Poslovni broj: P-422/2024-39

Općinski sud u Dubrovniku

Dr. Ante Starčevića 23

20000 Dubrovnik

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Dubrovniku, sutkinja Marija Bušković, u pravnoj stvari tužitelja VB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Branimir Rozić, odvjetnik iz Dubrovnika, protiv tuženika OB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Branka Skansi, odvjetnica iz Dubrovnika, radi zaštite vlasništva, nakon održane glavne javne rasprave zaključene 21. siječnja 2025. u prisutnosti punomoćnika stranaka, 10. ožujka 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tuženik uznemiravao pravo suvlasništva tužitelja na nekretnini oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na način da je bez suglasnosti tužitelja izvodio građevinske radove i to gradnju objekta nadstrešnice površine 15 m2, uklanjanje stare međe i postavljanje nove međe oko 2 m sjeverozapadno od stare međe te nasipanjem zemlje na prilazu starom seoskom putu na sjevernom dijelu nekretnine oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], čime je onemogućio pristup dijelu nekretnine tužitelju, a kako je to prikazano u nalazu i mišljenju iz svibnja 2022. i dopuni nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka dipl. ing. geod. Stjepana Grmoljeza iz srpnja 2024.

II. Zabranjuje se tuženiku daljnje uznemiravanje prava suvlasništva tužitelja na nekretnini oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na način da bez suglasnosti tužitelja nastavi izvođenje građevinskih radova i to gradnju objekta nadstrešnice površine od oko 15 m2, uklanjanje stare međe i postavljanje nove međe oko 2 m sjeverozapadno od stare međe te nasipanjem zemlje na prilazu starom seoskom putu na sjevernom dijelu nekretnine oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], čime je onemogućio pristup dijelu nekretnine tužitelju i na bilo koji drugi sličan način, a kako je to prikazano u nalazu i mišljenju iz svibnja 2022. i dopuni nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka dipl. ing. geod. Stjepana Grmoljeza iz srpnja 2024.

III. Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana vratiti nekretninu u stanje u kakvom se nalazila prije radova navedenih u točki I. izreke ove presude i to na način da ukloni objekt nadstrešnicu površine od oko 15 m2 izgrađenu na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], da ukloni novoizgrađenu među te da izgradi među na mjestu na kojem se nalazila prije započinjanja radova opisanih u ovoj tužbi kao i da ukloni zemljani nasip sa prilaza starom seoskom putu na sjevernom dijelu nekretnine oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a kako je to prikazano u nalazu i mišljenju iz svibnja 2022. i dopuni nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka dipl. ing. geod. Stjepana Grmoljeza iz srpnja 2024.

IV. Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana isplatiti tužitelju na ime nadoknade troškova postupka iznos od 3.354,75 eura.

Obrazloženje

1.1. Tužitelj u tužbi podnesenoj ovom sudu 4. studenog 2021. i tijekom postupka tvrdi da su ono tuženik suvlasnici nekretnine oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], on za 798/2016 dijela, a tuženik za 496/2016 dijela te da je tuženik u travnju započeo s građevinskim radovima na predmetnoj nekretnini bez suglasnosti ostalih suvlasnika. Pojašnjava da je tuženik tako srušio staru među na ovoj nekretnini i istu izmaknuo za cca 2 m sjeverozapadno, poravnao je teren te odložio šut i građevinski materijal na prilaz starom seoskom putu na sjevernom dijelu nekretnine i na taj način njemu i ostalim suvlasnicima onemogućio pristup dijelu predmetne nekretnine. Tvrdi da se odmah po saznanju za navedeno pisanim putem obratio tuženiku radi prestanka radova no da je isti nastavio radove te dodatno započeo izgradnju objekta površine od oko 15 m2, a koji objekt u izgradnji podsjeća na garažu. Pojašnjava da se stara, sada uklonjena međa nalazila na dijelu gdje se sada nalazi taj objekt u izgradnji, a da je tuženik poviše uklonjene međe, na dijelu na kojem se nalaze više desetljeća stare masline, jednu maslinu pripremio za uklanjanje, pretpostavlja radi toga da bi si osigurao slobodniji prolaz osobnim vozilom do garaže koja je u izgradnji. Smatra da je tuženik na navedeni način promijenio postojeće stanje stvari i da time ¨dira¨ u njegova suvlasnička prava te navodi da je zbog navedenog 13. listopada 2021. prijavio nezakonitu gradnju građevinskog inspekciji, a dodatno ukazuje da se radi o radovima koji spadaju u izvanredne poslove za koje je prema zakonu potrebna suglasnosti svih suvlasnika, koju tuženik nema.

