REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U VARAŽDINU

Varaždin, Braće Radić 2

Poslovni broj: Ovr-328/2024-7

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski sud u Varaždinu, po sutkinji Gordani Kliček-Horvat, temeljem prijedloga višeg sudskog savjetnika-specijalista Aleksandra Drakulića, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja ŠS, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Josipu Kozjaku, odvjetniku u OD Kozjak & Rendić j.t.d. iz Varaždina, protiv ovršenika C&D Interijeri d.o.o., Ivana Cankara 6, Varaždin, OIB: 82838654616, zastupan po punomoćnicama u Zajedničkom odvjetničkom uredu Dina Galić i Janica Plantak iz Varaždina, radi pravna sredstva ovršenika u postupku izravne naplate, dana 10. ožujka 2025.

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog ovršenika od 5. ožujka 2024. da se Financijskoj agenciji naloži da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava na temelju bjanko zadužnice solemnizirane kod javne bilježnice Koraljke Mađarić iz Varaždina pod br. OV-9170/2018 od 2. studenog 2018., odnosno da se odgodi ovrha u ovome predmetu.

Obrazloženje

1. Ovršenik je 5. ožujka 2024. ovome sudu podnio prijedlog za odgodu ovrhe odnosno za odgodu izdavanja naloga bankama za provedbu prijenosa zaplijenjenih sredstava po bjanko zadužnici solemniziranoj kod javne bilježnice Koraljke Mađarić iz [adresa] pod br. OV-9170/2018 od 2. studenog 2018.

2. U prijedlogu, u bitnome, navodi:

- da je ovrhovoditelj 23.02.2024. podnio Financijskoj agenciji zahtjev za naplatu novčane tražbine protiv ovršenika na temelju bjanko zadužnice javne bilježnice Koraljke Mađarić iz [adresa] na kojoj je ovjeren potpis ovršenika C & D interijeri d.o.o. zastupanog po US pod br. OV-9170/2018 dana 02.11.2018., radi naplate novčane tražbine u iznosu od 13.272,15 EUR/ 99.999,00 KN uvećano za zakonsku zateznu kamatu tekuću od 5.11.2019. pa do isplate; da je Financijska agencija istog dana zaplijenila novčana sredstva u iznosu od 17.846,21 EUR s računa ovršenika,

- da je ovršenik 26.02.2024. uvidom u stanje računa utvrdio nedostatak novčanih sredstava na računu, te je nakon dobivene povratne informacije od poslovne banke utvrđena zapljena po nalogu FINA-e OV-9170/2018, tako da je odmah otišao u Financijsku agenciju radi uvida u osnovu za naplatu,

- da ovršenik nikada nije primio obavijest FINA-e iz članka 210. st. 1. Ovršnog zakona o tome da je protiv njega zatražena naplata tražbine na temelju bjanko zadužnice OV-9170/2018.,

- da na temelju članka 210. Ovršnog zakona podnosi prijedlog za donošenje rješenja kojim će se naložiti Financijskoj agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava pri čemu se poziva na čl. 65. st. 1. toč. 1., 5. i 7. Ovršnog zakona, te navodi je protiv predmetne bjanko zadužnice 5. ožujka 2024. podnio prijedlog radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 7. i 9. Ovršnog zakona,

- da bi provedbom ovrhe za njega nastupila nenadoknadiva i teško nadoknadiva šteta, budući bi zbog prijenosa zaplijenjenih novčanih sredstava na račun ovrhovoditelja u slučaju uspjeha u parnici radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, ista teško naplatio od ovrhovoditelja, odnosno da mu prijeti pokretanje stečajnog postupka zbog blokade računa i prestanak poslovanja,

- da je poslovanje ovršenika nepovratno otežano obzirom na zapljenu novčanih sredstava s njegovih računa po neosnovanom zahtjevu za naplatu,

