Republika Hrvatska

Općinski sud u Požegi

Sv. Florijana 2, Požega

Poslovni broj: P-174/2021-33

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Požegi, po sucu ovog suda Mihovilu Budimiru, kao sucu pojedincu, u parničnom predmetu tužitelja IS, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupan po punomoćniku BS, odvjetniku u [adresa], protiv tuženika Grad Kutjevo, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene 7. veljače 2025. u nazočnosti tužitelja osobno uz zamjenika punomoćnika GS, odvjetničkog vježbenika, te punomoćnice tuženika, 10. ožujka 2025.

p r e s u d i o  j e

I Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"1. Nalaže se tuženiku, GRAD [adresa] sa sjedištem u [adresa], osobni identifikacijski broj (OIB): [osobni identifikacijski broj], isplatiti tužitelju, AKIM VESELI s prebivalištem u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 55.870,24 kune sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 21. svibnja 2020. pa do isplate po stopi u visini koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećano za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje HNB.

2. Nalaže se tuženiku, GRAD [adresa] sa sjedištem u [adresa], osobni identifikacijski broj (OIB): [osobni identifikacijski broj], nadoknaditi tužitelju, AKIM VESELI s prebivalištem u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], prouzrokovani parnični trošak u roku od osam dana od dana presuđenja sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana presuđenja pa do isplate."

II Nalaže se tužitelju LS, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], naknaditi tuženiku Gradu Kutjevu, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], trošak parničnog postupka u iznosu od 2.125,00 EUR, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje na navedeni iznos teku od 10. ožujka 2025. godine, pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 (petnaest) dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj MS zastupan po punomoćniku BS, odvjetniku u [adresa], podnio je tužbu protiv tuženika Grada Kutjeva radi naknade za oduzetu imovinu (dio nekretnine). Navodi kako se obratio tuženiku sa zahtjevom za mirno rješenje spora dana 9. studenog 2020., no da je tuženik 14. siječnja 2021. isto odbio. Nadalje ističe da je tužitelj vlasnik nekretnine kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška], na kojoj je Rješenjem z.k. odjela Općinskog suda u Požegi broj Z-747/2020 od 21. svibnja 2020. točkom 7. dopušten upis promjene površine na navedenoj kč.br. i to sa 1712 m2 na 1480m2 čime je površina predmetne nekretnine umanjena za 232 m2. Iz predmetnog rješenja proizlazi kako je temelj dopuštenja upisa promjene navedena Odluka o uknjižbi prava vlasništva na nerazvrstanim cestama na području na području Grada Kutjeva od 7. prosinca 2019., te Odluka o utvrđivanju nerazvrstane ceste u [adresa] NC [adresa] ISO od 4. veljače 2020. Stoga smatra kako je time tužitelju povrijeđeno pravo vlasništva te je izvlašten bez provedenog postupka. Slijedom toga, a obzirom da mu za isto nikada nije ponuđena tržišna naknada, smatra da mu je tuženik dužan isplatiti naknadu za oduzeti dio nekretnine od 232 m2 pa stoga predlaže da sud nakon provedenog postupka donese presudu kojom će naložiti tuženiku da tužitelju isplati iznos od 55.870,24 (7.419,68 eura) kune sa zakonskim zateznim kamatama i troškovima ovog postupka.

2. Tuženiku je tužba s pozivom na davanje pisanog odgovora dostavljena dana 13. svibnja 2021., a u odgovoru na tužbu navodi kako osporava osnov i visinu tužbenog zahtjeva. Navodi kako prije svega tuženik ukazuje na činjenicu da je vlasništvo nad dijelom predmetne nekretnine stekao temeljem odredbi Zakona o cestama i Zaključka o izmjerama i dopunama i Odlukom tuženika o utvrđivanju nerazvrstanih cesta u [adresa]. Tuženik je vlasništvo nad predmetnom nekretninom stekao originarno, točnije temeljem Zakona. Shodno navedenom, tuženik u tom dijelu ističe prigovor promašene pasivne legitimacije, jer smatra da je za potraživanu naknadu odgovora Republika Hrvatska. Nadalje, tuženik ističe i prigovor zastare u odnosu na potraživanu tražbinu. Kako je prethodno rečeno tuženik je vlasništvo nad predmetnom nekretninom stekao temeljem Zakona o cestama. Dakle, tuženik je donošenjem navedenog Zakona postao vlasnikom predmetne nekretnine. Stoga predlaže sudu tužitelja odbiti s tužbenim zahtjevom kao neosnovanim te da obvezati na naknadu troškova ovoga postupka.

