Republika Hrvatska
Općinski sud u Bjelovaru
Bjelovar, Josipa Jelačića 3
Posl. broj: R1 Ob-625/2024-10
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Općinski sud u Bjelovaru, po sucu toga suda Jasmini Drageljević kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagateljice ZV, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Saja Oulovski i Nevena Oulovski, sa sjedištem u [adresa], protiv I. protustranke ZVK, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i II. protustranke ŠV, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi utvrđenja izvanbračne zajednice, dana 10. ožujka 2025. godine,
r i j e š i o j e
Utvrđuje se da su predlagateljica ZV, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] rođena **.**.1968. u [adresa] i pok. SV, OIB: [osobni identifikacijski broj] rođen u [adresa] **.**.1961. od 2006. godine do 13. kolovoza 2024. godine živjeli neprekidno u izvanbračnoj zajednici.
O b r a z l o ž e n j e
1.Predlagateljica ZV je kod ovog suda podnijela prijedlog radi utvrđenja izvanbračne zajednice u kojem navodi da su predlagateljica i pok. SV živjeli u izvanbračnoj zajednici od 2006. godine do smrti SV, koja smrt je nastupila **.**.2024.. Predlagateljica i sada pok. SV od 2018. godine žive na prijavljenoj adresi zajedničkog prebivališta [adresa] do smrti SV, a njihova zajednica je imala sve kvalitete bračne zajednice.Zajednički život stranaka je prestao dana 13. kolovoza 2024. godine kada je SV umro. Protustranke su kćerke pok. SV koje ne osporavaju postojanje izvanbračne zajednice. Predlagateljici je radi ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu iza pok. izvanbračnog supruga SV potrebna sudska odluka kojom bi bilo utvrđeno postojanje izvanbračne zajednice između nje i sada pok. SV. Predlagateljica nadalje navodi ima pravni interes kao izvanbračna supruga za utvrđenje postojanja ove zajednice pa predlaže da sud provede postupak i o tome donese odluku.
2. I. protustranka ZVK je u podnesku od 28.02.2025. navela da ona kao kćer pokojnog SV prihvaća prijedlog i daje iskaz da su ZV i SV živjeli u izvanbračnoj zajednici 19 godina od toga od 25.05.2018. sa prijavljenom zajedničkom adresom [adresa].
II. protustranka ŠV je u podnesku od 06.03.2025. navela kako ona kao kćer pokojnog SV prihvaća prijedlog i daje iskaz da su ZV i SV živjeli u izvanbračnoj zajednici 19 godina od toga od 25.05.2018. sa prijavljenom zajedničkom adresom [adresa].
3.Tijekom postupka Sud je izvršio uvid u isprave sadržane u spisu predmeta te je izveo dokaz saslušanjem svjedoka RV i PV.
4.Izvedene dokaze Sud je ocijenio u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku u svezi sa odredbom članka 17.st.3. Zakona o izvanparničnom postupku NN 59/23).
5. Uzevši u obzir sve izvedene dokaze tijekom postupka, sud je stajališta da je prijedlog predlagateljice osnovan.
6. Uvidom u podatke Jedinstvenog registra osoba RH (MUP) za predlagateljicu i sada pokojnog SV proizlazi da je predlagateljica živjela na adresi [adresa] od 1988.godine, te i danas ima prebivalište na istoj adresi, dok je pok. SV na adresi [adresa] imao prijavljeno prebivalište od 25.05.2018. pa do smrti 13.08.2024.
Dakle, iz navedenih isprava na istovjetan način proizlazi da su predlagateljica i pok. SV, u jednom periodu imali prijavljeno prebivalište na istoj adresi.
7.Iz Izvadaka iz matice rođenih za predlagateljicu i pok. SV proizlazi da oni za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice nisu bili u bračnoj zajednici sa drugim osobama.
8.Iz rješenja o nasljeđivanju donesenog po javnom bilježniku Berislav Mihalj sa sjedištem u [adresa] broj:O-1898/2024, UPP-OS-O-71/24 od 09.10.2024. proizlazi da su zakonskim nasljednicama iza pok. SV proglašene ZV - izvanbračna supruga, te njegove kćeri ŠV i ZVK.
9.Svjedok RV u svom iskazu je naveo da mu je poznato da su predlagateljica i pok. SV živjeli u izvanbračnoj zajednici sve do njegove smrti, te da su oni u početku živjeli u [adresa], a kasnije u [adresa], te da su u [adresa] živjeli na istoj adresi. Svjedok je nadalje naveo kako predlagateljica i pok. SV nisu imali zajedničke djece.
