Republika Hrvatska
Županijski sud u Vukovaru
Vukovar, Županijska 33
Gž Ovr-55/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Vukovaru, po sucu Ivici Raguž, kao sucu pojedincu, u ovršnoj stvari ovrhovoditelja Erste&Steiermӓrkische bank d.d., OIB: 23057039320, iz Rijeke, Jadranski trg 3/A, zastupan po punomoćnicima Miljenku Mrakovčiću i Bojanu Miliću, odvjetnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Miljenko Mrakovčić, Bojan Milić iz Rijeke, protiv ovršenika UŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], sada na adresi [adresa], radi prisilne naplate novčane tražbine ovrhom na nekretnini, odlučujući o žalbi ovrhovoditelja Erste&Steiermӓrkische bank d.d. izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Crikvenici, Stalna služba u Krku, poslovni broj Ovr-585/2019-46 od 30. prosinca 2024., 10. ožujka 2025.,
r i j e š i o j e
I. Uvažava se žalba ovrhovoditelja Erste&Steiermӓrkische bank d.d. kao osnovana, te se prvostupanjsko rješenje Općinskog suda u Crikvenici, Stalna služba u Krku, poslovni broj Ovr-585/2019-46 od 30. prosinca 2024. ukida i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
II. O zahtjevu ovrhovoditelja za naknadom troškova sastava žalbe odlučit će se u konačnoj odluci.
Obrazloženje
1. Rješenjem Općinskog suda u Crikvenici, Stalna služba u Krku, poslovni broj Ovr-585/2019-46 od 30. prosinca 2024., pod točkom I. izreke ukinute su sve provedene radnje u ovršnom postupku, pod točkom II. izreke obustavljena je ovrha te pod točkom III. izreke naloženo je zemljišnoknjižnom odjelu izvršiti brisanje zabilježbe ovrhe po pravomoćnosti navedenog rješenja.
2. Protiv navedenog rješenja ovrhovoditelj pravodobno podnosi žalbu iz razloga predviđenih člankom 353. stavak 1. točka 1. i 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. (pročišćeni tekst), 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. – u nastavku teksta: ZPP) u svezi s člankom 381. stavak 1. ZPP-a te predlaže da sud pobijano rješenje ukine i predmet vrati na ponovno odlučivanje sudu prvog stupnja.
2.1. Ovrhovoditelj u žalbi navodi kako je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka obzirom je izvan okvira predviđenog člankom 72. Ovršnog zakona donio rješenje o obustavi postupka po službenoj dužnosti iako nije nastupio nije jedan od zakonom predviđenih razloga. Između stranaka nije sporna visina duga niti je ovršenik osporio postojanje duga. Nadalje, prvostupanjski sud je utvrdio da se radi o potrošačkom kreditu bez da je saslušao korisnika kredita i djelatnika banke radi čega se kredit dizao te jesu li stranke pregovarale oko uvjeta kredita. O odlučnim činjenicama pobijano rješenje ne sadrži razloge pa je stoga ostvaren žalbeni razlog bitne povrede odredaba postupka. Ovrhovoditelju je onemogućeno bilo dokazivati da se ne radi o potrošačkom ugovoru te je na taj način ovrhovoditelju povrijeđeno pravo na jednakost oružja. Osim toga, eventualna ništetnost pojedinih ugovornih odredbi nije bila od utjecaja na preostale odredbe ugovora odnosno zbog eventualne ništetnosti pojedine ugovorne odredbe nije ništetan cjelokupan ugovor koji predstavlja ovršnu ispravu.
3. Žalba ovrhovoditelja je osnovana.
4. Ispitujući pobijano rješenje u smislu odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a u svezi s odredbom članka 381. stavak 1. ZPP-a i članka 21. stavak 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16. i 73/17. – dalje u tekstu: OZ), a koji Ovršni zakon se primjenjuje obzirom na trenutak pokretanja ovršnog postupka, te u smislu istaknutih žalbenih razloga, ovaj sud je utvrdio da je sud prvog stupnja počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, obzirom da pobijano rješenje nema razloga o odlučnim činjenicama.
5. Prvostupanjski sud ukida provedene ovršne radnje i obustavlja ovrhu pozivajući se na zaključak od 11. ožujka 2022. sa sastanka predsjednika Građanskih odjela županijskih sudova, a koji sastanak je održan na Vrhovnom sudu Republike Hrvatske navodeći da je na ročištu 8. srpnja 2024. utvrdio da ugovor na temelju kojeg se provodi ovrha sadrži nepoštene, a time i ništetne odredbe. Ovo stoga jer ugovor o kreditu koji je solemniziran od strane javnog bilježnika nije prošao prethodnu sudsku kontrolu. Naime, prvostupanjski sud zaključuje da su odredbe ugovora vezane za promjenjivu kamatnu stopu ništetne, da se radi o potrošačkom ugovoru te da je korisnica kredita tj. prednica ovršenika imala status potrošača.
