Republika Hrvatska

P-687/2022-45

Općinski sud u Bjelovaru

J. Jelačića 3, Bjelovar

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Bjelovaru po sucu toga suda Miroslavu Borkoviću kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužiteljice ĐA iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Jugoslav Puran, odvjetnik u Bjelovaru, protiv tužene RA iz [adresa], koju zastupa privremena zastupnica EA, odvjetnica u [adresa], radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane i zaključene javne glavne rasprave 22. siječnja 2025. u nazočnosti zamjenica punomoćnika i privremene zastupnice stranaka, primjenom čl. 335. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22; dalje: ZPP), dana 10. ožujka 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužiteljica ĐA iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], vlasnica dijela nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to:

- dijela čk.br. 688 oranica Mekatuša površine 530 čhv, koji dio je u skici izmjere i nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka Damira Mlinarića, dipl.ing.geod. iz Garešnice, od 20. lipnja 2024. prikazan i označen crvenom bojom i brojevima detaljnih točaka 1, 2, 3, 31, 32, 28, 29, 30 i 1, površine 2176 m2,

- dijela čk.br. 683/2 livada Razboište površine 500 čhv, koji dio je u skici izmjere i nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka Damira Mlinarića, dipl.ing.geod. iz Garešnice, od 20. lipnja 2024. prikazan i označen crvenom bojom i brojevima detaljnih točaka 35, 14, 15, 16, 17, 18, 36 i 35, površine 1505 m2,

- dijela čk.br. 688/2 oranica Mekatuša površine 600 čhv, koji dio je u skici izmjere i nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka Damira Mlinarića, dipl.ing.geod. iz Garešnice, od 20. lipnja 2024. prikazan i označen crvenom bojom i brojevima detaljnih točaka 31, 4, 5, 6, 7, 33, 34, 23, 24, 25, 26, 27, 32 i 31, površine 2181 m2, što joj je tužena RA iz [adresa] dužna priznati i trpjeti da tužiteljica na temelju ove presude ishodi cijepanje navedene površine nekretnina i formiranje novih katastarskih čestica i potom ishodi u zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Bjelovaru uknjižbu prava vlasništva na tim novoformiranim česticama na svoje ime, sve u roku od 15 dana.

i

r i j e š i o  j e

II. Odmjeravaju se troškovi rada privremene zastupnice tužene EA, odvjetnice u [adresa], u iznosu od 500,00 EUR.

III. Nalaže se računovodstvu suda da nakon pravomoćnosti ove odluke privremenoj zastupnici tužene EA, odvjetnici u [adresa], iz predujma koji je uplatila tužiteljica na račun broj IBAN [broj bankovnog računa] isplati naknadu troškova njezinog rada u iznosu od 500,00 EUR.

IV. Nalaže se tužiteljici da u roku od 15 dana od dana primitka ove odluke na račun ovoga suda broj IBAN [broj bankovnog računa], model HR00, poziv na broj 1-2-68722, uplati razliku predujma za pokriće troškova rada privremene zastupnice tužene u iznosu od 234,56 EUR.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je protiv tužene podnijela tužbu radi utvrđenja prava vlasništva dijela nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koju čine čk.br. 683/2 livada površine 500 čhv, čk.br. 688 oranica površine 530 čhv i čk.br. 688/2 oranica površine 600 čhv. U tužbi tvrdi da su njezini pravni prednici, tj. njezin suprug SA i njezina svekrva TA **.**.1985. s tadašnjim društvenim poduzećem OOUR Ratarstvo Bjelovar sklopili zamjendbeni ugovor kojim su svoju čk.br. 689 iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] mijenjali za nekretnine u posjedu OOUR Ratarstva Bjelovar iz k. o. [katastarska općina] i to za dio čk.br. 683/2, dio čk.br. 684/1, dio čk.br. 688, dio čk.br. 688/1, dio čk.br. 688/2 i čk.br. 700/2. Čestice broj 683/2, 688 i 688/2 iz k. o. [katastarska općina] nisu bile upisane kao vlasništvo OOUR Ratarstva Bjelovar, ali su tužiteljičinim prednicima predane u posjed, dok su te nekretnine u zemljišnoj knjizi upisane kao vlasništvo tužene. Tužiteljica tvrdi da je u posjedovnom listu broj 418 k. o. [katastarska općina] upisana kao posjednik tih nekretnina. Stoga predlaže da sud prihvati tužbu i tužbeni zahtjev. Nakon što je prilikom uviđaja na licu mjesta održanog 9. svibnja 2024. uz sudjelovanje mjerničkog vještaka pokazala dijelove spornih zemljišnoknjižnih čestica koje smatra svojim vlasništvom, tužiteljica je u podnesku od 23. srpnja 2024. tužbeni zahtjev uskladila sa skicom izmjere.

