REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Slavonskom Brodu - Stalna služba u Novoj Gradiški

Nova Gradiška

Poslovni broj: R1-12/2024-19

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski sud u Slavonskom Brodu - Stalna služba u Novoj Gradiški, OIB 28673386029, po sucu Željki Paunović kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagateljice NO rođ. ŠO, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćniku Nemanji Nožinić, odvjetniku u Novoj Gradiški, protiv protustranke ŠO, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], Štikada 53234 Udbina, zastupanog po punomoćnici ČO iz [adresa], radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina, dana 10. ožujka 2025.

r i j e š i o  j e

I Provest će se civilna dioba suvlasničkih nekretnina upisanih u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kčbr. [katastarska čestica] - kuća i dvorište u [adresa] sa 692 m[2] , koja je u suvlasništvu predlagateljice NO rođ. ŠO, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], u 5/9 dijela i protustranke ŠO, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], Štikada 53234 Udbina, u 4/9 dijela,

na način da se suvlasničke nekretnine prodaju na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način sudskim putem u ovršnom postupku te da se postignuta prodajna vrijednost podijeli između stranaka prema suvlasničkom omjeru.

II Nalaže se protustranci ŠO, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], Štikada 53234 Udbina, da naknadi predlagateljici NO rođ. ŠO, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], troškove izvanparničnog postupka u iznosu od 144,90€.

III Odbija se predlagateljica NO sa zahjevom za naknadu daljih sudskih troškova preko dosuđenog iznosa.

Obrazloženje

1. Predlagateljica NO je sa 29.1.2024. podnijela prijedlog radi diobe suvlasničke zajednice nekretnina upisanih u u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kčbr. [katastarska čestica] - kuća i dvorište u [adresa] sa 692 m[2] , koja je u suvlasništvu predlagateljice NO rođ. ŠO, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], u 5/9 dijela i protustranke ŠO, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], Štikada 53234 Udbina, u 4/9 dijela.

U naravi naprijed navedena nekretnina predstavlja obiteljsku kuću s dvorištem koja je fizički nedjeljiva i predstavlja jednu funkcionalnu i fizičku cjelinu.

U prijedlogu navodi da predlagateljici više ne odgovara suvlasnička zajednica predmetnih nekretnina, te predlaže civilnu diobu prodajom nekretnina po pravilima ovršnog postupka, a napose s obzirom da među strankama nema sporazuma o diobi međusobnom isplatom.

Uz prijedlog predlagateljica je dostavila izvadak iz zemljišnih knjiga.

2. Ročište od 5.3.2024. održano je u nenazočnosti uredno pozvane protustranke a predlagateljica je po punomoćniku ostala kod prijedloga za civilnu diobu suvlasničkih nekretnina i to prodajom nekretnina putem suda i podjelom tako dobivenih novčanih sredstava sukladno suvlasničkim omjerima.

Protustranka je pismenim podneskom od 29.2.2024. opravdao svoj nedolazak na ročište zbog bolesti te navodi da nije suglasan za razvrgnuće suvlasničke zajednice prodajom nekretnine jer da obzirom na zdravstveno stanje postoji mogućnost da se ponovo doseli na navedenu adresu i tamo živi.

Punomoćnik predlagateljice pri očitovanju na navode protustranke ističe da loše zdravstveno stanje protustranke nije razlog koji sprječava diobu suvlasničke zajednice nekretnina niti njegovo doseljenje u isti objekt nije razlog koji priječi diobu suvlasničke zajednice nekretnina.

Obzirom na suvlasničke omjere i izgled te površine te činjenicu što u naravi predstavlja predmetna nekretnina apsolutno nije moguć prijedlog protustranke za fizičkom diobom jer se u naravi radi o manjoj obiteljskoj kući sa pripadajućom dvorišnom zgradom koja nije samostalna cjelina pa fizička dioba nije moguća.

