Republika Hrvatska

Županijski sud u Vukovaru

Gž R-82/2024-3

Vukovar, Županijska 33

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Vukovaru, kao sud drugoga stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Krešimira Biljana, kao predsjednika vijeća te Irene Lenić, kao suca izvjestitelja i Ivice Raguža, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ..., [adresa], [osobni identifikacijski broj], zastupani po punomoćnicima odvjetnicima Tomislavu Orehovec, Ireni Vinter Gregorić, Krešimiru Kiš, Martini Šimunović Lepoša, Kseniji Grejić Dolenec, Ani Marija Fofić i Loreni Panežić, iz Odvjetničkog društva Orehovec i partneri d.o.o. u Zagrebu, protiv tuženika [obrt], [adresa], [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku odvjetniku Ivici Pintarić, dipl. iur., radi nadomještaja suglasnosti, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog radnog suda u Zagrebu broj Pr-479/2023-26 od 22. svibnja 2024. godine, na sjednici vijeća održanoj 10. ožujka 2025. godine,

p r e s u d i o  j e

Žalba tuženika odbija se kao neosnovana, te se potvrđuje presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu Pr-479/2023-26 od 22. svibnja 2024. godine.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom je presuđeno:

"I/ Nadomješta se suglasnost tuženika za donošenje Odluke tužitelja o poslovnom uvjetovanom otkazu zbog skrivljenog ponašanja radnika Ugovora o radu MS-904765/21-8 od dana 1. kolovoza 2021. godine, radniku RŽ, zaposlenom na radnom mjestu „ Voditelj maloprodajnog mjesta“, sistematiziranom u organizacijskoj jedinici [adresa], Maloprodajno područje [adresa], a koja suglasnost je uskraćena očitovanjem tuženika od dana 02. svibnja 2022. godine, a sve u roku od 15 dana.

II.Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju troškove ovog parničnog postupka u iznosu od 573,63 eura sa zateznim kamatama, tekućim od 22. svibnja 2024. pa do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana, dok se odbija zahtjev tužitelja za naknadom parničnog troška u preostalom iznosu preko dosuđenog.".

2. Protiv presude prvostupanjskog suda je žalbu pravodobno podnio tuženik zbog žalbenih razloga iz članka 353. točke 1.-3. Zakona o parničnom postupku. Predlaže preinaku prvostupanjske presude na način da se odbije tužbeni zahtjev, podredno predlaže ukidanje prvostupanjske presude i vraćanje predmeta prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

3. Žalba nije osnovana.

4. Predmet spora je zahtjev tužitelja za nadomještaj suglasnosti na odluku o redovitom otkazu ugovora o radu koja je uskraćena očitovanjem tuženika.

5. Nije sporno da je radnik RŽ zaposlen kod tužitelja na radnom mjestu voditelja maloprodajnog mjesta, te da je isti sindikalni povjerenik tuženika. Nije sporno ni da je tužitelj zatražio od tuženika suglasnost za otkaz ugovora o radu koju je tuženik uskratio.

6. Prvostupanjski sud je utvrdio da je suglasnost zatražena od strane tužitelja dopisom od 25. travnja 2022. godine te da je tuženik uskratio suglasnost dopisom od 3. svibnja 2022. godine nakon čega je tužitelj u roku iz članka 188. stavak 3. Zakona o radu ("Narodne novine", broj 93/14., 127/17 i 98/19 - u nastavku teksta: ZR) podnio tužbu kojom je tražio nadomještaj suglasnosti.

7. Prema odredbi članka 188. stavak 1. Zakona o radu sindikalnom povjereniku za vrijeme obavljanja te dužnosti i šest mjeseci nakon prestanka te dužnosti, a bez suglasnosti sindikata nije moguće:

1) otkazati ugovor o radu ili

2) na drugi način staviti ga u nepovoljniji položaj u odnosu na njegove dotadašnje uvjete rada i u odnosu na ostale radnike.

7.1. Stavkom 2. istog članka je propisano ako se sindikat u roku od osam dana ne izjasni o davanju ili uskrati suglasnosti, smatra se da je suglasan s odlukom poslodavca.

7.2. Ako sindikat uskrati suglasnost na otkaz, uskrata mora biti pisano obrazložena, a poslodavac može u roku od petnaest dana od dana dostave očitovanja sindikata zatražiti da suglasnost nadomjesti sudska odluka (stavak 3.).

8. Prvostupanjski sud je utvrdio iz dopisa tužitelja i nacrta namjeravane odluke o redovitom otkazu ugovora o radu da tužitelj namjerava otkazati ugovor o radu redovitim otkazom uvjetovanim skrivljenim ponašanjem radnika, što je dopušten razlog za otkaz iz članka 115. stavak 1. ZR-a.