2. S obzirom na to da je dostava tužbe tuženoj radi davanja odgovora na tužbu na adresu [adresa] (koja je navedena u tužbi i u zemljišnoj knjizi) vraćena s naznakom da je tužena nepoznata, da Matični ured Bjelovar nema podataka o upisu činjenice smrti tužene i da pretragom podataka Jedinstvenog registra osoba MUP-a RH (list 12) nije bilo moguće utvrditi eventualnu činjenicu smrti tužene ili aktualnu adresu prebivališta ili boravišta tužene, sud je po službenoj dužnosti pazeći na stranačku sposobnost tužene pregledom povjesnih podataka zemljišne knjige utvrdio da je pravo vlasništva tužene na nekretnini koja je predmet spora upisano nakon provedenog ostavinskog postupka u predmetu Kotarskog suda Bjelovar broj O- 244/1947 i da u tom predmetu nema dodatnih podataka koji bi mogli pomoći u identificiranju osobe tužene. S obzirom na to da dostava tuženoj nije bila uspješna na adresi u [adresa] i da nije poznato njezino boravište, a nema punomoćnika u Republici Hrvatskoj, sud je tuženoj radi zaštite njezinih prava rješenjem od 28. prosinca 2022. temeljem čl. 84. st. 2. toč. 4. Zakona o parničnom postupku postavio privremenu zastupnicu u osobi EA, odvjetnice u [adresa].

3. Privremena zastupnica tužene u odgovoru na tužbu opreza radi osporila je tužbu i tužbeni zahtjev. Predlaže da sud tužbu i tužbeni zahtjev odbije kao neosnovane i potražuje naknadu troškova rada privremenog zastupnika.

4. Tijekom postupka radi utvrđivanja odlučnih činjenica izvedeni su dokazi čitanjem izvatka iz zemljišne knjige za zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], prijepisa posjedovnog lista, zamjendbenog ugovora od 18. veljače 1985., rješenja o nasljeđivanju od 11. ožujka i 12. rujna 1986., skice izmjere iz prosinca 2009., dopisa od 27. srpnja 2022. i urudžbene isprave od 22. srpnja 1947..

Pročitan je zapisnik o uviđaju od 9. svibnja 2024..

Pročitan je iskaz svjedoka BA.

Pročitan je tužiteljičin iskaz.

Pročitani su skica izmjere i nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Damira Mlinarića.

5. Izvedeni dokazi ocjenjeni su sukladno čl. 8. ZPP-a.

6. Tužbeni zahtjev je osnovan.

7. Iz priloženog izvatka iz zemljišne knjige proizlazi da je tužena u zemljišnoj knjizi upisana kao vlasnica nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to čk.br. 683/2 livada Razboište površine 1251 čhv, čk.br. 688 oranica Mekatuša površine 1 jutro i 3 čhv i čk.br. 688/2 oranica Mekatuša površine 800 čhv, dok iz prijepisa posjedovnog lista broj 418 k. o. [katastarska općina] proizlazi da je u katastru kao posjednik dijela čk.br. 683/2 livada površine 1798 m2, dijela čk.br. 688/2 oranica površine 2158 čhv i dijela čk.br. 688 oranica površine 1906 m2 upisana tužiteljica.