1.2. Slijedom navedenog, prema konačno određenom zahtjevu tužitelj zahtjeva zaštitu od uznemiravanja vlasništva na način da se utvrdi da je tuženik bez njegove suglasnosti izveo radove gradnje objekta nadstrešnice, uklanjanja stare i gradnje nove međe na izmještenom dijelu te odlaganje zemljanog nasipa, čime je njemu onemogućio pristup dijelu nekretnine, da mu se zabrani nastavljanje navedenih radova i naloži uspostava ranijeg stanja uklanjanjem novoizgrađene međe i gradnjom nove na mjestu ranije međe, uklanjanjem objekta nadstrešnice i zemljanog nasipa, sve uz obvezu nadoknade troškova ovog postupka.

2. U odgovoru na tužbu i tijekom postupka tuženik osporava tvrdnje tužitelja tvrdeći da je on uknjiženi suvlasnik navedene nekretnine no da je vlasnik točno određenog fizičkog dijela nekretnine u površini od 2068 m2, a temeljem izvršene fizičke diobe ove nekretnine iz 60tih godina prošlog stoljeća između pravnih prednika njega i tužitelja. Pojašnjava da je na svom fizičkom dijelu nekretnine prije više od 20 godina izgradio obiteljsku stambenu zgradu koja je ozakonjena 25. studenog 2014. sukladno rješenju o izvedenom stanju, s tim da je ova zgrada ograđena zidovima prije dugi niz godina. Nadalje, tvrdi da je početkom 2021. izvodio radove na sanaciji postojećih ogradnih zidova radi sprječavanja prodora vode na dio nekretnine na kojem se nalazi navedena obiteljska zgrada te da je neistina da je izveo radove koje tužitelj opisuje. Smatra da je već iz dostavljenih fotografija lica mjesta razvidno da je postojeći seoski put prohodan i da nije suvlasnicima onemogućio pristup preostalom dijelu nekretnine, dok nikakav objekt nije u izgradnji niti ima namjeru ukloniti stoljetnu maslinu koja je kao takva granica posjeda temeljem izvršene fizičke diobe 60 tih godina. Ukazuje da je prostor prikazan na fotografiji prostor prekriven najlonom, a da u njemu godinama drži gnoj te da tu nikakav objekt nije u izgradnji. Smatra da je iz činjenice da građevinska inspekcija nije intervenirala jasno da ništa nije izgrađeno bez odobrenja za građenje. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev i naložiti tužitelju da mu nadoknadi troškove ovog postupka.

3. U odnosu na tvrdnje tuženika, tužitelj potvrđuje da su prednici tužitelja i prednici tuženika izvršili diobu nekretnine no ne na način kako to tuženik tvrde jer da je granica predmetne diobe bio upravo put koji je ostao zajednički, odnosno u suvlasništvu svih suvlasnika. Tvrdi da je kuća tuženika zaista na dijelu koji je pripao tuženikovim prednicima no da je novoizgrađena međa i objekt na dijelu nekretnine koji je pripao prednicima tužitelja, uz činjenicu da je dio zemlje koja je preostala nakon izmještanja međe nasuo na dijelu nekretnine tako da mu je onemogućio pristup njegovom dijelu nekretnine.

4.1. Tužitelj je na ročištu glavne rasprave održanom 20. rujna 2023. dopunio tužbu na način da je u tužbenom zahtjevu iza riječi objekt dodao riječi nadstrešnice, uz brisanje riječi građevinu te je umjesto odlaganja građevinskog materijala i otpada isto odredio kao zemljani nasip, a tuženik je odmah prigovorio navedenoj radnji tužitelja kao preinaci tužbe smatrajući da se navedenim zahtjeva nešto potpuno drugačije u odnosu na prvotno postavljeni zahtjev.

