P-3432/2023-27

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27

21000 Split

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

P R E S U D A  Z B O G  O G L U H E

Općinski sud u Splitu, po sucu tog suda Miru Maslać, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja BH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po sinu SH, OIB: [osobni identifikacijski broj], a on po punomoćnici Matei Burazin Lončar, odvjetnici u Imotskom, protiv tuženika ad 1/ OH pok. ANTE, ad 2/ VH pok. ANTE, ad 3/ CH ž. B, ad 4/ MH pok. IVANA, ad 5/ JH pok. IVANA, ad 6/ ŠH pok. S, ad 7/ FH pok. S. ad 8/ TH pok. DH, tuženici ad 1/ do ad 8/ odsutni i nepoznata boravišta, zastupani po privremenom zastupniku Zdenku Gudelju, odvjetniku u Splitu, ad 9/ BHR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], ad 10/ DRUŽBA SESTARA SLUŽAVKI MALOG O, PROVINCIJA SV. JOSIPA, SAMOSTAN, ŠESTANOVAC, Split, Milićeva 6, OIB: 93636854222, radi utvrđenja, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene dana 24. veljače 2025. u nazočnosti pun. tužitelja i privremenog zastupnika tuženika ad 1/ do ad 8/, a na ročištu od 10. ožujka 2025., zakazanom radi donošenja i objave presude,

p r e s u d i o  j e:

I Prihvaća se tužbeni zahtjev tužitelja, te se sudi:

Utvrđuje se da je tužitelj BH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], vlasnik nekretnine označene u Nalazu i mišljenju vještaka za geodeziju Ivana Barbalića od 24.12.2024.godine, a koji Nalaz i mišljenje čini sastavni dio ove odluke, točkama B-C-D-E-N-B , šrafiran plavom bojom koju čini d. č. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u pov. od 813 m2 i nekretnine označene u nalazu i mišljenju vještaka za geodeziju Ivana Barbalića, od 24.12.2024. godine točkama D-O-P-V-E-D, šrafiran crvenom bojom, koju čini d. č. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u pov. od 43 m2 , a koje će nekretnine nakon izrade parcelacijskog elaborata nositi novoformiranu oznaku, pa je tužitelj ovlašten, temeljem ove presude, uz ostvarenje ostalih pretpostavki traženih zemljišnoknjižnim pravom, ishoditi uknjižbu prava vlasništva opisane nekretnine na svoje ime u zemljišnoj knjizi nadležnog suda, uz istodobno brisanje svih prava tuženika, kao i brisanje upisanih u zemljišnoj knjizi u pogledu te nekretnine, a što su tuženici dužni trpjeti.

II Nalaže se tužitelju BH, OIB: [osobni identifikacijski broj], da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknadi privremenom zastupnika tuženika ad1/ do ad8/, odvjetniku Zdenku Gudelju parnični trošak u iznosu od 1.200,00 € zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od presuđenja, dakle od 10. ožujka 2025. pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine.

Obrazloženje

1. Dana 06. srpnja 2023. u sustavu za komunikaciju sa sudovima zaprimljena je tužba u kojoj se navodi da je tužitelj vlasnik i posjednik nekretnine označene kao d. č. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] definirane točkama 1-2-3-4-5-1 u pov. od 813 m2 i d. č. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] definirane točkama 4-5-6-7-8-4 u pov. od 43 m2, na skici izmjere izrađene od strane vještaka za geodeziju Ante Bošnjak, od 15.prosinca 2022.godine. Tužitelj da je vlasništvo nad predmetnom nekretninom stekao temeljem nasljedstva iza smrti svojih prednika i to temeljem nasljedstva iza smrti tužiteljeva oca, i to temeljem Rješenja o nasljeđivanju posl br. O-97/83, a njegov prednik da je predmetnu nekretninu stekao temeljem kupnje. Tužitelj da je zajedno sa svojim prednicima od davnina u nesmetanom posjedu i vlasništvu predmetne nekretnine , pa je tako isti u konačnosti predmetnu nekretninu stekao dosjelošću. U zemljišnim knjigama da su upisani tuženici koji nisu nikada polagali bilo kakva prava nad predmetnom nekretninom, pa su između ostalih upisani i tuženici od ad.1 do ad. 8 koji su odsutna i nepoznata boravišta, pa se predlaže istima postaviti privremenog zastupnika. Tužitelj ima pravni interes za sređivanjem zemljišnoknjižnog stanja, pa predlaže da sud nakon provedenog postupka i izvedenih dokaza donese presudu slijedećeg sadržaja:

»Utvrđuje se da je tužitelj BH , OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] vlasnik nekretnine označene kao d. č. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] definirane točkama 1-2-3-4-5-1 u pov. od 813 m2 i d. č. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] definirane točkama 4-5-6-7-8-4 u pov. od 43 m2, na skici izmjere izrađene od strane vještaka za geodeziju Ante Bošnjak, od 15.prosinca 2022.godine, a koja skica čini sastavni dio ove odluke, a koja će nekretnine nakon izrade parcelacijskog elaborata nositi novoformiranu oznaku, pa je stoga tužitelj ovlašten zatražiti i ishoditi uknjižbu prava vlasništva nad predmetnom nekretninom na svoje ime, uz istodobno brisanje imena tuženika ili pak tereta u njihovu korist.«

