Poslovni broj: XXXII P-636/2024
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U RIJECI
Žrtava fašizma 7, 51000 Rijeka
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A Z B O G O G L U H E
Općinski sud u Rijeci, po sutkinji Martini Maršić, u pravnoj stvari tužitelja HRVATSKOG ZAVODA ZA MIROVINSKO OSIGURANJE iz Zagreba, Antuna Mihanovića 3, OIB 84397956623, protiv tuženice OŠ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], radi isplate, izvan ročišta, dana 10. ožujka 2025.,
p r e s u d i o j e
Tuženici GŠ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], nalaže se isplatiti tužitelju Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje iz Zagreba, Antuna Mihanovića 3, OIB 84397956623, na račun Državnog proračuna Republike Hrvatske broj IBAN [broj bankovnog računa], model HR26, poziv na broj 5908-43-19-03364604726, iznos od 2.136,13 EUR (slovima: dvije tisuće sto trideset šest eura i trinaest centi) sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 29. veljače 2020. godine do 31. prosinca 2022. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. godine do 31. prosinca 2023. godine po stopi u visini koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. godine do isplate po stopi koja se određuje uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužitelj u tužbi podnesenoj 24. travnja 2024. godine, navodi kako je tuženici temeljem rješenja od 12. prosinca 2019. godine utvrđena nepripadna akontacija na obiteljsku mirovinu za razdoblje od 18. siječnja 2017. godine do 30. rujna 2019. godine u iznosu od 2.136,13 EUR, dok je rješenjem o ispravku od 25. kolovoza 2020. godine doneseno rješenje o ispravku imena, osobnog broja i OIB [osobni identifikacijski broj]a tužene. Opisuje da je po dojavi Odsjeka za obračun mirovinskih primanja i doplatka za djecu
Poslovni broj: XXXII P-636/2024
tuženica pozvana na namirenje duga mirnim putem, no dugovanje do danas nije podmireno. Stav je tužitelja da odgovornost tuženice proizlazi iz članka 166. stavka 1. i 2. Zakona o mirovinskom osiguranju, kojim je propisano da kad osigurana osoba primi neko novčano davanje, dužna ga je vratiti tužitelju ukoliko je pravo iz mirovinskog osiguranja ostvareno protivno zakonu, isplaćeno je u većoj svoti od pripadajuće ili je mirovina ili drugo primanje isplaćeno pravnoj ili fizičkoj osobi kojoj ne pripada, kao i na temelju članka 1111. stavka 1. i članka 1115. Zakona o obveznim odnosima.
2. Uz tužbu priloženo je rješenje tužitelja od 12. prosinca 2019. godine kojim je utvrđena nepripadna isplata akontacije na obiteljsku mirovinu tuženici za razdoblje od 18. siječnja 2017. godine do 30. rujna 2019. godine, u ukupnoj svoti od 16.094,65 kn / 2.136,13 EUR, koju je dužna uplatiti u roku od 15 dana u korist državnog proračuna. Citirano rješenje postalo je konačno i pravomoćno s danom 4. siječnja 2020. godine. Osim toga, priloženo je i rješenje o ispravku tog rješenja od 25. kolovoza 2020. godine, ispravljeno u pogledu osobnog broja, broja predmeta i OIB [osobni identifikacijski broj]a, koje je postalo pravomoćno i konačno s danom 24. rujna 2020. godine. Tužbi je priložen i obračun mirovinskih primanja, analitička kartica i dopis Odsjeka za obračun mirovinskih primanja i doplatka za djecu od 28. siječnja 2020. godine o potrebi provedbe postupka naplate, kao i dostavnice potpisane po tuženici od 13. veljače 2020. godine i 11. ožujka 2020. godine kojima se poziva na povrat nepripadno isplaćenih mirovinskih primanja.
3. Tuženici je predmetna tužba zajedno s priloženom dokumentacijom uredno dostavljena 2. prosinca 2024. godine te je tuženica pozvana u roku od 30 dana podnijeti odgovor na tužbu, s time što je upozorena da će sud donijeti presudu kojom se prihvaća tužbeni zahtjev ukoliko u navedenom roku ne dostavi odgovor na tužbu. Međutim, tuženica do dana donošenja ove presude, iako je protekao dodijeljeni rok od 30 dana, nije pisanim putem osporila tužbu ni tužbeni zahtjev, odnosno nije dostavila odgovor na tužbu.
