REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

Trg pobjede 13

35000 SLAVONSKI BROD

Poslovni broj: Pn-185/2023-22

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

i

R J E Š E N J E

Općinski sud u Slavonskom Brodu, sutkinji toga suda Anđeli Bionda, u parničnom postupku, u pravnoj stvari tužiteljice CĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupana po punomoćnici Ramoni Karakaš-Kovačević, OIB: [osobni identifikacijski broj], odvjetnici u Slavonskom Brodu,Trg pobjede 21, protiv tuženika Uniqa osiguranje d.d., OIB: 75665455333, iz Zagreba, Planinska 13A, zastupan po punomoćniku Željku Eror, OIB: [osobni identifikacijski broj], odvjetniku u Osijeku, Prolaz matice hrvatske 1, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave održane 18. lipnja 2020., 9. studenog 2021.,9. lipnja 2022., 9. studenog 2022., 11. listopada 2024 i 21. siječnja 2025. i zaključene 21. siječnja 2025., u nazočnosti punomoćnice tužiteljice Ramone Karakaš-Kovačević, odvjetnice u Slavonskom Brodu, i zamjenika punomoćnika tuženika Tihomira Kovačića, odvjetnika u Slavonskom Brodu, nakon javne objave 10. ožujka 2025.

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku Uniqa osiguranje d. d., OIB: 75665455333, iz Zagreba, Planinska 13A, isplatiti tužiteljici CĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], na ime naknade štete ukupan iznos od 13.844,64 EUR (trinaest tisuća osam stotina četrdeset četiri eura i šezdeset četiri centa), i to:

- na ime neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje 10.290,99 EUR (deset tisuća dvije stotine devedeset eura i devedeset i devet centa), zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 11. rujna 2019. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodište za tri postotna poena, pa do 31. prosinca 2022., a od 1. siječnja 2023. pa do 30. prosinca 2023. po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 31. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište uzima referentna stopa koja je na snazi 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine,

- na ime tuđe pomoći i njege iznos od 3.547,68 EUR (tri tisuće pet stotina četrdeset sedam eura i šezdeset osam centi), sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 10. ožujka 2025. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište uzima referentna stopa koja je na snazi 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine,

- na ime troškova prijevoza kod liječnika i na fizikalne terapije u iznosu od 5,97 EUR (pet eura i devedeset sedam centi), sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 10. ožujka 2025. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište uzima referentna stopa koja je na snazi 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine, sve u roku 15 dana.

II Odbija se tužiteljica sa dijelom tužbenog zahtjeva za isplatu zakonske zatezne kamate tekuće od 11. srpnja 2019. do 11. rujna 2019. na ime naknade štete zbog povrede prava osobnosti.

III Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev za više zatraženi iznos, preko dosuđenoga, ukupan iznos od 3.354,79 EUR (tri tisuće tri stotine pedeset i četiri eura i sedamdeset i devet centi), i to :

- na ime neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje iznos od 1.294,70 EUR,

- na ime tuđe pomoći i njege iznos od 1.582,32 EUR,

- na ime troškova prijevoza kod liječnika i na fizikalne terapije iznos od 477,77 EUR.

IV Odbija se kao neosnovan dio tužbenog zahtjeva koji glasi:

„Nalaže se tuženiku Uniqa osiguranje d. d., OIB: 75665455333, iz Zagreba, Planinska 13A, isplatiti tužiteljici CĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], na ime naknade štete, to:

- na ime troška uništenih naočala iznos od 59,73 eura sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište uzima referentna stopa koja je na snazi 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine.

- na ime uništene odjeće iznos od 47,78 eura sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište uzima referentna stopa koja je na snazi 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine,

- na ime oštećenog bicikla iznos od 47,78 eura, sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište uzima referentna stopa koja je na snazi 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine, sve u roku do 15 dana“.

V Nalaže se tuženiku Uniqa osiguranje d. d., OIB: 75665455333, iz Zagreba, Planinska 13A, tužiteljici CĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], naknaditi troškove parničnog postupka u iznosu od 6.681,81 EUR (šest tisuća šest stotina osamdeset i jedan euro i osamdeset i jedan cent), sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 10. ožujka 2025. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište uzima referentna stopa koja je na snazi 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.

VI Odbija se kao neosnovan zahtjev tužiteljice za više zatraženi iznos, preko dosuđenog, na ime troškova parničnog postupka u iznosu od 4.984,07 EUR (četiri tisuće devet stotina osamdeset i četiri eura i sedam centi).

i

r i j e š i o  j e

Tužiteljica je oslobođena plaćanja sudskih pristojbi u visini od 90% iznosa pristojbe.

Obrazloženje

1.Tužiteljica je ovome sudu 11. rujna 2019. podnijela tužbu radi naknade imovinske i neimovinske štete.

U tužbi je tužiteljica navela kako se 5. rujna 2018. u [adresa] dogodila prometna nesreća, u kojoj je tužiteljica pretrpjela imovinsku i neimovinsku štetu, a koju nezgodu je skrivio osiguranik tuženika. Nadalje, navela je kako je ona stradala kao vozač bicikla pri naletu kamiona, te je navela da je protiv vozača kamiona koji je skrivio predmetnu prometnu nesreću podnesen obvezni prekršajni nalog zbog izazivanja prometne nezgode te je predmetni prekršajni nalog pravomoćan i vozač je po istome platio izrečenu kaznu.

Tužiteljica je navela kako je u štetnom događaju pretrpjela štetu u vidu bolova, straha, trajnog umanjenja opće životne aktivnosti, naruženja, tuđe pomoći i njege, kao i troškova prijevoza kod liječnika i fizikalne terapije, te trošak uništenih naočala, odjeće i oštećenja bicikla.

U tužbi je tužiteljica navela kako je zadobila tjelesne ozljede te da je bila hospitalizirana u razdoblju od 5. rujna 2018. do 10. rujna 2018., kao i od 18. rujna 2018. do 22. rujna 2018., a zatim od 5. prosinca 2018. do 24. prosinca 2018. Navela je i kako je bila primorana biti podvrgnuta na dva operativna zahvata. Tužiteljica je, nadalje, navela kako je ona dugo bila nepokretna, a kasnije se dugo vrijeme mogla kretati samo uz pomoć ortopedskih pomagala – dviju štaka i uz pomoć treće osobe.

Također, tužiteljica je navela kako je provodila fizikalne terapije u razdoblju od 3. rujna 2019. do 3. srpnja 2019.

Nadalje, navela je kako je u trenutku podnošenja tužbe trpjela kronične bolove zbog kojih je uzimala lijekove i obavljala vježbe kod kuće, a zbog bolova i otežanog hoda trajno joj je umanjena opća životna aktivnost. Tužiteljica je navela kako je u trenutku štetnog događaja, do kojega je došlo kada je ona upravljala biciklom kada ju je udario kamion, doživjela strašan šok, te ona osjeća strah, zbog čega se s nelagodom i strahom uključuje u promet i osjetljiva je na sve stresne situacije. Pored navedenoga, navela je kako joj je kao posljedica štetnog događaja ostao ogroman ožiljak na bedru, ulegnuće te dva šava na licu, pored oka. Zbog navedene naruženosti, a što je naruženost trećeg stupnja, tužiteljica je navela, kako ona trpi duševne boli, jer je ista povremeno vidljiva trećima. Tužiteljica ja navela kako je imala i troškove odlaska liječniku, kao i troškove odlaska na fizikalne terapije, iz mjesta prebivališta u [adresa] u [adresa]. S tim u svezi tužiteljica je potraživala od tuženika naknadu troškova prijevoza u visini cijene autobusne karte u oba smjera, za relaciju [adresa], i to ukupno za 45 odlazaka, što prema cijeni povratne karte od 90,00 kuna, iznosi 4.050,00 kuna. Navela je i kako su joj u štetnom događaju uništene naočale, zbog čega joj je nastala imovinska šteta u iznosu od 500,00 kuna, a također joj je oštećen i bicikl zbog čega trpi imovinsku štetu u iznosu od 400,00 kuna. Nadalje, navela je i kako su joj u štetnom događaju uništeni odjeća (hlače, majica i donje rublje) uslijed čega joj je nastala šteta u iznosu od 400,00 kuna.

S obzirom na sve navedeno tužiteljica je na ime neimovinske i imovinske štete potraživala ukupan iznos od 80.350,00 kuna.

1.1. Tužiteljica je podneskom od 9. lipnja 2022., nakon provedenog medicinskog vještačenja po stalnom sudskom vještaku Dragutinu Križanoviću, dr. med., preinačila tužbu na način da je povećala postojeći tužbeni zahtjev, tako da je iz iste činjenične i pravne osnove potraživala iznos od ukupno 129.000,00 kuna.

1.2. Tužiteljica je i kasnije u tijeku postupka preinačavala tužbu, a konačni tužbeni zahtjev tužiteljica je postavila podneskom od 15. studenog 2024. preinačila tužbeni zahtjev na način da je na ime naknade štete (imovinske i neimovinske) potraživala ukupan iznos od 17.354,72 EUR, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom, koju je na ime neimovinske štete potraživala od 11. srpnja 2019., a na ime imovinske štete od presuđenja, do isplate. Sud je na ročištu održanom kod ovoga suda 21. siječnja 2025. unatoč protivljenju tuženika temeljem članka 190. stavak 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019 – dalje: ZPP) dopustio preinaku jer sud smatra da je to svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama.

2. U odgovoru na tužbu tuženik je osporavao odgovornost njegova osiguranika za nastanak štetnog događaja, te je osporavao visinu tužbenog zahtjeva. S tim u svezi tuženik je naveo kako iz dostupne dokumentacije proizlazi da je tužiteljica na nepropisan način, s desne strane, pokušala zaobići vozilo osiguranika tuženika, dok je on skretao u desno. Tuženik je naveo kako iz skice mjesta nezgode proizlazi da su se u vrijeme štetnog događaja, na mjestu događaja, izvodili radovi, uslijed čega su bili postavljeni prometni znakovi, prema kojima je obvezni smjer bio skretanje u desno. Nadalje, naveo je kako tužiteljica ima prebivalište u ulici gdje su se izvodili predmetni radovi pa joj nije moglo ostati nepoznato da se ondje izvode radove i da je obvezan smjer kretanja u desno. S obzirom na navedeno, tuženik je istaknuo prigovor podijeljene odgovornosti, navodeći da je doprinos tužiteljice u navedenom štetnom događaju 80%, dok je doprinos tuženika 20%.

Tuženik je naveo kako je u konkretnoj pravnoj stvari irelevantna činjenica da je protiv osiguranika tuženika podnesen obvezni prekršajni nalog zbog izazivanja prometne nezgode, iz razloga što je građanskopravna odgovornost šira od prekršajne, te obvezni prekršajni nalog ne obvezuje sud u konkretnoj pravnoj stvari. S obzirom na navedeno tuženik smatra da je tužiteljica u građanskopravnom smislu odgovorna za nastanak štetnog događaja. Nadalje, osporavao je i zahtjev tužiteljice za naknadu imovinske štete, navodeći da tužiteljica nije dokazala da posjeduje mjesečnu ili godišnju autobusnu voznu kartu, kao niti što nije dokazala da koristi naočale, odnosno da je iste imala u trenutku štetnog događaja i da su iste oštećene. S tim u svezi tuženik je osporavao visinu imovinske štete te je naveo da su navodi tužiteljice o visini imovinske štete paušalni i utemeljeni.

Nadalje, tuženik je naveo i kako je tužiteljica tužbenim zahtjevom potraživala naknadu štete na ime tuđe pomoći i njege u iznosu od 6,000,00 kuna, a da pri tome nije navela od kojeg datuma potražuje zakonsku zateznu kamatu na taj iznos. Također je tuženik osporavao i zahtjev tužiteljice za naknadu zakonske zatezne kamate na iznos troškova prijevoza, uništenih naočala, odjeće, oštećenja bicikla od 11. srpnja 2019. pa do isplate, navodeći da navedeno predstavlja imovinsku štetu, koja dospijeva od dana nastanka štete, odnosno od dana donošenja prvostupanjske presude.

