Republika Hrvatska
Županijski sud u Zadru
Zadar, Plemića Borelli 9
Poslovni broj: Gž Ovr-145/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zadru, po sutkinji Marini Tanti, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja NM [adresa], [osobni identifikacijski broj], koga zastupa direktor mr.sc. ŽL, dipl. ing. stroj., a njega punomoćnici, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Tomić & Partneri d.o.o. u Zagrebu, Trg Marka Marulića 17, protiv ovršenice GL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovrhovoditelja protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovrv-58010/2024-3 od 21. lipnja 2024., 10. ožujka 2025.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba ovrhovoditelja NM kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovrv- 58010/2024-3 od 21. lipnja 2024.
Obrazloženje
1. Uvodno označenim rješenjem suda prvog stupnja riješeno je:
"I. Ovaj sud se oglašava mjesno nenadležnim za postupanje u ovoj pravnoj stvari.
II. Nakon pravomoćnosti ovog rješenja predmet će se ustupiti Općinskom sudu u Novom Zagrebu, kao mjesno i stvarno nadležnom sudu."
2. Protiv citiranog rješenja žalbu je izjavio ovrhovoditelj, pobijajući ga iz svih žalbenih razloga. U žalbi ističe da je 20. svibnja 2024. podnio prijedlog za ovrhu putem aplikativnog sustava za podnošenje prijedloga za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave na propisanom, standardiziranom elektroničkom obrascu u kojem je pod adresom prebivališta ovršenice naveo [adresa]. Uvidom u Izvadak iz jedinstvenog registra osoba dostavljen u spis predmeta od strane javnog bilježnika proizlazi da je prebivalište ovršenice istovjetno prebivalištu navedenom u prijedlogu za ovrhu, pa iz navedenog slijedi kako je u prijedlogu za ovrhu ispravno naznačio adresu ovršenice te ispravno sastavljen prijedlog za ovrhu podnio putem aplikativnog sustava e-Ovrha. Sustav e-Ovrha je takav prijedlog zaprimio na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu te je automatskim odabirom predmet povjeren u rad javnom bilježniku Vesni Kelečić, koji je istog proslijedila Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, koji se potom pobijanim rješenjem oglasio mjesno nenadležnim. Obzirom da je ovrhovoditelj podnio prijedlog za ovrhu prema ispravnim podacima iz Izvatka iz jedinstvenog registra osoba, sud prvog stupnja je pogrešno primijenio materijalno pravo kada se pobijanim rješenjem oglasio mjesno nenadležnim, jer je adresa prebivališta ovršenice [adresa]. Ako se spis ustupi Općinskom sudu u Novom Zagrebu, isti će biti povjeren drugom javnom bilježniku kao povjereniku Općinskog suda u Novom Zagrebu, te će se posljedično od ovrhovoditelja potraživati novi, zapravo dvostruki iznos troška predujma naknade javnog bilježnika. Ističe kako do podnošenja prijedloga za ovrhu mjesno nenadležnom sudu nije došlo zbog pogreške ovrhovoditelja, već isključivo zbog informatičkog nedostatka aplikativnog sustava e-Ovrha, te je stoga neosnovano i nepravično da teret podmirenja dvostrukog iznosa predujma troška javnog bilježnika bude na ovrhovoditelju. U prilog navedenom poziva se na odluke Županijskog suda u Splitu. Predlaže da sud drugog stupnja ukine pobijano rješenje i predmet vrati na ponovno odlučivanje, ili, podredno, preinači pobijano rješenje na način da naloži Općinskom sudu u Novom Zagrebu donošenje rješenja o ovrsi kako bi se izbjegla dvostruka naplata istog troška predujma javnobilježničke naknade odnosno oslobodi ovrhovoditelja od plaćanja troška predujma naknade nenadležnog javnog bilježnika zbog informatičke greške u sustavu e-Ovrha.
3. Žalba nije osnovana.
4. Ispitujući pobijano rješenje u granicama žalbenih navoda, pazeći pri tome na apsolutno bitne povrede odredaba postupka na koje ovaj sud sukladno odredbi čl. 365. st. 2. u vezi čl. 381. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22. i 155/23. - u daljnjem tekstu: ZPP) u vezi čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20. i 114/22. – u daljnjem tekstu: OZ) pazi po službenoj dužnosti, utvrđeno je da nije počinjena ni jedna od tih povreda, te da je materijalno pravo pravilno primijenjeno.
5. Iz spisa predmeta slijedi da je ovrhovoditelj na propisanom obrascu 20. svibnja 2024. podnio prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave i predložio da se ovrha odredi općenito na imovini ovršenice, koji je prijedlog automatskom dodjelom povjeren u rad javnom bilježniku Vesni Kelečić iz Zagreba, koja je pak 21. svibnja 2024. spis proslijedila Općinskom građanskom sudu u Zagrebu na daljnje postupanje, obzirom da je utvrdila da je utvrdila kako nije mjesno nadležna za postupanje.