4.2. Iako je tuženik na navedeni način i po ocjeni ovog suda preinačio tužbu, ocjena je ovog suda da je ista preinaka svrsishodna za rješenje ovdje spornih odnosa stranaka, a kako se preinaka temelji na opisu koji je u postupku prethodno dao i prikazao stalni sudski vještak te kako ista ne zahtijeva izvođenje novih dokaza niti poduzimanje daljnjih postupovnih radnji, temeljem čl. 190. st. 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., dalje u tekstu: ZPP), ista je dopuštena.

5.1. Nakon provedene glavne rasprave, ovaj sud je presudom poslovni broj P- 912/21-25 od 9. listopada 2023. prihvatio zahtjeve tužitelja te naložio tuženiku da mu nadoknadi troškove ovog postupka.

5.2. Odlučujući o žalbi tuženika na predmetnu presudu, Županijski sud u Splitu je rješenjem poslovni broj Gž-2875/2023-3 od 25. travnja 2024. ukinuo presudu ovog suda i predmet vratio na ponovno suđenje.

5.3. Drugostupanjski sud nalazi da je pogrešan zaključak ovog suda da su prednici stranaka šezdesetih godina prošlog stoljeća podijelili posjed, a da nisu razvrgnuli suvlasništvo. Ukazuje da se prema jedinstvenoj sudskoj praksi vlasništvo nekretnina moglo steći ne samo upisom u zemljišne knjige već i na temelju ugovora, pa i usmenog, ako je faktično izvršen, pri čemu je predaja posjeda tumačena kao modus stjecanja. Zaključuje da ovaj sud zbog pogrešnog pravnog pristupa nije dovoljno cijenio iskaze stranaka i svjedoka, pa i o zamjeni kuća koje su im pripale, kao i činjenicu da je tuženik nesporno izgradio kuću na dijelu zemljišta za koje tvrdi da ga je i diobi dobio njegov prednik, istu ogradio, što tužitelj i ne spornim, čime je sporno je li se radi o suvlasništvu kako je upisano u zemljišnim knjigama.

Drugostupanjski sud ukazuje da je potrebno utvrditi je li tuženik opisanim radnjama ogradio svoje vlasništvo i posjed, podredno je li opisanim radnjama počinio takvo uznemiravanje kojim se onemogućava ili bitno ograničava tužitelja kao suvlasnika u obavljanju njegovih suvlasničkih ovlasti, uz napomenu da sam tužbeni zahtjev nije dovoljno određen u smisli radnji tuženika koje se zahtijevaju (dimenzije, materijal i lokacija).

6. U ponovljenom prvostupanjskom postupku tužitelj potvrđuje da je u konkretnom slučaju izvršeno razvrgnuće suvlasničke zajednice, dok tuženik tvrdi da je radove izvršio upravo na svojoj nekretnini sukladno podjeli izvršenoj između pravnih prednika stranaka, a da opisanim radnjama nije onemogućio ograničio suvlasnička ovlaštenja tužitelja na predmetnoj nekretnini.

7. Tužitelj je, nakon dopune nalaza i mišljenja vještaka, dopunio zahtjev tako da sada zahtjeva utvrđenje da je tuženik uznemiravao njegovo pravo suvlasništva na nekretnini oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na način da je bez njegove suglasnosti izvodio građevinske radove i to gradnju objekta nadstrešnice površine 15 m2, uklanjanje stare međe i postavljanje nove međe oko 2 m sjeverozapadno od stare međe te nasipanjem zemlje na prilazu starom seoskom putu na sjevernom dijelu nekretnine oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], čime je onemogućio pristup dijelu nekretnine tužitelju, a sve kako je to prikazano u nalazu i mišljenju (list spisa 86-97) i dopuni nalaza i mišljenja (list spisa 165- 169) vještaka Stjepana Grmoljeza izrađenim u ovom postupku. Nadalje, zahtjeva da se tuženiku zabrani daljnje uznemiravanje prava suvlasništva tužitelja na nekretnini oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na način da bez njegove suglasnosti nastavi izvođenje građevinskih radova i to gradnju objekta nadstrešnice površine od oko 15 m2, uklanjanje stare međe i postavljanje nove međe oko 2 m sjeverozapadno od stare međe te nasipanjem zemlje na prilazu starom seoskom putu na sjevernom dijelu nekretnine oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], čime da mu je onemogućio pristup dijelu nekretnine i na bilo koji drugi sličan način, a sve kako je to prikazano u nalazu i mišljenju (list spisa 86-97) i dopuni nalaza i mišljenja (list spisa165-169) vještaka Stjepana Grmoljeza izrađenim u ovom postupku. Konačno, zahtjeva da se tuženiku naloži vratiti nekretninu u stanje u kakvom se nalazila prije radova opisanih u ovoj tužbi i to na način da ukloni objekt nadstrešnicu površine od oko 15 m2 izgrađenu na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], da ukloni novoizgrađenu među te da izgradi među na mjestu na kojem se nalazila prije započinjanja radova opisanih u ovoj tužbi kao i da ukloni zemljani nasip sa prilaza starom seoskom putu na sjevernom dijelu nekretnine oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a sve kako je to prikazano u nalazu i mišljenju (list spisa 86-97) i dopuni nalaza i mišljenja (list spisa 165-169) vještaka Stjepana Grmoljeza izrađenim u ovom postupku.