3. U konkretnoj pravnoj stvari sud je donio presudu poslovni broj: 5 Pn-166/2019- 59 od 15. prosinca 2022. (stranica spisa 185-193), koja je ukinuta u točkama I i III izreke, presudom Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj: 14 Gž-888/2023-3 od 5. rujna 2025., a potvrđena u točki II izreke koja glasi: „Odbija se tužiteljica sa dijelom tužbenog zahtjeva za isplatu zakonske zatezne kamate tekuće od 11.7.2019. do 15.12.2022. u pogledu imovinske štete, te sa tužbenim zahtjevom za isplatu iznosa od 12.900,00 kuna / 1.712,13 eura.“ (stranica spisa 222-228).

4. U ponovljenom dokaznom postupku, tužiteljica je podneskom od 16. rujna 2024., uredila tužbeni zahtjev u pogledu kamatne stope sukladno drugostupanjskoj odluci, te u pogledu valute utuženog iznosa, s obzirom na promjenu službene valute u Republici Hrvatskoj, na način da je potraživana na ime naknade štete ukupan iznos od 15.409,12 EUR, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom, koju je na ime neimovinske štete potraživala od 11. srpnja 2019., a na ime imovinske štete od presuđenja, do isplate.

Nadalje, nakon što je provedeno novo vještačenje po vještaku medicinske struke prim. TĐ, dr. med., tužiteljica je podneskom od 15. studenog 2024. preinačila tužbeni zahtjev na način da je na ime naknade štete (imovinske i neimovinske) potraživala ukupan iznos od 17.354,72 EUR, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom, koju je na ime neimovinske štete potraživala od 11. srpnja 2019., a na ime imovinske štete od presuđenja, do isplate.

5. Među parničnim strankama nije sporna činjenica nastanka štetnog događaja i ozljeđivanja tužiteljice, te prekršajne odgovornosti tuženikova osiguranika.

5.1. Sporna je među parničnim strankama odgovornost za nastanak štetnog događaja, odnosno sporan je omjer suodgovornosti, budući tuženik ističe znatan doprinos tužiteljice nastanku štetnog događaja i nastaloj šteti, sporna je visina tužbenog zahtjeva kao i tijek zakonske zatezne kamate.

5.2. Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.

6. U provedenom dokaznom postupku sud je izvršio uvid u cjelokupni spis predmeta i pročitao isprave i to: potvrda Policijske uprave Brodsko-posavske, Postaja prometne policije Slavonski Brod, Broj: 511-11-09-2/3-16/409-18 od 19. listopada 2018. (stranica spisa 7-8), medicinska dokumentacija priložena uz tužbu (stranica spisa 9-39), preslika iskaznice fizikalne terapije (stranica spisa 40-41), kupon za polazak Slavonija Bus od 28. lipnja 2019. – putna karta broj: 6583 (stranica spisa 42), fotografije (stranica spisa 43-47), odštetni zahtjev tužiteljice upućen tuženiku (stranica spisa 48-50), odluku tuženika o odštetnom zahtjevu (stranica spisa 51), podaci o prometnoj nezgodi (stranica spisa 57), potvrda Ministarstva unutarnjih poslova, Policijska uprava Brodsko-posavska, Postaja prometne policije Slavonski Brod, Broj:

511-11-09-3/40-1655/19 od 27. kolovoza 2019. (stranica spisa 58), skica mjesta nezgode (stranica spisa 59), izjava osiguranika tuženika o prometnoj nezgodi (stranica spisa 60) – 62), očevidna dokumentacija (stranica spisa 71-85), CD sa fotografijama prometne nezgode, presudu ovog suda broj Pp P-1139/2019-29 od 23. lipnja 2021., izvršen je uvid u spis PpP-1139/19 te u zdravstveni karton tužiteljice. Pored navedenoga u provedenom dokaznom postupku sud je saslušao svjedoke OĐ i FĐ te su provedena vještačenja po stalnim sudskim vještacima prometne i medicinske struke.

7. Uvidom u potvrdu Policijske uprave Brodsko-posavske, Postaja prometne policije Slavonski Brod, Broj: 511-11-09-2/3-16/409-18 od 19. listopada 2018. sud je utvrdio da se prometna nezgoda dogodila 5. rujna 2018. oko 17,20 sati, u mjestu [adresa], na raskrižju ulice OĐ [adresa] i [adresa]. U predmetnoj prometnoj nesreći sudjelovali su JĐ, iz [adresa], kao vozač skupnog vozila registarskih oznaka [registarska oznaka] i E71-J-400 (BiH). Tegljač registarskih oznaka [registarska oznaka] osiguran je kod tuženika po polici osiguranja 260629768, te je navedeno da na tegljaču nije nastupila materijalna šteta. Nadalje, iz predmetne potvrde razvidno je da je u prometnoj nesreći sudjelovala tužiteljica CĐ, te da je ona upravljala biciklom marke „ MĐ“, da je zadobila lake tjelesne ozljede te da su na biciklu oštećeni stražnji kotač, stražnji blatobran, stražnji katadiopter te stražnje svjetlo, bez stručne procijene, materijalna šteta iznosi oko 500,00 kuna.

7.1. S obzirom da predmetna potvrda predstavlja javnu ispravu u smislu članka 230. stavak 1. ZPP, i kao takva potvrđuje istinitost onoga što se u njoj potvrđuje ili određuje, a nitko od stranaka sadržaj iste nije osporavao sud nije imao razloga posumnjati u vjerodostojnost iste, stoga ju sud u cijelosti prihvaća.

8. Iz medicinske dokumentacije koju je tužiteljica priložila tužbi i zdravstvenog kartona razvidno je da je tužiteljica zbog ozljeda zadobivenih u prometnoj nesreći zaprimljena na traumatologiju te da je ista hospitalizirana pri Općoj bolnici „dr. Josip Benčević“ u Slavonskom Brodu od 5. rujna 2018. do 10. rujna 2018., a zatim i od 15. prosinca 2018. do 24. prosinca 2018. Razvidno je da nakon prometne nesreće u kojoj je sudjelovala kao biciklist nije gubila svijest, nije povraća. Nadalje, iz medicinske dokumentacije tužiteljice razvidne su utvrđene dijagnoze: : Excoriatio reg. Faciei et. Temporalis 1. Dex; Excoriatio antebrachii 1. Dex.; Excoriatio dorsi; Contusio ext, sup. bil et corporis; Haematoma permagna dorsi, glutei bil et corporis, Hamatoma permagna dorsi , glutei bil et. femoris I. dex., akutna reakcija na stres. Također je razvidno da su kod tužiteljice lokalno prisutne eskorijacije na licu, desnoj podlaktici i trupu cijele p.p., te su izraženi hematomi u području leđa, gotovo čitavom površinom, kao i na području oba gluteusa i desne natkoljenice, bolnost na području desne prepone te šepa na desnu nogu. Razvidno je da je tužiteljica podvrgnula operativnom zahvatu 18. rujna 2019., zbog čega je hospitalizirana u razdoblju od 18. rujna 2019. do 22. rujna 2019., a također je razvidno da su kod tužiteljice vertikalizacija i kretnje izrazito sputani te je vidljiva postepena vertikalizacija uz uporabu pomagala i nadzor fizioterapeuta. Iz medicinske dokumentacije s kontrolnih pregleda da se iščitati da su tužiteljici obavljene punktacije, preporučeno je mirovanje i analgetici – Brufen, te hod uz pomoć pomagala.

Nadalje, razvidno je da su liječnici specijalisti preporučili fizikalne terapije, te iz preslike iskaznice fizikalne terapije proizlazi da je tužiteljica u razdoblju od 3. lipnja 2019. do 2. srpnja 2019. imala ukupno 20 fizikalnih terapija.

Na fotografijama koje je tužiteljica dostavila uz tužbu vidljive su ozlijede u vidu natučenja/nagnječenja i hematoma na tijelu tužiteljice, osobito na bedrima i donjim ekstremitetima i leđima.

9. Uvidom u kupon za polazak Slavonija Bus od 28. lipnja 2019. – putna karta broj: 6583, razvidno je da je ista izdana za relaciju [adresa] – [adresa], s datumom polaska 28. lipnja 2019. u 06:50 sati, po cijeni od 45,00 kuna, s načinom plaćanja u gotovini.

9.1. S obzirom da je navedena putna karta datirana s danom 28. lipnja 2019., a da iz knjižice fizikalne terapije proizlazi da je navedenog dana tužiteljica pristupila fizikalnim terapijama, ovaj sud cijeni da je navedeni doka u skladu s drugim materijalnim dokazima u spisu, pa ga kao takav cijeni vjerodostojnim i isti prihvaća.

10. Iz odštetnog zahtjeva tužiteljice upućenog tuženiku razvidno je da tužiteljica od tuženika na ime naknade štete iz štetnog događaja od 5. rujna 2018., u [adresa], u kojemu je sudjelovao osiguranik tuženika potraživala iznos od ukupno 80.350,00 kuna. Nadalje, iz odluke tuženika o odštetnom zahtjevu razvidno je da je tuženik osporavao isti, te je otklonio odgovornost svoga osiguranika, navodeći da uzrok nastanka štetnog događaja postupanje tužiteljice koja je na nepropisan način, s desne strane, pokušala zaobići vozilo tuženikova osiguranika, koji se nalazio u fazi skretanja, a gdje je obvezan smjer skretanja bio desno, zbog izvođenja radova, a prema postavljenim prometnim znakovima.

11. Iz potvrde Ministarstva unutarnjih poslova, Policijska uprava Brodsko- posavska, Postaja prometne policije Slavonski Brod, Broj: 511-11-09-3/40-1655/19 od 27. kolovoza 2019., skice mjesta nezgode te očevidne dokumentacije, kao i iz CD-a sa fotografijama prometne nezgode, i ovosudnog spisa poslovni broj: PpP-1139/2019 razvidno je da je protiv osiguranika tuženika JĐ izdan Obvezni prekršajni nalog broj: 511-11-09-50-1052-1096/2018 od 17. listopada 2018., koji je pravomoćan 22. rujna 2019., a također je Obvezni prekršajni nalog izdan protiv tužiteljice broj: 511- 11-09-2/2-I/1-500/2018-5 od 29. studenog 2018., kojemu je tužiteljica prigovarala, te je ona oslobođena od optužbe za prekršaj presudom ovoga suda poslovni broj: Pp- 1139/2019-29 od 23. lipnja 2021. Iz predmetne presude proizlazi da se tužiteljica oslobađa od optužbe da je vršila obilaženje skupa vozila s desne strane zbog čega bi počinila prekršaj. Iz očevidne dokumentacije, i to zapisnika o očevodu razvidno je da je cesta na mjestu nesreće bio kolnik namijenjen za kretanje vozila u oba smjera, raskrižje je četverokrako, pegledno, stanje kolnika glatka, suha, neoštećena, a kolnički zastor asfaltni. Nadalje proizlazi da su na kolniku bile postavljene oznake. U tom smislu navedeno je da kolnik [adresa] namijenjen za kretanje vozila u oba smjera, od istoka u smjeru zapada, a podijeljen je punom uzdužnom razdjelnom crtom, koja u samom raskrižju prelazi u isprekidanu. Nadalje, navedeno je da su sa zapadne strane raskrižja postavljeni prometni znakovi „radovi na cesti“ i „obvezni smjer“, s dopunskom pločom „obilazak“, a radi izvođenja radova zapadno od mjesta događaja. Također je kao očevidac naveden FĐ. Iz zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu razvidno je da niti kod tužiteljice niti kod osiguranika tuženika nije bilo prisutnosti alkohola, odnosno kod oboje je utvrđena koncentracija alkohola od 0,00 g/kg.

