REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] M 5

Poslovni broj: Us I-384/2024-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Dubravki Zec, uz sudjelovanje zapisničarke Snježane Vukašinović, u upravnom sporu tužitelja Age of sage d.o.o., OIB: 03907150907, Mali Lošinj, Balvanida 5, kojeg zastupaju opunomoćenici iz Odvjetničkog društva Knežević i partneri j.t.d., odvjetnici u Rijeci, Ribarska 4, protiv tuženika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, OIB: 95093210687, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20, radi izdavanja građevinske dozvole, 10. ožujka 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine KLASA: UP/II-361-03/23-02/530, URBROJ: 531-03-4-23-2 od 22. siječnja 2024.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1. Rješenjem Primorsko-goranske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, Ispostave Mali Lošinj KLASA: UP/I-361-03/22- 01/000100, URBROJ: 2170-03-05/1-23-0014 od 10. listopada 2023. odbijen je zahtjev ovdje tužitelja za izdavanje građevinske dozvole za rekonstrukciju ruševine postojeće građevine stambene namjene – objekt B i rekonstrukciju ruševine postojeće građevine gospodarske namjene – objekt A, 2.b skupine na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] Lošinj.

2. Protiv citiranog rješenja ovdje tužitelj podnio je žalbu koju je tuženik odbio kao neosnovanu rješenjem KLASA: UP/II-361-03/23-02/530, URBROJ: 531-03-4-23- 2 od 22. siječnja 2024.

3. Tužitelj je protiv tuženika pravodobno ovom sudu podnio tužbu kojom osporava zakonitost tuženikove odluke. U tužbi citira odredbu čl. 3. st. 1. 1. toč. 28. Zakona o gradnji te s tim u vezi ističe da rekonstrukcija građevine uključuje i uklanjanje vanjskog dijela građevine, s time da se u ovom projektu nakon izvođenja radova kojima se utječe na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za tu građevinu, vanjski dijelovi građevine (kameni zidovi) vraćaju te objekti zadržavaju gabarite koje su imali i prije rekonstrukcije uz maksimalno poštivanje izgleda nekadašnjih građevina, tj. obnavljanja sada ruševnih građevina. Ako se to ne napravi, građevine će s vremenom potpuno propasti i nestati čime se čini šteta arhitektonskom naslijeđu otoka Lošinja, a kako je to i elaborirano u Konzervatorskom elaboratu. Ovdje se zapravo radi o uobičajenom procesu rekonstrukcije starih ruševnih građevina kojima su zbog proteka vremena potrebna dodatna ojačanja kako bi iste zadovoljavale suvremene temeljne zahtjeve za takve građevine. Uostalom, i samim Konzervatorskim elaboratom je utvrđeno kako slijedi: „Recikliranjem i obradom kamena te vraćanjem na isto mjesto rekonstrukcija će dosljedno oponašati izvornu materijalizaciju i identitet lokacije.“ (str. 30., točka 6., 3. odlomak Konzervatorskog elaborata). Nastavno, tužitelj citira i odredbu čl. 294. st. 1. Prostornog plana uređenja Grad Malog Lošinja (Službene novine Primorsko-goranske županije broj 25/15) koja određuje: „Katastarske čestice koje se nalaze izvan građevinskog područja na kojima su već izgrađene građevine temeljem građevinske dozvole, ili drugog odgovarajućeg akta nadležnog tijela državne vlasti ili ako su izgrađene prije 15. veljače 1968. smatraju se izgrađenim građevnim česticama s postojećom izgradnjom izvan građevinskog područja i mogu se rekonstruirati u postojećim gabaritima. Pri tome nije dozvoljena prenamjena gospodarskih građevina u stambene. …“ U daljnjim odredbama navedenog članka čak se dopušta i dogradnja stambenih i gospodarskih objekata radi osiguravanja nužnih uvjeta za poboljšanje života i rada, s time da se sukladno st. 2. iste odredbe određuje kako se za građevine stambene namjene primjenjuju odredbe kao i za izgradnju unutar izgrađenog dijela građevinskog područja, uz uvjet da se postojeći broj etaža građevine ne može povećavati. Dakle, rekonstrukcija ruševina je dopuštena i izvan građevinskog područja u izvornim gabaritima. Konzervatorskim elaboratom je otklonjena svaka sumnja u namjenu svakog pojedinog objekta na ovoj čestici (k. č. br. [katastarska čestica]), ali i susjednim k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] Lošinj.