Svjedokinja PV u svom iskazu je navela kako su joj poznati ZV i pok. SV obzirom da su to njeni dugogodišnji prijatelji i da su živjeli na adresi [adresa], oko 20ak godina u izvanbračnoj zajednici, i da su u izvanbračnoj zajednici živjeli sve do smrti pok. ZVK, te da predlagateljica i pok. SV nisu imali zajedničke djece.
10.Odredbom čl. 11. st. 1. Obiteljskog zakona propisano je da se odredbe toga Zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka.
11.Po ocjeni ovoga Suda, iz ove zakonske definicije proizlaze četiri pretpostavke za postojanje izvanbračne zajednice: 1. postojanje životne zajednice, 2. da su partneri muškarac i žena, 3. da su partneri slobodni od bračnog statusa, odnosno nisu u braku, i 4. da zajednica traje najmanje tri godine, osim u slučaju rođenja zajedničkog djeteta ili sklapanja braka između partnera. Da bi izvanbračna zajednica proizvodila pravne učinke moraju kumulativno biti ispunjene sve ove pretpostavke.
Odredbom čl. 11. st. 2. Obiteljskog zakona propisano je da izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz stavka 1. istoga članka stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.
12.Nadalje, s obzirom da se izvanbračna zajednica utvrđuje sa sada pokojnom osobom, za napomenuti je da se prema odredbama članka 8. Zakonu o nasljeđivanju izvanbračnom zajednicom smatra životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca koja je trajala dulje vrijeme, a prestala ostaviteljevom smrću, pod uvjetom da su ispunjene pretpostavke koje se traže za valjanost braka. Dakle, definicija izvanbračne zajednice po Zakonu o nasljeđivanju djelomično se razlikuje od definicije u Obiteljskom zakonu s obzirom na pretpostavku trajanja vremena koje se definira kao: “dulje vrijeme“, a ne tri godine kao što je to u Obiteljskom zakonu. Uz ono što je isto tj. slobodni bračni status, zajednica je trebala trajati dulje i prestati ostaviteljevom smrću, a trebale su biti ispunjene pretpostavke za valjanost braka (punoljetnost partnera, sposobnost za rasuđivanje, osobe izvan nedopuštenog krvnog srodstva i osoba slobodnog bračnog stanja – čl. 25. do 28. Obiteljskog zakona). Navedeno je važno iz razloga što se na temelju navoda predlagatelja iznijetih u prijedlogu zaključuje da je predlagateljica ovaj postupak pokrenula radi ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu iza sada pokojnog SV.
Naime, odredbom čl. 22. st. 1. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je da u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne mirovine, prijevremene starosne mirovine, invalidske mirovine i privremene invalidske mirovine osigurani su članovi njegove obitelji, a st. 3. istog zakonskog članka je propisano da se pod članom obitelji iz st. 1. toč. 1. ovog članka smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje 3 godine.
Odredbom čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku ali se u istoj ne navodi prema materijalnim odredbama kojega propisa, kao što to na primjer čini Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju koji u pogledu prava na zdravstveno osiguranje supružnika upućuje na propis o obiteljskim odnosima (čl.10. st. 1. t. 1.) ili Opći porezni zakon koji to pak također ne definira (čl. 15. st. 1.).
13.Slijedom svega navedenog, u smislu naprijed citiranih odredbi članka 11. Obiteljskog zakona u slučaju predlagateljice utvrđeno je da je ona sa pok. AV tijekom predmetnog perioda tj. počevši od 2006. godine do njegove smrti 13. kolovoza 2024. godine živjela u zajedničkom kućanstvu i to u izvanbračnoj zajednici, a što su priznale i same protustranke, a i potvrdili saslušani svjedoci.
Uz navedeno utvrđeno je i to da je njihova izvanbračna zajednica trajala u neprekidnom period dužem od tri godine (gotovo 20 godina) te da za to vrijeme nijedan od njih nije bio u braku sa drugom osobom radi čega su u njihovom slučaju, po ocjeni ovoga Suda, bile kumulativno ispunjene sve pretpostavke propisane odredbama članka 11. st. 1. Obiteljskog zakona radi čega je Sud prijedlog smatrao osnovanim i odlučio kao u izreci ovog rješenja.
S obzirom na to da niti jedna od stranaka nije potraživala trošak ovog postupka, Sud o istima nije donosio odluku.
U Bjelovaru, 10. ožujka 2025. godine.
S U D A C :
Jasmina Drageljević
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, pisano u 3 primjerka u roku od 15 dana od dana primitka ovoga rješenja.