Čitanjem preostalih isprava priloženih u spis sud je utvrdio da su SA i TA **.**.1985. s "5. Majem" OOUR Ratarstvo Bjelovar sklopili zamjendbeni ugovor kojim su TA OOUR Ratarstvu Bjelovar dali svoju čk.br. 698 oranica površine 1 jutro i 1267 čhv iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u zamjenu za nekretnine upisane u k. o. [katastarska općina], i to dio čk.br. 683/2 livada površine 500 čhv, dio čk.br. 684/1 oranica površine 422 čhv, dio čk.br. 688 oranica površine 530 čhv, dio čk.br. 688/1 oranica površine 330 čhv, dio čk.br. 688/2 oranica površinen 600 čhv i čk.br. 700/2 oranica površine 999 čhv. U tom ugovoru naznačeno je da je zamjena nekretnina izvršena dobrovoljno u postupku arondacije i da ugovorne strane dozvoljavaju izvršavanje zamjene i otpisa čestica u zemljišnoj knjizi. Također, u ugovoru je naznačeno da su stranke u posjedu zamijenjenih nekretnina još od **.**.1966. TA umrla je 15. siječnja 1986., a naslijedio ju je sin SA (rješenje o nasljeđivanju ovoga suda broj O-92/86-4 od 11. ožujka 1986.). SA umro je 10. svibnja 1986., a naslijedila ga je supruga ĐA (rješenje o nasljeđivanju ovoga suda broj O-372/86-3 od 12. rujna 1986.).

8. Radi utvrđivanja i identifikacije dijelova čk.br. 683/2, čk.br. 688 i čk.br. 688/2 iz k. o. [katastarska općina] sud je 9. svibnja 2024. održao uviđaj uz sudjelovanje stalnog sudskog vještaka mjerničke struke Damira Mlinarića. Na tom uviđaju tužiteljica je opisala položaj dijelova nekretnina koje smatra svojim vlasništvom, sudac je neposrednim opažanjem utvrdio da su predmetne čestice u naravi poljoprivredno zemljište i da se pružaju jedna iza druge gledajući s makadamskog puta, time da je čk.br. 683/2 odvojena od čk.br. 688 i 688/2 česticom broj 684/1 koja nije predmet ovoga spora, a mjernički vještak snimio je pokazane mu položaje i prikupio podatke potrebne za izradu skice izmjere.

U skici izmjere i pisanom nalazu i mišljenju od 20. lipnja 2024. čiji je sastavni dio prikaz površina posjeda i koordinata detaljnih točaka stalni sudski vještak prikazao je nekretnine koje su predmet ovoga spora i utvrdio da tužiteljica svojim vlasništvom smatra dio čk.br. 688 iz k. o. [katastarska općina] u površini od 2176 m2, dio čk.br. 688/2 u površini od 2181 m2 i dio čk.br. 683/2 u površini od 1505 m2. Te dijelove predmetnih čestica sudski vještak na skici izmjere prikazao je i označio linijama u crvenoj boji, a granice tužiteljičinog pokazivanja za svaku česticu prikazao je brojevima detaljnih točaka. Tako je tužiteljičino pokazivanje dijelova zemljišne površine koje smatra svojim vlasništvom za čk.br. 688 označeno brojevima detaljnih točaka 1, 2, 3, 31, 32, 28, 29, 30 i 1, za čk.br. 683/2 označeno brojevima detaljnih točaka 35, 14, 15, 16, 17, 18, 36 i 35, i za čk.br. 688/2 označeno brojevima detaljnih točaka 31, 4, 5, 6, 7, 33, 34, 23, 24, 25, 26, 27, 32 i 31.

9. Tužiteljica i svjedok BA u svojim iskazima u bitnome opisuju da je tužiteljica nekretnine koje su predmet spora stekla zamjenom 1966. i to tako što je u pregovorima o zamjeni nekretnina sudjelovao tužiteljičin suprug SA, a tužiteljica je naslijedila svoga supruga nakon njegove smrti. Ta zamjena nekretnina dogovorena je s tadašnjom Zadrugom "5. Maj", ugovor o zamjeni sklopljen je godinama kasnije, ali nikada nije proveden u zemljišnoj knjizi. Tužiteljica opisuje da su ona i njezin suprug u vlasništvo dobili čestice koje se nalaze na različitim područjima i da je ona te čestice obrađivala dok je to fizički mogla, u pogledu toga nitko joj nikada nije stvarao probleme. Unatrag 20-ak godina tužiteljica sporno zemljište daje u zakup BA, a i prije toga BA te nekretnine je uslužno obrađivao za nju. Ni tužiteljica ni svjedok BA ne znaju tko je tužena. Također, tužiteljica i svjedok BA u iskazima opisuju osobe koje su vlasnici ili obrađuju susjedne nekretnine.