2. S obzirom da su tuženici ad1./ OH pok. Ante, ad2/ OH VH pok. Ante, ad/3. CH ž. B, ad4/. MH. Ivana, ad5/ JH pok. Ivana, ad6/. ŠH pok. S, ad7/ ŠH FH pok. S. ad8/ TH pok. DH, odsutni i nepoznata boravišta, to je sud istima, sukladno odredbi čl. 84. st. 2. toč. 4 Zakona o parničnom postupku postavio privremenog zastupnika u osobi Zdenka Gudelja, odvjetnika u Splitu.

3. U odgovoru na tužbu, u podnesku zaprimljenom kod ovog suda dana 05. rujna 2023., privremeni zastupnik tuženika istakao je da nema saznanja o predmetu spora, da se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu, te je predložio da se isti odbije uz osudu tužitelja na snašanje parničnog troška. Privremeni zastupnik tuženika predložio je da sud izvede sve dokaze predložene od strane tužitelja, te da slijedom tako utvrđenog činjeničnog stanja donese odluku utemeljenju na zakonskim propisima.

4. Tužitelj je konačno postavio tužbeni zahtjev u podnesku koji je zaprimljen u sustavu za komunikaciju sa sudovima dana 06. veljače 2025., kada je zatražio donošenje presude slijedećeg sadržaja:

»Utvrđuje se da je tužitelj BH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] vlasnik nekretnine označene u Nalazu i mišljenju vještaka za geodeziju Ivana Barbalića, od 24.12.2024.godine, ,a koji Nalaz i mišljenje čini sastavni dio ove odluke, točkama B-C-D-E-N-B , šrafiran plavom bojom koju čini d. č. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u pov. od 813 m2 i nekretnine označene u nalazu i mišljenju vještaka za geodeziju Ivana Barbalića, od 24.12.2024. godine točkama D-O- P-V-E-D, šrafiran crvenom bojom, koju čini d. č. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u pov. od 43 m2 , a koja će nekretnine nakon izrade parcelacijskog elaborata nositi novoformiranu oznaku, pa je tužitelj ovlašten, temeljem ove presude, uz ostvarenje ostalih pretpostavki traženih zemljišnoknjižnim pravom, ishoditi uknjižbu prava vlasništva opisane nekretnine na svoje ime u zemljišnoj knjizi nadležnog suda, uz istodobno brisanje svih prava tuženika, kao i brisanje upisanih u zemljišnoj knjizi u pogledu te nekretnine, a što su tuženici dužni trpjeti.«

5. Tijekom postupka sud je strankama pružio mogućnost za izjašnjavanjem, te su izvedeni dokazi pregledom Rješenja o nasljeđivanju posl.br. O-97/83, donijetog od strane Općinskog suda u Omišu, pregledom priloženog zk. izvatka, saslušanjem svjedoka časna sestra KH, ČH, RH, izveden je dokaz očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka za geodeziju Ivana Barbalića, pregledom pisanog vještva vještaka Ivana Barbalića, pregledom ovjerene Izjave svjedoka GH »U [adresa], **.**.2024.« i ovjerene Izjave svjedoka ČH »U [adresa], **.**.2024.«.

6. Ocjena i analiza izvedenih dokaza provedena je u skladu s čl.8. Zakona o parničnom postupku

7. Privremeni zastupnik tuženika ad1/ do ad8/ popisao je parnični trošak.

8. Tužbeni zahtjev tužitelja je osnovan.

9. Predmet spora je zahtjev tužitelja da se utvrdi vlasnikom nekretnine označene u Nalazu i mišljenju vještaka za geodeziju Ivana Barbalića od 24.12.2024. godine točkama B-C-D-E-N-B, šrafiran plavom bojom koju čini d. č. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u pov. od 813 m2 i nekretnine označene u nalazu i mišljenju vještaka za geodeziju Ivana Barbalića, od 24.12.2024. godine točkama D-O-P-V-E-D, šrafiran crvenom bojom, koju čini d. č. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u pov. od 43 m2, zahtjev za uknjižbom prava vlasništva opisanih nekretnina na svoje ime u zemljišnoj knjizi nadležnog suda, uz istodobno brisanje svih prava tuženika.

10. Tužitelj svoj tužbeni zahtjev temelji na tvrdnji da je vlasništvo predmetnih nekretnina stekao njegov otac ŽH kupoprodajom, a tužitelj nasljeđivanjem, te dosjelošću.

11. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne Novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17 u daljnjem tekstu ZVDSP), propisuje u odredbama čl. 30 st. 1 i st. 2, da je pravo vlasništva stvarno pravo na određenoj stvari koje ovlašćuje svoga nositelja da s tom stvari i koristima od nje čini što ga je volja, te da svakoga drugoga od toga isključi, ako to nije protivno tuđim pravima ni zakonskim ograničenjima (st. 1). U granicama iz stavka 1. ovoga članka vlasnik ima, među ostalim, pravo posjedovanja, uporabe, korištenja i raspolaganja svojom stvari (st. 2).

11.1. U odredbi čl. 114 st. 1 ZVDSP-a, propisano je da se vlasništvo može steći na temelju pravnoga posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju Zakona.

11.2. U odredbi čl. 115 st. 1 ZVDSP-a propisano je da se na temelju valjanoga pravnoga posla kojemu je cilj stjecanje vlasništva prelazi vlasništvo s dotadašnjega vlasnika na stjecatelja, a na način određen zakonom.

11.3. Člankom 388. ZVDSP-a propisano je:

(1) Stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava od stupanja na snagu ovoga Zakona prosuđuju se prema njegovim odredbama, ako ovim prijelaznim i završnim odredbama ili posebnim zakonom nije drukčije određeno.

(2) Stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ovoga Zakona prosuđuju se prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka.

(3) Rokovi koji su za stjecanje i prestanak stvarnih prava određeni ovim Zakonom, ako su bili počeli teći prije nego što je on stupio na snagu, nastavljaju teći u skladu s odredbom stavka 2. ovoga članka, ali ne dulje nego što bi trebao isteći rok određen ovim Zakonom ako bi počeo teći u času njegova stupanja na snagu.

12. Na očevidu održanom dana 15. studenoga 2024. utvrđeno je da predmet spora u naravi predstavlja obrađeno zemljište s južne i istočne strane omeđeno suhozidom sa zapadne strane betonskim zidom, dok sjeverna međa ne egzistira na terenu. Predmet spora predstavljaju dijelovi čest. zem. [katastarska čestica] i čest zem. 1601/5 sve u k. o. [katastarska općina]. Predmet spora zajedno s dijelovima okolnih čestica predstavlja jedinstven posjed omeđen suhozidima i betonskim zidovima.

13. Pregledom pisanog nalaza i mišljenja sačinjenog od strane stalnog sudskog vještaka za geodeziju, Ivana Barbalića, sud je utvrdio da predmetne čestice nisu usklađene oblikom i površinom (u ZKU 1488 i 6 34 ne postoji upis površina). U svrhu izrade Nalaza i mišljenja, preuzet je službeni digitalni katastarski plan (OSS zahtjev br: 2795848/2024), te je isti preklopljen sa stanjem na terenu. Izvršenim terenskim očevidom utvrđeno je:

- č. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], na Skici lica mjesta predstavlja lik označen točkama A- B-C-D-E-F-GH-I-J-K-L-M-A, šrafiran sivom bojom, ukupne površine 3012 m². Predmet spora predstavlja sjeverno-istočni dio čestice, na Skici lica mjesta lik označen točkama B-C-D-E-N-B, šrafiran plavom bojom, površine 813 m².

- č. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], na Skici lica mjesta predstavlja lik označen točkama D- O-P-R-S-T-U-F-E-D, šrafiran zelenom bojom, ukupne površine 603 m². Predmet spora predstavlja sjeverni dio čestice, na Skici lica mjesta lik označen točkama D-O-P-V-E- D, šrafiran crvenom bojom, površine 43 m².

- da predmetni dijelovi čestica predstavljaju jedinstven posjed, s južne i istočne strane omeđen suhozidom, s istočne strane betonskim zidom, dok sjeverna međa nije materijalizirana na terenu.

- da posjed u naravi predstavlja obrađeno zemljište, kojem se pristupa preko susjednih čestica u posjedu tužitelja.

14. Iz iskaza svjedoka RH, saslušanog na očevidu od 15. studenoga 2024., sud je utvrdio da je vlasnik predmetne zemlje, koju je identificirao na današnjem očevidu stalni sudski vještak, bio Tonći Žaja, odnosno ŽH čiji je nadimak bio Tonći, a da je BH, tužitelj, njegov sin. Da mu je poznato da je ŽH preminuo ali se ne sjeća koje godine. Kroz čitavo djetinjstvo i kasnije njegovo odrastanje viđao je pok. ŽH na predmetnom zemljištu, a pok. ŽH je obrađivao predmetno zemljište. U doba njegovog djetinjstva i odrastanja pok. ŽH je tu sadio verduru-salatu, krumpir i ostalo povrće, a tu su bile i neke voćke posađene koje je on također obrađivao. Pok. ŽH je tu zemlju obrađivao do svoje smrti, a nakon njegove smrti da se također predmetna zemlja nastavila obrađivati. Jedan dio su nakon njegove smrti također obrađivale i časne. Nije mu poznato da bi netko treći osporavao pok. ŽH njegov posjed i vlasništvo ovih nekretnina koje je vještak danas identificirao. Poznat mu je i tužitelj BH njega je također viđao na ovim nekretninama koje je vještak identificirao danas. Koliko mu je poznato ni BH nitko nije osporavao posjed ni vlasništvo predmetnih zemalja. Poznato mu je da je ovu zemlju nakon smrti pok. ŽH naslijedio njegov sin tužitelj. Svjedok je dodao da on nije međašnik s predmetnom zemljom ali živi ovdje u blizini otprilike 100m od ove zemlje. U odnosu na zemlju koju su obrađivale časne sestre, svjedok je naveo da su časne sestre istu obrađivale po dopuštenju pok. ŽH.

