REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

Tome Skalice 2, Slavonski Brod

Poslovni broj: Gž Zk-54/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Slavonskom Brodu, po sucu toga suda mr.sc. Zlatku Pircu, kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižno predmetu predlagateljice BŽ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćnici Nikolini Mijolović Jakšertić, odvjetnici iz Rijeke, radi pokretanja i otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka, rješavajući žalbu predlagateljice protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci broj Z-9737/2024 od 6. rujna 2024., dana 10. ožujka 2025.,

r i j e š i o  j e

I Odbija se žalba predlagateljice kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Rijeci broj Z-9737/2024 od 6. rujna 2024. u pobijanoj točki VI. izreke rješenja.

II Briše se zabilježba žalbe na kčbr. [katastarska čestica] zgrada površine 8 čhv upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

Obrazloženje

1. U pobijanoj točki VI. izreke prvostupanjskog rješenja odbijen je prijedlog predlagatelja radi pokretanja i otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka za kčbr. [katastarska čestica] zgrada površine 8 čhv upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

2. Pravodobno izjavljenom žalbom prvostupanjsko rješenje u navedenoj točki IV. izreke pobija predlagateljica smatrajući da je prvostupanjski sud nepotpuno utvrdio činjenično stanje i pogrešno primijenio materijalno pravo jer da suprotno stajalištu prvostupanjskog suda predlagateljica posjeduje ispravu na temelju koje bi učinila vjerojatnim svoje pravo vlasništva, kako s obzirom na Ugovor o darovanju od 15. svibnja 1995., tako i na sam položaj sporne nekretnine.

2.1. Predlaže da se pobijano rješenje preinači na način da sud drugog stupnja po provedenom postupku donese rješenje kojim će otvoriti ispravni postupak i u odnosu na kčbr. [katastarska čestica].

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući rješenje u pobijanoj točki Vi. izreke po službenoj dužnosti ovaj sud ne nalazi da bi prvostupanjski sud počinio koju od bitnih povreda odredaba postupka iz članka 356. stavak 2. Zakona o parničnom postupku (NN broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, dalje: ZPP) od onih na koje se u skladu s odredbom članka 365. stavak 2. ZPP po službenoj dužnosti i pazi, a sve u svezi članka 99. Zakona o zemljišnim knjigama (NN 91/96, 68/98, 137/99, 114/01 i 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13, 60/13, 63/19, 128/22 – u daljnjem tekstu: ZZK).

6. Neosnovan je i žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja na koji se u žalbi poziva predlagateljica, budući je po ocjeni ovoga suda prvostupanjski sud potpuno i pravilno utvrdio činjenično stanje odlučno za ocjenu osnovanosti osnove pobijanog dijela rješenja i ono se žalbenim navodima ne dovodi u sumnju, tim više što žaliteljica u žalbi ne iznosi određene činjenice i dokaze koji bi upućivali na drugačije činjenično stanje od onoga kojeg je utvrdio prvostupanjski sud i na temelju kojega je donio pobijano rješenje.

7. U odnosu na spornu česticu prvostupanjski sud je stajališta da predlagateljica nije u posjedu isprave koja bi učinila vjerojatnim njezino pravo vlasništva te ističe da zemljišno knjižni postupak nije postupak u kojem će se provoditi dokazni postupak na način kako se to utvrđuje u parnici kada se radi o stjecanju prava vlasništva dosjelošću, te da, koliko neka osoba smatra da je dosjelošću stekla pravo vlasništva na nekretnini,a nema adekvatne isprave koje ima u vidu odredba članka 298. st. 3. ZZK, tada svoje pravo može ostvarivati u parnici.

7.1. Također prvostupanjski sud ističe da je pojedinačni ispravni postupak podijeljen u dva dijela-postupak otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka i ispravni postupak što znači da u ovoj fazi sud odlučuje samo o tome da li postoji opravdani razlog za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka, a ne raspravlja niti odlučuje o osnovanosti samog prijedloga, kao i da sama tvrdnja o neusklađenosti zemljišne knjige sa stvarnim stanjem nije opravdani razlog za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka, sve pozivom na odredbu članka 208. stavak 3. ZZK-a, a sve uz utvrđenje da predlagateljica svoj prijedlog temelji na tome da su njezini pravni prednici bili izvanknjižni vlasnici k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], da je SŽ darovala PŽ izvanknjižno pravo korištenja predmetne nekretnine,a koja je kao takva unijeta u rješenje o naknadno pronađenoj imovini iza pok. PŽ, no, da u katastarskom operatu kao posjednik vodi se treća osoba IŽ koji sa predlagateljicom i njezinim pravnim prednicima nije ni u kakvoj vezi.

