REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Avenija Dubrovnik br. 8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sutkinji Kristini Orlović, uz sudjelovanje Sandre Mikulić, kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika CE, zbog prekršaja iz čl. 51. st. 5. u svezi čl. 293. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine", broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 77/17, 118/18, 114/22, 133/23, 145/24), povodom prigovora na obavezni prekršajni nalog PUZ, I Postaje prometne policije, nakon provedenog žurnog postupka,

p r e s u d i o  j e

I

okrivljenik DE, oib [osobni identifikacijski broj], sin NE i C, rođ. **.**.1999. godine u [adresa], s boravištem u [adresa], prebivalištem [adresa], D [adresa], školska sprema VŠS, zanimanje djelatna vojna osoba, zaposlen "OSRH", s plaćom od 1.500,00 eura, obiteljske prilike: neoženjen, bez djece, državljanin RH, nekažnjavan, ne vodi se drugi postupak

k r i v  j e

što je dana 22. siječnja 2024. u 9,15 sati u Zagrebu upravljao osobni vozilom ST124-IO, krećući se lijevom prometnom trakom za skretanje u lijevo, sjeverne kolničke trake Maksimirske ceste od istoka u smjeru zapada, dolaskom do raskrižja sa Mandlovom ulicom i Av. Gojka Šuška gdje je promet upravljan semaforima koji su radili ispravno, ušao je u raskrižje skrećući u lijevo prema zapadnom kolniku Mandlove ulice na znak zelenog svjetla na semaforu, tom prilikom je u raskrižju uslijed neprilagođene brzine kretanja vozila stanju kolnika i karakteristikama ceste, izgubio nadzor nad vozilom te je u zanošenju i nekontroliranom kretanju u smjeru jugozapada, prednjom stranom vozila naletio na stup javne rasvjete broj 1070-002, vl. Zagrebačkog holdinga – podružnica Zagrebačke ceste d.o.o., koji se nalazi na mekanom terenu sa jugozapadne strane raskrižja, od siline naleta osobni automobil ST124-IO, odbio se u smjeru jugoistoka kojom prilikom je stražnjim desnim kotačem naletio na rubni kamen razdjelnika istočnog i zapadnog kolnika Mandlove ulice nakon čega se zaustavio, dijelom vozila na navedenom razdjelniku, a dijelom na lijevoj prometnoj traci zapadnog kolnika Mandlove ulice, sa jugozapadne strane spomenutog raskrižja, prednjom stranom okrenut u smjeru sjeverozapada, u prometnoj nesreći tjelesne ozljede zadobila je putnica iz osobnog vozila ST124-IO, BE, te su nastala materijalna oštećenja,

čime je počinio prekršaj iz čl. 51. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kažnjiv po čl. 51. st. 5. u svezi čl. 293. st. 2. istog Zakona,

pa mu se na osnovi istog propisa izriče

NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 390,00 (tristodevedeset) eura

Temeljem čl. 33. st.11. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u korist Državnog proračuna i to u roku od 15 dana po primitku ove presude, a u protivnom postupit će se prema odredbi čl. 34. Prekršajnog zakona.

Okrivljenik se upozorava da ukoliko u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplate dvije trećine izrečene novčane kazne smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

II

Temeljem čl. 139. st. 3. u vezi s čl. 138. st. 2. i 3. Prekršajnog zakona, okrivljenik je obvezan naknaditi trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 60,00 (šezdeset) eura, trošak utvrđivanja prekršaja u iznosu od 27,00 (dvadesetsedam) eura, kao i trošak provedenog prometnog vještačenja u iznosu od 200,00 (dvjesto) eura, sve u korist Državnog proračuna i to u roku od 15 dana po primitku ove presude, a u protivnom troškovi će se naplatiti prisilno, temeljem čl. 152. st. 4. i 11. Prekršajnog zakona.

Okrivljenik novčanu kaznu i troškove prekršajnog postupka plaća putem priloženih uplatnica.