15. U svom iskazu iznesenom na očevidu od 15. studenoga 2024., svjedokinja ČH istakla je da u cijelosti ostaje kod svoje izjave koja je priložena na današnjem ročištu. Sjeća se da je pok. ŽH kupio predmetnu zemlju od DH. Zna da je DH umro 1957. g. Sjeća se da su nasljednici DH nakon smrti DH prodali ovu zemlju ŽH ocu od BH tužitelja. Sjeća se da je ŽH obrađivao predmetnu zemlju, bile su smokve, masline sadio je povrće i tako. Nitko nikada nije pok. ŽH ometao u posjedu i vlasništvu predmetne nekretnine. Misli da je ŽH preminuo negdje oko 1968., 1969.g., a njega je naslijedio sin V, tužitelj. V je također dolazio na predmetnu zemlju, međutim, nije istu obrađivao u intenzitetu kako je to obrađivao njegov otac, već je istu pomalo obrađivao, a kasnije je istu skroz prestao obrađivati te je ista ostala zapuštena. Koliko joj je poznato ni tužitelja BH nitko nije ometao niti u posjedu niti u vlasništvu ove zemlje koju je vještak danas identificirao. Može istaći da nije susjed međašnik, ali živi otprilike na udaljenosti od 50m od predmetne zemlje, tako da joj je sve ovo poznato što je izjavila iz osobnih saznanja.

16. Iz iskaza svjedoka časne sestre KH saslušane na očevidu od 15. studenoga 2024., sud je utvrdio da je svjedokinja tu došla 2003.g,. dakle pred 21 godinu, te da su joj tada časne sestre prenijele da je ovaj mali dio od BH, te također da je i ova druga veća parcela u vlasništvu i posjedu BH. Već tada, kada je ona došla ovdje, taj manji komad je bio ograđen žicom, koja se nalazila između poljoprivredne zadruge Krajina i tužiteljeve nekretnine. Ta žica je srušena kada se počeo raditi vrtić. I općina je podigla zid tuda kuda je išla ta žica, nisu ušli niti na Žajinu parcelu niti na drugu parcelu. BH je njima, časnima, dao odobrenje da mogu obrađivati predmetnu zemlju, međutim da one predmetnu zemlju čuvaju. Da nije vidjela da netko dolazi na predmetne zemlje niti da iste obrađuje.

17. Pregledom ovjerene Izjave GH, »U [adresa], **.**.2024.« sud je utvrdio da je GH upoznat sa postupkom sređivanja zemljišnoknjižnog stanja nekretnine koja je u vlasništvu BH, a nalazi se u k. o. [katastarska općina]. U izjavi GH dalje tvrdi da je BH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], jedini i isključivi vlasnik nekretnine prikazane na skici izmjere izrađene od strane vještaka za geodeziju Ante Bošnjak, od 15.prosinca 2022.godine koju čine č. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] u pov. od 408 m2 k. o. [katastarska općina], d. č. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u pov. od 813 m2 i d. č. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u pov. od 43 m2, č. zem. [katastarska čestica] u pov. od 521 m1, č. zem. [katastarska čestica] u pov. od 351 m2, č. zgr. [katastarska čestica] u pov. od 812 m, sve k. o. [katastarska općina]. Iz izjave dalje proizlazi da je GH osobno poznavao Nediljkova oca, sada pok. ŽH, te mu je poznato da je sada pok. ŽH predmetnu nekretninu kupio od eredi GH i C, već davnih dana, a otkako on zna za sebe predmetna nekretnina je u vlasništvu prednika BH, a sada u vlasništvu BH. Predmetnu nekretninu da su prednici PH koristili neometano od bilo kojih drugih osoba, te mu je poznato da su u dijelu objekta koji se nalazi na predmetnoj nekretnini držali pekaru, dok se u nastavku tog objekta gdje je bila pekara zapadno naslanjao još jedan nedovršeni objekt koji je izgrađen od starog kamena, te su u tom dijelu objekta držali drva i ostale potrepštine, a dok se na preostalom dijelu nekretnine nalazio vrt, koji su isti obrađivali. Sve ovo da mu je poznato jer je većinu svog života radio kao domar u Osnovnoj školi Šestanovac, a koja se škola nalazi sa istočne strane predmetne nekretnine na udaljenosti od 50-100 m. Kao domar bi svaki dan došao u njihovu pekaru, te bi mu Nediljkov otac svakodnevno darovao štrucu kruha. Da je poznavao i Nediljkovu tetu UH koju je također naslijedio BH. Da izričito ističe da nitko nikada nije polagao bilo kakva prava nad predmetnom nekretninom, te nikada nije izvršavao bilo kakve akte vlasti na predmetnoj nekretnini, izuzev BH i njegovih prednika.