8. Tuženik se protivio radnji tužitelja kojom je zahtjev odredio sukladno uputi drugostupanjskog suda, smatrajući istu preinakom, no ocjena je ovog suda da na navedeni način nije došlo do promjene, odnosno povećanja zahtjeva ili isticanja novog zahtjeva, već dopuni zahtjeva koja je svakako svrsishodna za uređenje odnosa stranaka.

9.1. Na glavnoj raspravi su pročitana prijava građevinskoj inspekciji, pregledane fotografije lica mjesta, izvadak iz zemljišne knjige, izvod iz katastarskog plana, rješenje o izvedenom stanju od 25. studenog 2014., prijepis posjedovnog lista, dopis od 16. ožujka 2021. i 2. srpnja 2021., zapisnik o uviđaju na licu mjesta, geodetsko vještačenje, iskazi svjedoka PB, ŠB i TB te stranaka.

9.2. Daljnji dokazi nisu izvođeni jer je odlučno činjenično stanje utvrđeno temeljem provedenih dokaza, osobito uzimajući u obzir činjenice koje nisu sporne između stranaka, pa je ocijenjeno da bi izvođenje daljnjih dokaza bilo protivno načelu ekonomičnosti postupka.

10. Ocjenom svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno čl. 8. ZPP-a, utvrđeno je da su zahtjevi tužitelja osnovani.

11. Predmet spora je zaštita suvlasništva nekretnine oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to utvrđenjem radnji smetanja suvlasništva, zabranom izvođenja radnji te uspostavom ranijeg stanja posjeda dijela nekretnine.

12. Između stranaka nije sporno:

- da su stranke uknjižene kao suvlasnici nekretnine, uz treće osobe,

- da su prednici stranaka 1960.tih faktično podijelili posjed nekretnine i time razvrgnuli suvlasništvo,

- da je tuženik na dijelu nekretnine izgradio kuću te izveo u tužbi opisane radove na dijelu nekretnine.

13. Između stranaka je sporno:

- granica vlasništva tuženika (fizički određenog dijela predmetne nekretnine),

- je li dio nekretnine na kojem se nalazi nadstrešnica i ogradni zid u vlasništvu tuženika,

- je li tuženik bez suglasnosti suvlasnika na dijelu nekretnine koji nije njegov posjed/vlasništvo izgradio objekt nadstrešnice te

- je li nasipanjem zemlje na dijelu nekretnine onemogućio tužitelju pristup dijelu nekretnine u njegovom posjedu/vlasništvu.

14.1. Iz priloženog izvatka iz zemljišne knjige te prijepisa posjedovnog lista proizlazi da je predmetna k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisana kao suvlasništvo ovdje stranaka i trećih osoba koje nisu stranke ovog postupka, dok je uviđajem na licu mjesta te geodetskim vještačenjem, a koje stranke ne osporavaju i ovaj sud prihvaća kao stručno i potpuno, utvrđeno da se u naravi radi o nekretnini znatne površine na koju se s javnog puta pristupa preko pristupnog puta koji prolazi dijelom susjedne k. č. [katastarska čestica], da se na dijelu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalazi kuća s pomoćnim objektima i okućnicom, dok ostali dio čine zemljani doci te šuma.

14.2. Nadalje, utvrđeno je da na licu mjesta ne postoje jasni, nedvojbeno trećim osobama uočljivi, međašni znakovi koji bi predmetnu nekretninu dijelili na zasebne cjeline.

