Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj Gž Ovr-280/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Zagrebu, sud drugog stupnja, po sutkinji Slavici Garac, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja Grad Zagreb /OIB: 61817894937/, Trg Stjepana Radića 1, Zagreb, kojeg zastupa Josip Mađarić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Mađarić & Lui iz Zagreba, protiv ovršenika AL /OIB: [osobni identifikacijski broj]/ iz [adresa], kojeg zastupa Vlado Rebić, odvjetnik iz Zagreba, radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovršenika protiv rješenja o ovrsi Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-3606/2024-2 od 5. prosinca 2024., nadnevka 10. ožujka 2025.,
r i j e š i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba ovršenika i potvrđuje rješenja o ovrsi Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-3606/2024-2 od 5. prosinca 2024.
Obrazloženje
1. Rješenjem o ovrsi Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr- 3606/2024-2 od 5. prosinca 2024., prihvaćen je prijedlog ovrhovoditelja za promjenu predmeta i sredstva ovrhe, tako što je na temelju pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovrsi Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovrpl-2438/2009 od 11. siječnja 2010., donesenog na temelju pravomoćne i ovršne presude Općinskog suda u Zagrebu poslovni broj P-8098/2004 od 10. siječnja 2006. određena naplata novčane tražbine (18.688,49 eura) sa zateznim kamatama i troškovima postupka sa zateznim kamatama, na pokretninama ovršenika - zapljenom, procjenom, oduzimanjem, otpremanjem, povjeravanjem na čuvanju ovrhovoditelju, te namirenjem ovrhovoditelja iz iznosa dobivenog prodajom (trošak određivanja ovrhe je odmjeren sa iznosom od 250,00 eura.
2. Protiv rješenja o ovrsi žali se ovršenik pozivom na žalbeni razlog iz članka 50. stavka 1. i 5. OZ-a[1] , obrazlažući da isprava na temelju koje je doneseno rješenje o ovrsi nema snagu ovršne isprave "obzirom nije dostavljena u izvorniku ili ovjerovljenom prijepisu, zbog čega ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave protiv ovršenika." i da je nastupila zastara potraživanja iz ovršne isprave, ako ništa drugo da je u zastari tražbina kamata i drugih povremenih davanja.
3. Ovrhovoditelj se nije očitovao na žalbu ovršenika.
4. Žalba je neosnovana.
5. Naime, u prijelaznim i završnim odredbama OZ-a/2012 u odredbi članka 369. stavku 1. je određeno da će se postupci u tijeku dovršiti po odredbama zakona koji su važili do stupanja na snagu OZ-a (15. listopada 2012.), a člankom 5. stavkom 3. OZ-a/2012 isto kao i mjerodavnom odredom OZ-a/1996[2] da ukoliko se pravomoćno rješenje određenim sredstvom ili na određenom predmetu ne može provesti da ovrhovoditelj može radi namirenja iste tražbine predložiti novo sredstvo ili predmet ovrhe, u kojem slučaju će sud donijeti novo rješenje o ovrsi i nastaviti ovrhu na temelju tog rješenja (radi se o nastavku istog postupka a ne o novom postupku u kojem bi se trebale primijeniti odredbe OZ-a koji je na snazi u trenutku predlaganja promjene predmeta i sredstva ovrhe).
6. Dakle, pored činjenice da se ovrha pokrenuta 27. travnja 2009. po ovrhovoditelju vodi pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu, koji je odlučivao o tražbini u prvom stupnju (pravomoćna i ovršna presuda Općinskog suda u Zagrebu poslovni broj P-809/2004 od 10. siječnja 2006.), da je na temelju te ovršne isprave i rješenja o ovrsi poslovni broj Ovrpl-2438/2009 od 11. siječnja 2009. i poslovni broj Ovr- 528/2021-4 od 8. ožujka 2021. istog suda ovrha provedena samo djelomično, i da se predmetni prijedlog i rješenje o ovrsi odnose na promjenu predmeta i sredstva ovrhe radi naplate preostalog dijela iste tražbine od ovršenika (nastavak ovrhe), to ovrhovoditelj nije bio dužan dostavljati ovršnu ispravu u izvorniku ili ovjerovljenom prijepisu na koju je stavljena potvrda ovršnosti, kako to pogrešno, pozivajući na odredbu članka 36. stavak 1. OZ-a tumači ovršenik.
7. Promašeno je (a očito i pogrešno s obzirom da se u obrazloženju žalbe navodi prigovor nastupanja zastare tražbine o kojoj je odlučeno ovršnom ispravom) i pozivanje ovršenika na žalbeni razlog iz članka 46. stavka 1. točke 5. OZ-a/1996 (protek roka u kojem se po zakonu može tražiti ovrhe) budući da se rok za traženje ovrhe odnosi primjerice na ovrhu na temelju rješenja o smetanju posjeda, vraćanje zaposlenika na rad, što nije slučaj u konkretnoj ovrsi.
1 Ovršni zakon (Narodne novine, broj: 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016., 73/2017., 131/2020., 114/2022., 6/2024., u daljnjem tekstu: OZ-a).
2 Ovršni zakon (Narodne novine, broj: 57/1996., 29/1999., 42/2000., 173/2003., 194/2003., 151/2004., 88/2005., 121/2005., 67/2008., u daljnjem tekstu: OZ-a/1996)
8. Nadalje, odredbom članka 5. stavkom 6. OZ-a/1996 je propisano da se žalba protiv novog rješenja o ovrsi iz stavka 3. istog članka ne može izjaviti iz razloga zbog kojih se mogla izjaviti protiv prijašnjeg rješenja o ovrsi.
9. Budući da je ovršenik zbog opozicijskog razloga iz članka 46. stavka 1. točke 11. OZ-a/1996 mogao (ali nije) žalbom pobijao prijašnja rješenja o ovrsi (poslovni broj Ovrpl-2438/2009 od 11. siječnja 2009. /ovrha na plaći prednika ovršenika/ i poslovni broj Ovr-528/2021-4 od 8. ožujka 2021. /ovrha na novčanim sredstvima ovršenika/), to prema navedenoj odredbi članka 5. stavku 6. OZ-a/1996 žalbu protiv novog predmetnog rješenja o ovrsi ne može izjaviti iz tog žalbenog razloga.
10. Zaključno, ispitivanjem rješenja o ovrsi Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-3606/2024-2 od 5. prosinca 2024. u granicama žalbenih navoda i po službenoj dužnosti, nisu utvrđeni razlozi pobijanja na koje se poziva ovršenik, a niti razlozi na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, zbog čega je odlučeno kao u izreci (članak 380. točka 2. ZPP-a u vezi s člankom 19. stavkom 1. OZ-a/1996).
U Zagrebu 10. ožujka 2025.
Sutkinja:
Slavica Garac
