada je plaću počela primati isključivo na ruke i više ništa nije sjedalo na račun, tada je na ruke primila plaću umanjenu za iznos rate kredita, i očekivala je da se bez obzira na takav način isplaćivanja plaće u gotovini, rate kredita i dalje uplaćuju. Moguće od siječnja ili veljače 2014. pa narednih četiri ili pet mjeseci, na ruke je primila kompletnu plaću, dakle, plaću koja nije bila umanjena za ratu kredita prema Erste banci, a to je bilo u vrijeme kada je okrivljena ili odlazila ili već bila otišla u Njemačku. U tom je razdoblju ona osobno na šalteru Erste banke svakog mjeseca uplatila ponekad punu ratu kredita, ponekad dio rate kredita, a tim prilikama bila je upoznata da je u zaostatku s podmirenjem rata kredita, dakle da sve rate nisu bile uplaćene na vrijeme. Neke isplatne liste ona je potpisala, radilo se o isplatnim listama za više mjeseci, potpisala ih je retroaktivno te je taj potpisani primjerak uzela okrivljena, a jedan primjerak je tada za sve mjesece unatrag i ona primila. Navedene liste koje je retroaktivno potpisala ne može priložiti u spis budući da ih prilikom selidbe iz Hrvatske za Njemačku nije zadržala i nije se u odnosu na tu dokumentaciju baš odgovorno ponašala niti očekivala da će joj trebati.

8.2. U iskazu od **.**.2019. CK opisala je zasnivanje radnog odnosa u trgovačkom društvu Šarčević d.o.o. gdje je na temelju ugovora o radu na neodređeno vrijeme u razdoblju od 1. rujna 2011. do 30. lipnja 2014. radila kao konobarica, dok je direktorica tog društva bila okrivljena OK. Dogovor je bio da se od neto plaće od oko 4.000,00 kuna odmah oduzima 500,00 kuna za stanarinu, a preostali iznos se uplaćivao na tekući račun, pri čemu jedan manji dio u gotovini na ruke, a također je bilo dogovoreno da se uplatom na tekući račun podmiruje kredit prema Erste banci u iznosu od 1.304,16 kuna. Isplatne liste nisu joj uredno dostavljane, no to joj nije bilo ni važno, budući da je imala stalni posao i primala redovna mjesečna primanja. Naknadno je utvrdila da prema banci nisu uplaćivani mjesečni iznosi kredita, iako je na isplatnim listama to bilo navedeno, sve dok u razdoblju od srpnja 2013. do svibnja 2014. okrivljenica nije prestala uplaćivati plaću na tekući račun, već joj je samo davala novac na ruke i to u djelomičnom iznosu, ovisno od ostvarenog prometa, no o tome ne posjeduje dokumentaciju. Početkom 2014. otišla je raditi u SR Njemačku, gdje se zaposlila u firmi u vlasništvu oca i brata okrivljenice. U međuvremenu je od Erste banke obaviještena da ukupni dug s osnova neisplaćenih rata kredita iznosi 36.126,44 kuna.

