Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž Ovr-223/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu tog suda Tomislavu Aralici kao sucu pojedincu, u ovršnoj stvari ovrhovoditeljice GF, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv ovršenice BF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovrhovoditeljice protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Povrv-514/2023-2 od 29. svibnja 2023., dana 10. ožujka 2025.
r i j e š i o j e
Odbija se žalba ovrhovoditeljice kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Povrv-514/2023-2 od 29. svibnja 2023.
Obrazloženje
1. Rješenjem suda prvog stupnja odlučeno je:
"Stavlja se izvan snage rješenje o ovrsi temeljem vjerodostojne isprave poslovni broj: UPP/OS-Ovrv-507/22 koje je donio javni bilježnik Lada Draškić u Zagrebu, dana 04.08.2022., u dijelu kojim je određena ovrha i ukidaju se provedene radnje, a postupak će se nastaviti kao u povodu prigovora protiv platnog naloga."
2. Protiv navedenog rješenja ovrhovoditeljica je izjavila žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava iz čl. 353. st. 1. t. 2. i 3. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 2/07 - Odluka USRH, 84/08, 96/08 - Odluka USRH, 57/11, 25/13, 8/13, 89/14 - Odluka USRH, 70/19, 80/22, dalje: ZPP), koji se primjenjuje na temelju odredbe čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona (Narodne novine, br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 73/17, 131/20 - dalje: OZ) te predlaže pobijano rješenje ukinuti i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
3. Žalba nije osnovana.
4. Ispitujući pobijanu odluku, ovaj sud je utvrdio kako nije počinjena koja od bitnih povreda postupka, na koje, sukladno čl. 365. st. 2. ZPP-a, ovaj sud pazi po službenoj dužnosti te je pravilno primijenjeno materijalno pravo.
5. Žalbenim navodima ovrhovoditeljica ističe da je sud prvog stupnja pogrešno primijenio materijalno pravo te povrijedio odredbe postupka zauzimajući stav da se prigovor na prijedlog za ovrhu i obavijest ovršenici ima smatrati prigovorom na rješenje o ovrsi te da iz sadržaja prigovora ovršenice proizlazi da ista pobija rješenje o ovrsi samo u dijelu u kojem je određena ovrha, a ne u cijelosti ili u dijelu u kojem je ovršenici naloženo namiriti tražbinu.
6. Iz stanja spisa proizlazi:
- da je ovrhovoditeljica 29. ožujka 2022. podnijela prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave, a koji je prijedlog dodijeljen u rad javnom bilježniku Ladi Draškić, Zagreb,
- da je javni bilježnik prijedlog za ovrhu zajedno s obavijesti iz čl. 281. st. 1. Ovršnog zakona uputio ovršenici,
- da je javni bilježnik 4. kolovoza 2022., na temelju prijedloga ovrhovoditeljice od 29. ožujka 2022. donio rješenje o ovrsi poslovni broj Ovrv-34084/2022,
- da se ovršenica dopisom od 7. lipnja 2022., kojeg je javni bilježnik zaprimio 8. lipnja 2022., očitovala na dostavljeni prijedlog za ovrhu i obavijest iz čl. 281. st. 1. Ovršnog zakona navodeći da prigovor podnosi zbog netočno utvrđenog činjeničnog stanja ta da isti podnosi po svim zakonskim osnovama,
- da je rješenje o ovrsi poslovni broj Ovrv-34084/2022 od 4. kolovoza 2022. istaknuto na e-Oglasnoj ploči sudova 17. studenog 2022. pa slijedom navedenog sud prvog stupnja zaključuje da je rješenje o ovrsi na taj način uredno dostavljeno ovršenici.
7. Sud prvog stupnja dopis ovršenice od 7. lipnja 2022., kojeg je javni bilježnik zaprimio 8. lipnja 2022., smatra prigovorom protiv rješenja o ovrsi slijedom čega postupa sukladno čl. 58. st. 3. Ovršnog zakona i donosi ovdje pobijano rješenje kojim se stavlja izvan snage rješenje o ovrsi u dijelu u kojem je određena ovrha, ukida sve provedene radnje te određuje da će se postupak nastaviti kao povodom prigovora protiv platnog naloga.