18. Pregledom ovjerene Izjave ČH »U [adresa], **.**.2024.«, sud je utvrdio da je ČH upoznata sa postupkom sređivanja zemljišnoknjižnog stanja nekretnine koja je u vlasništvu PH, a nalazi se u k. o. [katastarska općina]. Pregledom predmetne izjave, sud je dalje utvrdio da ČH tvrdi da je BH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] jedini i isključivi vlasnik nekretnine prikazane na skici izmjere izrađene od strane vještaka za geodeziju Ante Bošnjak, od 15.prosinca 2022.godine koju čine č. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] u pov. od 408 m2 k. o. [katastarska općina], d. č. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u pov. od 813 m2 i d. č. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u pov. od 43 m2 , č. zem. [katastarska čestica] u pov. od 521 m1, č. zem. [katastarska čestica] u pov. od 351 m2, č. zgr. [katastarska čestica] u pov. od 812 m2, sve k. o. [katastarska općina]. Dalje je utvrđeno da je ona osobno poznavala Nediljkova oca, sada pok. ŽH, te da joj je poznato da je sada pok. ŽH predmetnu nekretninu kupio od M i dijelom od C. Da se ne može točno očitovati koje godine je sklopljen pravni posao kupoprodaje, ali zasigurno prije više od 80-90 godina. Predmetnu nekretninu su prednici BH koristili neometano od bilo kojih drugih osoba, te joj je poznato da su u dijelu objekta koji se nalazi na predmetnoj nekretnini držali pekaru, dok se u nastavku tog objekta gdje je bila pekara zapadno naslanjao još jedan nedovršeni objekt koji je izgrađen od starog kamena, te su u tom dijelu objekta držali drva i ostale potrepštine, a dok se na preostalom dijelu nekretnine nalazio vrt, koji su isti obrađivali. Na predmetnom vrtu je bilo i zasađenih voćaka, kao i smokva s koje bi nam obitelj BH dopustila da uberemo smokve-plodove, te mi je to ostalo u sjećanju da smo uvijek u njihovom vrtu brali smokve. Da joj je poznato da su mnoge druge ljude darivali i to na način da bi povrtlarske plodove iz njihova vrta uvijek podijeli i drugim ljudima, kao i časnim sestrama koje imaju u blizini svoj dom. Da je poznavala i Nediljkovu tetu UH koju je također naslijedio BH. Da dodatno izjavljuje da nitko nikada nije polagao bilo kakva prava nad predmetnom nekretninom, te nikada nije izvršavao bilo kakve akte vlasti na predmetnoj nekretnini, izuzev BH i njegovih prednika. Iz Izjave dalje proizlazi da joj je sve naprijed navedeno poznato, jer cijeli svoj život živi u [adresa], odnosno u neposrednoj blizini predmetne nekretnine.

19. Analizirajući izvedene dokaze, kako svakog zasebno tako i sve zajedno, posebno cijeneći iskaze svjedoka saslušanih na licu mjesta, sud je utvrdio da je tužiteljev otac pok. ŽH, kupio predmetne nekretnine, da je iste obrađivao, te da je nakon njegove smrti predmetne nekretnine naslijedio tužitelj. Dalje je utvrđeno da sve to vrijeme tužitelja i tužiteljevog prednika, oca, pok. ZH, nitko nije ometao u posjedu predmetnih nekretnina.

20. Iz iskaza svjedoka RH rođenog 1953. godine, te ČH rođene 1928. godine sud je utvrdio da su predmetne nekretnine kupljene od strane tužiteljevog oca krajem 1950-tih. godina. Naime, svjedok RH, rođen 1953. godine u svom iskazu navodi da je već u svom djetinjstvu viđao pok. ŽH kako obrađiva predmetne nekretnine, dok je svjedokinja ČH u svom iskazu navela da je ŽH kupio predmetne zemlje od nasljednika DH koji je umro 1957. godine, a da su nasljednici DH nakon njegove smrti prodali tu zemlju tužitelju.

21. Iz prednje navedenog utvrđenja ovog suda proizlazi da je tužiteljev otac, pok. ŽH, predmetne zemlje kupio u vrijeme važenja Austrijskog općeg zakonika – OGZ, zatim da je posjed trajao tijekom trajanja Zakona o osnovnim vlasničko-pravnim odnosima, dalje: ZOVO, (od 1.9.1980 do 31.12.1996), te da posjed traje i dalje za vrijeme važenja današnjeg Zakona o vlasništvu.