10. Na temelju utvrđenih činjenica sud zaključuje da je tužiteljica zajedno sa svojim pravnim prednicima suprugom SA i svekrvom TA u posjedu dijelova nekretnina koje su predmet ovoga spora od 1966., tj. više od 50 godina. Oni su te nekretnine obrađivali, a unatrag nešto više od 20 godina tužiteljica ih daje u zakup trećoj osobi. Taj posjed nitko im nije osporavao.

11. Prema čl. 388. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 77/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14) stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu toga zakona prosuđuje se prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka. Taj zakon stupio je na snagu 1. siječnja 1997., a prethodio mu je Zakon o osnovnim vlasničko – pravnim odnosima (Službeni list br. 6/80 i 36/90 te Narodne novine br. 53/91) koji je bio na snazi od 1. rujna 1980. do 31. prosinca 1996.. Prije njega od 1. siječnja 1812. vrijedio je austrijski Opći građanski zakonik i radi odluke o osnovanosti tužbe i tužbenog zahtjeva u obzir valja uzeti i odredbe toga propisa budući da su tužiteljičini pravni prednici spornu nekretninu stekli u vrijeme važenja toga Zakonika (Zakon o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941.; Narodne novine broj 73/91).

12. Prema paragrafu 1452. Općeg građanskog zakonika pravo se dosjelošću stječe zakonitim prijenosom posjeda na nekog drugoga, a prema paragrafu 1460. da bi se pravo moglo dosjelošću steći potrebna je sposobnost stjecatelja da može steći, sposobnost stvari i stvarni stjecateljev posjed, time da posjed mora biti zakonit, pošten i istinit i trajati kroz cijelo zakonom određeno vrijeme. Posjed je zakonit, ako je utemeljen na naslovu dovoljnom da se zadobije vlasnost (paragraf 1461.), posjed mora biti pošten (paragraf 1463.) i posjed mora biti istinit, tj. ne smije biti stečen silom, lukavstvom, potajno ili na izmoljeni način (paragraf 1464.). Temeljem paragrafa 1493. poštenom stjecatelju stvari u vrijeme dosjelosti uračunava se vrijeme njegovog zakonitog i poštenog prednika, time da kod stjecanja izvanrednom dosjelošću u trajanju od 40 godina prednikov posjed ne mora biti zakonit. Osoba koja dosjelošću stekne stvar ili pravo može protiv dosadašnjeg vlasnika u sudskom postupku tražiti utvrđenje prava vlasništva i tražiti upis svoga prava u javnoj knjizi (paragraf 1498.). Temeljem paragrafa 326. pošteni posjednik je onaj koji iz vjerojatnih uzroka drži da je stvar koje posjeduje njegova, a nepošteni posjednik je onaj koji zna ili iz okolnosti mora misliti da je stvar koju posjeduje tuđa.

13. Prema Načelnom mišljenju opće sjednice Saveznog Vrhovnog suda broj 3/60 od 4. travnja 1960. za izvanrednu dosjelost potrebno je 20 godina posjedovanja, a ne 40 godina kako je to bilo propisano u Općem građanskom zakonu.

14. Odredbom čl. 28. st. 2. Zakona o osnovnim vlasničko – pravnim odnosima (Službeni list br. 6/80 i 36/90 te Narodne novine br. 53/91) propisano je da savjesni i zakoniti posjednik nepokretne stvari na koju drugi ima pravo vlasništva stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom 10 godina, a st. 4. istog članka propisano je da savjesni posjednik nepokretne stvari na koju drugi ima pravo vlasništva stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom 20 godina. Prema čl. 30. st. 2. toga zakona u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prethodnici sadašnjeg posjednika posjedovali stvar kao savjesni i zakoniti posjednici, odnosno kao savjesni posjednici. Temeljem čl. 72. toga zakona posjed je zakonit ako se zasniva na pravovaljanoj pravnoj osnovi koja je potrebna za stjecanje prava vlasništva i ako nije pribavljen silom, prijevarom ili zloupotrebom povjerenja, a posjed je savjestan ako posjednik ne zna ili ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova, time da se savjesnost posjeda pretpostavlja.