15. Svjedokinja PB, također suvlasnica nekretnine, uvjerljivo i na temelju osobnih saznanja iskazuje da su se njen otac TB i tuženik, kao braća, prije više od 50 godina postigli dogovor kojim je kuća na k. č. [katastarska čestica] pripala tuženiku, a kuća u [adresa] njenom ocu, dok zemljište nisu dijelili i nekoć su ga svi iz njihove obitelji obrađivali, s tim da se znalo tko obrađuje koji dio zemlje-tuženikova strana (ujedno i njena jer su njen i tuženikov otac braća) obitelji istočni dio, a druga strana – tužiteljeva - istočni dio. Tvrdi da je na spornom dijelu nekretnine gradnjom novijeg betoniranog podzida izmijenjena granica jer je srušen stari zid, dok je maslina koja se nalazi na tom istom pravcu, maslina tužitelja, te da ona predstavlja granicu zemljišta tužitelja i njegove obitelji. Tvrdi da je njena obitelj, time i tuženikova, do te sada nepostojeće međe, koja je pomaknuta 1,5 do 2 m gradnjom podzida bio pravac do kojeg su oni obrađivali svoju zemlju, a iza koje su tužiteljevi prednici obrađivali svoju zemlju.

16. Nadalje, svjedok NB, također suvlasnik nekretnine, iskazuje da se zemlja prije obrađivala i da je svatko znao što je čije, da je tu ranije postojala međa u obliku zida koji je išao cijelim pravcem i završavao na dijelu gdje počinju stijene, 5-6 metara od stare kuće, s tim da je zemljišta iznad zida bilo visinski više. Tvrdi da su se njihovi prednici podijelili tijekom 1960.tih i da je tada njegovom ocu i tuženiku, bratu njegovog oca, pripao dio gdje je sada put i ispod njega kuća, s tim da tužitelj ima pravo na ovom dijelu u smislu pristupa zemlji i gustjerni koja se nalazi iza stare kuće i koja svima pripada. Navodi da zbog nasipa koji je tuženik napravio, ne može pristupi docima ispod, s tim da i tužitelj ima doce ispod tog nasipa, pri tome navodeći da se sam nasip nalazi na zemlji njihove strane obitelji, da je tu ranije bio niži nivo zemlje koji je sada podignut i poravnat, a da je maslina koja se nalazi na rubu dijela zemljišta od obitelji tužitelja, kao i zemljište iznad nje. Tvrdi da je sada nepostojeći spomenuti suhozid bio granica između njih.

17. Konačno, svjedok TB, prvi rođak tužitelja i suvlasnik nekretnine, kao osoba koja je osobno s braćom majki njega i tužitelja, obrađivala zemlju, navodi da se stanje nekretnine promijenilo i to predmetnim putem koji je ranije bio širok do dva metra sa staklenicima koji su išli do ranije međe, suhozida koji je išao cijelom duljinom do dijela gdje se sada nalazi nadstrešnica, 1-2 metra udaljenosti sada postojeće novog zida, dok ne zna točnu granicu na samim docima koji su se obrađivali. Navodi da je u podjeli iz, čini mu se, 1958. zemlja iznad zida kojeg sada nema pripala njegovim dundovima, a tuženiku i njegovom bratu zemlja ispod tog istog zida. Iskazuje da je ranije traktorom išao u baštinu svoje obitelji na dijelu koji se nalazi na početku parcele, a da to više ne može činiti jer je zemljište nasuto i prolaz nije moguć. Tvrdi da je put koji je postojao do uklanjanja međe bio zajednički, dok ne može reći da je bio zajednički put kojim je prolazio traktorom.

18. Tužitelj u svom iskazu navodi da je do ovog spora došlo jer je tuženik ¨prešao¨ u njihovo tako što je proširio zajednički uski put, digao staru među, zatvorio put i prešao u njihovo brdo, dok je počeo praviti neki objekt na rubu puta koji je od strane tužitelja. Tvrdi da je dogovor bio da je desna strana kuće, kao i zemlja, od njegove obitelji, dok je lijeva strana kuće sa zemljom od tuženikove strane. Tvrdi da zbog činjenice da je tuženik nasuo otpad i građevinski materijal ne može proći u svoje doce. Tvrdi da je tuženik poštivao dogovor obitelji tužitelja i obitelj tuženika sve do posljednjih godina života tužiteljevih dundova koji su osobno sudjelovali u podjeli. U odnosu na sam nasip pojašnjava da je tu ranije bio uski putić kojim se s pristupnog puta spuštalo u ¨naše¨ doce. Tvrdi da se iza stare kuća nalazi nova kuća koju je tuženik izgradio na ¨njihovom¨, dok je gustjerna iza stare kuće na zajedničkom.