22. Prema pravnom pravilu iz paragrafa 326 bivšeg OGZ-a, tko drži iz uzroka vjerojatnih da je njegova stvar koju posjeduje, jest pošteni posjednik. Nepošten posjednik jest onaj koji zna ili iz okolnosti mora misliti da je tuđa stvar koju posjeduje. Po pravnom pravilu iz paragrafa 328 bivšeg OGZ-a, presumira se da je posjed pošten.

22.1. Čl. 28 ZOVO-a propisano je:

»1. Savjesni i zakoniti posjednik pokretne stvari, na koju drugi ima pravo vlasništva, stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom tri godine.

2. Savjesni i zakoniti posjednik nepokretne stvari, na koju drugi ima pravo vlasništva, stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom deset godina.

3. Savjesni posjednik pokretne stvari, na koju drugi ima pravo vlasništva, stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom deset godina.

4. Savjesni posjednik nepokretne stvari, na koju drugi ima pravo vlasništva, stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom 20 godina.

5. Nasljednik postaje savjestan posjednik od trenutka otvaranja nasljeđa i u slučaju kada je ostavilac bio nesavjestan posjednik, a nasljednik to nije znao niti je mogao znati, a vrijeme za dosjelost počinje teći od trenutka otvaranja nasljeđa.«

22.2. Člankom 159. ZVDSP-a je pak u odnosu na stjecanje prava vlasništva dosjelošću, propisano:

»(1) Dosjelošću se stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari.

(2) Samostalni posjednik čiji je posjed pokretne stvari zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom tri godine, a takav posjednik nekretnine protekom deset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja.

(3) Samostalni posjednik pokretne stvari kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina, a takav posjednik nekretnine protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja.

(4) Samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, županija i jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne samouprave i uprave i s njima izjednačenih pravnih osoba, kao i stvari u vlasništvu crkve ili drugih pravnih osoba koje ne traže za sebe dobitak nego služe za dobrotvorne ili druge općekorisne svrhe, steći će dosjelošću vlasništvo tih stvari tek pošto je njegov zakonit, istinit i pošten, ili barem pošten, samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onoga iz stavaka 2. i 3. ovoga članka. «

22.3. Čl. 72 ZOVO-a propisano je:

»Posjed je zakonit ako se zasniva na pravovaljanoj pravnoj osnovi koja je potrebna za stjecanje prava vlasništva i ako nije pribavljen silom, prijevarom ili zloupotrebom povjerenja.

Posjed je savjestan ako posjednik ne zna ili ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova.

Savjesnost posjeda se pretpostavlja.«

23. Dakle, sukladno čl. 72 ZOVO-a pošten posjed je onaj posjed kod kojeg posjednik u vrijeme kada ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed.

23.1. Pošten se posjednik naziva još i posjednik u dobroj vjeri. Nadalje, posjed mora biti barem pošten da bi se mogao putem izvanredne dosjelosti pretvoriti u pravo vlasništva, a ako posjednik naknadno sazna da mu ne pripada pravo vlasništva, ne može dalje samostalno posjedovati kao pošten posjednik, pa zato sazna li da je vlasnik stvari neka druga osoba, a nastavi samostalno posjedovati, postao je nepošteni posjednik, pa prestaje za njega svaka mogućnosti da stekne stvari dosjelošću, te se zato prekida rok dosjelosti. Izvanrednom dosjelošću se može upravo vlasništva pretvoriti samostalni posjed stvari, ako je posjed barem pošten, te nije sporno da se poštenje uvijek podrazumijeva, ali ako posjed nije pošten, odnosno ako je posjednik znao ili morao znati da mu ne pripada pravo na posjed, ne može steći pravo vlasništva putem dosjelosti.

24. Analizirajući izvedene dokaze, kako svakog zasebno, tako i sve zajedno, ocjena je ovog suda da je tužitelj u postupku dokazao da je vlasnik utuženog dijela na fizičkom i geometrijski točno određenom realnom dijelu nekretnine označene u Nalazu i mišljenju vještaka za geodeziju Ivana Barbalića od 24.12.2024.godine, a koji Nalaz i mišljenje čini sastavni dio ove odluke, i to baš označenog točkama B-C-D-E-N-B , šrafiran plavom bojom koju čini d. č. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u pov. od 813 m2 i nekretnine označene u nalazu i mišljenju vještaka za geodeziju Ivana Barbalića, od 24.12.2024. godine točkama D-O-P-V-E-D, šrafiran crvenom bojom, koju čini d. č. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u pov. od 43 m2 ,

25. Pri tome je sud cijenio kao odlučne iskaze saslušanih svjedoka ČH i RH, koji su saslušani na licu mjesta, te koji su pokazali utužene nekretnine, te koji su potvrdili da tužiteljev otac spornu čest. zem. kupio i držao u svom posjedu, te da ga u tome nitko nije uznemiravao. Svjedokinja časna sestra KH potvrdila je pak da je ona tu došla 2003., te da je tužitelj već tada bio u posjedu. Također sud je cijenio ovjerene izjave GH i ČH u kojima su GH i ČH detaljno opisali način stjecanja predmetnih nekretnina od strane pok. ŽH.