6. Pozivajući se na odredbe članka 322. Zakona o obveznim odnosima prvostupanjski sud navedene odredbe ugovora cijeni ništetnim.
7. Na sastanku predsjednika Građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog sud Republike Hrvatske održanog 11. ožujka 2022. u Zagrebu usvojen je zaključak: u ovršnim postupcima u kojima se ovrha određuje i provodi na temelju ovršnih isprava koje nisu prošle sudsku kontrolu (rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, zadužnice, javnobilježnički akti ili solemnizirane privatne isprave i sl.), a koji proizlaze iz potrošačkih ugovora, ovršni sud je dužan po službenoj dužnosti preispitati sadrži li potrošački ugovor nepoštene (ništetne) ugovorne odredbe.
7.1. Zaključku Vrhovnog suda prethodile su presude suda Europske unije usmjerene na zaštitu potrošača. Sud Europske unije je u presudi broj C-407/18 utvrdio da Direktivu Vijeća 93/13/EEZ treba tumačiti na način da joj se protivi nacionalni propis na temelju kojeg nacionalni sud koji odlučuje o prijedlogu za ovrhu ugovora o hipotekarnom kreditu sklopljenog između trgovca i potrošača u obliku neposredno izvršivog javnobilježničkog akta, nema mogućnost, bilo na prijedlog potrošača ili po službenoj dužnosti, ispitati jesu li odredbe sadržane u tom aktu nepoštene, u smislu te Direktive, i po toj osnovi odgoditi zatraženu ovrhu. U većem broju odluka Suda Europske unije (C-154/15., C-421/14. i dr.) u bitnom izraženo je shvaćanje da je primjenom Direktive 93/13/EEZ odnosno tumačenjem odredbi Zakona o zaštiti potrošača i Zakona o obveznim odnosima sukladno Direktivi sud u ovršnom postupku po prigovoru potrošača kao i po službenoj dužnosti, dužan paziti na ništetnost ugovora o kreditu kao ovršne isprave. No, ništetnost ugovora može se utvrđivati samo u kontradiktornom postupku što pretpostavlja mogućnost stranaka da se očituju u pogledu ništetnosti prije donošenja odluke. Stoga je osnovan žalbeni navod ovrhovoditelja da pitanje ništetnosti ovršne isprave nije u ovlasti ovršnog suda.
8. Također i Vrhovni sud Republike Hrvatske u svojoj odluci broj Rev-1371/21. od 17. listopada 2023. navodi da unutar ovršnog postupka nije moguće ispitivati je li ugovor o kreditu ništetan ili nije, niti je moguće ispitivati poštenost odredbi ugovora o kreditu niti opseg tražbine u slučaju eventualne djelomične ništetnosti ugovornih odredbi.
8.1. Raspravljanje i odlučivanje o ništetnosti pretpostavlja da ovršni sud raspolaže odgovarajućim činjeničnim i pravnim elementima potrebnim za donošenje pravilne i zakonite meritorne odluke o ništetnosti, a čime prema važećem hrvatskom ovršnom pravu ovršni sudovi ne raspolažu, što potvrđuje i VSRH u Rev 1371/2021-2. U konkretnom slučaju prvostupanjski sud je odlučivao o kompleksnom činjenično - pravnom pitanju s reduciranim ovlastima i mogućnostima za utvrđivanje istine, s obzirom na to da ovršni postupak predstavlja postupak strogog formalnog legaliteta. Stoga ovršni sud nije ovlašten u ovršnom postupku odlučivati o pitanju ništetnosti pojedinih odredbi ili cijelog ugovora koji predstavlja ovršnu ispravu.
8.2. Osim toga prvostupanjski sud je u cijelosti obustavio ovrhu iako nije utvrdio ništetnost cijelog ugovora – ovršne isprave već ništetnost pojedinih ugovornih odredbi, a sukladno članku 324. ZOO-a ništetnost neke ugovorne odredbe ne povlači ništetnost cijelog ugovora ako on može opstati bez ništetne odredbe i ako ona nije bila uvjet ugovora ni odlučujuća pobuda zbog koje je ugovor sklopljen.
9. Slijedom navedenog, obzirom pobijano rješenje nema razloga o odlučnim činjenicama to je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, te je stoga valjalo uvažiti žalbu ovrhovoditelja i pobijano prvostupanjsko rješenje ukinuti te predmet vratiti na ponovan postupak sukladno odredbi članka 380. točka 3. ZPP.
10. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će otkloniti nedostatke na koje je upozoren ovom ukidbenom odlukom te donijeti novu, zakonitu i valjano obrazloženu odluku, pri čemu prvostupanjski sud neće samostalno odlučivati o pitanju ništetnosti pojedinih ugovornih odredbi ili cijelog ugovora obzirom se o navedenim pitanjima odlučuje u parničnom postupku.
11. Odluka o troškovima žalbenog postupka temelji se na odredbama članka 166. stavak 3. ZPP-a.
12. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci rješenja.
Vukovar, 10. ožujka 2025.
Sudac:
Ivica Raguž