19. Tuženik iskazuje da je sve radio na svome, da su se prednici stranaka podijelili 1961. na terenu s tim da nije bilo jasnih razgraničenja na spornom dijelu nekretnine. Navodi da je srušio stari suhozid i napravio novi zid jer da stari suhozid nije bio međašni već se nalazio na njegovoj zemlji, a da mu je svrha bila da drži zemlju iznad. Potvrđuje tvrdnju tužitelja da je gustjerna iza kuće zajednička, a da se do iste pristupalo nogostupom koji je bio zajednički iako se nalazio na njegovoj zemlji, s tim da je prolaz išao ispod suhozida koji je srušen, a da se na dijelu gdje je sada nadstrešnica ranije radilo o zemljištu iznad i ispod suhozida, u naravi brdu. Smatra da srušena međa nije bila granica već maslina koju je vještak označio u nalazu i to stoga što je tu granica po mjerenju geodeta ¨pala na pola¨ iako se ova maslina po ničemu ne razlikuje od drugih maslina. Tvrdi da su maslinu radili sa strane obitelji tužitelja, da je dundo tužitelja tim dijelom išao u svoju baštinu, a da su u druge baštine išli traktorom dijelom koji je sada nasut, a da on nema ništa protiv da im sada tu napravi rampu.

20.1. Iz u bitnom suglasnih i životno uvjerljivih iskaza navedenih svjedoka, od toga dvoje članova rodbine tuženika i suvlasnika iste grane obitelji koja sudjelovala u diobi, a kojoj pripada tuženik, a u vezi s činjenicom ne postojanja jasnih međašnih znakova, a u vezi s dijelom navedenog iskaza tuženika, proizlazi da su se prednici obitelji stranaka podijelili na način da su opisno odredili strane nekretnina pri tome ne ograđujući dio nekretnina koji im je pripao, da su obje strane obrađivale točno određeni dio zemljišta sukladno diobi, a da su pri tome zajednički posjedovali objekt gustjerne kojem se pristupa preko dijela puta koji vodi iznad kuća kao prolaz, da je navedeni prolaz bio uži od sada postojećeg jer se protezao do suhozida koji je tuženik uklonio, kao i da se dio zemljišta na kojem je sada zemljani nasip koristio od obje strane za pristup donjim docima obje strane.

20.2. Nadalje, iz iskaza svih saslušanih svjedoka, a i u vezi s tvrdnjom tuženika da su prednici tužitelja zemljištem iznad srušenog suhozida prolazili u svoje baštine, proizlazi da je zemljište iznad srušenog suhozida bilo zemljište koje su obrađivali samo članovi obitelji tužitelja.

21.1. Temeljem zatečenog stanja nekretnine i prethodno navedenih iskaza stranaka, a u vezi s nespornom činjenicom da su se prednici stranaka dijelili tijekom 1960. tih, ocjena je ovog suda da su prednici stranka izvršili diobu suvlasništva predmetne nekretnine na dvije grane suvlasnika i to način da su dijelovi nekretnina pripali u isključivo vlasništvo određene grane suvlasnika (prednika/obitelji tužitelja i prednika/obitelji tuženika) no da su određeni dijelovi nekretnine i dalje ostali u suposjedu i to postojeći prilazi dijelovima nekretnina te objekt gustjerne, s tim da da je srušeni suhozid u naravi, i to na dijelu nekretnine na kojem se nalazi, predstavljalo granicu posjeda (a i fizički određenog dijela vlasništva) prednika tužitelja jer se dio koji je njima pripao na ovom dijelu protezao do navedenog suhozida.

21.2. Pri tome se ocjenjuje krajnje nelogično i životno neuvjerljivo da bi se zemljište iznad suhozida dijelilo po imaginarnoj liniji razgraničenja koja od zida neznatno odstupa obzirom na ukupnu površinu zemljišta, odnosno da na tom dijelu navedeni suhozid ne bi bio prihvaćen kao linija razgraničenja.

