REPUBLIKA HRVATSKA

Županijski sud u Puli – Pola

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula – Pola

Poslovni broj: Gž-269/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Puli – Pola, po sutkinji Alenki Paus, u ostavinskom postupku iza pok. NU. N, rođenog **.**.1955., preminuo **.**.2014., OIB: [osobni identifikacijski broj], radi rasporeda naknadno pronađene imovine, odlučujući o žalbi nasljednice HU, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Marko Grzunov, odvjetnik iz Zadra, protiv rješenja Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Pagu, poslovni broj O-1817/2023- 25 od 10. siječnja 2025., 10. ožujka 2025.,

r i j e š i o  j e

Uvažavaju se žalba i dopuna žalbe nasljednice HU te se ukida rješenje Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Pagu, poslovni broj O-1817/2023- 25 od 10. siječnja 2025. i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvoga stupnja odbijen je kao neosnovan prigovor predlagateljice HU od 3. siječnja 2023. i potvrđeno rješenje javnog bilježnika Vere Marčine iz Zadra, kao povjerenika Općinskog suda u Zadru poslovni broj O-943/14, UPP/OS-100/14 od 16. prosinca 2022. (toč. I.). Toč. II. odbijen je kao neosnovan i prijedlog predlagateljice HU za određivanjem privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine i to zabranom nasljedniku – protivniku osiguranja RU da otuđi ili optereti nekretnine obuhvaćene ništetnim Ugovorom o darovanju nekretnina od 13. kolovoza 2012. sklopljen između NU kao darovatelja i RU kao daroprimatelja na kojem je potpis darovatelja ovjeren kod javnog bilježnika Darije Grigillo-Ramljak pod brojem OV-5635/12. (st. I.); st. II. da u slučaju kršenja privremene mjere sud će izreći nasljedniku RU novčanu kaznu od 5.000,00 eura, st. III. da navedena privremena mjera traje do okončanja ostavinskog postupka pod poslovnim brojem O-1817/2023, te st. IV. da žalba protiv tog rješenja ne odgađa provedbu privremene mjere.

2. Pravovremenom i dopuštenom žalbom to rješenje pobija zakonska nasljednica HU zbog bitne povrede odredaba postupka, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. Ukazuje na bitnu povredu iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP, da je sud pogrešno zaključio da postoji spor oko činjenice da predmetne nekretnine čine naknadno pronađenu imovinu, da je spor već okončan, da pravomoćna presuda Općinskog suda u Zadru, poslovni broj P-2062/14 od 27. travnja 2018. predstavlja presuđenu stvar, da je sud pogrešno primijenio odredbu čl. 224. st. 1. i 2. ZN, da ako su činjenice sporne valjalo je prekinuti postupak. Osporava i utvrđenje da predlagateljica nije učinila vjerojatnim postojanje svoje tražbine, te ukazuje da je isticala da TU dovodi kupce i pokušava prodati sporne nekretnine. Predlaže ukidanje rješenja i vraćanje na ponovni postupak pred drugim sucem pojedince, podredno preinačiti i odrediti prekid postupka.

2.1. U pravovremenoj dopuni svoje žalbe nasljednica HU ističe da je podneskom od 28. listopada 2024. dostavila vlasničke listove za nekretnine na kojima je ostavitelj još upisan kao suvlasnik u zemljišnim knjigama; da prvostupanjski sud rješenjem nije rasporedio te nekretnine, niti donio odluku, već je ostavio na snazi rješenje javnog bilježnika. Ističe i da se nasljednik IU na taj podnesak nije očitovao, niti osporio isti.

3. Žalba i dopuna žalbe su osnovane.

4. U ovoj pravnoj stvari pravomoćno rješenje o nasljeđivanju iza pok. PU doneseno od strane javnog bilježnika Veri Marčina iz Zadra broj O-943/14 UPP/OS- 100/14 3. lipnja 2015. te su na ostavini koja se sastojala od novčanih potraživanja proglašeni svaki u ½ dijela nasljednici IU i HU, brat i sestra ostavitelja. U tom postupku - ostavinski postupak nije prekinut i nasljednica HU nije upućena u parnicu radi utvrđenja da u ostavinu ulaze i nekretnine koje su predmet Ugovora o darovanju između ostavitelja i RU sklopljenog 13. kolovoza 2012., budući je ista u postupku navela da je parnicu radi utvrđenja ništetnosti toga Ugovora već podnijela 19. rujna 2014.