7.2. Prvostupanjski sud, nadalje, navodi da opravdani razlog za vođenje ovog postupka postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije upisano u zemljišnim knjigama, a što mogu biti isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, javno ovjerovljene izjave zemljišnoknjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i sl., a da po ocjeni suda rješenje o naknadno pronađenoj imovini gdje se navodi da se radi o izvanknjižnom pravu korištenja,a koje se pak temelji na privatnoj ispravi, bez isprave koja bi to učinila vjerojatnim, primjerice upis u katastarskom operatu ili eventualno izjave upisanih vlasnika/posjednika i/ili njihovih nasljednika, ne može biti temelj za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka.

8. Ovakav materijalnopravni pristup prvostupanjskog suda prihvaća i ovaj sud.

9. Prema odredbi članka 208. stavku 1. ZZK-a pojedinačni ispravni postupak se provodi kad za to postoji opravdani razlog glede određenoga zemljišnoknjižnog uloška, dok prema stavku 3. istog članka, opravdani razlog postoji kada je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i zbog čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje prema odredbama ovoga Zakona može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa.

9.1. Dakle, citiranom odredbom propisano je da se pojedinačni ispravni postupak pokreće na prijedlog osobe koja ima pravni interes, dok je odredbom članka 209. stavkom 4 ZZK-a, propisano da u prijedlogu treba priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka odnosno isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga (npr. isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, javno ovjerovljene izjave zemljišnoknjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i sl.).

9.2. Stoga, osoba koja ima pravni interes mora dokazati da ima opravdani razlog za pokretanje postupka i mora učiniti vjerojatnim određenom ispravom da joj pripada neko pravo koje u njezinu korist nije upisano u određenom zemljišnoknjižnom ulošku i zbog kojeg bi upisa trebala ispraviti određene zemljišnoknjižne upise.

10. Budući da je u konkretnom slučaju prvostupanjski sud utvrdio da predlagatelj nije uz prijedlog dostavio isprave koje bi predstavljale osnovu za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka, to je pravilno taj sud zaključio da u ovom slučaju nisu ispunjene pretpostavke iz odredbe članka 208. stavka 3. za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka.

11. Uz utvrđenje da predmetna nekretnina nije upisana kao posjed predlagateljice kao niti prednika upisanih bez obzira na njezini položaj, pravilno prvostupanjski sud zaključuje da se u konkretnom slučaju utvrđenje prava vlasništva ima dokazivati u parničnom postupku budući je zemljišnoknjižni postupak je po svojoj naravi izvanparnični postupak u smislu odredbe članka 99. stavka 2. ZZK-a, pa zemljišnoknjižni sud provodi raspravu za ispravak i donosi odluku po pravilima izvanparničnog postupka, ako ovim Zakonom nije što posebno određeno.

12. S druge strane, dosjelost je stjecanje prava vlasništva neke stvari neprekidnim samostalnim posjedovanjem te stvari kroz zakonom određeno vrijeme. Za stjecanje prava vlasništva dosjelošću se uz opće pretpostavke za stjecanje prava vlasništva (stvar je sposobna biti predmetom stjecanja u vlasništvo i stjecatelj je sposoban tu stvar steći u vlasništvo) traži ispunjenje i posebnih pretpostavki, a to su: a) da stjecatelj ima samostalni posjed stvari određene kakvoće i b) da posjed stvari traje neprekidno zakonom određeno vrijeme.

13. Nadalje, valja navesti da u odluci broj Rev-346/2023 od 13. lipnja 2023. je Vrhovni sud Republike Hrvatske zauzeo slijedeće pravno shvaćanje: "U pojedinačnom zemljišnoknjižnom ispravnom postupku ne može se dokazivati stjecanje prava vlasništva dosjelošću na način da svoje izvanknjižno vlasništvo predlagatelj dokazuje osim ispravama i drugim dokazima kao što su svjedoci, očevid i dr."

14. Odluka o brisanju zabilježbe žalbe temelji se na odredbi članka 149. stavak 3. ZZK.

15. Kako je stajalište prvostupanjskog suda u skladu s izraženim stajalištem VSRH, to je prvostupanjski sud pravilnom primjenom materijalnog prava donio pobijani dio rješenja, pa je žalbu valjalo odbiti kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje u točki VI. izreke te na temelju članka 380. točka 2. ZPP u svezi članka 99. stavak 2. ZZK riješiti kao u izreci.

16. U nepobijanim dijelovima (točke I., II., III., IV., V. i VII.) prvostupanjsko rješenje ostaje neizmijenjeno.

U Slavonskom Brodu, 10. ožujka 2025.

Sudac

mr.sc. Zlatko Pirc