Obrazloženje

1. PU Zagrebačka, I Postaja prometne policije pod brojem klase 211-07/24-4/51833, urboroj 511-19-44-24-1 izdala je dana 19.6.2024. obavezni prekršajni nalog protiv okrivljenika, radi djela prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci, koji je temeljem pravodobnog prigovora okrivljenika stavljen van snage, te je nastavljen prekršajni postupak.

2. Okrivljenik je u svojoj obrani naveo da ne priznaje prekršaj i ne osjeća se krivim. Predmetne zgode upravljao je osobnim vozilom lijevom prometnom trakom za skretanje u lijevo sjevernim kolnikom Maksimirske ceste u smjeru zapada. Kolnik je bio mokar i zbog niskih temperatura bio je led na tramvajskim tračnicama. Kretao se brzinom od nekih 30-tak km/h i dolaskom do raskrižja sa Mandlovom ulicom započeo je skretati u lijevo i kada je prelazio vozilom preko skliskih tračnica izgubio je nadzor, te je pokušao u zanošenju ispraviti vozilo skretanjem u desno. Zbog mokrog kolnika još više je izgubio nadzor i vozilo se počelo nekontrolirano kretati, te je iz tog razloga prednjom stranom vozila naletio na stup javne rasvjete od kojeg se odbio i stražnjim desnim kotačem naletio na rubni kamen razdjelnika. Sa njim u vozilu je bila njegova djevojka koja je zadobila tjelesne ozljede. Do ove prometne nesreće je došlo zbog vremenskih uvjeta te je predao u spis isprint fotografije o dokazu kakve su temperature bila toga dana. Nakon prometne nesreće je obavijestio policiju i hitnu pomoć.

3. Okrivljenik je svojim pisanim podneskom dopunio svoju obranu i istaknuo da je skica mjesta događaja manjkava, tj. izostavljen je prikaz stvarnog kretanja vozila netom prije sudara. Ušao je u skretanje za lijevo u križanju, bilo je zeleno svjetlo, vozio je maksimalno 30 km/h te je prilikom skretanja osjetio zanošenje stražnjeg dijela vozila tijekom prelaska preko zamrznutih tramvajskih tračnica pri čemu se vozio krenulo nekontrolirano kretati prema vozilima u suprotnom kolničkom traku. Nakon toga je pokušao ispraviti smjer kretanja i smotao upravljač u desno, međutim vozilo se nastavilo kretati. Zatim je još malo okrenuo upravljač udesno, slijedom čega se vozilo, sa zanošenjem stražnjeg kraja, naglo okrenulo udesno na način okomit sa rasvjetnim stupom te se zabilo u njega suvozačevom stranom frontalno, a nakon čega se vozilo odbilo i završilo na razdjelniku, kako ga je policija i zatekla. Nadalje, u zapisniku s očevida nije navedena brzina kretanja vozila te je kao stanje kolnika navedeno da je isti bio mokar, međutim na cesti je toga dana bila poledica, a temperatura je bila ispod -5 stupnjeva, do maksimalnih -10, a što je vidljivo iz slike vremenske prognoze za taj dan koju je predao u spis. Ukoliko je cesta i bila posoljena, tada nije znao da sol nema željeni učinak kada temperatura padne ispod -5 stupnjeva. Isto tako, na toj dionici ceste ograničenje je bilo 50 km/h dok se on kretao znatno nižom brzinom. Kao što je vidljivo iz potvrde koja prileži spisu od dana 13.11.2024. godine, nije nikada osuđivan za prekršaj bilo kakve vrste te je prihvatio i alkotestiranje, koje je dalo rezultat 0,00 g/kg.