22. Obzirom je nesporno da je tuženik srušio predmetni međašni zid (u skici sudskog vještaka označeno plavom linijom kao pravcem razgraničenja) i novi izgradio na dijelu iznad ranijeg zida, kao i sam objekt nadstrešnice, jasno je da je tuženik time uznemirio vlasništvo tužiteljeve grane obitelji, odnosno suvlasništvo tužitelja i to kao treća osoba jer se radi o dijelu zemljišta koje je prema diobi prednika stranaka isključivo vlasništvo tužiteljeve strane obitelji, time suvlasništvo tužitelja, pa je temeljem čl. 46. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarima ("Narodne novine" br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 94/17. 152/14., 81/15. , dalje u tekstu-ZV), u vezi s čl. 167. ZV-a, njegov zahtjev za uklanjanjem novoizgrađenog zida te objekta nadstrešnice i uspostavom prijašnjeg stanja osnovan.

23. U odnosu na nasipanje zemlje na prilazu starom seoskom putu, a koju radnju je nesporno poduzeo tuženik te zbog koje nesporno nije moguće na dotadašnji način pristupiti na doce koji su pripali u isključivo vlasništvo tužiteljeve grane obitelji, ukazuje se da iz iskaza stranaka i svjedoka proizlazi da je zemlja nasuta na dijelu zemljišta koje je od tuženika i njegove strane obitelji (suvlasnika iz diobe) no da je na dijelu tog zemljišta postojao prolaz koji su dogovorili kao zajednički prolaz obje strane njihovim docima ispod. Ocjena je ovog suda da iz navedenog proizlazi da je u korist tužitelja i njegove strane sudionika diobe time osnovana služnost puta u smislu čl. 190 ZV-a, a kako je također nesporno da je ista ugovorena radi ostvarivanja vlasničkih prava na dijelovima nekretnine koji su isključivo vlasništvo tužitelja i njegove grane obitelji, ocjena je ovog suda da je tuženik time što je nasuo postojeći put – prilaz docima u suvlasništvu tužitelja i njegove grane obitelji, uznemirio (su) vlasništvo tužitelja na istima jer je onemogućio dotadašnji pristup njihovom vlasništvu pa je slijedom navedenog osnovan zahtjeva za zaštitu suvlasništva tužitelja od navedenog uznemiravanja, uz zabranu takvog budućeg postupanja i uspostavu ranijeg stanja, sve sukladno čl. 46. st. 2. ZV-a.

24.1. Tužitelj je u cijelosti uspio u postupku pa temeljem čl. 154. st. 1. ZPP-a i čl. 155. ZPP-a ima pravo na naknadu troška zastupanja po punomoćniku odvjetniku i to troška sastava tužbe u iznosu od 250,00 eura (tbr. 7. t. 1. i tbr. 46. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 138/23, dalje u tekstu. OT), sastava podnesaka od 25. svibnja 2022. i 18. prosinca 2024. u iznosu od 500,00 eura (tbr. 8. toč. 1. i tbr. 46. OT-a) te zastupanja na ročištima na kojima se raspravljalo o glavnoj stvari 11.2.2022., 11.4.2022., 29.9.2022., 20.9.2023., 10. srpnja 2024. i 21. siječnja 2025. u ukupnom iznosu od 1.500,00 eura (tbr. 9. toč. 1. OT-a i tbr. 46. OT-a), kao i troška pristupa na ročište od 8.2.2023. u iznosu od 62,50 eura (tbr. 9. toč. 5. OT-a i tbr. 46. OT-a), time troška zastupanja u ukupnom iznosu od 2.312,50 eura.

24.2. Tužitelj pored troška zastupanja, sukladno čl. 155. ZPP-a, ima pravo i na nadoknadu troška sudskih pristojbi za tužbu i presudu u ukupnom iznosu od 106,18 eura, kao i troška plaćenog predujma za uviđaj i vještačenje u iznosu od 936,07 eura, pa mu je tuženik dužan nadoknaditi ukupni trošak postupka u iznosu od 3.354,75 eura.

Dubrovnik, 10. ožujka 2025.

Sutkinja

Marija Bušković

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude je dopuštena žalba u roku od 15 dana od dana primitka otpravka presude. Žalba se podnosi Županijskom sudu u Splitu, putem ovog suda, pisano u tri istovjetna primjerka.

Dostaviti:

1. pun. tužitelja,

2. pun. tuženika