9. Svjedokinja DK u svojem iskazu navela je da je ona vlasnica knjigovodstvenog servisa te je obavljala knjigovodstveno računovodstvene poslove za TD Šarčević d.o.o., direktorica kojeg je bila okrivljena OK, te poslove obavljala je do dana otvaranja stečajnog postupka, a unatrag moguće 9 godina, dakle, u svakom slučaju i u razdoblju od 2012. do 2014. Između ostalih poslova, izrađivala je i obračune plaća za zaposlenike pravne osobe. Potrebnu dokumentaciju, i to ulazne račune i podatke o prometu, dostavljali su joj na mjesečnoj bazi ili direktorica OK osobno ili njezina majka, a negdje moguće već od 2011., 2012., kada su se počele javljati poteškoće u pravnoj osobi i kada je OK zbog istih znala po nekoliko mjeseci otići raditi u Njemačku, tu dokumentaciju je dostavljala i ČK. Što se tiče obračuna plaća, ona je u svojem uredu posjedovala ugovore o radu zaposlenika, znala je na koje iznose su isti prijavljeni, a mjesečno su joj se dostavljali evidencija o njihovoj prisutnosti na radu, te je ona prijavljivala i odjavljivala zaposlenike društvo, izrađivala i isplatne liste te kada je društvo normalno financijski poslovalo izradila je i virmane i putem banke uplatila kako doprinose tako i plaće, a kada je pravna osoba zapala u teškoće, tada je izradila isplatne liste i virmane te iste predala bilo ĆK ili njezinoj majci ili ČK, koje su, pretpostavlja, poreze i doprinose plaćale u pošti ili banci, a plaće su se, koliko joj je poznato, u to vrijeme isplaćivale u gotovini na ruke zaposlenicima. Sjeća se da su si ČK i ĆK u to vrijeme bile jako dobre, najbolje prijateljice, čak je neko vrijeme bilo govora da postoji mogućnost da ČK preuzme voditi firmu Šarčević ako bi ĆK trajno ostala u Njemačkoj. Financijske poteškoće započele su 2011., 2012., došlo je do velikog pada prometa, firma je imala velike troškove režija. Sjeća se da se od plaće ČK ustezala rata kredita te su se te rate redovito ustezale svakog mjeseca, kada su se plaće isplaćivale na tekuće račune zaposlenika, a kada je došlo do toga da su se plaće isplaćivale na ruke zaposlenicima, tada je osobno čula da je ĆK rekla da će ona riješiti te rate kredita, a da joj se cijela neto plaća bez ustege isplati na ruke. Ne sjeća se da bi od Erste banke na društvo Šarčević došle kakve opomene radi neplaćanja rata kredita za ČK budući da se pošta preuzimala u firmi i njoj takva pošta nije bila dostavljena. Kada je ona predala svakog mjeseca isplatne liste i virmane, isplatne liste potpisane po zaposlenicima nisu joj se vraćale, tako da ne zna jesu li iste bile uručene radnicima. Na traženje stečajne upraviteljice SKU dostavila joj je isplatne liste, završni račun i prijavu poreza na dobit, a radilo se o isplatnim listama koje je ona isprintala iz programa, dakle, iste nisu bile ovjerene pečatom pravne osobe niti potpisane po odgovornoj osobi. Kada joj je predočeno da je na isplatnoj listi za rujan mjesec 2011. i za razdoblje od lipnja do prosinca 2012. za ČK vidljivo da joj se prilikom isplate plača izvršila ustega rate kredita, iskazala je da je ona u tim navratima i sigurno izradila virmane za plaćanje tih rata kredita, koje je predala bilo ĆK, bilo njezinoj majci ili ČK, time da povratnu informaciju o plaćenim virmanima nije dobila, osim što je primala izvatke iz banke za pravnu osobu.

10. Svjedokinja SKU iskazala je da je ona bila stečajna upraviteljica pravne osobe Šarčević d.o.o., stečajni postupak započeo je 23. listopada 2015., a zaključen je 22. prosinca 2016. Pravna osoba bila je blokirana unatrag minimalno 60 dana, bila je blokirana i duže vrijeme, a što se tiče prijavljenih potraživanja navela je da radnici nisu prijavili svoja potraživanja u stečajnu masu. Njoj knjigovodstveno financijsku dokumentaciju nije nitko dostavio, dok joj je DK **.**.2016. poslala prijave-obrazac MPP-1 za 2012. i 2013. za ČK, time da je u odnosu na predočeni joj dopis od 24. listopada 2016. upućen OU Sanje Mihalić navela da se radi o vjerodostojnom dopisu i navodima u istom, s obzirom da je isti ovjeren i potpisan, dok se priloga tom dopisu, dakle isplatnih lista, u trenutku davanja iskaza ne sjeća.