5. Prijedlogom od 13. siječnja 2021. predlagateljica HU predložila je donošenje rješenja uslijed naknadno pronađene imovine ostavitelja. Radilo se o imovini koja je bila predmet toga Ugovora o darovanju nekretnina od 13. kolovoza 2012. između ostavitelja kao darovatelja i RU kao daroprimatelja, a koji je Ugovor utvrđen ništetnim pravomoćnom presudom Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-2062/14 od 27. travnja 2018. te je naloženo brisanje zemljišnoknjižnog stanja nastalom provedbom tog ugovora u zemljišnoj knjizi.

6. Prvostupanjskim je rješenjem sud prvog stupnja odbio kao neosnovan prigovor predlagateljice nasljednice HU, potvrdio rješenje javnog bilježnika Vere Marčine iz Zadra od 16. prosinca 2022 broj O-943/14 UPP/OS-100/14, a kojim je javni bilježnik odbio prijedlog za provođenje ostavinskog postupka uslijed naknadno pronađene imovine nakon smrt pok. NU pok. N, a koji je prijedlog HU podnijela 13. siječnja 2021. te je ujedno odbijen prijedlog za određivanje privremene mjere zabranom otuđenja i oterećenja nekretnina, uz obrazloženje da je među nasljednicima sporno radi li se o nekretninama ostavitelja budući HU tvrdi da bi nekretnine upisane u posjedovnom listu broj: 1098 k. o. [katastarska općina], posjedovnim listovima br.: 4916 i 3996 k. o. [katastarska općina], posjedovnim listovima br.: 227, 806 i 149 k. o. [katastarska općina], te nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te zk. ul. [broj ZK uloška] sve k. o. [katastarska općina] ušle u ostavinsku masu iza ostavitelja NU pok.Vice kao naknadno pronađena imovina, a čemu se protivi IU, navodeći da se radi o njegovim nekretninama u njegovom vlasništvu i da je iste stekao usmenim darovanjem od ostavitelja koje darovanje je i realizirano i to prije pisanog ugovora koji je bio predmet parničnog postupka. Dakle, primjenom odredbe čl. 234. Zakona o nasljeđivanju zaključuje da je prijedlog valjalo odbiti, a predlagatelj svoja prava može ostvarivati u parničnom postupku, 187. st. 2. ZN. Također je primjenom odredbi čl. 346. st. 1. Ovršnog zakona odbio je prijedlog za određivanje privremene mjere jer istu predlagateljica predlaže u odnosu na nekretnine upisane u posjedovne listove 149, 806, 227 k. o. [katastarska općina], a u odnosu na koje nije utvrđivano da predstavljaju ostavinsku imovinu ostavitelja. Osim toga, da nije učinila vjerojatnom niti opasnost da bi bez predložene mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine.

7. Ispitujući prvostupanjsko rješenje u granicama razloga određenih u žalbi (i dopuni iste) pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba postupka i na pravilnu primjenu materijalnog prava (članak 365. stavak 2. u vezi s člankom 381. Zakona o parničnom postupku - "Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 70/22 i 114/22 – dalje: ZPP, sve u vezi s člankom 175. Zakona o nasljeđivanju

- "Narodne novine" broj 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15, 14/19 – dalje: ZN), ovaj drugostupanjski sud ocjenjuje da pobijano rješenje nije pravilno i zakonito. Nisu počinjene bitne povrede postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP, ali je počinjena bitna povreda iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP jer rješenje ima nedostataka zbog kojih ga nije moguće ispitati.

7.1. Naime, kako i ukazuje žaliteljica, iako u izreci sud prvog stupnja odbija kao neosnovan prigovor HU te potvrđuje rješenje javnog bilježnika od 16. prosinca 2022., u obrazloženju navodi u točki 6. da predlagateljica navodi da u ostavinsku masu ulaze nekretnine i to upisane u posjedovnom listu broj: 1098 k. o. [katastarska općina], posjedovnim listovima br.: 4916 i 3996 k. o. [katastarska općina], posjedovnim listovima br.:

227, 806 i 149 k. o. [katastarska općina], te nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te zk. ul. [broj ZK uloška] sve k. o. [katastarska općina], iako je prijedlog da se kao naknadno pronađena ostavina raspodijele i nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te zk. ul. [broj ZK uloška] sve k. o. [katastarska općina] predlagateljica podnijela tek 28. listopada 2024., dakle iste nisu bile predmet postupka do podnošenja toga prijedloga, osim kč. [katastarska čestica], kč. [katastarska čestica], kč. [katastarska čestica], kč. [katastarska čestica], kč. [katastarska čestica], kč. [katastarska čestica] i kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Stoga, postoji proturječnost izreke i razloga iz obrazloženja odluke jer iz obrazloženja slijedi da je sud odlučivao i o prijedlogu nasljednice HU od 13. siječnja 2021. i o onom od 28. listopada 2024., a tako ne proizlazi iz izreke pobijanog rješenja.

