Republika Hrvatska
Općinski sud u Osijeku
Europske avenije 7
31 000 Osijek
R1 Ob-437/2024-9
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Općinski sud u Osijeku, po sutkinji Vandi Horvat, u izvanparničnom postupku predlagateljice EO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćnici Sibili Jagar Marčik, odvjetnici u Osijeku, radi utvrđenja izvanbračne zajednice, nakon održanog ročišta, dana 10. ožujka 2025.
r i j e š i o j e
Utvrđuje se postojanje izvanbračne zajednice, koja je u cijelosti izjednačena s bračnom zajednicom, između EO, OIB: [osobni identifikacijski broj] i pokojnog NO, OIB: [osobni identifikacijski broj], umrlog u Belom Manastiru, a koja je izvanbračna zajednica trajala neprekidno od studenog 2018. sve do dana 27. travnja 2024. kao dana smrti NO.
Obrazloženje
1. Predlagateljica tvrdi da je pokojnim NO od 2018. živjela u izvanbračnoj zajednici sve do njegove smrti 27. travnja 2024. Ističe da je NO umro bez nasljednika budući da je njegov jedini sin UO preminuo prije njega, a sin je bio razveden i nije imao djece. Citirana izvanbračna zajednica je u svemu bila izjednačena s bračnom: imali su zajedničko domaćinstvo u kojem su živjeli zajedno, zajedničke financije, skrbili su jedno za drugo do Josipove smrti pa predlaže da sud donese rješenje kao u izreci radi ostvarenja prava na obiteljsku mirovinu iza pokojnog.
2. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u: izvadak iz matice umrlih, potvrdu o prijavi boravišta za predlagateljicu, presliku osobne iskaznice za predlagateljicu, izvatke iz matice rođenih za predlagateljicu i pok. NO, ostalu dokumentaciju u spisu te je saslušao predlagateljicu i svjedoke ČO i OO.
3. Iz dokaznog postupka slijedi kako je NO umro **.**.2024., da je jednom za života zasnivao brak koji je prestao smrću njegove supruge 9. ožujka 2018. Iz izvatka iz matice rođenih za predlagateljicu slijedi kako je jednom zasnivala brak koji je razveden 12. lipnja 2015. Predlagateljica od 7. veljače 2019. ima prijavljeno boravište na adresi u [adresa] što je posljednja adresa prebivališta pokojnog NO.
4. Iz iskaza predlagateljice sud je utvrdio kako je NO upoznala u ljeto 2018. Tada su započeli vezu, a ona je u studenom 2018. doselila na njegovu adresu. Pokojnu Josipovu suprugu nije poznavala, ali je upoznala njegovog sina UO u srpnju 2018. UO je umro u kolovozu 2018., a NO druge djece nije imao. U početku njihove veze bila je nezaposlena, a zaposlila se u ožujku 2019. Dijelili su zajedno troškove stanovanja. U travnju 2022. NO se preselio u Dom za starije i nemoćne osobe jer se nije mogao penjati na četvrti kat gdje su zajedno stanovali. Naime, neposredno pred odlazak u Dom, on dva mjeseca nije uopće izlazio iz stana jer mu je trebalo jako puno vremena da se spusti i popne. Predlagala mu je da zajedno presele u neku nekretninu u prizemlju, no on je već poslao zahtjev za Dom gdje je dobio mjesto što mu je bilo zgodnije i jeftinije te je otišao u Dom. Ona je u Ugovoru s Domom potpisana kao osoba koja će podmirivati troškove Josipovog smještaja što je i činila sve do njegove smrti. U cijelosti je snosila i troškove Josipove sahrane. Nadalje iskazuje kako je s pokojnim NO imala ugovor o doživotnom uzdržavanju na temelju kojeg je stekla nekretnine u njegovom vlasništvu pa iz tog razloga ostavinski postupak iza njega nije niti vođen. NO je posjećivala u Domu svakodnevno te mu donosila ono što bi poželio (voće, cigarete itd.). Zajedno su išli na izlete u [adresa] s tim da bi on šepao do auta, a ona je vozila. Kada je upoznala NO on je bio relativno vitalan, doduše šepao je, ali se mogao kretati.