11. Iz iskaza svjedokinje TK proizlazi da je bila zaposlena u pravnoj osobi Šarčević tijekom 2012., i to u razdoblju od svibnja do rujna 2012. kada je dala otkaz jer nije primila zadnje dvije plaće za kolovoz i rujan, nije bila prijavljena tijelima mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, a u vrijeme kada je radila u pravnoj osobi Šarčević u istoj je bila zaposlena i ČK, time da nema saznanja kako se istoj isplaćivala plaća. Konačno, navela je da nije dobila niti jednu isplatnu listu od strane poslodavca niti je vidjela bi ČK bila predana bilo kakva isplatna lista.

12. Na temelju provedenog dokaznog postupka zaključak je ovog suda da nije dokazano da bi okrivljena OK počinila kazneno djelo krivotvorenja službene ili poslovne isprave iz čl. 279. st. 1. KZ/11, kako joj je stavljeno na teret predmetnom optužnicom.

13. Prema čl. 279. st. 1. KZ/11, kazneno djelo krivotvorenja službene ili poslovne isprave čini službena ili odgovorna osoba koja u službenu ili poslovnu ispravu, knjigu ili spis unese neistinite podatke, ili ne unese kakav važan podatak, ili svojim potpisom, odnosno službenim pečatom ovjeri takvu ispravu, knjigu ili spis s neistinitim sadržajem ili koja svojim potpisom, odnosno službenim pečatom omogući izradbu isprave, knjige ili spisa s neistinitim sadržajem.

14. U ovom slučaju okrivljena OK nedvojbeno je, kao direktorica trgovačkog društva Šarčević d.o.o., bila odgovorna osoba tog društva u inkriminiranom razdoblju. Iz provedenog dokaznog postupka, međutim, ne proizlazi da bi ona u poslovne isprave, odnosno na isplatne liste za obračun plaća, unosila neistinite podatke. Okrivljenica je u to vrijeme u društvu bila u položaju direktora te ne proizlazi da bi ona izrađivala isplatne liste za obračune plaća, već iz provedenog postupka proizlazi da je to društvo angažiralo knjigovodstveni servis koji je za njega obavljao knjigovodstveno računovodstvene poslove, a pritom izrađivao i obračune plaća odnosno isplatne liste. Tako iz iskaza svjedokinje DK proizlazi da je ona vlasnica knjigovodstvenog servisa koji je za TD Šarčević d.o.o. obavljao te poslove, da je ona izrađivala isplatne liste, virmane i putem banke uplaćivala doprinose odnosno plaće kada je društvo financijski uredno poslovalo. Iskaz navedene svjedokinje u tom dijelu ovaj sud prihvaća jer je u skladu s iskazom okrivljenice u pogledu angažmana knjigovodstvenog servisa i povjeravanja istome poslova u vezi izrađivanja isplatnih lista, a nije doveden u sumnju drugim provedenim dokazima, time da potvrda obavljanja tih poslova po knjigovodstvenom servisu proizlazi i iz dopisa stečajne upraviteljice ovog društva mr. SKU od 24. listopada 2016.

14.1. Okrivljenici se izmijenjenom optužnicom stavlja na teret da bi na isplatnim listama za obračun plača neistinito navela da je od plaće CK svaki mjesec ustezan novčani iznos na ime otplate kredita, a što da nije bio slučaj tj. nisu uplaćivane rate kredita, da su isplatne liste bile neistinito sastavljene, pri čemu da je u poslovnoj dokumentaciji društva okrivljenica neistinito prikazala da je određeni iznos proslijeđen banci, pa da je time kao odgovorna osoba u poslovnu ispravu unijela neistinite podatke. Imajući u vidu prethodno navedeno glede obavljanja knjigovodstveno- računovodstvenih poslova i izrade isplatnih lista za TD Šarčević d.o.o., dakle utvrđenje da okrivljenica kao direktorica tog društva nije izrađivala isplatne liste za obračune plaća, ocjena je ovog suda da nije dokazano da bi okrivljenica počinila radnje kaznenog djela kako joj je stavljeno na teret optužnim aktom.