5.1. Sud prvog stupnja je uvidom u Jedinstveni registar osoba Republike Hrvatske (MUP) utvrdio da ovršenica ima prebivalište u [adresa], te se stoga pobijanim rješenjem oglasio mjesno nenadležnim pozivom na odredbu čl. 38. OZ i 20. st. 2. ZPP te odredio da će se predmet nakon pravomoćnosti tog rješenja ustupiti mjesno nadležnom Općinskom sudu u Novom Zagrebu.
6. Ovrhovoditelj u žalbi ne osporava utvrđenje suda da se adresa prebivališta ovršenice nalazi na području mjesne nadležnosti Općinskog suda u Novom Zagrebu, nego ističe da prilikom podnošenja prijedloga za ovrhu nije mogao odabrati nadležni sud, već ga je sustav elektroničke ovrhe sam odredio na temelju odredbe čl. 39.a st. 2. i 4. OZ., te ukazuje na to da će se, u slučaju da pobijano rješenje ostane na snazi i spis se proslijedi nadležnom Općinskom sudu u Novom Zagrebu, promijeniti i javni bilježnik kao povjerenik suda, a on biti u obvezi ponovno predujmiti trošak naknade javnom bilježniku, čime će doći do podmirenja dvostrukog troška javnom bilježniku, bez njegove krivnje.
7. Izmjenama Ovršnog zakona iz 2020. uvedena je tzv. e-Ovrha te odredba čl. 39.a st. 2. OZ propisuje da se prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave podnosi općinskom sudu na čijem području ovršenik ima prebivalište ili sjedište putem informacijskog sustava, na propisanom obrascu, elektroničkim putem u strojno čitljivom obliku. Nadalje, odredbom čl. 38. OZ propisano je da je mjesna nadležnost određena tim Zakonom isključiva.
7.1. Kako nije sporno da se adresa prebivališta ovršenice nalazi na području Općinskog suda u Novom Zagrebu, a ne Općinskog građanskog suda u Zagrebu, pravilno je sud prvog stupnja ocijenio da nije mjesno nadležan za postupanje u ovom ovršnom predmetu i donio pobijano rješenje pravilnom primjenom odredbe 39.a st. 2. u vezi s čl. 21. st. 1. OZ, obzirom da je mjesna nadležnost određena tim Zakonom isključiva (tako i u odluci Županijskog suda u Zadru posl. broj Gž Ovr-42/2024-2 od 2. travnja 2024., Županijskog suda u Varaždinu posl. broj Gž Ovr-68/2024-2 od 14. travnja 2024., Županijskog suda u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici posl. broj Gž Ovr-107/2023-2 od 14. ožujka 2023., Županijskog suda u Puli-Pola posl. broj Gž Ovr- 457/2023-2 od 4. prosinca 2023. i Županijskog suda u Zagrebu posl. broj Gž Ovr- 2033/2023-2 od 14. studenog 2023.).
7.2. Ovrhovoditelju je za ukazati kako pozivanje na odredbe čl. 3. st. 2. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi ("Narodne novine", broj 33/01., 60/01., 129/05., 109/07., 36/09., 125/08., 36/09., 150/11., 144/12., 19/13., 137/15., 123/17., 98/19. i 144/20.) u ovom predmetu nije relevantno jer mjesnu nadležnost u ovrsi određuje OZ, a podredno ZPP.
7.3. U odnosu na žalbene navode ovrhovoditelja o tome da će mu postupanjem suda nastati dvostruki troškovi, čiju naplatu neće moći tražiti od ovršenice, treba reći kako ni ti navodi nisu pravno relevantni za valjanost pobijanog rješenja. Naime, čl. 278. OZ propisuje da javni bilježnici kao povjerenici suda odlučuju o prijedlogu za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave u skladu s odredbama OZ. Stoga, nakon pravomoćnosti pobijanog rješenja i ustupanja predmeta nadležnom Općinskom sudu u Novom Zagrebu, odredit će se za postupanje u konkretnom predmetu nadležni javni bilježnik. Ukoliko je ovrhovoditelju nastao trošak za koji nisu krive stranke u postupku, istog će moći potraživati od onoga koji je taj trošak uzrokovao.
7.4. Na kraju, u odnosu na pozivanje žalitelja na odluke Županijskog suda u Splitu, treba reći kako ovaj županijski sud nije vezan pravnim stavovima drugih županijskih sudova, već samo pravnim stavovima Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
8. Slijedom navedenog, valjalo je žalbu ovrhovoditelja odbiti kao neosnovanu, a rješenje suda prvog stupnja potvrditi primjenom odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP u vezi s čl. 21. st. 1. OZ i odlučiti kao u izreci ove drugostupanjske odluke.
Zadar, 10. ožujka 2025.
Sutkinja
Marina Tanta