12. Radi utvrđenja dinamike nastanka štetnog događaja te s tim u svezi odgovornosti proveden je dokaz prometnim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku mr. sc. Mariu Lovriću, dipl. ing. prom., dipl. ing, stroj (pravna osoba Expertiza- Marsonia d.o.o.). U svom pisanom nalazu i mišljenju od 23. lipnja 2021. stalni sudski vještak je naveo da se predmetna prometna nesreća dogodila 5. rujna 2018. oko 17,20 sati u mjestu [adresa] na raskrižju [adresa] i [adresa], a u istoj je došlo do sudara tegljača Mercedes Acros reg. oznake [registarska oznaka] s poluprikolicom, C, reg. oznake [registarska oznaka] ( [registarska oznaka]) i bicikla Dino MĐ. Prometna nesreća dogodila se na način da se skup vozila kretao sjevernom prometom trakom kolnika [adresa] u mjestu [adresa] iz smjera istoka u smjeru zapada, a dolaskom do raskrižja s ulicom Braće Radić kratko se zaustavio ispred istog na središnjem dijelu kolnika zbog postavljanja signalizacije koja je upućivala na radove sa zapadne strane raskrižja. Nakon informiranja kod radnika o mogućnostima daljnjeg kretanja skup vozila započeo je skretanje u desno u ulicu Braće Radić u smjeru sjevera a da pri tom nije uočio bicikl koji se kretao istim kolnikom i u istom smjeru i prolazio s njegove desne strane. Pri tom je desnim bočnim dijelom poluprikolice u predjelu desnog kotača prve osovine udario u lijevi bočni dio bicikla uslijed čega je isti s vozačicom pao na kolnik. Brzina kretanja skupa vozila u trenutku prometne nesreće je mogla iznositi 15 km/h dok je brzina kretanja bicikla mogla iznositi 12 km/h. Prema mišljenju vještaka do nesreće ne bi došlo da tegljač Mercedes s poluprikolicom nije započeo skretanje u desno prije nego se uvjerio da to može učiniti na siguran način bez opasnosti za druge sudionike u prometu i da je bicikl odnosno biciklista na vrijeme uočio i prepoznao namjeru skupa vozila da skrene u desno i zaustavio se prije ulaska u raskrižje.

12.1. Predmetnom nalazu i mišljenju vještaka tužiteljica je podneskom od 24. kolovoza 2021. prigovarala u djelu, u kojemu je vještak naveo da teoretski do nezgode ne bi došlo u slučaju da je biciklist na vrijeme uočio i prepoznao namjeru skupa vozila da skrene desno u Ulicu braće Radića i i zaustavi se prije ulaska u raskrižje. U tom smislu navela je da tužiteljica nije mogla prepoznati namjeru vozača skupa vozila da skrene u desno, te da vozač skupa vozila je radnju skretanja u desno obavio nakon što se zaustavio na drugoj strani kolnika, nije imao uključen pokazivač smjera, dok je tužiteljica vozila svojom desnom stranom kolnika i zadržavala smjer kretanja. U svezi s navedenim tužiteljica je navela kako je ona pravomoćnom prekršajnom presudom oslobođena od optužbe.

12.2. Podneskom od 14. rujna 2021. tuženik je prigovarao nalazu i mišljenju prometnoga vještaka kao nepotpunom, navodeći da vještak nije izradio vremensku i prostornu analizu nezgode, te je naveo da vještak nije utvrdio međusobnu mogućnost uočavanja sudionika i izbjegavanje nezgode, te je predložio odrediti dopunu vještačenja.

12.3. Sud je na ročište za glavnu raspravu održanom kod ovoga suda 9. studenog 2021. pozvao stalnog sudskog vještaka mr. sc. Maria Lovrića, dipl. ing. prom., dipl. ing, stroj., radi usmenog izlaganja nalaza i mišljenja. Stalni sudski vještak Mario Lovrić, očitujući se na prigovore tuženika na nedostatak vremenske prostorne analize prometne nesreće, iskazao je kako je on u pisanom nalazu i mišljenju u točki 3.točka 2. nalaza i mišljenja naveo da se prije prometne nesreće tegljač Mercedes Actros s poluprikolicom Schmitdz Gotha kretao se sjevernom prometnom trakom kolnika [adresa] iz smjera istoka u smjeru zapada i kratko se zaustavio ispred raskrižja na središnjem dijelu kolnika zbog postavljene signalizacije koja je upućivala na radove sa zapadne strane raskrižja. Nakon zaprimljenih informacija od radnika o mogućnostima daljnjih kretanja skup vozila je započeo skretati u smjeru sjevera u ulice Braće Radić. Brzina kretanja skupa vozila u trenutku prometne nesreće s obzirom na njegove dimenzije skretanje pod pravim kutom, te ograničeni prostor na kolniku preko mostića iznad odvodnog kanala mogla je iznositi oko vsv=15 km/h (4.,17 m/sek). Zaustavni put skupa vozila za ovu brzinu kretanja iznosi ukupno 6,10 metara, prema izračunu iz nalaza vještaka (strana 6). Skup vozila je prešao put od 10 metara za vrijeme oko T=2,4 sekunde. U trenutku početka skretanja skupa vozila bicikl je bio udaljen od mjesta kontakta oko 7,99 metara. Nadalje, iskazao je kako je zaustavni put bicikla za brzinu kretanja od oko Vb 112 km/h (3,33 m/sek) zpb=4,38 metara. S obzirom na navedeno, vještak je iskazao da se isti mogao zaustaviti prije kontakta sa skupom vozila pod pretpostavkom da je pravovremeno uočio namjeru istog za skretanje u desno te reagirao kočenjem. Sa druge strane tegljač Mercedesa nije dao desni pokazivač smjera, gospođa ima 75 godina, osobe s toliko godina ima puno lošije reakcije. Na pitanje koji je primarni uzrok nastanka same prometne nezgode i vještak je iskazao kako je uzrok prometne nezgode taj što je skup vozila skrenuo bez pokazivanja namjere skretanja u desno. Posebno napominje da se vozač prije skretanja u desno morao uvjeriti da iza njega nema nikoga da on može skrenuti zato ako je kamion malo zakošen ne vidi zadnji kraj, ali je prvenstveno potrebno uključiti pokazivač smjera.

12.4. U podnesku od 30. ožujka 2022. tuženik se osvrnu na nalaz prometnog vještaka navodeći da je vještak propustio navesti poziciju tužiteljice kao biciklistkinje u trenutku kada je započeto kretanje vozila, a položaj bicikliste prije kretanja skupa teretnog vozila je upravo iza pojedine osovine poluprikolice. U tom smislu naveo je kako je ispravan zaključak vještaka da je tužiteljica imala dovoljno vremena i prostora za sigurno zaustavljanje, a s obzirom na brzinu i zaustavni trak, prije kontakta sa skupom vozila. Nadalje, tuženik smatra kako je irelevantno što vozač skupa vozila nije koristio pokazivač smjera, jer je tužiteljica već prošla stražnji dio poluprikolice. Tuženik je također naveo kako je nejasno od kuda vještaku podatak o tome da pokazivač smjera nije bio uključen. Također naveo je kako vještak nije pozvan cijeniti i zaključivati o lošim reakcijama, jer se sve analize rade prema prosječnom vremenu reagiranja, pa se iz svega da zaključiti da tužiteljica i nije bila sposobna za upravljanje biciklom. Tuženik je, nadalje, naveo kako iz svega proizlazi da je tužiteljica vršila nepropisnu radnju obilaženja teretnog vozila s desne strane, jer je imala puno više mogućnosti neposrednog opažanja i donošenja zaključka o namjeri vozača teretnog vozila te se tužiteljica imala priliku, na siguran način zaustaviti prije kolizije, dok je osiguranik tuženika imao vrlo ograničenu mogućnost uočavanja tužiteljice s obzirom da vučno vozilo, prilikom skretanja, mijenja položaj i dolazi do zakretanja retrovizora, kako se mijenja smjer kretanja vučnog vozila.

12.4.1. Navode tuženika iz podneska od 30. ožujka 2022., tužiteljica je osporavala podneskom od 31. svibnja 2022. navodeći da su isti neosnovani te da su tuženiku dostavljeni pisani nalaz i mišljenje vještaka prometne struke, te je punomoćnik tuženika bio prisutan na ročištu 9. studenog 2021. i imao je priliku očitovati se na zaprimljeni nalaz i mišljenje, kao i postavljati pitanja prometnom vještaku. Nadalje, navela je kako se vještak prometne struke ranije očitovao na sve prigovore i dao razjašnjenja za sve činjenice relevantne za konkretnu pravnu stvar. U tom smislu navela je kako iz iskaza saslušanog svjedoka i nalaza i mišljenja prometnog vještaka jasno proizlazi da nema tužiteljičina doprinosa nastanku štete.

12.5.Na ročištu za glavnu raspravu održanom kod ovoga suda 21. siječnja 2025. stranke su suglasno iskazale da nakon usmenog izlaganja nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka Maria Lovrića, na isti nisu imali primjedbi te su predložili da se u ponovljenom postupku njegov usmeni iskaz od 9. studenog 2021. pročita.

12.6. S obzirom da su stranke odustale od svih ranijih prigovora, da su prihvatile nalaz i mišljenje vještaka prometne struke, isti prihvaća i ovaj sud. Sud nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka cijeni stručnim, objektivnim i nepristranim, te je isti u skladu s očevidnom dokumentacijom, CD-om s fotografijama i ostalim materijalnim dokazima koji prileže ovom spisu, kao i spisu prekršajnog postupka pod brojem: Pp P-1139/2019.

13. Svjedok ŠĐ, iskazao je da je bio očevidac predmetnog štetnog događaja. U svom iskazu naveo je kako je u vrijeme štetnog događaja sjedio na klupici ispred roditeljske kuće, a to je treća kuća od ceste u ulici Braće Radić. Iskazao je kako su se u mjestu [adresa], na glavnoj cesti izvodili radovi. Svjedok je iskazao kako je vidio kamion koji je vozio asfalt, na tom mjestu gdje je bio parkiran kamion postoji znak 5 tona i postoji pješački prijelaz, a misli da je kamion, koji je vidio, bio teži od 5 tona. Nadalje, iskazao je kako je kamion bio nepropisno parkiran, a vozač kamiona je razgovarao sa radnikom koji ga je preusmjerio da skrene desno, u ulicu Braće Radić. Vozač je upalio kamion i skrenuo desno, dok se tužiteljica upravljala biciklom i kretala se travnatim dijelom, ravno, a nije mu poznat razlog zašto se kretala travnatim dijelom. S tim u svezi naveo je da se većina suseljana kreće cestom, iako je cesta bila razrovana, Nadalje, iskazao je kako je vidio da je vozač kamiona krenuo i udario tužiteljicu. Svjedok je iskazao kako je on zaustavio vozača kamiona i rekao mu da je udario tužiteljicu, te je on odmah zaustavio kamion, otišao je i do radnika koji je preusmjerio vozača kamiona i pitao ga zar ne vidi da žena leži, na što mu je odgovorio da ne vidi. Nadalje, iskazao je kako je vozač kamiona kamionom udario tužiteljicu na ćupriji, gdje je ona i pala, a to se dogodilo jer je vozač kamiona skretao u desno, dok se tužiteljica biciklom kretala ravno. Nadalje, u svom je iskazu naveo kako je vozač kamiona prilikom skretanja u desno bio na ćupriji, i tužiteljicu je udario prednjim desnim djelom kamiona.

Iskazao je kako se tužiteljica slomila, intervenirali su i hitna pomoć i policija. Nakon što je sud svjedoku predočio situacijski plan, isti je iskazao kako je tužiteljicu kamion udario dok je ona bila na ćupriji, a ne na cesti, te je iskazao kako je kamion bio parkiran sa lijeve strane u [adresa], dok se tužiteljica kretala desnom stranom iste te ulice. S tim u svezi naveo je kako osiguranik tuženika i tužiteljica nisu bili u istoj kolnoj traci jer je vozač kamiona bio parkiran na lijevoj strani, a tužiteljica se kretala desnom stranom ravno.