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u odgovor Grada Kutjeva na zahtjev IS na naknadu tržišne vrijednosti izvlaštenog dijela nekretnine (list 6-7 spisa), rješenje Općinskog suda u Požegi, zk. odjel, poslovni broj Z-747/2020 od 21. svibnja 2020. (list 8-10 spisa), izvadak iz zemljišne knjige zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 11-12 spisa), zapisnik o očevidu na licu mjestu na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], geodetski elaborat izvedenog stanja nerazvrstane ceste ([adresa], NC ISO od 10. veljače 2020.) (list 60-76 spisa) odluku o uknjižbi prava vlasništva na nerazvrstanim cestama na području Grada Kutjeva od 7. prosinca 2012. (list 77 spisa), službeni glasnik Grada Kutjeva broj 10/2012 (list 70 spisa), očitovanje nositelja prava na nerazvrstanoj cesti (list 80 spisa), geodetski elaborat za nerazvrstanu cestu u [adresa] FS (list 82 spisa), elaborat o procjeni tržišne vrijednosti nekretnine stalnog sudskog vještaka i procjenitelja Ante Budimira iz ožujka 2023. (list 84-102 spisa), tablicu indeksa cijena stambenih objekata (list 107-109 spisa), dopunski nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka i procjenitelja Ante Budimira od 11. rujna 2023. ( list 114-115 spisa), očitovanje Grada Kutjeva od 19. ožujka 2024. (list 129 spisa) te ostale priloge i podneske u spisu, kao i saslušao tužitelja (list 127-128 spisa) i zakonskog zastupnika tuženika (list 137 spisa).

4. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći dokaze svaki za sebe i u njihovoj ukupnosti sukladno odredbi članka 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07 – Odluka US RH, 84/08, 96/08 – Odluka US RH, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP), ovaj sud je utvrdio da tužbeni zahtjev tužitelja - neosnovan.

5. Iz provedenog očevida na licu mjesta od 6. ožujka 2023. utvrđeno je da je kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi asfaltirani put (Ulica Hrvoja Vukčića Hrvatinića) i dio travnate površine s obje strane sporne površine.

6. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka i procjenitelja Ante Budimira, građ. inž., utvrđeno je da je ukupna tržišna vrijednost dijela kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 232m2 iznosi 2.623,14 eura.

6.1. U odnosu na istaknute prigovore stranaka podneskom od 11. rujna 2023. vještak se u dopunskom nalazu i mišljenju očitovao na isto te naveo kako se predmetno zemljište može procjenjivati kao građevinsko jer se nalazi u građevinskoj zoni, te činjenica da je Grad Kutjevo (ovdje tuženik) predmetno zemljište odlučio koristiti za javnu namjenu odnosno za cestu ne umanjuje mu vrijednost.