8. Ovakvo utvrđenje suda prvog stupnja prihvaća i ovaj sud.
9. Čl. 281. st. 1. Ovršnog zakona propisano je: Ako javni bilježnik ocijeni da je prijedlog za ovrhu dopušten i uredan, poslat će prijedlog za ovrhu ovršeniku te ga obavijestiti da može u roku od 15 dana ispuniti svoju obvezu prema ovrhovoditelju. Prema čl. 281. st. 2. Ovršnog zakona u obavijesti iz stavka 1. javni bilježnik će: 1. upozoriti ovršenika da će protiv njega izdati rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ako u zakonskom roku ne izvrši obvezu iz prijedloga za ovrhu, 2. uputiti ovršenika da protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ima pravo izjaviti prigovor u skladu s ovim Zakonom, u kojem će slučaju sud ukinuti rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave u dijelu u kojem je određena ovrha i postupak nastaviti u parnici, 3. uputiti ovršenika da spor s ovrhovoditeljem pokuša riješiti izvansudskim putem.
10. Čl. 282. st. 1. Ovršnog zakona propisano je da ovršenik može podnijeti prigovor protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnom bilježniku koji ga je izdao, a prema čl. 57. Ovršnog zakona prigovor se podnosi u roku od osam dana. Prema čl. 58. st. 2. Ovršnog zakona prigovor protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave mora sadržavati razloge pobijanja.
11. Iako navedene odredbe ne propisuju mogućnost podnošenja prigovora na prijedlog za ovrhu dostavljen ovršenici zajedno s obavijesti iz čl. 281. st. 1. Ovršnog zakona, već samo protiv rješenja o ovrsi javnog bilježnika, potrebno je prigovor ovršenice sagledati u širem kontekstu.
12. Naime, potrebno je cijeniti da je, u ovakvoj situaciji kada javni bilježnik donosi rješenje o ovrsi otiskivanjem štambilja na podneseni prijedlog, takvo rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave sadržajno je jednako podnesenom prijedlogu ovrhovoditeljice. U konkretnom postupku ovršenici je dostavljen prijedlog za ovrhu u kojem je ista obaviještena i o osnovu i o visini tražbine ovrhovoditeljice, a koje je zaprimila uz upozorenje o mogućnosti pokretanja ovrhe.
13. U odnosu na dostavljeno ovršenica, pri tom fizička osoba bez punomoćnika, podnosi prigovor kojim ujedno prigovara netočno utvrđenom činjeničnom stanju te da isti podnosi po svim zakonskim osnovama pa se stoga radi o obrazloženom prigovoru. S obzirom na navedeno, a u svjetlu načela pomoći neukoj stranci, takav obrazloženi prigovor, koji je kod javnog bilježnika zaprimljen prije donošenja rješenja o ovrsi i prije prosljeđivanja sudu na daljnje postupanje, potrebno je razmatrati kao prigovor protiv, kasnije donesenog i sadržajno jednakog, rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave.
14. Ujedno valja navesti da je pobijano rješenje donijeto uz obrazloženje da je ovršenica izjavila prigovor protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave kojim je predmetno rješenje o ovrsi osporila u cijelosti, a zbog čega je prvostupanjski sud na temelju čl. 58. st. 2. OZ-a donio pobijano rješenje.
15. Ako se rješenje o ovrsi pobija u cijelosti ili samo u dijelu kojim je ovršeniku naloženo da namiri tražbinu, sud kojemu je prigovor podnesen stavit će izvan snage rješenje o ovrsi u dijelu kojim je određena ovrha i ukinut će provedene radnje, a postupak će nastaviti kao u povodu prigovora protiv platnog naloga, a ako za to nije mjesno nadležan, dostavit će predmet nadležnom sudu (čl. 58. st. 2. OZ-a).
16. Kako ovršenica pobija rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave u cijelosti, a što je vidljivo iz prigovora od 7. lipnja 2022., to je pravilnom primjenom materijalnog prava doneseno pobijano rješenje, zbog čega su svi suprotni žalbeni navodi neosnovani.
17. Dakle, kako nisu počinjene bitne povrede postupka koje ističe ovrhovoditeljica, kao niti one na koje sud pazi po službenoj dužnosti te je sud prvog stupnja pravilno primijenio materijalno pravo, valjalo je žalbu ovrhovoditeljice odbiti kao neosnovanu te potvrditi pobijano rješenje.
18. Slijedom navedenog, primjenom čl. 380. st. 2. ZPP-a, odlučeno je kao u izreci.
U Zagrebu 10. ožujka 2025.
Sudac:
Tomislav Aralica