7.2. Navedena povreda počinjena je i u dijelu gdje sud prvog stupnja navodi da se nasljednik IU protivi da nekretnine iz oba prijedloga predlagateljice čine ostavinu jer iz predmeta slijedi da se isti na prijedlog nasljednice HU od

28. listopada 2024. nije očitovao.

8. Naime, predmetom Ugovora o darovanju koji je utvrđen ništetnim bile su nekretnine ostavitelja upisane u posjedovnom listu 1098 k. o. [katastarska općina], 4916 k. o. [katastarska općina], 3996 k. o. [katastarska općina] 227 k.o. Poljane i 149 k. o. [katastarska općina].

9. U tijeku ovog postupka nasljednik IU izjavio da te nekretnine nisu predmet ostavinske mase već da su ranije već prešle u vlasništvo i posjed njega i to ranije sklopljenim usmenim, realiziranim darovanjem od strane ostavitelja, pa je javni bilježnik donio rješenje broj O-493/14 UPP/OS-100/14 od 16. prosinca 2022. kojim je odbio prijedlog za provođenje ostavinskog postupka radi naknadno pronađene imovine ostavitelja, a budući je među nasljednicima sporan sastav ostavinske imovine.

10. Nastavno, nasljednica HU predložila je prijedlogom od 28. listopada 2024. da se (dodatno) rasporede kao naknadno pronađena ostavina i nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] na kojima je ostavitelj upisan u 24/192 dijela, zk. ul. [broj ZK uloška] na kojima je ostavitelj upisan 24/192 dijela sve k. o. [katastarska općina], te zk. ul. [broj ZK uloška]. na kojima je upisan u ½ dijela, zk. ul. [broj ZK uloška] na kojima je upisan 8/40 dijela i zk. ul. [broj ZK uloška] na kojima je upisan ostavitelj u 32/200 dijela, sve k. o. [katastarska općina], a za koje je ista dostavila vlasničke listove (javne isprave). Radi se o novim nekretninama koje nisu bile predmet ranijeg prijedloga HU, osim kč. [katastarska čestica], kč. [katastarska čestica], kč. [katastarska čestica], kč. [katastarska čestica], kč. [katastarska čestica], kč. [katastarska čestica] i kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

11. Člankom 234. st. 1. ZN propisano je da ako se nakon pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju pronađe imovina koja nije obuhvaćena tim rješenjem, sud neće ponovno provoditi ostavinsku raspravu, nego će ovu imovinu novim rješenjem rasporediti na temelju prije donesenog rješenja o nasljeđivanju, osim ako se neki od nasljednika odrekao nasljedstva ili svoj nasljedni dio ustupio sunasljedniku.

12. Dakle, kako je u predmetnoj pravnoj stvari već doneseno pravomoćno rješenje o nasljeđivanju, kako je u tom postupku već bilo poznato da se vodi parnica radi utvrđenja ništetnosti Ugovora o darovanju te je ta parnica i pravomoćno okončana, a istom je naloženo i brisanje zemljišnoknjižnog stanja nastalog provedbom toga Ugovora o darovanju, to u ovoj fazi postupka slijedi da te nekretnine predstavljaju ostavinu ostavitelja jer, osim što je na nasljednici HU da tu pravomoćnu presudu i provede u zemljišnim knjigama (jer će tek tada biti moguće i provesti svako daljnje rješenje o naknadno pronađenoj imovini), radi se o činjenici koja je nasljedniku IU bila poznata, a nije isticao da je nekretnine stekao po drugoj osnovi.

13. I u ovoj fazi postupka, naime, prvostupanjski sud valja cijeniti navode stranaka, ali i da navedena pravomoćna presuda uređuje odnos između stranaka i glede nekretnina koje su bile predmet istih. Nasljednik IU navodi tek sada da su mu nekretnine već ranije usmeno darovane, a što nije isticao u ranijem ostavinskom postupku, pa u takvim odnosima, sud prvog stupnja ipak valja voditi računa da svaku eventualnu parnicu i dalje valja pokrenuti ona stranka čije je pravo manje vjerojatno, a to je u ovom slučaju svakako pravo RU jer nasljednica HU, osim što raspolaže pravomoćno presudom, dostavlja i vlasničke listove u kojima je na nekretninama ostavitelj upisan u određenim dijelovima.