13.1. Uspoređujući iskaz svjedoka FĐ kojega je dao ovome sudu i njegov iskaz dan pred zamolbenim sudom u Zagrebu u ovosudom predmetu poslovni broj: PpP-1139/2019, sud uočava da je svjedok pred ovim sudom iskazao da je tuženikov osiguranik udario tužiteljicu prednjim desnim dijelom, dok je u prekršajnom postupku iskazao da ju je udario prednjim lijevim dijelom. Također, svjedok je u ovome postupku iskazao da se tužiteljica kretala travnatim dijelom i da je u trenutku udata kamiona u njezin bicikl ona bila na ćupriji, dok je u prekršajnom postupku iskazao da je ona prešla veći dio kolnika u ulici Braće Radić kada ju je udario kamion, uslijed čega je ona pala na ćupriju. Također, u prekršajnom postupku svjedok je iskazao da je vozač kamiona koristio mobitel dok se nalazio na krivom mjestu i razgovarao sa službenikom koji je regulirao promet, dok u svom iskazu u ovome postupku to nije naveo. Dakle, uspoređujući iskaz svjedoka danog u ovome postupku i u prekršajnom postupku poslovni broj: PpP-1139/2019, sud uočava da je isti proturječan u dijelu u kojemu svjedok opisuje sam trenutak udara skupnog vozila u bicikl kojim je upravljala tužiteljica, dok je u preostalom dijelu njegov iskaz istovjetan u oba postupka u kojima je saslušan kao svjedok.

13.2. S obzirom da postoje neznatna odstupanja između dijela iskaza svjedoka FĐ kojega je dao u ovome postupku i onoga kojega je dao u prekršajnom postupku, a što sud može pripisati lapsus verbae (nesvjesnoj pogrešci u govoru, kada je svjedok iskazivao o lijevoj i desnoj strani prilikom udarca skupa vozila u tužiteljicu), stoga sud njegov iskaz prihvaća u cijelosti i isti cijeni iskrenim, životnim, uvjerljivim i nepristranim.

14. Svjedok OĐ, u svom iskazu danom ovome sudu na ročištu za glavnu raspravu 18. lipnja 2020. iskazao je da on nije vidio nastanak predmetnog štetnog događaja, iako je njegova kuća udaljena 50 metara od mjesta događaja. Iskazao je kako je očevidac štetnog događaja FĐ. Svjedoku je samo poznato da je tužiteljica pala na ivičnjak na svoju stranu, kojom se kretala.

14.1. Iskaz svjedoka OĐ ovaj sud cijenio je irelevantnim jer svjedok nije očevidac štetnog događaja i nema saznanja o činjenicama vezanim za štetni događaj i nastalu štetu, dakle, nema saznanja o odlučnim činjenicama za konačno rješenje spora među strankama.

15. Odluka o glavnoj stvari temelji se na odredbama članka 3. i 22. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“ broj: 151/2005., 36/2009., 75/2009., 76/2013., 152/2014., dalje: ZOOP) i članaka 1085. stavka 3., 1086., 1089., 1092., i 1103. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., dalje: ZOO).

Odluka o zakonskim zateznim kamatama na dosuđene iznose po osnovu imovinske i neimovinske štete temelji se na odredbama članka 29., 1103. (neimovinska) i 1086. (imovinska) ZOO. Pri odlučivanju o pravičnoj novčanoj naknadi sud je vodio računa o cilju kojem služi pravična novčana naknada, imajući u vidu i tužbeni zahtjev tužitelja, kao i nove Orijentacijske kriterije Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

9.1. Prema odredbi članka 3. stavka 1. točke 1. ZOOP prometna nesreća je događaj kod kojega je šteta nastala zbog uporabe prijevoznog sredstva. Prema točki 3. istoga članka i stavka ZOOP-a, korisnik prijevoznog sredstva je fizička ili pravna osoba koja voljom vlasnika stvarno raspolaže prijevoznim sredstvom, a prema članku

. stavak 1. točke 7. ZOOP odgovorni osiguratelj je društvo za osiguranje s kojim je vlasnik prijevoznog sredstva, a kojim je prouzročena šteta, sklopio ugovor o osiguranju od odgovornosti za štetu nanesenu trećim osobama. Nadalje, prema odredbi članka 3. stavak 1. točka 8. ZOOP oštećena osoba je svaka osoba kojoj je nanesena šteta na stvarima i/ili na osobama, koja na temelju ovoga Zakona ima pravo podnijeti odštetni zahtjev.

9.3. Prema odredbi članka 22. stavka 1. ZOOP vlasnik vozila dužan je sklopiti ugovor o osiguranju od odgovornosti za štetu koju uporabom vozila može nanijeti trećim osobama zbog smrti, tjelesne ozljede, narušavanja zdravlja, uništenja ili oštećenja stvari. Prema stavku 2. istoga članka ZOOP ugovorom o osiguranju iz stavka 1. ovoga članka pokrivene su i štete zbog smrti, tjelesne ozljede, narušavanja zdravlja, uništenja ili oštećenja stvari putnika u vozilu kojim je prouzročena šteta, a stavkom 3. propisano je da su ugovorom o osiguranju iz stavka 1. ovoga članka pokrivene štete nastale od vozila koja se kreću javnim cestama i ostalim površinama na kojima se odvija promet, a koja podliježu obvezi registracije te po propisima o registraciji moraju imati prometnu dozvolu.

10. Odredbom članka 1046. ZOO-a propisano je da je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).

Prema odredbi članka 1045. ZOO tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.

Naime, prema objektivnoj koncepciji štete, kako je to određeno člankom 1046. ZPP štetu čini i povreda prava osobnosti što se povodi pod pojam neimovinske štete. To znači da šteta nastaje samom povredom nekog prava osobnosti, a posljedice takve povrede koje se očituju u fizičkoj i/ili duševnoj boli, predstavljaju kvalifikatorne okolnosti koje utječu na visinu pravične novčane naknade, sukladno odredbi članka 1100. ZOO- a. Dakle, oštećenik ima pravo na isplatu novčane naknade samo ako sud nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju. Pri odlučivanju o visini, odnosno iznosu pravične novčane naknade, sud će imati na umu jačinu i trajanje povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilj kojemu služi ta naknada, ali će voditi računa i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom.

10.1. Prema odredbi članka 1085. stavka 3. ZOO kad uspostava prijašnjeg stanja nije moguća, odgovorna je osoba dužna isplatiti oštećeniku odgovarajući iznos novca na ime naknade štete, a prema odredbi članka 1086. ZOO obveza naknade štete smatra se dospjelom od trenutka nastanka štete. Prema odredbi članka 1089. stavka 2. ZOO visina naknade štete određuje se prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke, osim slučaja kad zakon određuje što drugo.

11. Iz svih izvedenih dokaza sud nesporno utvrđuje da je skupno vozilo tegljač registarskih oznaka [registarska oznaka], kojim je upravljao JĐ, u trenutku štetnog događaja bilo osigurano kod tuženika po polici osiguranja 260629768. Nadalje, nesporno je da je do štetnog događaja došlo u trenutku kada je tuženikov osiguranik započeo radnju skretanja u desno, a što je bio obvezan smjer, prema postavljenim prometnim znakovima, budući da su se u tom trenutku izvodili radovi, kojom prilikom je udario u bicikli tužiteljice kojim se ona kretala sjevernom prometom trakom kolnika [adresa] u mjestu Kruševica iz smjera istoka u smjeru zapada. Uzimajući u obzir da u ovom postupku stranke nisu predložile izvođenje dokaza saslušanjem tužiteljice, a sud nema inkvizitorska ovlaštenja pri određivanju i prikupljanju dokaza te je pravilo da se dokazi izvode isključivo inicijativom stranaka, stoga je sud radi pravilnog i potpunog utvrđenja činjeničnog stanja izvršio uvid u ovosudni prekršajni spis poslovni broj: PpP-1139/2019, koji dokaz je predložen. Iz obrane tužiteljice danog sudu u ovosudnom spisu poslovni broj: PpP- 1139/2019 proizlazi da se ona kretala iz [adresa] u [adresa], prema raskrižju s ulicom Braće Radić, gdje je produžila ravno, budući da se njezina kuća nalazi u [adresa] iza prometnog znaka „obvezno skretanje u desno (obilazak)“. Nije sigurna gdje se točno nalazio skup vozila, ali iskazala je kako smatra da se on nije nalazio s desne strane, te je iskazala da se nitko nije nalazio na prometnoj traci kojom se ona kretala. Također, iskazala je kako joj se zbog posljedica prometne nesreće sve miješa i ne može točno opisati što se dogodilo.

U svom pisanom nalazu i mišljenju stalni sudski vještak mr.sc. Mario Lovrić, dipl. ing. prom., dipl. ing. stroj. naveo je kako smatra da do nesreće ne bi došlo da tegljač Mercedes s poluprikolicom nije započeo skretanje u desno prije nego se uvjerio da to može učiniti na siguran način bez opasnosti za druge sudionike u prometu i da je bicikl odnosno biciklista na vrijeme uočio i prepoznao namjeru skupa vozila da skrene u desno i zaustavio se prije ulaska u raskrižje. Nadalje, na ročištu kod ovoga suda 9. studenog 2021. vještak je iskazao da smatra kako je primarni uzrok nastanka same prometne nezgode taj što je skup vozila skrenuo bez pokazivanja namjere skretanja u desno. Vještak je naveo i kako smatra da je s obzirom na brzinu kretanja oba vozila tužiteljica da je prepoznala namjeru vozača skupnog vozila imala dovoljno vremena da reagira kočenjem. U tom smislu naveo je kako vozač skupnog vozila nije koristio desni pokazivač smjera, a tužiteljica ima 75 godina, osobe s toliko godina ima puno lošije reakcije. Također je vještak napomenuo da se vozač prije skretanja u desno morao uvjeriti da iza njega nema nikoga da on može skrenuti iz razloga što ako je kamion malo zakošen ne vidi zadnji kraj, ali smatra da je prvenstveno potrebno uključiti pokazivač smjera.

Sud prihvaća nalaz i mišljenje vještaka kao stručan, objektivan i nepristran. Sud uvažava i mišljenje vještaka da je primarni cilj nastanka predmetne prometne nesreće činjenica da vozač skupnog vozila nije imao uključen pokazivač smjera. Sud ne prihvaća vještakove navode o procijeni intenziteta reakcija i sposobnosti tužiteljice,s obzirom na njezinu dob od 75 godina, jer isto nije predmet vještačenja, niti je prometni vještak stručan i kompetentan davati takve procijene. Ovaj sud smatra da unatoč činjenici da vozač skupnog vozila nije imao uključen pokazivač smjera tužiteljica je mogla predvidjeti njegovu namjeru skretanja jer joj je bilo poznato da je zbog radova koji su se obavljali obvezan smjer kretanja u desno.

12 Dakle, nedvojbeno proizlazi da je primarni uzrok nastanka prometne nezgode upravo skup vozila tegljač s prikolicom koji je započeo radnju skretanja u desno a da se nije uvjerio da to može učiniti bez opasnosti po druge sudionike. Zbog svega navedenog sud smatra da je najveća odgovornost za nastanak ove prometne nezgode činjenica da je vozač tegljača bio parkiran najprije u lijevu stranu (iskaz svjedoka), odnosno na središnjem dijelu kolnika (iskaz vještaka), radi razgovora sa radnikom da bi nakon toga skrenuo u desno prije nego što se uvjerio da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike. Tužiteljica je u trenutku štetnog događaja bila osoba stara 72 godine kretala se ravno sa biciklom. Vozač kamiona se uključio u promet bez da je prethodno obratio pažnju na druge sudionike u prometu i koristio pokazivač smjera.