15. U bitnome na isti način i čl. 159. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 77/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14) propisano je da samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten stječe nekretninu dosjelošću u vlasništvo protekom 10 godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja, a prema st. 3. istoga članka samostalni posjednik nekretnine čiji je posjed barem pošten stječe nekretninu dosjelošću u vlasništvo protekom 20 godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja. Sukladno čl. 160. st. 2. toga zakona u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjega posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao pošteni samostalni posjednici. Prema čl. 18. st. 1. – 3. toga zakona posjed je zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj toga posjedovanja, posjed je istinit ako nije pribavljen ni silom, ni potajno ili prijevarom, ni zlouporabom povjerenja i posjed je pošten ako posjednik kada ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed. Temeljem st. 5. toga članka posjed se smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno.

16. Činjenice koje su utvrđene u ovoj parnici ukazuju na to da radi odluke o osnovanosti tužbe i tužbenog zahtjeva na temelju čl. 388. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima u ovoj pravnoj stvari treba primijeniti pravna pravila Općeg građanskog zakonika jer su se ta pravila primjenjivala u trenutku stjecanja prava vlasništva dosjelošću sporne nekretnine u odnosu na tužiteljičine pravne prednike.

17. Svjedok BA i tužiteljica suglasno iskazuju da su dijelovi spornih čestica već više od 50 godina u neprekidnom posjedu tužiteljice i njezinih pravnih prednika, a to proizlazi i iz čl. V. zamjendbenog ugovora od 18. veljače 1985. i posjedovnog lista broj 418 k. o. [katastarska općina], i o tome nikada nije bilo nikakvih sporova. Sukladno tome, ispunjene su ranije opisane zakonske pretpostavke za stjecanje prava vlasništva nekretnine izvanrednom dosjelošću, pri čemu nije oborena zakonska presumpcija o tome da je tužiteljica pošteni posjednik nekretnine.

Stoga je tužbeni zahtjev ocijenjen osnovanim i odlučeno je kao u toč. I. izreke.

18. Tužiteljica je u cijelosti uspjela u sporu, ali nije zahtijevala naknadu parničnih troškova.

19. Odluka o naknadi troškova rada privremene zastupnice tužene iz toč. II. izreke ove presude temelji se na čl. 85. st. 3. Zakona o parničnom postupku (rješenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev 169/2021-2 od 11. siječnja 2023.). Privremena zastupnica tužene opravdano zahtijeva naknadu troškova rada u iznosu od 500,00 EUR, koji se sastoje od troškova sastava odgovora na tužbu u iznosu od 100,00 EUR, zastupanja tužene na ročištima 18. listopada 2023. i 22. siječnja 2025. u iznosu od 100,00 EUR za svako ročište, sastava podneska od 11. srpnja 2024. u iznosu od 100,00 EUR i PDV-a na te iznose od 100,00 EUR. Ti troškovi odmjereni su temeljem važeće Odvjetničke tarife, a namiruju se iz predujma koji je platila tužiteljica. Privremenoj zastupnici tužene nije priznat zatraženi trošak njezinog rada u iznosu od 26,54 EUR na ime sudske pristojbe po odluci suda jer eventualna obveza plaćanja sudske pristojbe u ovome sporu ne može predstavljati trošak rada privremene zastupnice.

Odluka o naknadi troškova rada zastupanja privremene zastupnice tužene na ročištu za objavu i uručenje presude uslijedit će nakon što se to ročište održi.

20. Zbog toga je odlučeno kao u izreci.

U Bjelovaru 10. ožujka 2025.

Sudac

Miroslav Borković

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude i rješenja može se izjaviti žalba u roku od 15 dana nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi ovome sudu u tri istovjetna primjerka.