26. Cijeneći gornja utvrđenja, kako svakog zasebno, tako i sve zajedno, zaključak je ovog suda da su se na strani tužitelja stekle sve potrebne zakonske pretpostavke za utvrđenje prava vlasništva dosjelošću pa je sukladno tome prihvaćen tužbeni zahtjev tužitelja primjenom odredbi pravnih pravila iz paragrafa §1452. -§1477. Općeg građanskog zakonika (dalje OGZ), koji se primjenjuje temeljem Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. ("Narodne novine" broj: 73/91.) i članka 388. stavak 2. Zakona o vlasništvu i drugom stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15. i 94/17. - dalje ZV), te citiranih odredbi ZOVO-a i ZV-a.

27. Uvjete za stjecanje vlasništva dosjelošću određuju pravila OGZ –a po kojima se zahtijeva da dosjedatelj ima stvar u posjedu, da je njegov posjed zakonit, pošten i istinit i da je trajao kroz cijelo vrijeme određeno zakonom. Navedeno znači da posjednik ne smije posvojiti stvar silom ili lukavstvom ili potajno (paragraf 1464 OGZ), da mora biti pošten (paragraf 1463 i 326 OGZ) i da se posjed mora temeljiti na naslovu koji bi bio dovoljan da se zadobije vlasnost da je ova pristojala predavaocu (paragraf 1461 OGZ) time da onaj tko dosjelost svog posjeda temelji na vremenu od 30 ili 40 godina nije dužan dokazivati zakoniti način stjecanja (paragraf 1477 OGZ). Prema Načelnom mišljenju Proširene opće sjednice Saveznog vrhovnog suda broj 3/60 od 4. travnja 1960. umjesto propisanog roka iz paragrafa 1468 OGZ u trajanju od 30 godina odnosno roka iz paragrafa 1472 OGZ od 40 godina najdulji rok za dosjedanje je 20 godina. Prema pravnom pravilu iz paragrafa 326 OGZ pošteni posjednik je onaj tko drži stvar iz uzroka vjerojatnih da je njegova stvar koju posjeduje. Nepošteni posjednik jest onaj koji zna ili iz okolnosti mora misliti da je tuđa stvar koju posjeduje.

28. Samostalni posjednik nekretnine čiji je posjed zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja (st. 2 čl. 159 ZVSDP), a samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed barem pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja (st. 3 čl. 159 ZVSDP-a)

29. Ako se pak radi o stjecanju prava vlasništva dosjelošću prije stupanja na snagu ZVSDP-a, tada se u smislu odredbe čl. 388 st 2 ZVSDP pretpostavke za stjecanje prava vlasništva po toj pravnoj osnovi prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka, a to znači prema odredbama Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Narodne Novine br. 53/91, dalje:ZOVO), koji je stupio na snagu 1. rujna 1980.g. i vrijedio je do 31. prosinca 1996.g., odnosno prema pravnim pravilima bivšeg Općeg građanskog zakonika (OGZ) koja su se primjenjivala na temelju Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 06. travnja 1941.g. i za vrijeme neprijateljske okupacije (Sl.list FNRJ br. 86/46).

30. Da bi se stvar stekla u vlasništvo dosjelošću, posjed mora biti pošten. Posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada (čl. 18 st. 2 ZSVDP). Posjed se smatra poštenim, osim ako se ne dokaže suprotno (čl. 18 st. 5 ZVSDP).

31. Prema odredbi čl. 72 st. 2 ZOVO-a, posjed je savjestan (pošten), ako posjednik ne zna niti ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova, dok stavkom 3 istog članka je propisano da se savjesnost (poštenje) posjeda pretpostavlja.

32. Rok dosjelosti počinje teći onoga dana kada je posjednik stekao posjed stvari, a završava istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost (čl. 160 st. 1 ZVSDP). U vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje jesu prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao pošteni samostalni posjednik (st. 2, čl. 160 ZVSDP-a).

33. Prema tome, osnovna pretpostavka za stjecanje vlasništva dosjelošću po pravilima OGZ, ZOVO i ZVDSP je pošten (savjestan) posjed. Nepošten (nesavjestan) posjednik ne može nikada dosjelošću steći pravo vlasništva nekretnine koju posjeduje bez obzira koliko dugo trajao njegov posjed.