12.1. S druge strane sud je razmotrio mogućnost tužiteljice da na vrijeme uoči i prepozna namjeru osiguranika tuženika da skrene u desno i njezine mogućnosti da se na vrijeme zaustavi kočenjem prije ulaska u raskrižje i tako izbjegne sudar. U tom smislu sud je utvrdio da je tužiteljica u svojoj obrani u ovosudnom spisu poslovni broj: PpP-1139/2019, navela kako se njezina kuća nalazi u [adresa] iza prometnog znaka „obvezno skretanje u desno (obilazak)“. Dakle, tužiteljici je bio poznat obvezan smjer kretanja. Također, iz skice mjesta nesreće koja prileži stranici spisa 74, kao i iz fotografije mjesta događaja koja je sastavni dio pisanog nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka prometne sruke (fotografija 2.5. pisanog nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka Maria Lovrića, stranica spisa 105) razvidno je da prometni znakovi „radovi na cesti“ i „obvezan smjer desno“ svojim položajem i veličinom u potpunosti priječe prolaz motornih vozila preko raskrižja ravno u [adresa], u mjestu Kruševica. Nadalje, iz zdravstvenog kartona tužiteljice ne proilazi da bi ista imala kakve dijagnoze ili smetnje koje bi bile od utjecaja na njezinu sposobnost shvaćanja, promišljanja i reagiranja.

Sud smatra važnim istaknuti i kako je odredbom članka 112. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine" br. 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., - dalje: ZSPC) propisano da se vozač bicikla dužan kretati biciklističkom stazom ili biciklističkom trakom, a ako one ne postoje, što bliže desnom rubu kolnika.

Nadalje, prema odredbi članka 113. stavak 2. ZSPC-a propisano je da vozač bicikla koji se kreće kolnikom na cesti dužan je noću i danju u slučaju smanjene vidljivosti biti označen reflektirajućim prslukom ili reflektirajućom biciklističkom odjećom ili drugom reflektirajućom oznakom.

U svezi s citiranim zakonskim odredbama, a na temelju provedenog dokaznog postupka sud utvrđuje, osobito prema iskazu svjedoka očevidca FĐ, da se tužiteljica nije kretala kolnikom uz desni rub, nego se ona kretala travnatim dijelom, s kojega je stupila na kolnik te je prešla dio ceste, kada je došlo do udara skupa vozila na bicikl. Nadalje, iz stanja spisa, i iskaza svjedoka FĐ proizlazi da vozač skupa vozila nije uočio tužiteljicu na kolniku, dok nema dokaza da je ista u smislu odredbe članka 113. stavak 2. ZSPC-a imala bilo kakvu reflektirajuću oznaku, a što je, životno i logično, doprinijelo činjenici da vozač skupa vozila nije pravovremeno učio tužiteljicu.

13. S obzirom na navedeno sud smatra tuženikov prigovor podijeljene odgovornosti osnovani. Na temelju svih izvedenih dokaza ovaj sud nesporno utvrđuje da se doprinos tužiteljice štetnom događaju ogleda u činjenici da je istoj bilo poznato, i nije joj moglo ostati nepoznato da je zbog izvođenja radova bio obvezan smjer kretanja u desno, i da su zbog istih tih radova postavljeni prometni znakovi koji su svojim položajem i veličinom u potpunosti onemogućili prolaz motornih vozila preko raskrižja ravno u [adresa], stoga, unatoč činjenici da osiguranik tuženika nije koristio pokazivač smjera, ista je mogla predvidjeti njegovo skretanje u desno i pravovremeno se zaustaviti kočenjem. Stoga sud ocjenjuje da je doprinos nastanku štetnog događaja na strani tužiteljice 20%, dok je doprinos tuženikova osiguranika 80%.

14. U svrhu utvrđenja visine tužbenog zahtjeva na ime naknade štete zbog povrede prava osobnosti sud je izveo dokaz medicinskim vještačenjem po vještaku medicinske struke Dragutinu Križanoviću, dr. med., te je u ponovljenom postupku sud izveo dokaz novim medicinskim vještačenjem po drugom stalnom sudskom vještaku prim. Marcelu Marcikiću, dr. med.

14.1. Iz pisanog nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka Dragutina Križanovića, dr. med., od 22. veljače 2022. proizlazi da je tužiteljica pretrpjela laku tjelesnu ozljedu i to bolove u jakom stupnju pet dana, u srednjem stupnju jedan mjesec i u lakom stupnju do završetka liječenja. Nadalje, proizlazi da je tužiteljica pretrpjela strah, i to primarni strah u trajanju jedne minute, sekundarni strah u jakom stupnju u trajanju 5 dana te sekundarni strah u srednjem stupnju u trajanju 2 mjeseca i primarni strah u lakom stupnju u trajanju 9 mjeseci do završetka liječenja. Nadalje, vještak Križanović je naveo da je tužiteljica imala potrebu za tuđom pomoći i njegom u trajanju 15 dana, po 8 sati dnevno, te u trajanju 1 mjeseca po 4 sata dnevno, i u trajanju 7 mjeseci po 2 sata dnevno. Također je naveo kako je kod tužiteljice nastupilo opće umanjenje životne aktivnosti u 5%, u trajanju jedne godine, koliko je trajalo i liječenje, a nakon toga posljedice ozljeda su sanirane tako da danas nema umanjenja opće životne aktivnosti. Što se tiče naruženja vještak je naveo da je kod tužiteljice prisutno naruženje u lakom stupnju kao posljedica ožiljaka nakon operativnih zahvata. Nadalje, vještak je naveo i kako je mehanizam nastanka ozljeda kod tužiteljice, sama posljedica udarca tužiteljice od strane kamiona i padanja od strane bicikla na tvrdu podlogu.

14.1. Pisanom nalazu i mišljenju vještaka Dragutina Križanovića, dr. med., prigovarale su obje parnične stranke.

Podneskom od 7. ožujka 2022. tužiteljica je prihvatila pisani nalaz i mišljenje vještaka Križanovića u pogledu procijene boli, straha i potrebe za tuđom pomoći i njegom, dok ga nije prihvatila u pogledu ocjene trajnog umanjenja opće životne aktivnosti, naruženja, kao niti kvalifikacije tužiteljičinih ozljeda kao lakih tjelesnih ozljeda. S tim u svezi tužiteljica je prigovarala da iz pisanog nalaza i mišljenja vještaka ne proizlazi da je isti pregledao tužiteljicu niti da je izvršio uvid u zdravstveni karton tužiteljice. U odnosu na kvalifikaciju tužiteljičinih tjelesnih ozljeda, tužiteljica je navela kako je Opća bolnica „dr. Josip Benčević“ naknadno poslala crvenu prijavu, a u kojoj je ozljeda tužiteljice kvalificirana kao obična teška tjelesna ozljeda, navedeno zbog naknadnih komplikacija i operacija, koje je tužiteljica imala. Nadalje, navela je kako je ona prije predmetne prometne nezgode bila pokretna, upravljala biciklom i obavljala poslove uređivanja dvorišta, odlazila u trgovinu i obavljala druge životne potrebe, a to proizlazi i iz same činjenice da je u trenutku štetnog događaja upravljala biciklom. Navela je kako nakon predmetne prometne nezgode ne može samostalno hodati, nego jedino uz pomoć ortopedskog pomagala – štake, samostalno ne može otići u trgovinu, kod liječnika, trpi svakodnevne bolove te uzima lijekove protiv bolova, i plaća treću osobu koja joj donosi lijekove, obavlja kupovinu i odlazi platiti režijske troškove. Tužiteljica je navela kako stalni sudski vještak nije uzeo u obzir činjenicu da tužiteljica može hodati samo uz pomoć ortopedskog pomagala – štaka.

Podneskom od 30. ožujka 2022. tuženik je osporavao pisani nalaz i mišljenje vještaka Križanovića na način da je naveo da je ocjena vještaka glede umanjenja životne aktivnosti tužiteljice od 5% u trajanju jedne godine, neosnovana. U tom smislu naveo je kako se kod odraslih osoba ne ocjenjuje privremeno umanjenje životne aktivnosti, nego, ukoliko ima osnove, uzima se u obzir trajno umanjenje. Također je naveo, kako smatra, ako je vještak ocijenio umanjenje životne aktivnosti od 5% u trajanju jedne godine, onda bi navedena ocjena trebala obuhvaćati u sve povremene bolove koji su se javljali u posljednja tri mjeseca liječenja, jer nakon saniranja tužiteljičine rane, ona je provodila fizikalnu terapiju i bila u svakodnevnom poboljšanju. Tuženik smatra da vještak, stoga, nije trebao cijeniti trajanje bolova za isti period. Nadalje, tuženik osporava i vještakovu ocjenu straha lakog stupnja, navodeći da je oporavak kod tužiteljice bio očit već nakon pet mjeseci te nije realno trajanje straha cijeniti za svaki dan tijekom liječenja i rehabilitacije. Tuženik je osporavao i navode tužiteljice da bi u konkretnom slučaju ozljeda predstavljala običnu tešku tjelesnu ozljedu, a također je osporavao i zahtjev za naknadu štete zbog naruženosti uslijed korištenja štaka, navodeći da iz medicinske dokumentacije da bi tužiteljica trajno trebala koristiti štaku.

14.2. Na ročištu za glavnu raspravu 9. lipnja 2022. stalni sudski vještak Dragutin Križanović, dr. med. usmeno je iznio svoj pisani nalaz i mišljenje. U svom iskazu naveo je da je on 16. svibnja 2022. pregledao tužiteljicu u Zavodu za vještačenje. Nadalje, ustrajao je kod svoje ocijene da se kod tužiteljice radi o lakoj tjelesnoj ozljedi, te je obrazložio da takav zaključak temelji s obzirom na velike ožiljke u području bedrenih mišića sa defektom i kože, potkožja i mišićne mase tužiteljice. Također je iskazao da se tužiteljica kreće uz pomoć jedne štake, dok je ranije mogla upravljati biciklom i obavljati poslove u kućanstvu te poslove vezane za njezine životne potrebe (odlazak u trgovinu, poštu, održavanje dvorišta), to proizlazi i iz činjenice da je u trenutku prometne nezgode upravljala biciklom vračajući se iz ljekarne. Vještak je iskazao kako nakon prometne nezgode tužiteljica više ne može samostalno obavljati navedene poslove, te se ne može kretati bez štake, kontinuirano trpi bolove u jačem i srednjem stupnju kod promjene vremena, fizičkog napora, dužeg stajanja i opterećenja. Nadalje, iskazao je kako zbog navedenoga tužiteljica često treba pomoć druge osobe u svakodnevnom životu. Vještak je također iskazao kako ožiljci na bedru tužiteljice čine naruženje srednjeg stupnja. Nadalje, kod tužiteljice je zaostala i ograničena je pokretljivost u kukovima, a posebno u predjelu desnog kuka, gdje je veliki ožiljak. Vještak ocjenjuje da je kod tužiteljice zaostalo trajno umanjenje opće životne aktivnosti od 10 %.

Očitujući se na prigovore tuženika vještak je iskazao da zbog posljedica prometne nesreće, kod tužiteljice postoje trajne promjene oštećenja bedrenih mišića, umanjene pokretljivosti u desnom kuku, nestabilnosti pri hodu te trajne uporabe dolakatne štake, zbog čega vještak ocjenjuje da kor tužiteljice postoji trajno umanjenje opće životne aktivnosti od 10 %. U pogledu tuženikovih prigovora na vještakovu ocjenu straha, vještak je ustrajao kod svojih navoda iz pisanog nalaza i mišljenja od 22. veljače 2022. U odnosu na tuženikove navode o poboljšanju zdravstvenog stanja tužiteljice, vještak je naveo kako je svrha fizikalne terapije poboljšanje funkcionalnog statusa, ali se nikad u cijelosti nakon posljedica prometne nezgode i ozljeda koje je osoba zadobila u njoj, ona ne oporavi, kao što je primjerice slučaj s ožiljcima mišića gdje se mišići nikada ne oporave u cijelosti, jer svaki mišić nakon nezgode završava ožiljkom, a ne mišićnom masom. U odnosu na ožiljke kod tužiteljice, vještak je naveo da se oni vide stalno, s obzirom na korištenje štake, dok se obzirom na godine i presvlačenje, vide povremeno. Tužiteljica treba trajno koristiti štaku, a to je vidljivo stalno jer tužiteljica bez uporabe štake ne može hodati.