4. Dakle, činjenice i pravni temelj su vrlo jednostavni: 1. na predmetnoj k. č. br. [katastarska čestica] (kao i susjednim 9355/3 i 9355/4) postoje ruševine postojećih građevina kojima su vidljivi gabariti (obujam i katnost) koje zauzimaju, pa se, dakle, radi o postojećim građevinama kojima su potrebni građevinski radovi rekonstrukcije; 2. konzervatorskim elaboratom je utvrđena namjena svake pojedine građevine na sve tri čestice; 3. stranka je zatražila izdavanje dozvole za rekonstrukciju, tj. dozvole za izvedbu građevinskih i drugih radova na ruševini postojeće građevine; 4. Zakon o gradnji i Prostorni plan uređenja Grada Malog Lošinja dopuštaju rekonstrukciju ruševina postojeće građevine i na građevinama koje se nalaze izvan građevinskog područja u postojećim gabaritima, gdje Zakon o gradnji definira što znači termin „rekonstrukcija“ i izričito određuje kako se radi i o izvedbi građevinskih i drugih radova na ruševini postojeće građevine te izričito definira da rekonstrukcija obuhvaća i uklanjanje vanjskih dijelova građevine, a u ovom slučaju je ujedno i predviđeno vraćanje tih vanjskih dijelova na prijašnje mjesto; 5. Prostornim planom uređenja Grada Malog Lošinja utvrđeno je kako se mogu vršiti i dogradnje radi osiguravanja nužnih uvjeta za poboljšanje života i rada; 6. Prostornim planom uređenja Grada Malog Lošinja je određeno i kako nužne uvjete neophodne za poboljšanje uvjeta života i rada, između ostalih, predstavlja i rekonstrukcija dotrajalih dijelova građevine uključivo konstrukciju i instalacije, a isto tako i adaptacija i rekonstrukcija potkrovlja, suterena ili drugog prostora unutar postojećeg gabarita građevine u koristan prostor. Stranka je zatražila dozvolu za rekonstrukciju ruševina postojećih objekata poštujući namjenu tih objekata utvrđenu Konzervatorskim elaboratom u gabaritima postojećih objekata sukladno pravilima građevinske struke. Iz prije citiranih propisa jasno je kako su u cijelosti ispunjeni uvjeti za donošenje građevinske dozvole i kako su shvaćanja tuženika i prvostupanjskog tijela nezakonita i neprihvatljiva budući da izravno krše Zakon o gradnji i Prostorni plan uređenja Grada Malog Lošinja, a kako je to prethodno detaljno prikazano i obrazloženo. Konačno, tužitelj ukazuje kako mu je poznato da je prvostupanjsko tijelo već izdavalo građevinske dozvole u istovrsnim slučajevima pa se na ovaj način stranka dovodi u nejednak položaj u odnosu na druge investitore čime se vrši i povreda konvencijskih i ustavnih prava stranke.

5. Slijedom navedenog, predloženo je sudu donošenje presude kojom se poništava rješenje tuženika i prvostupanjsko rješenje te meritorno rješava predmet izdavanjem zatražene građevinske dozvole ili podredno donošenje presude kojom se poništava rješenje tuženika i predmet vraća tuženiku na ponovni postupak. Ujedno je zatražena naknada troškova upravnog spora.