14. Naime, ostavina umrle osobe u času smrti ostavitelja prelazi na njegovog nasljednika po sili zakona prema odredbi čl. 129. ZN, dok u ostavinskom postupku nasljednici (zakonski ili oporučni) daju izjavu o prihvaćanju, odricanju ili ustupanju nasljedstva koji im ima pripasti temeljem zakona ili oporuke, a potom sud donosi deklaratorno rješenje o nasljeđivanju. Prema odredbi čl. 224. ZN sud će prekinuti ostavinski postupak i uputiti stranke u parnicu ako su između stranaka sporne činjenice o kojima ovisi sastav ostavine, predmet zapisa (st. I.), dok sud neće prekinuti postupak u slučaju iz st. 1. toga članka ako se sporne činjenice koje može utvrditi na temelju javnih ili javno ovjerovljenih isprava, nego će na temelju predmnijeve da je sadržaj tih isprava istinit, donijeti rješenje o nasljeđivanju, a onoga koga tvrdi suprotno uputiti će da to dokaže u parnici, odnosno u upravnom postupku.

15. Te odredbe adekvatno valja primijeniti i u postupku radi rasporeda naknadno pronađene imovine. Stoga, u ovakvim okolnostima konkretnog slučaja nema mjesta, s obzirom na navode stranaka, odbijati prijedlog za raspoređivanje naknadno pronađene imovine jer se u osnovi radi o imovini koja je bila poznata kao sporna i u ranijem ostavinskom postupku do donošenja rješenja o nasljeđivanju, a sada nasljednica raspolaže i pravomoćnom presudom i drugim javnim ispravama (za dio nekretnina) iz kojih slijedi da se radi o ostavini. Stoga je i valja kao takvu rasporediti, a nema mjesta upućivanju u parnicu, već nasljednik IU svoje vlasništvo stečeno usmenim izvršenim darovanjem, morat će dokazivati u parnici.

16. Slijedom navedenog, valjalo je ukinuti pobijano rješenje zajedno s dijelom kojim je odbijen prijedlog za izricanje privremene mjere jer i u tom dijelu prvostupanjski sud zanemaruje da je predlagateljica osim što je ukazivala da bi bez određivanja privremene mjere pretrpjela nenadoknadivu štetu ukazivala je na postojanje opasnosti da bi protivnik osiguranja znatno otežao ostvarenje njezine tražbine, a zbog čega nije predlagala samo uvid u Kupoprodajni ugovor od 16. lipnja 2015., već je predlagala i druge dokaze, kako ukazuje u žalbi; pa i u tom dijelu rješenje valja ukinuti uslijed počinjene navedene bitne povrede. Pritom valja dodati da je odredbom čl. 341. st. 2. Ovršnog zakona propisano da u prijedlogu za određivanje privremene mjere predlagatelj osiguranja mora istaknuti zahtjev u kojem će točno označiti tražbinu čije osiguranje traži, odrediti kakvu mjeru traži i vrijeme njezina trajanja…. U konkretnom slučaju nasljednica nije naznačila tražbinu koju želi osigurati, pa valja i o tome voditi računa.

17. Dakle, u ovom postupku nema mjesta prekidu postupka jer je prvostupanjski sud na temelju predmnijeve da sadržaj zemljišnoknjižnog izvatka, ali i posjedovnog lista, uz pravomoćnu presudu kojom se nalaže uspostava ranijeg zemljišnoknjižnog stanja, trebao zaključiti da nekretnine ulaze u sastav ostavine, dok sporne tvrdnje o izvršenom usmenom darovanju, uzdržavanju ostavitelja, ne predstavljaju javne isprave koje predviđa odredba čl. 224. st. 2. ZN, a iz kojih bi se mogle utvrditi sporne činjenice između nasljednika.

18. Slijedom navedenog primjenom odredbe čl. 380. t. 3. u svezi sa čl. 369. st. 1. ZPP i čl. 175. ZN odlučeno je kao u izreci.

19. U ponovnom postupku valja otkloniti počinjenu bitnu povredu i donijeti novo valjano obrazloženo rješenje, kako je ukazano.

U Puli 10. ožujka 2025.

Sutkinja

Alenka Paus