14.2.1. Nakon usmenog izlaganja nalaza i mišljenja vještaka Križanovića, parnične strane su i nadalje, isti osporavale.

Podneskom od 9. lipnja 2022. tužiteljica je navela kako smatra da je ocjena vještaka o umanjenju opće životne aktivnosti kod tužiteljice prisutna u većem postotku, ali navodi da zbog ekonomičnosti postupka prihvaća predmetni nalaz i mišljenje. Na ročištu održanom kod ovoga suda 9. studenog 2022. tuženik je naveo da ustraje kod iznesenih prigovora na nalaz i mišljenje vještaka, te je predložio provođenje novog vještačenja po vještaku medicinske struke. Tuženik je naveo i kako smatra da nema osnove za naknadu štete tužiteljici zbog naruženja jer prema priloženoj medicinskoj dokumentaciji ne proizlazi, ni zbog ozljede, a niti zbog tijeka liječenja i oporavka, da bi tužiteljica trajno trebala štaku. S tim u svezi naveo je kako se u nalazu fizijatra od 14. lipnja 2019. navodi značajno funkcionalno poboljšanje, dok se u nalazu sa završne kontrole od 3. srpnja 2019. navodi da je provedena fizikalna terapija s dobrim učinkom, te se ne navodi potreba korištenja štake. Stoga tuženik osporava i smatra paušalnim navode vještaka o tome da se tužiteljica svakodnevno koristi štakom i da ne može voziti bicikl i obavljati poslove i radnje namijenjene određenim životnim potrebama. Tuženik je osporavao i kvalifikaciju tužiteličinih ozljeda, navodeći da su iste prema pravilima medicinske struke lake tjelesne ozljede, iz kojeg razloga osporava kao pretjerano visoku ocjenu vještaka glede smanjenja opće životne aktivnosti tužiteljice. S tim u svezi tuženik je naveo kako smatra da prilikom ocjene umanjenja opće životne aktivnosti vještak nije uzeo u obzir dob i tegobe koje nisu isključiva posljedica predmetne prometne nesreće. Također, tuženik smatra da bez uvida vještaka u zdravstveni karton nije moguće realno ocijeniti je li hod sa štakom posljedica predmetnih ozljeda jer se nakon liječenja nikako ne očekuje potreba hodanja sa štakom, a također važnim smatra i fotografije sadašnjeg stanja tužiteljice radi ocjene naruženja.

14.2.2. U ponovljenom postupku sud je na ročištu za glavnu raspravu održanom 11. listopada 2024. dodatno saslušao stalnog sudskog vještaka Dragutina Križanovića, dr. med., koji je iskazao kako je prilikom izrade pisanog nalaza i mišljenja izvršio uvid u liječnički karton tužiteljice, te je stu i pregledao. Nadalje, iskazao je kako je prilikom procjene štete u obzir uzeo samo tek nastale ozlijede koje su bile posljedica štetnog događaja, a o kojima je saznanja imao iz medicinske dokumentacije i to specijalističkog nalaza kirurga. S tim u svezi iskazao je kako se prilikom procjene štete neka zdravstvena stanja kao primjerice prehlada ili kožne promjene i sl. ne uzimaju u obzir jer je zadatak vještačenja procjena štete kao posljedice pretrpljene traume, odnosno štetnog događaja. Očitujući se na upit suda kako je u svom pisanom nalazu i mišljenju na 3. stranici naveo da kod tužiteljice postoji naruženje u lakom stupnju, kao posljedica ožiljaka nakon operativnih rana, a da je na ročištu za glavnu raspravu održanom kod ovoga suda 9. lipnja 2022. iskazao "veliki ožiljci na bedru čine naruženje u srednjem stupnju, vještak je pojasnio kako on smatra da gnječne rane na licu, predio desne sljepoočne regije i natučenje i ogrebotina desne nadlaktice se kvalificiraju kao lake tjelesne ozljede. Dok se natučenje stražnjice, desnog kuka i gornjeg dijela desne natkoljenice kao i veliki krvni podljev desne stražnjice i gornjeg dijela desne natkoljenice smatraju naruženjem srednjeg stupnja, a u prilog tome kao posljedica tih ozljeda je i upotreba podlaktične štake kod tužiteljice. Nadalje, vještak je iskazao kako je korištenje otropedskih pomagala, konkretno štake, također naruženje. Vještak je iskazao kako je prilikom procjene umanjenja opće životne aktivnosti istu procijenio u iznosu od 10%, a prilikom te procjene u obzir je uzeo i ranija zdravstvena stanja tužiteljice, njezinu dob kao i što se inače uzimaju u obzir kronične bolesti, Nadalje, naveo je da se kod takve procjene i inače u obzir uzima i nastala ozljeda uslijed traume, a što je i slučaj kod tužiteljice gdje je zbog dobivenih ozljeda došlo do stradavanja i kukova i križa, što je zasigurno imalo utjecaj na umanjenje opće životne aktivnosti. Također, vještak je iskazao kako je prilikom pregleda tužiteljice utvrdio postojanje ozljede na stražnjici, odnosno oštećenja bedrenih mišića u vidu velikih ožiljaka u području bedrenih mišića sa defektom kože, potkožja i mišićne mase, te je iskazao da zbog takvih nagnječenja tužiteljica ima otežanu mogućnost sjedenja i kretanja. U odnosu na prigovore tuženika o navodima vještaka da kod tužiteljice postoji potreba za trajnim korištenjem štake, vještak je iskazao da je potrebu za trajnim korištenjem štake utvrdio jer iz pregleda i nalaza fizijatra od 3. srpnja 2019. proizlazi da je tužiteljica provela 20 fizikalnih terapija s dobrim učinkom i navodi se da za sada nije indicirano daljnje provođenje fizikalne terapije ambulantno, ali u nalazu od 14. lipnja 2019. fizijatar navodi "hod sa štakama u desnoj ruci, bolnost LS (križa) bolnost natkoljenice

14.2.3. Nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Dragutina Križanovića, dr. med., ovaj sud nije mogao prihvatiti, s obzirom da postoje proturječnosti između onoga što je vještak naveo u pisanom nalazu i mišljenju, i onoga što je iskazao usmeno na ročištu.

14.3. S obzirom na prigovore stranaka, koji nisu otklonjeni ni dodatnim usmenim izlaganjem nalaza i mišljenja vještaka medicinske struke Dragutina Križanovića, dr. med., sud je prihvatio prijedlog tuženika i odredio provođenje novog medicinskog vještačenja po stalnom sudskom vještaku prim. Marcelu Marcikiću, dr. med. Stalni sudski vještak prim. Marcel Marcikić, dr. med. u svom je pisanom nalazu i mišljenju od 4. studenog 2024. naveo je da tijekom liječenja, nakon ozljeđivanja u predmetnoj prometnoj nesreći koju je tužiteljica doživjela 5. rujna 2018. utvrđene ozljede kvalificiraju se kao obična teška tjelesna ozljeda. Nadalje, naveo je da je tužiteljica trpjela bolove jakog intenziteta ukupno 6 dana, od toga 3 dana nakon nesreće, te nakon svake od 3 kasnije operacije kroz 24 sata. Nadalje, naveo je da je tužiteljica trpjela bolove srednjeg intenziteta oko 20 dana, i to nakon ozljede, prve operacije, te nakon dvije kasnije operacije. Vještak je naveo da je tužiteljica trpila bolove slabog intenziteta i trajnog karaktera oko 4 mjeseca, te bolove slabog intenziteta i povremenog karaktera, koji ulaze u pojačane napore.

U odnosu na strah vještak je naveo da je tužiteljica pretrpjela primarni strah jakog intenziteta u trenutku naleta kamiona i pada na tlo, sekundarni strah jakog intenziteta u trajanju 3 dana nakon ozljede, strah srednjeg intenziteta u trajanju 20 dana, i to nakon ozljede, zatim prije svake od kasnije dvije operacije. Nadalje, naveo je da je tužiteljica pretrpjela strah slabog intenziteta kroz 7 mjeseci u smislu zabrinutosti za svoje zdravstveno stanje te moguće komplikacije na koje je upozorena i zbog kojih je produženo liječenje. Nadalje, vještak je naveo da je tužiteljici bila potrebna tuđa pomoć i njega u punom dnevnom opsegu (8 sati), i to kroz 30 dana, zatim 6 sati dnevno u trajanju 2 mjeseca, te 4 sata dnevno kroz 2 mjeseca, i 2 sata dnevno kroz 5 mjeseci. Vještak je naveo da se tuđa pomoć i njega u navedenom trajanju odnosila na pomoć tužiteljici u oblačenju, obuvanju, održavanju higijene, pribavljanju osnovnih životnih potrepština i obavljanju uobičajenih obveza u kući, održavanju životnog prostora i slično. S tim u svezi naveo je da sada tužiteljica može sama održavati higijenu, odjenuti se, i obući, pribaviti namirnice, ali sve uz ulaganje pojačanih napora, koristeći jednu štaku. U odnosu na naruženost, vještak je naveo da je kod tužiteljice zaostalo naruženje u vidu uvučene kože na stražnjici i gornjem djelu bedra, što je vidljivo kada je u donjem rublju ili kupaćem kostimu, pa predstavlja naruženost srednjeg stupnja, povremeno vidljivo trećim osobama. Nadalje, naveo je da nakon prometne nesreće tužiteljica ne može hodati bez jedne štake, jako je nesigurna u hodu, gdje se radi o naruženju srednjeg stupnja, svakodnevno vidljivo trećima.

Nadalje, vještak je naveo da na temelju svega navedenoga, a uzimajući u obzir spol, dob i zanimanje, mišljenja je, da je kod tužiteljice zbog opsežnog oštećenja mišića, koji sudjeluju u hodanju i ispravljanju trupa, došlo do trajnog umanjenja opće životne aktivnosti u visini od 10%, uz naruženost srednjeg stupnja.

Vještak je dodatno naveo kako tužiteljica svakodnevno ulaže napore pri hodu, oslanjanju na nogu, sjedenju, ležanju na desnoj strani, koju izbjegava, penjanju u stubište i silaženju niz stubište, dužem stajanju na jednom mjestu, pri dužem sjedenju na tvrđoj podlozi (stolcu), te pri promjeni klimatskih uvjeta okoline. Nadalje, naveo je kako u fazi prisutnih bolova i tijekom redovitih previjanja, nakon operacijskih zahvata te zbog zaostalih trajnih posljedica, tužiteljica nije sposobna obavljati većinu svojih aktivnosti, izabranih slobodnom voljom, kao niti obavljati svoje dnevne obveze. Stoga, vještak smatra da je zbog trajno umanjene opće životne aktivnosti u visini od 10% tužiteljici povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, kao i na obavljanje i provođenje, slobodnom voljom, izabranih aktivnosti.

14.3.1. Podneskom od 15. studenog 2024. tužiteljica je navela kako smatra da je kod tužiteljice prisutno trajno umanjenje opće životne aktivnosti u većem postotku, ali da zbog ekonomičnosti postupka prihvaća nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka medicinske struke, u skladu s kojim je uredila tužbeni zahtjev.

Na ročištu za glavnu raspravu održanom kod ovoga suda 21. siječnja 2025. tuženik je iskazao da nema primjedbi niti pitanja za vještaka medicinske struke, dok se tuženik prethodno nije očitovao na pisani nalaz i mišljenje vještaka prim. Marcela Marcikića, dr. med., koji su mu uredno dostavljeni.

14.3.2. Na ročištu za glavnu raspravu održanom kod ovoga suda 21. siječnja 2025. stalni sudski vještak prim. Marcel Marciklić, dr. med. usmeno je iznio svoj nalaz i mišljenje od 14. studenog 2024. U svom iskazu naveo je da ostaje kod pisanog nalaza i mišljenja u cijelosti. Nadalje, iskazao je da je prilikom izrade pisanog nalaza i mišljenja u obzir uzeo podatke iz zdravstvenog kartona tužiteljice o ozljedama i prijašnjem zdravstvenom stanju koje nisu u uzročno-posljedičnoj vezi s predmetnim štetnim događajem, odnosno da je u obzir uzeo kompletnu medicinsku dokumentaciju tužiteljice, te je u svom nalazu i mišljenju posebno izdvojio ozljede koje su posljedica štetnog događaja. U odnosu na ozljede tužiteljice na stražnjici iskazao je da je ista kvalificirana kao teška tjelesna ozljeda, te je u tom smislu naveo kako je tužiteljica zaprimljena u bolnicu 18. rujna 2018. zbog komplikacija ozljede u vidu sve većeg krvnog podljeva, a što je moralo biti operativno riješeno, stoga se ozljeda ima kvalificirati kao obična teška tjelesna ozljeda.