34. U konkretnom slučaju ovaj sud je utvrdio da je tužitelj dokazao kako se radi o samostalnom posjedu koji je zakonit jer je stečen kupnjom od strane prednika tužitelja i to oca tužitelja pok ŽH, zatim da je tužiteljev posjed istinit jer nije pribavljen silom, potajno, prijevarom ni zlouporabom povjerenja, te da je tužiteljev posjed u svakom slučaju pošten jer sve vrijeme dosjedanja, koje je započelo krajem 1950-tih godina, nitko treći nije tužitelju i njegovom predniku – ocu, osporavao posjed ni vlasništvo utužene nekretnine, zbog čega ni tužitelj ni njegovi prednici nisu imali razloga sumnjati da im pravo na posjed eventualno ne bi pripadalo. Posebno tužiteljev otac i tužitelj nisu imali razloga sumnjati da im posjed utuženih čestica ne bi pripadao iz razloga jer je, prema iskazima saslušanih svjedoka, tužiteljev otac kupio utužene nekretnine. Nadalje, posjed utuženih nekretnina prema iskazima svjedoka traje od kraja 1950-tih godina, dakle najmanje 60 godina prije podnošenja tužbe, što svojim posjedovanjem, što putem posjedovanja svog oca, čime je protekao i najduži rok dosjedanja od 40 godina.

35. Obzirom na prethodno navedena utvrđenja ovaj sud smatra da su ispunjene zakonske pretpostavke za stjecanje prava vlasništva tužitelja na predmetnim nekretninama dosjelošću.

36. S obzirom na sve navedeno, zaključak je ovog suda da je tužitelj temeljem instituta dosjelosti, te nasljeđivanjem iza smrti svog oca pok. ŽH, stekao pravo vlasništva utuženih nekretnina.

37. Cijeneći sve naprijed iznijeto i obrazloženo, zaključak je je ovog suda da tužitelj ima pravni interes zahtijevati usklađenje zemljišno-knjižnog stanja sa stvarnim stanjem, budući da je stanje u zemljišnim knjigama pogrešno i ne odgovara faktičnom stanju, radi čega je tužitelj ovlašten zahtijevati i ishoditi uknjižbu prava vlasništva nekretnine označene u Nalazu i mišljenju vještaka za geodeziju Ivana Barbalića od 24.12.2024.godine, a koji Nalaz i mišljenje čini sastavni dio ove odluke, točkama B-C- D-E-N-B , šrafiran plavom bojom koju čini d. č. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u pov. od 813 m2 i nekretnine označene u nalazu i mišljenju vještaka za geodeziju Ivana Barbalića, od 24.12.2024. godine točkama D-O-P-V-E-D, šrafiran crvenom bojom, koju čini d. č. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u pov. od 43 m2 ,

38. Slijedom svega naprijed navedenog i obrazloženog, sud je u cijelosti prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja, te je odlučeno kao u toč. I izreke ove presude.

39. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st 1 ZPP-a, te u skladu sa Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine 59/07, 148/09, 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/2022, te 138/2023), kao i označenoj vrijednosti predmeta spora od 1.500,00 €, privremenom zastupniku tuženika ad1/ do ad8/ priznat je trošak sastava odgovora na tužbu 100 bodova, za sastav podneska od 05.02.2025. – očitovanje na vještvo 100 bodova, za pristup na roč. od 09.10.2023. i 24.02.25. po 100 bodova, što ukupno iznosi 400 bodova, koji iznos pomnožen sa 2€ koliko iznosi vrijednost jednog boda daje iznos od 800,00 €. Ovaj iznos uvećan je za 50% na ime zastupanja više stranaka (8 tuženika) (Tbr 36 Tarife), dakle, za 400,00 €, što ukupno iznosi 1.200,00 €. Na dosuđeni iznos privremenom zastupniku pripada kamata počev od dana presuđenja, dakle od 10. ožujka 2025. pa do konačne isplate.

40. Naime, navedeni troškovi privremenog zastupnika smatraju se troškovima parničnog postupka, a koje troškove podmiruje tužitelj, prema odredbi članka 85. stavak 3. ZPP-a. Iz tog razloga troškovi privremenog zastupnika u slučajevima iz članka 84. stavak 2. ZPP-a su procesna pretpostavka za vođenje postupka, jer bez imenovanja privremenog zastupnika u takvim slučajevima nije moguće voditi parnični postupak.

41. U ovom slučaju, kao što je već navedeno, sud je temeljem članka 84. stavak 1. ZPP-a postavio privremenog zastupnika – odvjetnika, pa takav privremeni zastupnik iz redova odvjetnika ima pravo na naknadu prouzročenih troškova za rad odvjetnika u stopostotnom iznosu, koji stav je zauzeo i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odlukama Rev-169/2021-2 od 11. siječnja 2023. i Rev - x- 510/2015 od 2.rujna 2015.

42. Slijedom iznijetog odlučeno je kao u toč. II izreke presude.

U Splitu, 10. ožujka 2025.

S U D A C

Miro Maslać

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove odluke nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana prijema pisanog otpravka. Žalba se podnosi nadležnom Županijskom sudu putem ovog suda u 3 primjerka.

Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.

DNA:

- punomoćniku tužitelja,

- privremenom zastupniku tuženika

- tuženicima ad 9/ i ad 10/