9. Prvostupanjski sud je utvrdio i da u odnosu na radnika RŽ ne postoji zabrana otkaza s obzirom da tužitelj ne ulazi niti u jednu kategoriju radnika na koje se poziva navedenih u članku 34. stavak 1. Zakona o radu.

9.1. Također je utvrdio da je etičko povjerenstvo zaprimilo dvije prijave protiv radnika te da je utvrdilo kršenje etičkog kodeksa od strane radnika, da je provedena istraga temeljem prijava dvije radnice u kojima su potvrđeni jedan dio navoda iz prijava radnica.

10. Na temelju navedenih utvrđenja, prvostupanjski sud zaključuje da je tužitelj učinio vjerojatnim na razini osnovane sumnje ostvarenje razloga za otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika. Stoga je prihvatio tužbeni zahtjev obrazlažući da u postupku nadomještaja suglasnosti u kojem su stranke poslodavac i radničko vijeće koje je uskratilo suglasnost, sud nije dužan odlučivati o zakonitosti namjeravane odluke o otkazu odnosno utvrđivati postojanje opravdanog razloga zbog čega su odbijeni prijedlozi za provođenje predloženih dokaza.

11. U odnosu na žalbeni razlog u kojem tuženik tvrdi da je tužitelj izgubio pravni interes za vođenje parničnog postupka s obzirom da su tužitelj i tuženik sklopili novi ugovor o radu valja istaknuti da se općenito u parničnom postupku prigovor nepostojanja pravnog interesa ne može isticati u pravnim lijekovima te da se postojanje pravnog interesa provjerava do donošenja odluke o tužbenom zahtjevu. Slijedom navedenog, ne ulazeći u postojanje pravnog interesa tužitelja za postavljanje tužbenog zahtjeva, a kako je prvostupanjski sud donošenjem meritorne odluke tužitelju dao pravni interes za vođenje parnice, bilo bi protivno načelu ekonomičnosti u postupku povodom žalbe preispitivati postojanje pravnog interesa za vođenjem parničnog postupka (tako i Revr-735/14 od 23. ožujka 2016.).

12. U parničnom postupku u kojem se zahtjeva nadomještaj suglasnosti na otkaz ugovora o radu mora se utvrditi namjeravala li poslodavac otkazati ugovor u radu iz razloga koje Zakon o radu propisuje kao dopuštene razloge za otkaz, da li postoji zabrana otkaza te upućuje li poslodavac činjeničnim navodima i predloženim dokazima na postojanje vjerojatnosti da se ostvario razlog za otkaz ugovora o radu, dok se postojanje opravdanosti razloga za otkaz i sam postupak otkazivanja ocjenjuje u postupku utvrđenja nedopuštenosti otkaza u kojem kao stranka sudjeluje radnik kojem je otkazan ugovor o radu. Suprotno tumačenje odredbe na način kako to žalitelj navodi u žalbi bi dovelo u situaciju da bi se dva puta raspravljalo o razlozima otkazivanja, jednom u postupku nadomještaja suglasnosti a drugi puta o tužbi radnika da otkaz nije dopušten.

13. U odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj: Revr 984/16-2 od 29. studenog 2016. se navodi da se u postupku nadomještaja suglasnosti utvrđuje i ocjenjuje namjerava li poslodavac otkazati ugovor o radu iz razloga koje Zakon o radu ocjenjuje kao dopuštene, je li navodima i predloženim dokazima učinio vjerojatnim razloge otkazivanja ugovora o radu, te je li radnik radi svog statusa iz kojeg izvodi povećanu zaštitu doveden neravnopravan položaj naspram ostalih radnika koji nemaju taj status. Stoga na pravilnosti odluke prvostupanjskog suda nisu od utjecaja žalbeni razlozi u kojima žalitelj ukazuje da ne postoje razlozi za otkaz ugovora o radu, budući se u ovom parničnom postupku ne može raspravljati i odlučivati o zakonitosti i dopuštenosti eventualne odluke o otkazu ugovora o radu.

14. S obzirom da je prvostupanjski sud utvrdio da u konkretnom poslodavac namjerava radniku otkaza ugovor o radu iz razloga koje Zakon o radu propisuje kao dopuštene razloge za otkaz, da u odnosu na radnika ne postoji zabrana otkaza, te da tužitelj činjeničnim navodima i predloženim dokazima upućuje na postojanje vjerojatnosti da se ostvario razlog za otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika, pravilno je prvostupanjski sud donio odluku o tužbenom zahtjevu.

15. Stoga je žalba tuženika odbijena kao neosnovana prvostupanjska presuda potvrđena u smislu odredbe članka 368. stavak 1. ZPP-a.

Vukovar, 10. ožujka 2025.

PREDSJEDNIK VIJEĆA

Krešimir Biljan