14.3.3. Takav obrazloženi nalaz sud je cijenio kao stručan, nepristran i napravljen u skladu s pravilima struke, te je sud isti prihvatio u cijelosti, osobito imajući u vidu da stranke nalazu nisu prigovarale i da su svi raniji prigovori koje su strane isticale na nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Daragutina Križanovića, dr. med., otklonjeni i sva pitanja razjašnjenja nalazom i mišljenjem vještaka prim. Marcela Marcikića, dr. med.

Slijedom svega navedenoga ovaj sud je visinu tužbenog zahtjeva neimovinske štete zbog povreda prava osobnosti, utvrdio provedenim meidicinskim vještačenjem, temeljem pisanog i usmenog nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka prim. Marcela Marcikića, dr. med.

16. Slijedom svega navedenog, sud je utvrdio da je tužiteljci uslijed štetnog događaja, povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, a čime joj je nastala neimovinska šteta (članak 19. stavak 2. u s vezi s člankom 1046. ZOO)). Po mišljenju ovog suda, utvrđena težina povreda i okolnosti slučaja opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade za neimovinsku štetu (članak 1100. stavak 1. ZOO). U slučaju kumulacije više povreda prava osobnosti kao što su ovdje na tjelesno i duševno zdravlje, za tako međusobno povezane (isprepletene) oblike tih povreda opravdano je dosuditi jedan iznos pravične novčane naknade za sve oblike neimovinske štete. Sud je pri tome raspravljao i utvrđivao činjenice koje je tužitelj naveo u tužbi i koje je utvrdio vještak i to fizičke boli, strah, naruženje te smanjenje životne aktivnosti. One su u smislu članka 1100. st. 2. stavak ZOO kriteriji (mjerila) odnosno kvalifikatorne okolnosti koje utječu na visinu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu.

16.1. S tim u svezi sud je postupao primjenom odredbe članka 1092. stavak 1. ZOO, kojom je propisano da oštećenik koji je pridonio da šteta nastane ili da bude veća nego što bi inače bila ima pravo samo na razmjerno sniženu naknadu. Dakle, sud je prilikom odmjeravanja i dosude pravične novčane naknade tužiteljici zbog povrede prava osobnosti u obzir uzeo njezin doprinos, kojega je sud ocijenio u visini 20%.

17. Stalni sudski vještak medicinske struke pim. GĐ u svom je nalazu i mišljenu navodi da je tužiteljica trpjela jake bolove 6 dana, srednje bolove 20 dana, te slabe bolove u trajanju 4 mjeseca. Uzevši u obzir nalaz i mišljenje liječnika vještaka, nove kriterije VSRH kao i pravno shvaćanje sa sjednice Građanskog odjela VSRH, broj: Su-IV-47/2020-5, činjenicu da je tužiteljica imala ogromne i bolne hematome što je vidljivo i iz fotografija u spisu, da je imala 2 operativna zahvata, da je 3 puta zadržana na bolničkom liječenju, da je dugo bila nepokretna, da je dugo mogla hodati samo sa dvije štake, da i danas ne može hodati bez pomoći štake ili pomagala, sud je tužiteljici na ime pretrpljenih bolova osnovanim priznao iznos od 2.990,76 EUR, a prema odredbi članka 1092. stavak 1. ZOO, uzimajući u obzir doprinos tužiteljice štetnom događaju, sud je tužiteljici kao osnovan dosudio iznos od 2.392,61 EUR.

17.1. Sukladno nalazu i mišljenju vještaka VĐ tužiteljica je pretrpjela primarni strah jakog intenziteta u trenutku naleta kamiona i pada na tlo, zatim sekundarni strah jakog intenziteta u trajanju od 3 dana, sekundarni strah srednjeg intenziteta u trajanju 20 dana, nakon ozljede i prije svake od kasnije dvije operacije, te sekundarni strah u trajanju 7 mjeseci u smislu zabrinutosti za svoje zdravstveno stanje te moguće komplikacije koje su bile izvjesne, jer je na njih i upozorena. Shodno tome, uzimajući u obzir podrvrgnutost dvjema operacijama, strahu za zdravlje i činjenicu ovisnosti o drugome zbog potrebe za tuđom pomoći i njegom, ovaj sud, primjenom novih kriterija VSRH kao i pravnog shvaćanja sa sjednice Građanskog odjela VSRH, broj: Su-IV-47/2020-5, smatra osnovanim iznos od 4.000,00 EUR, kojega tužiteljica potražuje, a uzimajući u obzir doprinos tužiteljice od 20%, sud joj kao osnovan dosuđuje iznos od 3.200,00 EUR.

17.2. Liječnik vještak navodi da je kod tužiteljice zaostalo trajno umanjenje opće životne aktivnosti od 10%. Sud tužiteljici na ime trajnog umanjena opće životne aktivnosti uzimajući u obzir nalaz i mišljenje liječnika vještaka, nove kriterije VSRH kao i pravno shvaćanje sa sjednice Građanskog odjela VSRH, broj: Su-IV-47/2020-5, osnovanim priznaje iznos od 1.493,13 EUR, kojega tužiteljica i potražuje, odnosno, uzimajući u obzir doprinos tužiteljice štetnom događaju od 20%, kao osnovan dosuđuje joj iznos od 1.194,50 EUR.

17.3. Prihvaćajući nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka prim, VĐ, dr. med., sud utvrđuje da je kod tužiteljice zaostalo trajno naruženje u srednjem stupnju i to ožiljak koji je povremeno vidljiv trećima, te štaka koja je uvijek vidljiva trećima. Pri tome valja istaknuti da je tužiteljica konačno postavljenim tužbenim zahtjevom potraživala naknadu samo za naruženje srednjeg stupnja svakodnevno vidljivo drugima, u iznosu od 4.379,85 EUR, a što je sud utvrdio i osnovanim sukladno novim orijentacionim kriterijima VSRH i pravnom shvaćanju sa sjednice Građanskog odjela VSRH, broj: Su-IV-47/2020-5. Stoga je sud osnovanim iznosom na ime naknade štete zbog naruženosti srednjeg stupnja svakodnevno vidljive trećima, osnovanim utvrdio iznos od 4.379,85 EUR, a sukladno odredbi članka 1092. stavak 1. ZOO, uzimajući u obzir doprinos tužiteljice štetnom događaju od 20%, istoj dosuđuje iznos od 3.503,88 EUR.

17.4. Stalni sudski vještak Marcikić procijenio je da je tužiteljici bila potrebna tuđa pomoć i njega u trajanju 30 dana po 8 sati, 2 mjeseca po 6 sati, 2 mjeseca po 4 sata te 5 mjeseci po 2 sata. Tuđa pomoć i njega tužiteljici je bila potrebna pri oblačenju, obuvanju, održavanju higijene, pribavljanju osnovnih životnih potrepština i obavljanju uobičajenih obveza u kući, održavanju životnog prostora. U skladu s odredbom članka 223. stavak 1. ZPP i sudskom praksom, sud je mišljenja da tužiteljici za jedan sat tuđe pomoći pripada iznos od 3,89 EUR. Navedeno iz razloga što je odredbom članka 1089. stavak 2. ZOO propisano da se visina naknade štete određuje prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke osim ako zakon što drugo ne propisuje. U tom smislu sud se vodio sudskom praksom i statističkim podacima prema kojima je minimalna neto plaća u Republici Hrvatskoj iznosi 677,20 EUR, dok je prosječni mjesečni broj radnih sati u 2024 je bio 174 sata, iz čega cijena sata na bazi minimalne neto plače iznosi 3,89 EUR. U tom smislu valja istaknuti kako je tužiteljica u konačno postavljenom tužbenom zahtjevu potraživala naknadu od 5,00 EUR po satu, a s obzirom na cijene rada na tržištu i osnovne poslove čišćenja i pomoći u kući, što ovaj sud smatra neosnovanim. Shodno navedenome, sud je tužiteljici utvrdio potrebu za ukupno 1.140,00 sati tuđe pomoći i njege, a pri tome je cijenu sata vrednovao s iznosom od 3,89 EUR, slijedom čega je osnovan utvrdio iznos od 4.434,60 EUR, uzimajući pri tome doprinos tužiteljice od 20%, sud je tužiteljici osnovanim utvrdio iznos od 3.547,68 EUR.

17.5. Tužiteljica je u podnesku od 15. studenog 2024., kojim je postavila konačni tužbeni zahtjev navela kako na ime neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti potražuje iznos od 12.872,98 EUR, a na ime tuđe pomoći i njege iznos od 5.700,00 EUR, što ukupno iznosi 18.572,98 EUR. Nadalje, navela je kako je sukladno odluci drugostupanjskog suda kojim je potvrđena točka II. izreke prvostupanjske presude (odluka o tijeku kamata), navedeni iznos umanjila za 10% te potražuje na ime neimovinske štete iznos od 11.585,69 EUR, a na ime tuđe pomoći i njege iznos od 5.130,00 EUR, što ukupno iznosi 16.715,69 EUR.

18. Slijedom svega navedenoga ovaj sud je kao osnovan, tužiteljici dosudio iznos od 10.290,99 EUR, dok je sud tužiteljici na ime tuđe pomoći i njege kao osnovan priznao i dosudio iznos od 3.547,68 EUR.

18.1.Tužiteljica je konačno postavljenim tužbenim zahtjevom potraživala naknadu imovinske štete i to naknadu za troškove prijevoza kod liječnika i na fizikalne terapije u iznosu od 483,74 EUR, te naknadu na ime troška uništenih naočala u iznosu od 59,73 EUR, naknadu na ime uništene odjeće u iznosu od 47,78 EUR te naknadu na ime oštećenog bicikla u iznosu od 47,78 EUR. Dakle, tužiteljica je ukupno potraživala iznos od 639,03 EUR.

S tim u svezi valja istaknuti da spisu prileži samo jedan kupon za putovanje Slavonija bus od 28. lipnja 2019. (stranica spisa 42), dok je iz preslike knjižice fizikalne terapije na stranici spisa 41 razvidno da je pod rednim brojem 18. upisan datum 28. lipnja 2019., stoga sud utvrđuje da je nesporno da je tužiteljica navedenog datuma pristupila fizikalnim terapijama, pa joj kao osnovan trošak priznaje trošak putne karte za navedeni datum u iznosu 45,00 kuna, odnosno 5,97 EUR.

Tužiteljica u tužbi navodi kako je 45 puta putovala od kuće liječniku, odnosno na fizikalne terapije, ona to ne dokazuje niti jednim dokazom, stoga na ime troška prijevoza kod liječnika i na fizikalne terapije sud tužiteljici priznaje iznos od 5,97 EUR, dok je kao neosnovan odbio više zatraženi iznos od 477,77 EUR.

Nadalje, tužiteljica ne dostavlja, niti je u tijeku predlagala dokaze kojima bi dokazala nastanak štete i visinu štete u pogledu naočala, odjeće i bicikla. Valja istaknuti kako se šteta na biciklu, sukladno potvrdi Policijske uprave Brodsko- posavske, Postaja prometne policije Slavonski Brod, Broj: 511-11-09-2/3-16/409-18 od 19. listopada 2018. prema nestručnoj procijeni iznosi 500,00 kuna, odnosno 66,36 EUR. Međutim, kako se radi o nestručnoj procijeni policijskog djelatnika koji je sačinio predmetnu potvrdu, a ne o računu ili nalazu i mišljenju vještaka iz kojeg bi proizlazio iznos potreban za popravak bicikla ili stručna procjena nastalog oštećenja, ovaj sud utvrđuje da tužiteljica nije dokazala visinu štete na biciklu. Slijedom svega navedenoga sud tužiteljici nije priznao naknadu štete na ime oštećenja odjeće, naočala i bicikla, dok joj je na ime troškova prijevoza liječniku i na fizikalne terapije kao osnovan priznao iznos od 5,97 EUR.