6. Tuženik je u odgovoru na tužbu ostao kod navoda iz osporenog rješenja te predložio tužbeni zahtjev odbiti.

7. U tijeku spora održana je rasprava 7. ožujka 2025. kako bi se sukladno odredbi čl. 6. ZUS-a omogućilo strankama u sporu da usmeno obrazlože svoje navode iz tužbe i odgovora na tužbu. Na navedenu raspravu pristupio je opunomoćenik tužitelja, dok na istu nije pristupio nitko za tuženika koji je uredno pozvan te je rasprava na temelju čl. 89. st. 4. ZUS-a u svezi s čl. 91. st. 3. ZUS-a održana u odsutnosti uredno pozvanog tuženika. Na navedenoj raspravi opunomoćenik tužitelj ustrajao je u cijelosti kod navoda iz tužbe i tužbenog zahtjeva te je istaknuo kako je iz do sada utvrđenih činjenica vidljivo da je prvostupanjsko tijelo dužno izdati građevinsku dozvolu sukladno čl. 110. Zakona o gradnji obzirom da je tužitelj kao investitor ispunio sve uvjete potrebne za izdavanje građevinske dozvole. Radi se o rekonstrukciji ruševine čije dimenzije i gabarite je utvrdio konzervator te je jasno kako se radi o očuvanju kulturne baštine otoka Lošinja i revitalizaciji gospodarstva koje se nalazilo na ovdje predmetnoj i još dvije katastarske čestice. Ustrajao je kod dokaznih prijedloga iz tužbe te nadodao da se može provesti uz građevinsko i konzervatorsko vještačenje kako bi se utvrdili svi potrebni elementi da se sa stručne – građevinske strane radi o rekonstrukciji ruševnih objekata odnosno ruševine.

8. Radi odlučivanja o zakonitosti pobijanog rješenja tuženika, sud je izvršio uvid u dokumentaciju koja prileži spisu upravnog postupka, kao i spisu predmetnog upravnog spora.

9. Sud je odbio u sporu provesti ostale po tužitelju predložene dokaze (građevinskim vještačenjem, saslušanjem projektanta, pribavom spisa od prvostupanjskog tijela o izdanim građevinskim dozvolama temeljem projekata koji su predviđali rekonstrukciju micanjem i vraćanjem vanjskih zidova, posebice ruševnih građevina izvan građevinskog područja) ocijenivši da ti dokazi nisu relevantni za rješavanje ove upravne stvari kraj činjenica koje su u ovom sporu nesporne te činjenica koje su utvrđene uvidom u dokumentaciju koja prileži spisu predmeta upravnog postupka i ovog upravnog spora.

10. Na temelju razmatranja spornih pitanja, sud je zaključio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

11. Sukladno odredbi čl. 3. st. 1. toč. 28. Zakona o gradnji („Narodne novine“ broj: 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19, dalje: ZG) rekonstrukcija građevine je izvedba građevinskih i drugih radova na postojećoj građevini kojima se utječe na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za tu građevinu ili kojima se mijenja usklađenost te građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl.), odnosno izvedba građevinskih i drugih radova na ruševini postojeće građevine.

12. Odredbom čl. 40. st. 1. Pravilnika o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina ("Narodne novine" broj: 118/19, 65/20, dalje: Pravilnik) propisano je da projekt za rekonstrukciju postojeće građevine mora, osim propisanog sadržaja iz čl. 20. do 39. ovog Pravilnika, dodatno sadržavati: podatke o aktu na temelju kojeg je izgrađena odnosno kojim je stekla status zakonito izgrađene građevine, podatke o utvrđenom zatečenom stvarnom izvedenom stanju postojeće građevine i dokaze da će postojeći materijali i građevni proizvodi koji su ugrađeni u dijelove građevine nakon rekonstrukcije zadovoljiti propisane zahtjeve i uvjete, te da je građevina odnosno njezin dio prikladan za rekonstrukciju kao cjelina (u daljnjem tekstu: dokaz o prikladnosti građevine za rekonstrukciju). Stavkom 3. istog članka propisano je da dokaz o prikladnosti građevine za rekonstrukciju mora sadržavati opis tehničkog stanja postojećeg dijela građevine koja se rekonstruira s provjerom razine ispunjavanja temeljenih zahtjeva za građevinu i snimak postojećeg stanja koji mora obuhvatiti cjelokupnu zonu zahvata rekonstrukcije u primjerenom mjerilu iz čl. 33. ovog Pravilnika.