4. Iz dokaza dostavljenih uz tužbu, prije svega rješenja tužitelja klasa: 140- 03/19-03/03364604726, ur. broj: 341-14-06/2-19-027978 od 12. prosinca 2019. godine, ispravljenog rješenjem od 25. kolovoza 2020. godine u pogledu broja predmeta, osobnog broja i OIB [osobni identifikacijski broj]a tuženice, utvrđena je nepripadna isplata akontacije obiteljske mirovine isplaćena tuženici za razdoblje od 18. siječnja 2017. godine do 30. rujna 2019. godine, u svoti od 16.094,65 kn, koju je obvezana isplatiti u roku od 15 dana u korist državnog proračuna. Nadalje, iz analitičke kartice više isplaćenog iznosa akontacije obiteljske mirovine tužitelja proizlazilo bi da je tuženica primila iznos od 16.094,65 kn više od onog na koji bi imala pravo, zbog čega ju je tužitelj u više navrata pozivao na isplatu stečenog bez osnove temeljem pravomoćnih i konačnih rješenja. Tužitelj je u tužbi predložio provođenje odgovarajućih dokaza radi utvrđivanja okolnosti da je osnova za isplatu tuženici od 16.094,65 kn / 2.136,13 EUR otpala u vidu čitanja odgovarajućih upravnih rješenja, obračuna kao i opomena za plaćanje duga. Tuženica nije osporila tvrdnje iznesene u tužbi o tome da joj je upravnim rješenjem tužitelja utvrđena nepripadna isplata akontacije obiteljske mirovine u iznosu od 16.094,65 kn / 2.136,13 EUR, kao i da nije vratila tužitelju iznos koji je dobila na temelju osnove koja je naknadno otpala, pa je zbog svega iznesenog ocijenjeno da su u konkretnom slučaju ispunjene pretpostavke za donošenje presude zbog ogluhe.
5. Sukladno članku 161. stavcima 1. i 2. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" br. 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, Poslovni broj: XXXII P-636/2024
102/19, 84/21 i 119/22, dalje: ZOMO) tužitelj ima pravo zahtijevati naknadu štete za novčana davanja koja se isplaćuju na teret mirovinskog osiguranja sve dok traje isplata tih davanja i iako su ta davanja osigurana u mirovinskom osiguranju.
6. Kako je prema tome, pravomoćnom i konačnim upravnim odlukama utvrđeno da je tuženici isplaćen nepripadni iznos akontacije obiteljske mirovine za razdoblje od 18. siječnja 2017. godine do 30. rujna 2019. godine u iznosu od ukupno 16.094,65 kn / 2.136,13 EUR, koju je tužitelj nesporno isplatio, a pomanjkanje pravnog osnova ni visinu tuženica nije osporila, to je sud prihvatio tužbeni zahtjev za isplatu koji se temelji na gore citiranom članku 161. ZOMO, kao i člancima 1111. i 1115. Zakona o obveznim odnosima, s time što je o zateznim kamatama odlučeno po stopi određenoj člankom 29. stavkom 2. ZOO-a, tekućom od isteka roka za dobrovoljno ispunjenje određenog u rješenju tužitelja od 12. prosinca 2019. godine.
7. Prema tome, imajući u vidu da tuženica nije osporila tužbu, niti činjenice u tužbi, te da osnovanost tužbenog zahtjeva proizlazi iz činjenica navedenih u tužbi, a te činjenice nisu u protivnosti s dokazima koje je podnio tužitelj ili općepoznatim činjenicama, te kako ne postoje niti općepoznate okolnosti iz kojih proizlazi da su opravdani razlozi spriječili tuženicu u podnošenju odgovora na tužbu, to je primjenom članka 331.b Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23) kao i gore citiranih propisa, odlučeno kao u izreci presude.
8. O parničnom trošku sud nije odlučivao jer ga tužitelj nije određeno potraživao.
U Rijeci, 10. ožujka 2025.
S u t k i n j a :
Martina Maršić
POUKA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka ovjerenog prijepisa istog. Žalba se podnosi putem ovoga suda, a o žalbi odlučuje županijski sud. Presuda zbog ogluhe ne može se pobijati zbog pogrešnog ili nepotpunog utvrđenog činjeničnog stanja (čl. 353. st. 2. ZPP).
Poslovni broj: XXXII P-636/2024