7. Na raspravi kod ovoga suda dana 20. ožujka 2024. saslušan je tužitelj u svrhu dokazivanja te je isti u svom iskazu naveo kako je predmetnu nekretninu kupio 1991. godine kada je stupio u posjed i kada su mu pokazali koje je njegova parcela. Ističe kako je predmetnu nekretninu kupio od PPK Kutjeva, a u naravi je bila riječ o kući, okućnici, asfaltiranoj cesti te travnatim površinama s obje strane asfaltirane ceste. Napominje kako je travnati dio kosio sve do ceste, a da mu je prije otprilike 5-6 godina Općina (op.a. tuženik) oduzela dio njegove parcele u površini od otprilike 230m2 nakon čega su mu obećali da će to biti riješeno odnosno da će ga za to isplatiti, a što mu je obećao bivši gradonačelnik g. I još početkom 2000-te. Ističe da je saznao da su mu oduzeli navedeni dio površine na način da je dobio poziv Hrvatskih cesta gdje su ga samo obavijestili da je taj dio oduzet i da ima pravo na žalbu. Ne može se sjetiti godine, ali zna da je cijelo susjedstvo dobilo takav poziv. Također je naveo da je predmetni asfaltirani put od trenutka kada je on kupio nekretninu ostao u istim mjerama do današnjeg dana, a da je on postojao i prije no što je on kupio nekretninu 1991. godine. Ističe da tu cestu koriste i drugi susjedi koji tamo žive te su to činili i prije no što je on to kupio. Znao je da se u trenutku kupoprodaje na njegovoj nekretnini nalazi put kao i da mu je to rekao prodavatelj kada ga je uvodio u posjed predmetne nekretnine.

8. U svom iskazu na raspravi kod ovoga suda od 7. veljače 2025. zakonski zastupnik tuženika, OS (gradonačelnik [adresa]) naveo je kako je Grad Kutjevo sukladno uputi Ministarstva prije otprilike 5 godina bio dužan sve nerazvrstane odnosno neupisane ceste sukladno Zakonu o cestama geodetski elaborirati te upisati u katastar i gruntovnicu. To su učinili i s ovom cestom koja je predmet ovog postupka, a koja se na tom mjestu, a koliko je to njemu poznato, nalazi već 30 godina pri čemu na istoj nije vršena nikakva rekonstrukcija, ulaganje ili dogradnja, a što sa sigurnošću može potvrditi da nije bilo od njegovog preuzimanja vlasti 2014. godine, dok u odnosu na razdoblje prije toga ista saznanja crpi od svojih prethodnika odnosno djelatnika. Ističe kako se tom cestom oduvijek koriste i drugi susjedi odnosno ljudi koji žive na tom području te da je koristi veći broj ljudi, a što mu je osobno jako dobro poznato obzirom da je rođen, odrastao te živi u [adresa] cijeli život.

9. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu iznosa od 55.870,24 kune/7.415,26 eura s pripadajućim zateznim kamatama, a na ime vrijednosti oduzetog dijela nekretnine za koju tužitelju nije isplaćena naknada.

10. Među strankama nije sporno da je dio predmetne kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 232m2 izuzet iz vlasništva tužitelja i to bez provedenog postupka izvlaštenja kao i bez isplate vlasniku njezine vrijednosti, a sve temeljem Rješenja z.k. odjela Općinskog suda u Požegi broj Z-747/2020 od 21. svibnja 2020. donesenog temeljem Odluke o uknjižbi prava vlasništva na nerazvrstanim cestama na području grada [adresa] iz 2019. kao i Odluke o utvrđivanju nerazvrstane ceste u [adresa] NC Ulica Hrvoja Vukčića Hrvatinića iz 2020. godine. Jednako tako, nije sporno niti da dio predmetne nekretnine u naravi čini sastavni dio asfaltirane [adresa] u [adresa] te da je ista u sadašnjem obliku izgrađena prije više od 30 godina, a što u svojim iskazima pred ovim sudom navode i potvrđuju sam tužitelj, ali zakonski zastupnik tuženika.

11. Sporno je kada je počela teći zastara za predmetnu tražbinu i da li je ista nastupila do podnošenja predmetne tužbe 6. svibnja 2021.

12. Budući da u konkretnom slučaju nije proveden postupak izvlaštenja, o pravu tužitelja na naknadu vrijednosti spornog dijela nekretnine treba odlučiti primjenom općih propisa obveznog prava, pa u pogledu prigovora zastare vrijede odredbe Zakona o obveznim odnosima (''Narodne novine'' broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23 - dalje: ZOO).