- da nije upoznat s materijalnim stanjem ovrhovoditelja, međutim kako se radi o fizičkoj osobi da postoji opasnost da isti ne raspolaže imovinom velike vrijednosti iz koje bi se ovršenik u budućnosti mogao naplatiti te da su upitna njegova primanja,

- spominje i razloge koje je istaknuo u prijedlogu za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim te navodi da ovršenik nikada nije bio u poslovnom, ugovornom ili bilo kakvom drugom odnosu s ovrhovoditeljem; da sumnja u zloupotrebu u raspolaganju konkretnom zadužnicom; da ukoliko dođe do prijenosa novčanih sredstava koja su zaplijenjena po nepoznatoj pravnoj osnovi, ista mogu biti nepovratno izgubljena s obzirom na učestale prijevare i zloupotrebe s bjanko zadužnicama, a što je općepoznato; da će parnica radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenima sigurno trajati više od jedne godine pa postoji mogućnost da se ispune uvjeti za otvaranje stečaja nad ovršenikom, izdavateljem zadužnice; da ovrhovoditelj nije uz zahtjev za naplatu dostavio ispravu iz koje bi bila razvidna pravna osnova njegova potraživanja, niti je ovršenik primio obavijest FINA-e iz članka 210. st. 1. Ovršnog zakona o tome da je protiv njega zatražena naplata tražbine na temelju bjanko zadužnice.

3. Podnesak ovršenika dostavljen je radi očitovanja ovrhovoditelju, a koji je u podnesku od 20. ožujka 2024., u bitnom, naveo:

- da ovršenik na okolnosti - da bi teško naplatio zaplijenjeni iznos od ovrhovoditelja u slučaju uspjeha u parnici, da mu prijeti pokretanje stečajnog postupka i prestanka poslovanja zbog blokade računa te da postoji opasnost da ovrhovoditelj ne raspolaže imovinom velike vrijednosti - nije dostavio niti jedan dokaz,

- da iz javno raspoloživih podataka preko uvida u javno dostupni registar FINA-e proizlazi da ovršenik na dan 18.03.2024. nije u blokadi, odnosno da mu nakon izvršenog prijenosa iznosa od 17.877,94 EUR dana 23.02.2024. (zaplijenjeno po predmetnoj zadužnici) računi nisu blokirani, te da očito ima sredstava na računu i posluje i nadalje,

- da je ovrhovoditelj u radnom odnosu na neodređeno vrijeme sa stabilnim iznadprosječnim primanjima te je vlasnik nekretnina; da sukladno navedenom ovršenik nije dokazao vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, a što je jedna od kumulativnih pretpostavki za odgodu ovrhe propisanih odredbom iz čl. 65. st. Ovršnog zakona,

- da je u posjed zadužnice došao na temelju valjanog pravnog posla – Ugovora o naplatnom ustupu novčanog potraživanja sklopljenog dana 23.02.2024.; da je očito da tražbina za koju je zadužnica izdana nije prestala, već i nadalje egzistira; da činjenica da zadužnica nije bila vraćena ovršeniku nakon 6 godina od njenog izdavanja (i nakon navodnog zatvaranja dugovanja za koje je izdana), a da ovršenik nije tražio povrat iste, govori u prilog tome da očito još uvijek postoji dugovanje koje se osiguravalo predanom zadužnicom,

- da je on sukladno odredbama Ovršnog zakona zadužnicu predao FINA-i radi naplate, da ista isprava ima učinak rješenja o ovrsi, te da ne postoji zakonska odredba koja nalaže ovrhovoditelju da prilaže uz zadužnicu bilo koju drugu ispravu.

4. Odredbom čl. 210. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" br. 112/12., 25/13., 93/14.,55/16, 73/17., 131/20., 114/22. i 6/2024.; u daljnjem tekstu: OZ) propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će pljenidbu i prijenos proglasiti nedopuštenim. Stavkom 2. istog članka zakona propisano je da se na prijedlog za odgodu prijenosa iz stavka 1. na odgovarajući način primjenjuju odredbe istog zakona o odgodi ovrhe, a na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi (članci 50. i 53.).