3. Očevid na licu mjesta sa građevinskim vještakom SO održan je 19. rujna 2024. te je konstatirano da se radi o obiteljskoj kući do ulice koja je u lošem stanju te nedovršenoj obiteljskoj kući u dvorištu koja u pretežnom dijelu nema niti vanjsku stolariju. Građevinskom vještaku je naloženo da se obzirom na doneseno rješenje o građevinskom vještačenju očituje da li je fizička dioba suvlasničkih nekretnina moguća.

4. Na ročištu od 17. prosinca 2024. za protustranku je pristupila punomoćnica ČO koja je istakla da je protustranka voljan da se nekretnina fizički podijeli te da se stranke dogovore o načinu korištenja nekretnine od strane protustranke ukoliko se provede fizička dioba.

Punomoćnik predlagateljice ostao je kod prijedloga za civilnu diobu suvlasničkih nekretnina a obzirom da je i iz nalaza građevinskog vještaka vidljivo da fizička dioba nije moguća.

5. Provedeni se dokazi uvidom u uvidom u z.k. izvadak, u odgovor protustranke, u medicinsku dokumentaciju za protustranku, u zapisnik o očevidu na licu mjesta sa građevinskim vještakom SO, u elaborat vještaka SO od 15.11.2024. o mogućnosti diobe suvlasničkih nekretnina, u usmeno očitovanje građevinskog vještaka SO.

6. Iz pismenog nalaza građevinskog vještaka SO od 15.11.2024. vidljivo je da se ne može izvršiti fizička dioba suvlasništva etažiranjem niti geometrijska dioba parcelacijom kako zbog izgleda same nekretnine i suvlasničkih omjera tako i zbog nelegalnosti postojećih objekata.

U pismenom nalazu građevinskog vještaka navodi se da je prilikom očevida obavljen pregled nekretnine te je izvršeno prikupljanje dokumentacije i dodatnih informacija. Vještak navodi da se na licu mjesta nalazi, a kako je i slikovito prikazano na priloženoj situaciji, stambena prizemna zgrada na južnom dijelu parcele (prema ulici); nedovršena zgrada katnica u dvorišnom dijelu parcele (uz istočnu među) te u nastavku dvorišni objekt.

Stanje na terenu ne odgovara stanju prikazanom na izvodu iz katastarskog plana (ucrtan je samo dio prizemne stambene zgrade do ulice). Prilikom očevida zatraženi su dokazi legalnosti navedenih zgrada, te je utvrđeno da iste nemaju akte kojima se odobrava gradnja, niti uporabne dozvole. Vještak je izvršio uvid i u Informacijski sustav prostornog uređenja Ministarstva graditeljstva te utvrdio da nema izdanih akata kojima bi se dokazala legalnost zgrada. Iz svega navedenoga zgrade se smatraju nelegalnima. U trenutku obavljanja očevida nekretnina se ne koristi. Tijekom očevida uočeno je da stambena prizemna zgrada, do ulice, nije pogodna za stanovanje (potrebna su ulaganja u podove i uređenje prostora).

Stambeni katni objekt u dvorištu je nedovršen, odnosno izvedeni su samo grubi radovi. U južnom, malom, dijelu prizemlja postoji stolarija. U trenutku obavljanja očevida nije bilo moguće ući u unutaršnjost objekta ali je vidljivo da isti nema obrađenih podova niti zidova. Zgrada je zbog proteka vremena od kada je izgrađena u lošem stanju (ulazno stubište se konstruktivno odvojilo od same zgrade). Zgrada nije pogodna za stanovanje. Pomoćni objekt je dovršen.

Stambeni objekt do ulice je brutto površine oko 65m2 u jednoj etaže prizemlju. Stambeni objekt u dvorištu je brutto površine oko 200m2 u dvije etaže prizemlje i kat. Pomoćni objekt je brutto površine oko 90m2 u jednoj etaži – prizemlje.

U naravi nekretnina predstavlja dvorište sa dvije odvojene stambene jedinice i pomoćnim objektom te su u pismenom nalazu i fotografije zatečenih objekata. U zaključku pismenog nalaza stoji da je člankom 73. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68,98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17) propisano da se vlasništvo posebnog dijela ne može uspostaviti dok nadležno tijelo ne potvrdi da je određeni stan ili druga prostorija u određenoj zgradi i na određenoj zemljišnoj čestici samostalna uporabna cjelina. Potvrda mora sadržavati popis i opis posebnih dijelova nekretnine i da su izgrađeni u skladu s dozvolom nadležnog tijela.