12.1. Odredbom članka 230. važećeg ZOO-a propisano je da tražbina naknade štete zastarijeva za 3 godine otkad je oštećeni doznao za štetu i za osobu koja je štetu učinila, a da u svakom slučaju ta tražbina zastarijeva za 5 godina otkad je šteta nastala, a isto je regulirano i odredbom članka 376. ZOO/ 91.

13. Odredbom članka 214. stavak 2. trenutno važećeg ZOO-a propisano je da zastara nastupa kad protekne zakonom određeno vrijeme u kojem je vjerovnik mogao zahtijevati ispunjenje obveze, dok je pak odredbom članka 215. stavak 1. istoga Zakona propisano da zastara počinje teći prvog dana poslije dana kada je vjerovnik imao pravo zahtijevati ispunjenje obveze, ako Zakonom za pojedine slučajeve nije što drugo propisano, a jednako je bilo propisano i odredbama članka 360. i članka 361. ZOO/91.

13.1. Slijedom iznesenog, postavlja se pitanje kada je tužitelj mogao od tuženika zahtijevati ispunjenje svoje tražbine odnosno od kada je mogao od njega potraživati isplatu tržišne vrijednosti obzirom da mu je od tada, a sukladno naprijed citiranim odredbama, počeo teći rok zastare od 5 godina.

14. Vezano uz navedeno treba imati u vidu i posebne propise koji uređuju pravni status te upravljanje nekretninama koje predstavljaju ceste, i to počevši od 2011. godine kada su na snazi odredbe Zakona o cestama (Narodne novine broj: 84/11 – dalje: ZC).

14.1. Odredbom članka 101. stavak 1. ZC-a propisano je da je nerazvrstana cesta javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi.

14.2. Odredbom članka 131. stavak 1. ZC-a propisano je da ceste koje se na dan stupanja na snagu toga Zakona koriste za promet vozila po bilo kojem osnovu i koje su pristupačne većem broju korisnika, a nisu razvrstane kao javne ceste u smislu toga Zakona, postaju nerazvrstane ceste.

14.3. Odredbom stavka 6. istoga zakonskog članka propisano je da nekretnine koje su prema tome Zakonu nerazvrstane ceste te su bile u upotrebi kao nerazvrstane ceste i prije 1. siječnja 1997., javno su dobro i u neotuđivom su vlasništvu jedinica lokalne samouprave.

14.4. U smislu odredbe članka 133. stavak 1. ZC-a nerazvrstane ceste će se u zemljišnim knjigama upisati kao javno dobro u općoj uporabi kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalaze neovisno o postojanju upisa prava vlasništva ili drugih stvarnih prava treće osobe.

15. Opći zastarni rok kod oduzimanja zemljišta bez provođenja i izvlaštenja i bez sklopljene nagodbe za oduzeto zemljište počinje teći onog trenutka kada je faktično nerazvrstana cesta izgrađena i kada više nije bilo mogućnosti tražiti povrat nekretnina od tuženika koji ju je posjedovao bez pravnog osnova. Dakle, zastara obveznopravnog zahtjeva za isplatu naknade za zemljište oduzeto radi izgradnje ceste, ako nije doneseno pravomoćno rješenje o izvlaštenju te ako sporni pravni odnos stranaka nije uređen nagodbom, počinje teći od trenutka kada je vlasnik oduzetog zemljišta saznao za promijenjenu namjenu nekretnine ili dijela nekretnine, odnosno kada više nije moguće s uspjehom zahtijevati predaju u posjed te nekretnine, a što je trenutak izgradnje ceste i završetak radova.