13. U upravnom postupku je utvrđeno uvidom u glavni projekt zajedničke oznake ZDL-GP-AOS-2 iz lipnja 2022., glavnog projektanta MR, dipl.ing.arh., da je istim predviđena rekonstrukcija ruševina postojećih građevina u njihovim izvornim (postojećim) gabaritima koji su evidentirani na snimci iz zraka iz 1953. godine. Pri tome je na stranici 59-60 arhitektonskog projekta (poglavlje 2.2.10 konstrukcija) u bitnome navedeno da konstrukcija iz postojećeg građevinskog materijala — kamena ne može zadovoljiti današnje zahtjeve za mehaničku otpornost i stabilnost te je neophodno pristupiti ojačanju konstrukcije. Stoga su kod objekta A projektirani armiranobetonski trakasti temelji, dubine 60 cm, a konstrukcija zidova je od drvenih križno lameliranih ploča. Kod objekta B projektirana je armirano-betonska temeljna ploča na kojoj se izvode armirano-betonski zidovi podruma, dok je nadzemna konstrukcija od drvenih križno lameliranih ploča. Kod oba objekta postojeći kameni zidovi ruševina rekonstruiraju na način da se kamen iz zidova vadi, privremeno premješta, čisti te se vraća na prvobitno mjesto na fasadi. Iz navedenog tehničkog opisa kao i iz grafičkih prikaza glavnog projekta upravna tijela nedvojbeno zaključuju da se predmetne ruševine u potpunosti uklanjaju i da se na njihovom mjestu grade nove građevine, s novim temeljima i zidovima. Također zaključuju kako iz navedenog proizlazi da postojeći materijali ne zadovoljavaju propisane zahtjeve i uvjete, odnosno da ruševine nisu prikladne za rekonstrukciju kao cjelina („konstrukcija iz postojećeg građevinskog materijala – kamena ne može zadovoljiti današnje zahtjeve za mehaničku otpornost i stabilnost"), a u smislu naprijed citiranih odredaba Pravilnika. Stoga se u konkretnom slučaju niti ne može raditi o rekonstrukciji, bez obzira na planirano recikliranje i korištenje izvornog građevinskog materijala (kamena) pri izvedbi fasade. Naime, rekonstrukcija građevine prema čl. 3. st. 1. toč. 28. ZG-a pretpostavlja izvedbu građevinskih i drugih radova na ruševini postojeće građevine, a koje ruševine, kao takve više ne postoje jer se sukladno glavnom projektu u potpunosti uklanjaju.

14. Budući da mjerodavnim prostornim planom (Prostornim planom uređenja Grada Malog Lošinja (Službene novine Primorsko-goranske županije broj 13/08, 13/12 26/13, 5/14, 42/14, 25/15, 32/15 i 32/16) izvan građevinskog područja nije dozvoljeno građenje nove građevine kakva je predviđena glavnim projektom to upravna tijela zaključuju kako nije bilo mjesta usvajanju zahtjeva tužitelja za izdavanje građevinske dozvole.

15. Nastavno na izneseno, valja reći kako sud u cijelosti prihvaća jasne i argumentirane razloge koje obrazlaže tuženik u pobijanom rješenju, citirane u ovoj odluci, te se stoga tužitelj upućuje na ista radi izbjegavanja nepotrebnog ponavljanja. Ovo osobito imajući u vidu da tužitelj pravilnost osporene odluke pobija ukazujući na iste činjenice i dokaze na kojima su upravna tijela utemeljila svoje odluke, ali ih drukčije tumači, dajući u stvari svoje viđenje i ocjenu činjeničnog stanja utvrđenog u postupku te svoju interpretaciju primijenjenog materijalnog prava, što nije od utjecaja na drukčije rješenje ove upravne stvari.

16. Stoga, cijeneći citirane zakonske odredbe i činjenice, sud utvrđuje da je pravilno u upravnom postupku utvrđeno da u konkretnom slučaju nisu ispunjeni uvjeti za izdavanje dozvole sukladno zahtjevu tužitelja.

17. Slijedom svega navedenog, osporena odluka tuženika ocjenjuje se zakonitom te je stoga na temelju odredbe čl. 116. st. 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 36/24, dalje: ZUS) tužbeni zahtjev valjalo odbiti kao neosnovan i odlučiti kao pod toč. II. izreke ove presude.

18. Tužitelj je postavio i zahtjev za naknadu troškova ovog spora. Međutim, kako tužitelj nije uspio u ovom sporu to tužitelju na temelju odredbe čl. 147. st. 1. ZUS-a ne pripada pravo na naknadu troškova ovog spora. Stoga je odbijen zahtjev tužitelja i odlučeno kao pod toč. II. izreke ove presude.

U Rijeci 10. ožujka 2025.

Sutkinja

Dubravka Zec

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

DNA:

- OD Knežević i partneri j.t.d., odvjetnici u Rijeci, Ribarska 4

- Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20