U odnosu na štetu na vozilu, smatra da je pogrešno u zapisniku navedeno da je procijenjena šteta na automobilu 500,00 EUR, s obzirom da se vozilo nije isplatilo niti popravljati u odnosu na njegovu tržišnu vrijednost te je isto odvezao C.I.O.S. kao neupotrebljiv za cijenu znatno nižu od tržišne. Istina je da je automobil u vlasništvu njegovog oca, NE, međutim isti mu je dan na korištenje te mu je bio potreban s obzirom da radi van mjesta prebivališta koje je u [adresa], kao časnik OSRH tada u [adresa], a trenutno u Zagrebu u Rakitju, tako da je zbog prometne nesreće ostao bez prijevoznog sredstva koje mu je nužno za rad te se morao neplanirano zadužiti kako bih nabavio drugi automobil. U prometnoj nesreći nažalost lakše je ozlijeđena njegova zaručnica, koja je nažalost neposredno prije odvezala sigurnosni pojas kako bi popravila kaput, što mu je stvorilo veliki stres i zabrinutost zbog opasnosti po zdravlje voljene osobe. Ukoliko je potrebno, ona može kao svjedok potvrditi ranije navode. Na kraju, ističe da je u danoj situaciji postupio najbolje što je mogao prema vlastitom znanju, iskustvu i raspoloživim informacijama te prije nastanka prometne nesreće nisam prekršio niti jedan važeći prometni propis. Nikada ranije u svom vozačkom stažu nije se susreo s ledom na kolniku, veće je imao povjerenje u adekvatno održavanje kolnika za vrijeme nižih temperatura. Kako na dan nesreće nije bilo oborina, nije očekivao takvo stanje na kolniku. Međutim, ovo ga je iskustvo naučilo (čemu nažalost nije bio poučen kroz formalno obrazovanje potrebno za dobivanje vozačke dozvole) da postoji mogućnost poledice bez oborina kada se prethodno očišćeni snijeg topi i cijedi na cestu te se preko noći zamrzne, a zimska služba ne posipa sol jer nije bilo neposrednih oborina. Slijedom svega navedenog, moli sud da ga oslobodi izrečene novčane kazne u iznosu od 390,00 EUR, troškova ovosudnog postupka, kao i troškova policijske intervencije i očevida (27,00 EUR). Smatra kako su predmetni troškovi i kazna nesrazmjerno veliki obzirom na činjenicu da se nesreća dogodila zbog kombinacije nesretnih okolnosti u smislu lošeg održavanja kolnika i njegovog relativnog neiskustva u takvim situacijama, a ne zbog velike brzine, utjecaja alkohola, obijesti ili bilo kakvog namjernog izazivanja nesreće. Osim toga, smatra da je već dovoljno kažnjen pretrpljenom materijalnom štetom i emocionalnim stresom, zbog čega je dodatno oprezan u vožnji te dodatno kažnjavanje ne bi imalo disciplinsku svrhu, već bi samo njemu i zaručnici s kojom živi stvorilo dodatni materijalni trošak u ionako stresnoj situaciji.

4. U postupku je provedeno prometno vještačenje po vještaku dipl. ing. Nevenu Ereš, pročitan je Zapisnik o očevidu i Izvadak iz prekršajne evidencije za okrivljenika, te je gledana skica mjesta događaja, isprint fotografija i isprint fotografije koju je u spis priložio okrivljenik. Kao svjedok nije ispitana oštećenica BE budući sud drži da je ista kao zaručnica okrivljenika pristrana, a i okrivljenik je predložio da bude saslušana na okolnost stresa koji je doživi, troškova koje je imao i sl., a što nema veze s utvrđivanjem same dinamike nastanka predmetne nesreće, te bi njeno ispitivanje dovelo i do nepotrebnog odugovlačenja ovog postupka.