16. Prema prihvaćenoj i ustaljenoj praksi iskazanoj u nizu odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske (Rev-2433/18, Rev-3831/99, Revt-298/15) potvrđenoj i od strane Ustavnog suda Republike Hrvatske (UIII-5723/2016), a koja polazi upravo od zakonskih propisa prema kojima nerazvrstane ceste predstavljaju javno dobro u općoj uporabi te su neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave, i da su nerazvrstane i one ceste koje na dan stupanja na snagu ZC/11 nisu bile evidentirane niti upisane u zemljišnoj knjizi kao takve ako su do stupanja na snagu navedenog Zakona stvarno koristile kao nerazvrstane ceste, za početak tijeka roka zastare za tražbinu isplate njihove tržišne vrijednosti nije odlučan upis u zemljišnoj knjizi navedenog statusa, već je odlučan moment kada je nekretnina stekla status nerazvrstane ceste, odnosno odlučan je moment kada je oduzeta iz posjeda neke osobe i kada je na njoj izgrađena cesta koja se koristi za slobodan promet vozila većeg broja raznih korisnika. Upravo od tog momenta bivši vlasnik oduzete nekretnine na kojoj je izgrađena cesta, a koja nije razvrstana u javne ceste, više nije u mogućnosti tražiti povrat te nekretnine u vlasništvo i posjed, čime se aktivira pravo vlasnika tražiti isplatu njene tržišne vrijednosti.

17. Budući da je tijekom postupka nespornim utvrđeno da je dio predmetne nekretnine pretvoren u asfaltiranu cestu kojom se koristi veći broj korisnika prije više od 30 godina, pa kada bi se rok zastare od 5 godina računao od tada, zastara tražbine naknade štete u vidu tržišne vrijednosti oduzetog dijela nekretnine na kojem je cesta izgrađena protekla je višestruko odnosno znatno prije nego što je tužitelj pokrenuo predmetnu parnicu.

18. Druge izvedene dokaze sud nije utvrđivao obzirom da isto nije od odlučnog značaja za ovaj postupak.

19. Odluka o parničnom trošku u skladu je s odredbom članka 154. stavak 1. u vezi s člankom 155. ZPP-a. Slijedom toga, tuženiku je priznat trošak zastupanja po punomoćniku, odvjetniku sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (''Narodne novine'' broj 138/23 - dalje: Tarifa) i to za: sastav odgovora na tužbu u iznosu 100 bodova (Tbr. 8.1. Tarife), zastupanje na ročištima dana 27. travnja 2022., 8. prosinca 2023., 20. ožujka 2024., te 7. veljače 2025., za svako u iznosu od po 100 bodova (4x100=400 bodova) (Tbr. 9.1. Tarife), zatim zastupanja na ročištu dana 12. srpnja 2022. u iznosu od 50 bodova (Tbr. 9.2. Tarife), nazočnost i zastupanje na očevidu dana 6. ožujka 2023. u iznosu od 100 bodova (Tbr. 9.7. Tarife), kao i za sastave obrazloženih podnesaka od dana 18. srpnja 2022. i 18. kolovoza 2023. , za svako u visini od po 100 bodova (2x100=200 bodova) (Tbr. 8.1. Tarife), što uz važeću vrijednost jednog boda od 2,00 EUR prema Tbr. 54. Tarife, uvećano za 25% PDV-a (425,00 EUR), ukupno iznosi 2.125,00 EUR.

19.1. Na navedeni trošak tuženiku su dosuđene i zatezne kamate koje teku od dana donošenja ove presude pa do isplate temeljem čl. 151. st. 3. ZPP-a, po stopi propisanoj čl. 29. st. 2. ZOO-a.

19.2. U preostalom dijelu zahtjev tuženika za naknadu troškova postupka odbijen je kao neosnovan.

20. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci.

U Požegi, 10. ožujka 2025.

S u d a c

Mihovil Budimir

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU :

Protiv ove presude dopuštena je žalba. Podnosi se ovome sudu u tri istovjetna primjerka, u roku od 15 dana, računajući od dana primitka presude. O žalbi odlučuje županijski sud.

DNA:

1. Tužitelju po punomoćniku BS, odvjetniku u [adresa]

2. Tuženiku po punomoćnici Marini Gregurić Blekić, odvjetnici u Požegi