5. Svjedokinja OO iskazuje kako je poznavala pokojnog NO od prije Domovinskog rata i bila je dugogodišnja prijateljica njega i njegove pokojne supruge E. E je umrla u ožujku 2018., a pok. NO i E su imali jednog sina koji je umro oko 2018. Krajem 2018. predlagateljica se doselila kod pok. NO na adresu u [adresa] u [adresa] i tada je upoznala predlagateljicu. Taj stan bio je u suvlasništvu NO i njegove pokojne supruge. Predlagateljica i NO živjeli su kao muž i žena. Ona je obavljala kućanske poslove, nije bila cijelo vrijeme zaposlena, ali u jednom periodu dok je živjela s NO je radila te su se uzdržavali od zajedničkih sredstava odnosno njezine plaće i njegove mirovine. Pokojni NO bio je dijabetičar i imao je invaliditet na jednu nogu tako da je 2022. otišao u dom za starije osobe u [adresa], a predlagateljica ga je tamo svakodnevno posjećivala. To joj je poznato budući da ih posjećivala i dok su živjeli zajedno, a i NO je posjećivala u domu te se s njim često čula telefonom. Svu papirologiju oko smještaja u dom rješavala je predlagateljica i NO je umro u domu. Dok je NO živio u domu, predlagateljica je živjela u njegovom stanu. Predlagateljica je platila troškove sahrane pok. NO. Iza NO nije vođen ostavinski postupak budući da je s predlagateljicom sačinio ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju na temelju kojega je njegov stan prešao u njezino vlasništvo. Nije ih nikada pitala zašto se nisu vjenčali. Dok je NO bio u domu on i predlagateljica su znali zajedno otići na vikendicu, izlet ili na ručak, dok je on bio relativno pokretan.
6. Svjedok ČO iskazuje kako je pokojni NO bio njegov prijatelj i pozna ga od 2015. Predlagateljicu je upoznao krajem 2018. Poznavao je Josipovu pokojnu suprugu te zna da su imali jednog sina UO koji je također umro i to prije NO. Iskazuje da je NO posjećivao mjesečno oko pet puta te mu je poznato da je predlagateljica s njim živjela od kraja 2018. Iskazuje kako je NO imao problema s nogom i nije se mogao penjati na četvrti kat gdje je živio s predlagateljicom pa je otišao u dom. S predlagateljicom je posjećivao pokojnog NO u domu gdje je on smješten u travnju 2022., a predlagateljica je za to vrijeme stanovala u stanu u [adresa]. Dok je živjela s NO predlagateljica nije bila zaposlena. Ne zna je li iza pok. NO vođen ostavinski postupak, a troškove sahrane platila je predlagateljica. To mu je poznato jer znam da je predlagateljica organizirala sve vezano za sahranu, a je na sahrani i bio. Nakon što je NO otišao u dom, predlagateljica je s njim odlazila na njegovu vikendicu u [adresa], a to mu je poznato jer je i on dolazio na zajedničke izlete.
7. Nakon ovako provedenog dokaznog postupka, a posebno iskaza predlagateljice i svjedoka koji su podudarni jedni s drugim kao i s materijalnom dokumentacijom u spisu, sud je utvrdio da je izvanbračna zajednica između predlagateljice i pokojnog NO trajala neprekidno od studenog 2018. pa do njegove smrti 27. travnja 2024., kao i da za vrijeme trajanja te zajednice predlagateljica i pokojni nisu bili u braku s trećim osobama. Predlagateljica je imala boravište na adresi pokojnikovog prebivališta od 2019., a nije od utjecaja što je pokojni od travnja 2022. bio smješten u Domu za starije i nemoćne osobe jer je razloge za to predlagateljica logično obrazložila što su potvrdili i svjedoci. Osim toga, pokojni je tijekom života na predlagateljicu prenio i svoje nekretnine ugovorom o doživotnom uzdržavanju što isto upućuje na prirodu njihovog odnosa.
8. Sukladno čl. 22. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 157/13, 151/14, 33/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22) u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne mirovine osigurani su članovi njegove obitelji, a sukladno st. 3. tog članka pod članom obitelji smatra se i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine. Status izvanbračne zajednice utvrđuje se u izvanparničnom sudskom postupku. Obiteljski zakon (NN 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23) u čl. 11. propisuje da se odredbe ObZ-a o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenoga muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka.
9. Slijedom navedenog, kako predlagateljica ima pravni interes utvrditi postojanje izvanbračne zajednice s pok. NO, a radi ostvarivanja prava na mirovinu iza pokojnog, te kako je utvrđeno da je postojala izvanbračna zajednica u trajanju od najmanje tri godine između predlagatelja i pokojnog, valjalo je prijedlog usvojiti kako je to predlagatelj predložio i odlučiti kao u izreci.
Osijek, 10. ožujka 2025.
Sutkinja
Vanda Horvat
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove odluke nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od primitka iste. Žalba se podnosi pismeno, u tri primjerka, putem ovog suda nadležnom županijskom sudu.
DOSTAVITI:
punomoćnici predlagateljice