Etažiranjem se uspostavlja vlasništvo nad određenim posebnim dijelovima nekretnine(samostalnom cjelinom – stanom, poslovnim prostorom, garažom i slično) i njemu pripadajućim dijelovima zgrade, a plan posebnih dijelova zgrade (etažni elaborat) mora grafički i tekstualno odrediti suvlasničke dijelove u zgradi, pripadajuće sporedne dijelove te zajedničke dijelove.

Osnovni uvjet koji je potrebno zadovoljiti da bi se ishodila Potvrda na plan posebnih dijelova nekretnine (potvrda na etažni elaborat) koje izdaje nadležno tijelo je da se radi o postojećoj zgradi sukladno Zakonu o gradnji (ista mora imati građevinsku i uporabnu dozvolu) te mora biti upisana u zemljišnu knjigu i ucrtana u katastarski operat.

Postupak etažiranja provodi se nad svim posebnim cjelinama u jednoj zgradi (što u ovom predmetu nije slučaj!). Posebna cjelina u zgradi mora predstavljati samostalnu uporabnu cjelinu.

Vještak navodi da se predmetna suvlasnička nekretnina ne može podijeliti niti geometrijskom diobom – parcelacijom (koja se provodi parcelacijskom elaboratom utvrđivanjem nove građevne čestice). Isto nije moguće prvenstveno zbog izgleda same nekretnine i suvlasničkih omjera, ali i zbog nelegalnosti objekata. Vještak navodi da se u ovom slučaju ne može izvršiti fizička dioba suvlasništva etažiranjem niti geometrijskom diobom-parcelacijom.

7. Sud je prihvatio prijedlog predlagateljice za civilnom diobom suvlasničkih nekretnina a cijeneći zaključak građevinskog vještaka da se suvlasnička nekretnina koja je predmetom diobe bez postojećih potrebnih dokumenata, valjane građevinske dozvole u pogledu dvorišnog stambenog objekta kao i valjane uporabne dozvole za stambene objekte do ulice i u dvorištu ne može podijeliti u dvije samostalne cjeline i to niti fizičkom diobom suvlasništva etažiranjem niti geometrijskom diobom – parcelacijom. Stoga je sud odredio civilnu diobu suvlasničkih nekretnina stranaka.

8. Na temelju tako provedenog dokaznog postupka sud je odlučio da se razvrgnuće suvlasničke zajednice provede civilnom diobom.

Na temelju čl. 50 st. 1 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15., 94/17) kada razvrgnuće suvlasničkih nekretnina provodi sud vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama a podredno sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća. Ako sporazum stranaka o razvrgnuću postoji a moguć je i dopušten, sud će poštovati takav sporazum stranaka. Protustranka se protivila prijedlogu za diobu te je predlagala fizičku diobu a koja dioba nije moguća prema nalazu građevinskog vještaka. Zbog toga je sud odlučio da se razvrgnuće suvlasništva stranaka na nekretninama izvrši civilnom diobom a sve temeljem čl. 50 st. 4 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Sudska praksa (Županijski sud u Varaždinu odluka Gž.1749/06-2) govori o dužnosti suda za donošenje odluke o razvrgnuću suvlasničke zajednice nekretnina civilnom diobom ako takav sporazum stranaka postoji no mišljenje je suda da drugačiji način diobe između stranaka nije moguć.

9. Prodaja suvlasničkih nekretnina se ne provodi u ovom izvanparničnom postupku već kroz ovršni postupak u kojem će se kroz građevinsko vještačenje utvrđivati vrijednost suvlasničkih nekretnina koje su predmetom prodaje te će se nakon prodaje suvlasničkih nekretnina u ovršnom postupku dobiveni iznos podijeliti suvlasnicima razmjerno njihovim suvlasničkim dijelovima (civilno razvrgnuće).

10. Odredbom čl. 54 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima troškove razvrgnuća snose suvlasnici razmjerno njihovim suvlasničkim dijelovima osim ako zakon ili njihov sporazum određuje drugačije.