14.2. Iz ranije citirane odredbe čl. 279. st. 1. KZ/11 proizlazi da kazneno djelo krivotvorenja službene ili poslovne isprave iz te odredbe može počiniti službena ili odgovorna osoba tako što u, između ostalog, službenu ili poslovnu ispravu unese neistinite podatke ili ne unese kakav važan podatak, ili pak ako svojim potpisom ovjeri takvu ispravu, ili ako svojim potpisom omogući izradbu isprave s neistinitim sadržajem. Dakle, zakonodavac je predvidio alternativne mogućnosti počinjenja ovog kaznenog djela, između ostalog i ovjeravanjem, od strane službene ili odgovorne osobe, službene ili poslovne isprave s neistinitim sadržajem. Okrivljenici u ovom postupku prvotno podnesenom niti izmijenjenom optužnicom nije stavljeno na teret da bi ovjerila poslovnu ispravu neistinitog sadržaja, niti pak da bi naložila trećoj osobi da u poslovnu ispravu unese takav sadržaj, već da je ona u poslovnu ispravu unijela neistinite podatke neistinito navodeći odnosno prikazujući određene podatke. Budući da je ranije obrazloženo da okrivljenica nije izrađivala isplatne liste za obračune plaća niti vodila knjigovodstveno računovodstvene poslove, ne može joj se s uspjehom staviti na teret da bi ona u poslovnu ispravu unijela neistinite podatke, pri čemu valja ponovno naglasiti da je zakonodavac predvidio različite načine počinjenja ovog kaznenog djela, pa tako i (svjesnim) ovjeravanjem, od strane službene ili odgovorne osobe, službene ili poslovne isprave s neistinitim sadržajem. Sud je vezan za činjenični opis kaznenog djela stavljenog na teret okrivljenici, što posljedično znači da je, kada bi i utvrdio da bi okrivljenica, kao direktorica, svjesno ovjerila poslovnu ispravu neistinitog sadržaja, ne bi mogao proglasiti krivom za kazneno djelo koje tako nije opisano u činjeničnom opisu, dok onako kako je to opisano u izmijenjenoj optužnici, kako je već navedeno, nije dokazano da bi ista počinila kazneno djelo. U tom smislu valja reći da dio činjeničnog opisa, u kojem se okrivljenicu tereti da su isplatne liste bile nepravilno sastavljene, bez ovjere potpisa i pečata poslodavca i navedenog datuma za isplatu plaće te da nisu bile potpisane od strane zaposlenice CK, ne predstavlja unošenje u poslovnu ispravu neistinitih podataka, kako se okrivljenici stavlja na teret pravnim opisom, niti pak se može podvesti pod jedan od zakonom predviđenih načina počinjenja navedenog kaznenog djela.

14.3. Osim navedenog, iz činjeničnog opisa proizlazi da bi okrivljenica "u razdoblju od 1. lipnja 2012. do 30. lipnja 2014. … na isplatnim listama za obračun plaća neistinito navela kako je od plaće CK (ranije ČK) svaki mjesec ustezano 1.304,16 kuna na ime otplate kredita…, što međutim nije bio slučaj tj. nisu uplaćivane rate kredita u mjesečnim obrocima od 1.304,16 kuna…", dok iz nalaza i mišljenja financijske vještakinje proizlazi da za razdoblje od siječnja 2013. do siječnja 2014. na isplatnim listama nije izvršena obustava plaće na ime otplate kredita, već je ukupna neto plaća bez obustave evidentirana kao isplaćena radnici CK. Navedeno utvrđenje vještakinje korespondira sa sadržajem isplatnih lista za navedeno razdoblje, priloženih spisu, iz kojih je, za razliku od preostalog inkriminiranog razdoblja, vidljivo da za potonje navedeno razdoblje od siječnja 2013. do siječnja 2014. nisu vršene obustave plaće na ime otplate kredita. Stoga se – za navedeno razdoblje – okrivljenici i zbog tog razloga neosnovano stavlja na teret neistinito navođenje na isplatnim listama da bi bilo ustezan iznos od 1.304,16 kuna na ime otplate kredita.