5. Prometni vještak dipl. ing. Neven Ereš je u svom nalazu i mišljenju, a koji je sud u cijelosti prihvatio jer je dan jasno i određeno, na temelju pravila struke, znanosti i iskustva utvrdio da se prometna nesreća dogodila dana 22. siječnja 2024. oko 9,15 sati u Zagrebu na raskrižju Maksimirske ceste i Mandlove ulice. U trenutku nesreće bio je dan, vrijeme vedro, dok je kolnik bio mokar. Na temelju stanja spisa i utvrđenih oštećenja na vozilu okrivljenika zaključio je da je vozilo okrivljenika tijekom radnje skretanja u lijevo u predmetnom raskrižju prešlo preko sebi zamišljenog desnog ruba kolnika pri čemu je svojim prednjim desnim dijelom naletjelo na stup javne rasvjete nakon čega je došlo do rotacije vozila okrivljenika oko prednjeg desnog dijela u smjeru okretanja kazaljke na satu za oko 90-100 stupnjeva. Prilikom obavljanja očevida od strane djelatnika policije na kolniku nisu utvrđeni bilo kakvi materijalni tragovi prije mjesta naleta na stup javne rasvjete, pa stoga tehničkim putem nije moguće sa sigurnošću zaključivati na koji se točno način te kojim točno smjerom i brzinom kretalo vozilo okrivljenika na ulasku u predmetno raskrižje. Intenzitet nastalih oštećenja na vozilu okrivljenika ostvaren naletom na stup javne rasvjete, te kasnija rotacija i konačni položaj vozila okrivljenika nakon nesreće označen u skici policije na listu broj 18 spisa brojkom 2 ukazuje na zaključak da je brzina kretanja vozila okrivljenika u trenutku naleta na stup javne rasvjete iznosila najmanje 40 km/h. Okrivljenik u svojoj obrani u bitnome navodi da se kretao brzinom od oko 30 km/h, te da je tijekom radnje skretanja u lijevo prelaskom preko skliskih tračnica izgubio nadzor nad svojim vozilom, te u zanašanju naletio na stup javne rasvjete. U pisanom podnesku okrivljenika od 25. veljače 2025. okrivljenik u bitnom navodi i da su zbog niskih temperatura tramvajske tračnice bile zaleđene, te da je to bio razlog nastanka ove prometne nesreće. Ovako iskazanu obranu okrivljenika, te navode iz pisanog podneska u tehničkom smislu nije moguće prihvatiti budući je iskazana brzina na ulasku u predmetno raskrižje za 10 km/h manja od brzine kretanja vozila okrivljenika u trenutku naleta na stup javne rasvjete pri čemu treba imati u vidu da je zbog iskazanog zanašanja realno za očekivati da je prije naleta na stup brzina kretanja vozila okrivljenika bila i veća od utvrđenih 40 km/h, ali u kojoj mjeri nije moguće sa sigurnošću zaključivati. Isto tako zaleđenost tramvajskih tračnica nije utvrđena od strane djelatnika policije prilikom obavljanja očevida, dok je tehnički realno za očekivati da na tramvajskim tračnicama zbog prolaska tramvaja i ne bude led. U slučaju nekakvog vlažnog vremena kojega na temelju stanja spisa ne može isključiti površina samih tramvajskih tračnica je bitno drugačija od površine kolnika te je i koeficijent prijanjanja na tramvajskim tračnicama manji nego na kolniku, ali kako se radi o relativno maloj površini čak i u slučaju bitno manjeg koeficijenta prijanjanja u tehničkom smislu nije realno za očekivati da bi u kretanju vozila okrivljenika moglo doći do zanašanja prelaskom preko tramvajskih tračnica na način kako su prikazane u skici policije. Kako je razlog pojave zanašanja kod kretanja vozila u zavoju u pravilu kretanje većom brzinom od granične brzine prolaska zavoja, tako bi i u ovom slučaju obzirom na iskazanu obranu okrivljenika tehnički neprilagođena brzina kretanja vozila okrivljenika bila uzrokom nastanka ove prometne nesreće. Na posebno pitanje okrivljenika je naveo da zamišljeni desni rub predstavlja desni rub desne prometne trake u njegovom smjeru kretanja, što znači da je vozilo okrivljenika praktički sišlo s kolnika. Na vještaka okrivljenik nije imao daljnjih pitanja niti primjedbi na nalaz i mišljenje.