19. Odluka o zakonskim zateznim kamatama na neimovinsku štetu donijeta je sukladno odredbi članka 1103. ZOO-a, tj. od podnošenja tužbe, a tužba je podnesena sudu 11. rujna 2019., dok je na imovinsku štetu zakonska zatezna kamata određena sukladno odredbi čanka 1089. stavak 2. od presuđenja, odnosno od donošenja prvostupanjske presude, do isplate. U tom smislu valja istaknuti kako je tužiteljica potraživala zakonsku zateznu kamatu na ime neimovinske štete od 11. srpnja 2019., dok iz stanja spisa proizlazi da je tužba u ovoj pravnoj stvari podnesena 11. rujna 2019., stoga kako tužiteljica ima pravo potraživati kamatu od podnošenja tužbe valjalo je njezin zahtjev za naknadu kamata odbiti za razdoblje od 11. srpnja 2019. do 11. rujna 2019.

20. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 154. stavak 2., 155. i 164. ZPP. Tužitelj je u sporu uspio 78,88% (99,11% u pogledu osnove i 79,77% u pogledu visine. Uspjeh tuženika je 21,12%.

20.1. S obzirom na visinu vrijednosti spora, priloženi troškovnik te činjenicu da tužiteljicu zastupa punomoćnik iz redova odvjetnika, uz primjenu odredbi Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 69/93, 11/96, 91/04, 37/05, 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22 i 138/23 - dalje: Tarifa) tužitelju su kao osnovani priznati trošak sastava tužbe u iznosu od 500,00 EUR sukladno Tbr. 7 točka 1 Tarife. Tužiteljici je kao osnovan priznat i trošak sastava odštetnog zahtjeva u iznosu od 500,00 EUR sukladno Tbr. 7. točka 1. Tarife. Nadalje, sud je osnovanim troškovima tužiteljici priznao i trošak sastava podnesaka od 24. kolovoza 2021. i 7. ožujka 2022. (podnesci kojim se tužiteljica očituje na nalaz i mišljenje vještaka), te podneska od 31. svibnja 2022. podnesak kojim se tužiteljica očituje na navode tuženika) i podneska od 9. lipnja 2022. (podnesak kojim je tužiteljica uredila tužbeni zahtjev), u iznosu od 500,00 EUR, sukladno Tbr. 8. točke 1. Tarife, (četiri obrazložena podneska u prvostupanjskom postupku.) Trošak sastava podnesaka od 21. rujna 2020. i 2. prosinca 2021. (podnesci kojima tužiteljica dostavlja dokaz o uplati predujma) sud je priznao u iznosu od zatraženih 50,00 EUR svaki, ukupno 100,00 EUR sukladno Tbr, 8. točka 4. Tarife. Sud je kao osnovan tužiteljici priznao i trošak sastava podnesaka od 16. rujna 2024. i 15. studenog 2024. (podnesci kojima tužiteljica uređuje tužbeni zahtjev nakon provedenog vještačenja) u iznosu od 250,00 EUR svaki, ukupno 500.00 EUR sukladno Tbr. 8. točka 3. Tarife. Osnovanim je sud tužiteljici priznao i trošak zastupanja na ročištima održanim kod ovoga suda 13. veljače 2020., 18. lipnja 2020., 9. studenog 2021., 9. lipnja 2021. 9. lipnja 2022., 11. studenog 2024., 21. siječnja 2025. u iznosu od 500,00 EUR svaki, ukupno 3.000,00 EUR sukladno Tbr. 9. točka 1. Tarife. Sud je tužiteljici za ročište održano 9. studenog 2022. priznao iznos od 250,00 EUR budući da se na predmetnom ročištu nisu izvodili dokazi, a to sukladno Tbr. 2. točka 2. Tarife.

Sud je osnovanim tužiteljici priznao i pristup ročištima za objavu presude i to ročištu koje je održano 15. prosinca 2022. i ročištu za objavu presude 10. ožujka 2025. svaki u iznosu od 100,00 EUR, ukupno 200,00 EUR sukladno Tbr. 9. točka 3. Tarife Kao osnovan trošak sud je utvrdio i zatraženi trošak od 625,00 EUR na ime sastava žalbe na prvostupanjsku presudu iz razloga što je iz presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj: 14 Gž-888/2023-3 od 5. rujna 2025., razvidno da je tužiteljica podnijela tužbu protiv točke II i III izreke prvostupanjske presude, dok je u odnosu na točku II. žalba tužiteljice djelomično neosnovana i prvostupanjska presuda je potvrđena, a u odnosu na točku III. prvostupanjska presuda je ukinuta. Iz navedenoga proizlazi da je sud osnovanim utvrdio iznos od 6.175,00 EUR, na koji iznos je sud tužiteljici priznao i iznos od 1.543,75 EUR na ime PDV-a, sukladno Tbr. 46. Tarife.

20.2. Osnovanim troškom sud je tužiteljici utvrdio i trošak predujma za prometno vještačenje u iznosu od 199,08 EUR jer iz stanja spisa (stranica spisa 93) proizlazi da je tužiteljica predujam uplatila u iznosu od 1.500,00 kuna, odnosno 199,08 EUR. Sud je tužiteljici priznao i uplaćeni predujam za medicinsko vještačenje i pristup vještaka ročištu u ukupnom iznosu od 399.08 EUR (stranica spisa 139 i 241) spisa. Nadalje, sud je osnovanim troškom tužiteljici priznao i zatraženi trošak od 2,65 EUR na ime plaćene pristojbe na Zapisnik o očevidu, jer iz potvrde MUP-a RH, dostavljene uz tužbu proizlazi da se ista izdaje na zahtjev odvjetnice Ramone Karakaš- Kovaćević te da je upravna pristojba naplaćena u iznosu od 20,00 kuna, a što je 2,65 EUR.

Sud je tužiteljici u istoj točki izreke priznao i trošak sudske pristojbe na tužbu u zatraženom iznosu od 48,57 EUR jer je tužiteljica u navedenom iznosu pristojbu i platila (dokaz na stranici spisa 216), uzimajući u obzir da je tužiteljica oslobođena plaćanja sudske pristojbe u 90% iznosa sud je tužiteljici priznao trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu od 16,45 EUR.

Nadalje, sud je osnovanim utvrdio i zatraženi trošak od 86,27 EUR na ime troška pristupa i izgubljene zarade svjedoka, navedeno iz razloga što iz raspravnog zapisnika od 18. lipnja 2020. (stranica spisa 86-87) proizlazi da su sud naložio tužiteljici da svjedoku FĐ isplati iznos od 600,00 kuna, svjedoku OĐ iznos od 50,00 kuna, što ukupno iznosi 650,00 kuna, odnosno 86,27 EUR. Iz svega navedenoga proizlazi da je sud ukupno osnovanim troškom tužiteljici utvrdio iznos od 8.470,85 EUR.

20.3. Sud je kao neosnovan utvrdio zahtjev tužiteljice na ime troška provizije prilikom plaćanja sudske pristojbe u iznosu od 5,69 EUR iz razloga što je navedeno trošak banke, a ne suda, te ovaj sud smatra da je tužiteljica mogla plaćanje izvršiti i drugim načinima plaćanja (Internet bankingom) i time snositi manju ili nikakvu proviziju. Neosnovanim sud utvrđuje i zatraženi iznos od 50,00 EUR na ime troška pribavljanja zapisnika o očevidu iz razloga što je iz stanja spisa proizlazi (stranica spisa 68, 71- 85) da je sud službenim putem pribavio zapisnik o očevidu i ostalu očevidnu dokumentaciju. Sud tužiteljici nije kao osnovan priznao ni zatraženi trošak u iznosu od 250,00 EUR na ime prigovora na rješenje o pristojbi iz razloga što je podneskom od 20. siječnja 2023. podnijela prigovor protiv rješenja o pristojbi, te je od isti povukla podneskom od 8. veljače 2023. (stranica spisa 215). Pored navedenoga, a kako je to ranije navedeno sud tužiteljici nije priznao više zatraženi iznos od 0,92 EUR na ime predujma za medicinsko vještačenje, 0,92 EUR na ime predujma za prometno vještačenje. Nadalje, nije joj priznat niti više zatraženi iznos od 250,00 EUR na ime sastava podnesaka od 16. rujna 2024. i 250,00 EUR na ime sastava podneska od 15. studenog 2024., kao niti više zatraženi iznos od 250,00 EUR na ime zastupanja na ročištu 9. studenog 2022. Nadalje, neosnovano je sud utvrdio i više zatraženi iznos od 1.500,00 EUR na ime sastava podnesaka od 24. kolovoza 2021., 7. ožujka 2022., 9. lipnja 2022. jer sukladno Tbr. 8. točka 1. Tarife tužiteljici pripada za 4 podneska pred prvostupanjskim sudom naknada po Tbr. 7. točka 1. Tarife, što je sud tužiteljici i priznao.

Sud je dakle ukupno neosnovanim utvrdio iznos od 2.557,53 EUR, shodno tome sud tužiteljici nije priznao niti više zatraženi iznos na ime PDV-a od 637,50 EUR, odnosno ukupno 3.195,03 EUR.

20.4. Razmjerno uspjehu tužiteljice u parnici od 78,88% (nakon što se od uspjeha tužitelja oduzme uspjeh tuženika), tužitelju pripada parnični trošak u iznosu od 6,681,81 EUR. Slijedom čega je, uzimajući u obzir razmjer, neosnovanim utvrđen ukupan iznos od 4.984,07 EUR na ime troškova parničnog postupka.

21. Kamate na trošak su temeljem članka 30. stavak 2. Ovršnog zakona ("Narodne novine" br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 i 73/17, 131/20, 114/22, 06/24 – dalje: OZ) dosuđene od presuđenja do isplate.

22. Tužiteljica je uz tužbu dostavila sudu zahtjev za odobravanje korištenja pravne pomoći, te je uz podnesak od 20. siječnja 2023. dostavile rješenje Ureda državne uprave u Brodsko-posavskoj županiji, KLASA: UP/I-701-03/19-01/201, URBROJ: 2178-01-03-01/3-19-6 od 23. listopada 2019. kojim je tužiteljici odobreno korištenje pravne pomoći za naknadu štete i za oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi te joj se odobrava korištenje pravne pomoći za oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi u visini od 90% iznosa pristojbe i vrijedi od 10. rujna 2019. Odredbom članka 10. stavak 1. Zakona o sudskim pristojbama („Narodne novine“ broj: 118/18., 51/23. – dalje: ZSP), propisano je da stranka koja nije u mogućnosti platiti sudsku pristojbu bez štetnih posljedica za uzdržavanje sebe i svoje obitelji može podnijeti zahtjev za oslobođenje od plaćanja pristojbe sukladno posebnim propisima. S obzirom da je tužiteljica dostavila rješenje o oslobađanju od plaćanja sudskih pristojbi u visini 90%, tužiteljica je u obvezi platiti sudsku pristojbu u visini 10%, dok je preostali dio za koji je tužiteljica oslobođena u obvezi podmiriti tuženik.

23. Slijedom svega navedenoga odlučeno je kao u izreci presude i rješenja.

Slavonski Brod, 10. ožujka 2025.

Sutkinja

Anđela Bionda

Uputa o pravnom lijeku: Protiv presude i rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi u 3 (tri) istovjetna primjerka odnosno putem e-komunikacije, ovom sudu, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud (članak 348. Zakona o parničnom postupku).

Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Potvrđeni prijepis presude stranka može preuzeti neposredno u sudu istoga dana (članak 335. Zakona o parničnom postupku).

DNA:

1. Tužiteljica CĐ po punomoćnici Ramoni Karakaš-Kovačević, odvjetnici u Slavonskom Brodu

2. Tuženik Uniqua osiguranje d.d., po punomoćniku Željku Eroru, odvjetniku u Osijeku