8. Valja naglasiti da prema čl. 65. st. 1. OZ-a sud može po prijedlogu ovršenika odgoditi ovrhu ako on učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, uz kumulativno ispunjenje nekog od uvjeta dalje navedenih u toč. 1. – 11. istoga članka zakona.

9. U prijedlogu ovršenik tvrdi da bi provedbom ovrhe za njega nastupila nenadoknadiva odnosno teško nadoknadiva šteta stoga što bi se u slučaju uspjeha u parnici zbog proglašenja ovrhe nedopuštenom teško naplatio od ovrhovoditelja, pri čemu navodi da je ovrhovoditelj fizička osoba pa postoji opasnost da ne raspolaže vrjednijom imovinom iz koje bi se mogao naplatiti, odnosno da su upitna njegova primanja. Ujedno navodi da mu prijeti pokretanje stečajnog postupka zbog blokade računa i prestanak poslovanja, da nije bio u poslovnom odnosu s ovrhovoditeljem, ističe sumnju u zloupotrebu zadužnice i napominje kako bi novčana sredstva zaplijenjena po nepoznatoj pravnoj osnovi mogla biti nepovratno izgubljena, uzimajući u obzir učestale prijevare i zlouporabe bjanko zadužnicama. Nije sporno, a utvrđeno je i uvidom u ovosudni spis predmeta br. Ovr-327/2024, da je ovršenik podnio prijedlog radi proglašenja nedopuštenim pljenidbe i prijenosa na temelju predmetne bjanko zadužnice, odnosno pravni lijek u smislu čl. 65. st. 1. toč. 1. OZ-a. Međutim, stajalište je ovog suda da ovršenik gore istaknutim, a ničim potkrijepljenim navodima, nije učinio vjerojatnim da bi zbog provedbe ovrhe trpio nenadoknadivu odnosno teško nadoknadivu štetu. Naime, u prilog tvrdnji da mu prijeti pokretanje stečajnog postupka ovršenik ne dostavlja nikakvih dokaza, dok na neosnovanost navoda o zloupotrebi zadužnice upućuje činjenica da iz priloga očitovanju ovrhovoditelja od 19. ožujka 2024. proizlazi da je predmetna zadužnica ustupljena ovrhovoditelju na temelju ugovora između njega i ranijeg vjerovnika ovršenika (str. 35-36 spisa). Nadalje, činjenica da je ovrhovoditelj fizička osoba nikako ne može, sama po sebi, biti dovoljna da bi se vjerojatnim utvrdilo da se ovršenik kasnije – u slučaju eventualnog uspjeha u parnici na koju je upućen – ne bi mogao naplatiti od ovrhovoditelja. Na takvu vjerojatnost upućivali bi dokazi iz kojih bi proizlazilo da je ovrhovoditelj u nepovoljnoj financijskoj situaciji odnosno da nije vlasnik vrijednije imovine, a takve dokaze ovršenik ne dostavlja, već on sam navodi kako nije upoznat sa materijalnim stanjem ovrhovoditelja.

10. Slijedom iznesenog valjalo je odbiti prijedlog ovršenika da se naloži Financijskoj agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, odnosno odbiti prijedlog za odgodu i odlučiti kao u izreci rješenja.

Varaždin, 10. ožujka 2025.

Sutkinja

Gordana Kliček-Horvat

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovoga rješenja može se podnijeti žalba u roku od 8 dana od primitka prijepisa rješenja, Županijskom sudu, putem ovog suda u tri istovjetna primjerka.

Dostaviti:

1. ovrhovoditelj – po punomoćniku Josipu Kozjaku, odvjetniku u OD Kozjak & Rendić j.t.d. iz Varaždina

2. ovršenik – po punomoćnicama u Zajedničkom odvjetničkom uredu Dina Galić i Janica Plantak iz Varaždina