15. Ovaj sud prihvaća nalaz i mišljenje financijske vještakinje ocjenjujući ga jasnim, neproturječnim i potpunim. Iskaz svjedokinje SKU sud prihvaća jer se radi o stečajnoj upraviteljici društva koja je iskazivala u okvirima svojih saznanja te njezin iskaz nije ničime doveden u pitanje, dok svjedokinja TK nije iskazivala o činjenicama koje su od odlučnog značaja za kazneno djelo iz čl. 279. st. 1. KZ/11, a u pogledu kaznenog djela neisplate plaće postupak je obustavljen. Što se tiče obrane i iskaza CK, valja ponoviti, s obzirom na ranije iznijete razloge u pogledu radnje koja je okrivljenici stavljena na teret, da i iz obrane okrivljenice proizlazi da kao direktorica trgovačkog društva ona nije unosila neistinite podatke u isplatne liste, te je taj dio njezina iskaza, relevantan u okolnostima ovog slučaja, prihvaćen, dok iz iskaza CK u tom pogledu ne proizlazi tome suprotno. U preostalom dijelu iskazi okrivljenice i CK nisu posebno analizirani jer, s obzirom na sve navedeno, u opisanim okolnostima ovog slučaja, u tom dijelu nisu od odlučnog značaja za odluku.

16. Slijedom svega navedenog, s obzirom na utvrđenje da okrivljena OK nije izrađivala isplatne liste za obračune plaća odnosno u poslovnu ispravu unijela neistinite podatke, na način na koji joj je to stavljeno na teret izmijenjenom optužnicom, zaključuje se da nije nedvojbeno dokazano da bi počinila kazneno djelo stavljeno joj tom optužnicom na teret. Zbog svega naprijed navedenog sud je primjenom odredbe čl. 453. toč. 3. ZKP/08 okrivljenicu oslobodio optužbe da bi počinila kazneno djelo krivotvorenja službene ili poslovne isprave u produljenom trajanju, opisano po čl. 279. st. 1. uz primjenu čl. 52. KZ/11, istovremeno, na temelju odredbe čl. 544. st. 1. ZKP/08, stavivši izvan snage kazneni nalog sadržan u presudi Općinskog suda u Varaždinu broj: K-321/2021-2 od 29. srpnja 2021.

17. Ujedno je, s obzirom na oslobađajuću presudu, na temelju odredbe čl. 158. st. 3. ZKP/08 oštećena CK upućena da imovinskopravni zahtjev može ostvarivati u parnici, a isto tako, na temelju odredbe čl. 149. st. 1. ZKP/08 odlučeno je da troškovi kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. toč. 1. do 5. ZKP/08, kao i nužni izdaci okrivljenice te nagrada i nužni izdaci braniteljice padaju na teret proračunskih sredstava, time da će se o visini tih troškova odlučiti posebnim rješenjem.

U Varaždinu 10. ožujka 2025.

Sudac

Zvonimir Biškup

Uputa o pravu na žalbu:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi ovom sudu u pisanom obliku u dovoljnom broju primjeraka za protivnu stranku te za sud, a o žalbi odlučuje županijski sud.

Dostaviti:

1. ODO u Varaždinu, na broj: KO-DO-312/2021

2. Okrivljena OK, [adresa], E, Đ [adresa]

3. Braniteljica okrivljene Željka Mance, odvjetnica u Varaždinu

4. Oštećena CK, [adresa]

5. Opunomoćenica oštećene Sanja Mihalić, odvjetnica u Varaždinu