6. Okrivljenik je zaključno dodao da ostaje pri svojoj obrani i svom podnesku.

7. Nakon ovako provedenog postupka, analizirajući obranu okrivljenika, nalaz i mišljenje prometnog vještaka, i sve provedene dokaze, kako pojedinačno tako i u njihovoj uzajamnoj povezanosti, sud nalazi nedvojbeno utvrđenim da je okrivljenik počinio prekršaj koji mu je stavljen na teret.

8. Neosporno je da je okrivljenik ušao vozilom u raskrižje skrećući u lijevo a da nije brzinu kretanja prilagodio stanju kolnika i karakteristikama ceste, tj. samom raskrižju, pa je iz tog razloga izgubio nadzor nad vozilom, zanio se i nekontrolirano kretao i prednjom stranom vozila naletio na stup javne rasvjete od kojeg se odbio i stražnjim desnim kotačem naletio na rubni kamen razdjelnika kolnika, a u prometnoj nesreći je osim materijalne štete i putnica u njegovom vozilu zadobila tjelesne ozljede. Obranu okrivljenika sud nije prihvatio držeći da je ista dana u namjeri izbjegavanja prekršajne odgovornosti, a i kontradiktorna je nalazu i mišljenju prometnog vještaka. Naime, prometni vještak je zaključio da se okrivljenik priliko naleta na stup kretao brzinom od najmanje 40 km/h, kao i a je okrivljenik prilikom radnje skretanja u lijevo u predmetnom raskrižju vozom prešao preko sebi zamišljenog desnog ruba kolnika. Dodao je kako zaleđenost tramvajskih tračnica nije utvrđena od strane djelatnika policije prilikom očevida, dok je tehnički realno za očekivati da na tramvajskim tračnicama zbog prolaska tramvaja ne bude led, a i u slučaju da je površina samih tramvajskih tračnica bila zbog vlažnog vremena drugačija od površine kolnika, u tehničkom smislu nije realno za očekivati da bi moglo doći do zanošenje vozila okrivljenika zbog toga na način kako je to prikazano u skici policije. Zaključio je da je razlog zanošenja vozila u zavoju u pravilu kretanje brzinom većom od granične brzine prolaska zavoja, pa je tako i u ovom slučaju uzrok nastanka ove prometne nesreće okrivljenikova neprilagođena brzina kretanja vozilom. Nalaz i mišljenje prometnog vještaka Sud nije imao razloga ne prihvatiti budući je isti vještačio kao nepristran stručak koji nema nikakav interes u ishod ovog postupka. Važno je za napomenuti da okrivljeniku nije stavljeno činjeničnim opisom djela prekršaja na teret da je vozilom prekoračio dozvoljenu brzinu kretanja (50 km/h), već da brzinu kretanja svoga vozila nije prilagodio stanju i karakteristikama ceste.

9. Stoga je sud okrivljenika proglasio krivim, te mu je izrekao novčanu kaznu za koju smatra da će utjecati na okrivljenika i sve ostale da ubuduće ne čine to ili slično djelo prekršaja, uzevši pri tome u obzir samu težinu počinjenog prekršaja, kao i činjenicu da je putnica u njegovom vozilu zadobila tjelesne ozljede.

10. Temeljem u izreci citiranih propisa, kako je okrivljenik proglašen krivim, to je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu, koji je odmjeren s obzirom na složenost i duljinu trajanja postupka, kao i troškove utvrđivanja

prekršaja od strane tužitelja i trošak provedenog prometnog vještačenja.

U Zagrebu, 10. ožujka 2025.

Zapisničarka

Sutkinja

Sandra Mikulić

Kristina Orlović

Protiv ove presude žalba nije dopuštena (čl.244. st.1. Prekršajnog zakona).

Ova presuda je pravomoćna.

Dostavna naredba:

1. okrivljeniku – DE, [adresa]

2. tužitelju – PUZ, I Postaja prometne policije

3. pismohrana – ovdje.