U prijedlogu za razvrgnuće suvlasničkih nekretnina predlagateljica je tražila naknadu sudskih troškova te je u spis priložen troškovnik predlagateljice na str. 38 spisa u kojem se potražuje trošak sastava prijedloga za diobu u iznosu od 200,00€ temeljem tbr. 16 OT, za zastupanje na ročištu od 5.3.2024. i 19.9.2024. u iznosima od po 200,00€ za svako ročište temeljem tbr. 17 OT, trošak konferencije sa strankom temeljem tbr. 35 OT u iznosu od 200,00€ te trošak pribave isprava i izvid spisa temeljem tbr. 36 OT u iznosu od 100,00€ sa pripadajućim PDV-om.

Isti zatraženi trošak sud nije dosudio predlagateljici a obzirom da ista nije dokazala da je ista prije podnošenja ovog prijedloga za diobu sudu pokušala diobu suvlasničkih nekretnina a kojoj diobi bi se protustranka protivila.

Sud je odbio predlagateljicu sa prijedlogom za naknadu sudskih troškova uslijed angažiranja punomoćnika u osobi odvjetnika te troškove zastupanja po punomoćniku u ovakvom izvanparničnom postupku kao neosnovanim.

Protustranka se nije protivila prijedlogu za diobu te je predlagala fizičku diobu suvlasničkih nekretnina no obzirom da takva dioba nije moguća u pogledu suvlasničkih nekretnina a uvažavajući nalaz građevinskog vještaka sud je predlagateljici dosudio samo materijalne troškove nastale uslijed vođenja ovog sudskog postupka.

11. Istim troškovnikom predlagateljica potražuje trošak plaćenog predujma za vještačenje u iznosu od 250,00€ te trošak izlaska suda radi očevida u iznosu od 49,48€ ili ukupno 299,48€. Predlagateljica potražuje i trošak sudskih pristojbi u iznosu od 13,27€ za prijedlog i 13,27€ za rješenje o diobi a što zbrojeno daje iznos od 326,02€ koji materijalni trošak predlagateljice je osnovan te je sud obvezao protustranku da predlagateljici naknadi isti prema suvlasničkim omjerima protustranke u nekretninama koje su predmetom diobe. Predlagateljica je suvlasnica u 5/9 a protustranka u omjeru od 4/9 suvlasničkih dijelova nekretnine koja je predmetom diobe pa to čini iznos od 144,90€ koliko je protustranka dužna naknaditi predlagateljici za materijalne troškove nastale uslijed vođenja sudskog postupka diobe nekretnina.

12. Odredbom parafa 20 st. 1 Zakona u sudskom izvanparničnom postupku (Službene novine 175-XLV od 1.8.1934., u primjeni temeljem Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6.4.1941. Narodne novine 73/91- dalje ZISP) je propisano da ako u zakonu nije što drugo naređeno u izvanparničnom postupku troškove snosi stranka u čijem je interesu postupak proveden te se u st. 5 istog parafa navodi da se propisi građanskog parničnog postupka primjenjuju i u izvanparničnom postupku.

Stupanjem na snagu novog Zakona o izvanparničnom postupku (Narodne novine 59/23) čl. 32 st. 1 istog Zakona propisano je da će sud o naknadi troškova odlučiti na temelju određenog zahtjeva stranaka a uzimajući u obzir sve okolnosti slučaja. Iz gore navedenog vidljivo je da je od strane protustranke ne postoji protivljenje diobi suvlasničkih nekretnina no da je način fizičke diobe kako to predlaže protustranka neprovediv u konkretnom slučaju pa je zbog navedenog i riješeno da se provodi civilna dioba suvlasničkih nekretnina.

U Novoj Gradiški 10. ožujka 2025.

S u d a c :

Željka Paunović

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka istog. Žalba se dostavlja sudu u tri istovjetna pisana primjerka a o istoj odlučuje nadležni županijski sud.

DN-a:

1. Odvj. Nemanja Nožinić, N. Gradiška

2. ČO, [adresa]