REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Crikvenici - Stalna služba u Rabu

Bobotine 1

51280 Rab

Poslovni broj: P-881/2024-9

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Crikvenici, Stalna služba u Rabu, po sucu dr.sc. Mirelli Rodin, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja ĆN, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupan po punomoćniku Luki Tomulić, odvjetniku iz Raba, protiv tuženika 1. EN ŽN, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 2. EN ON, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 3. HN, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], svi zastupani po punomoćnici Andreji Krstinić, odvjetnici iz Raba, radi utvrđenja prava služnosti na nekretninama, nakon zaključene glavne i javne rasprave 6. veljače 2025. u prisutnosti 1. tužitelja osobno i punomoćnika stranaka , te 10. ožujka 2025., kao dana objave

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženicima priznati predmnjevano pravo stvarne služnosti kolnog pristupa motokultivatorom sa i bez prikolice u korist tužiteljevih povlasnih k. č. br. [katastarska čestica] (pašnjak sa 390m2), k. č. br. [katastarska čestica] (oranica sa 170m2), k. č. br. [katastarska čestica] (oranica sa 233m2), k. č. br. [katastarska čestica] (pašnjak sa 216m2) upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Mundanije preko i na teret poslužnih k. č. br. [katastarska čestica] upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Mundanije, k. č. br. [katastarska čestica] upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]- Mundanije, k. č. br. [katastarska čestica] upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] -Mundanije, k. č. br. [katastarska čestica] upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]- Mundanije, k. č. br. [katastarska čestica] upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Mundanije i k. č. br. [katastarska čestica] upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Mundanije a koja se vrši postojećim putem uzduž međe između k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Mundanije s jedne strane i k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Mundanije s druge strane kao i prestanak uznemiravanja i trpljenje izvršavanja predmetne predmnjevane stvarne služnosti kolnog pristupa motokultivatorom sa i bez prikolice, dok se u preostalom dijelu koji se odnosi na preostali sadržaj prava kolnog pristupa i prava služnosti (umjesto predmnjevanog prava služnosti) tužbeni zahtjev tužitelja odbija.

II Svaka strana snosi svoje troškove postupka.

III Nalaže se tuženicima naknaditi tužitelju ½ predujmljenog troška uviđaja i vještačenja u iznosu od 288,32 EUR (slovima dvjestoosamdesetosam eura i tridesetdva centa), u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj je 5. svibnja 2020. podnio tužbu protiv tuženika radi poštovanja prava služnosti u kojoj navodi kako je tužitelj vlasnik i posjednik povlasnih nekretnina koje su u zemljišnim knjigama označene kao k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]- Mundanije. Tužitelj da je vlasništvo tih nekretnina stekao nasljeđivanjem svog pravnog prednika oca MN pok. ĆN preminulog **.**.1999., a što je utvrđeno rješenjem o nasljeđivanju OS Rab, pos. br. O-88/99 od 14.11.2000., a pok. EN da je ranije bio upisan i kao posjednik u katastru. Dodaje kako ove nekretnine koristi za poljoprivrednu proizvodnju i uzgoj domaćih životinja, a cijeli prostor je ograđen visokom pocinčanom mrežom. Da bi mogao iskorištavati ove nekretnine tužitelj da se gotovo svakodnevno koristi postojećim pristupnim putem ponajviše traktorom, a koji put se prostire preko poslužnih nekretnina k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]- Mundanije i to uzduž međe između k. č. [katastarska čestica] s jedne strane i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]- Mundanije s druge strane. Predmetni put da tužitelj koristi od kraja 90-ih godina prošlog stoljeća, a da je prethodno koristio tužiteljev otac, još ranije tužiteljev djed CN. Predmetni put da je u posjedu pravnih prednika više od 100 godina. U travnju 2020. na dijelu predmetnog puta da se urušio potporni zid te da je onemogućeno dotadašnje nesmetano korištenje pristupnog puta za tužiteljeve nekretnine. Nakon urušavanja zida tužitelj da je pristupio sanaciji kako bi se put mogao i nadalje koristiti kao i do sad, ali ga je 1. tužena potjerala s predmetnog puta te mu onemogućila dovođenje puta u prvobitno stanje. Nakon toga, 2. i 3. Tuženici da su započeli graditi potporni zid na način da su istim suzili postojeći čime onemogućavaju tužitelja u redovnom korištenju puta i izvršavanju prava stvarne služnosti kolnog pristupa, radi čega tužitelj trpi i štetu.

2. Tužitelj je do zaključenja prethodnog ročišta u spis priložio: rješenje o nasljeđivanju iza pok. EN posl. br. O.88/99 od 14. studenog 2000. (listovi 2-4 do 2-6 spisa), posjedovni list br. 736 za k. o. [katastarska općina]-Mundanije (list 2-7 spisa), rješenje Ureda državne uprave u PGŽ, Služba za gospodarstvo, Ispostava Rab, klasa: UP/I 320- 02/03-03/205 od 22.8.2003. (list 2-8 spisa), izvod iz katastarskog plana k. o. [katastarska općina]- Mundanije, k. č. [katastarska čestica] (list 2-9 spisa), fotografije (list 2-10 do 2-16 spisa).

3. Tuženici u odgovoru na tužbu ne osporavaju da bi tužitelj bio posjednik nekretnina, i to k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina]-Mundanije. Ne spore niti da za dolazak do tih nekretnina, postoji pravo služnosti pješačkog puta, a kojim putem i tužitelj dolazi do tih nekretnina. Navedeni put da prolazi po dijelu nekretnine u vlasništvu prvotužene DN, a k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Mundanije. Ističu i prigovor pasivne legitimacije. Nadalje navode kako nije točno da se u prvoj polovici mjeseca travnja na dijelu tog puta urušio potporni zid, već je upravo osobno tužitelj, početkom mjeseca travnja u više navrata, uklonio betonsku međašnu pasicu na k. č. [katastarska čestica], te pobacao kamenje na međašnu nekretninu, a koja je u posjedu tuženog UN, te na taj način oštetio postojeći put. Nadalje navode kako je tužitelj samoincijativno krenuo s radovima na putu, koji je prije toga oštetio, a sve bez suglasnosti tužene kao vlasnice k. č. [katastarska čestica], a niti vlasnika međašne nekretnine s k. č. [katastarska čestica], a UN, očito sve s ciljem da na tom dijelu pješački put proširi, a čemu su se tuženi usprotivili. Tuženi UN AN i tuženi EN ON, sin prvotužene, zajedno da su sanirali oštećenje na putu, u periodu od 20.04.do 05.05.2020., a na način da je napravljen betonski potporni zid, a kako ne bi dolazilo do daljnjeg urušavanja puta. Ovo iz razloga jer je velika visinska razlika između k. č. [katastarska čestica] u vlasništvu tužene, te s njom međašne nekretnine u vlasništvu tuženog UN. Prilikom ovih događaja, tužena da je pozvala i komunalnog redara iz [adresa] IN, sve kako bi stanje na trenu, te radnje kako tužitelja, ali i tužene službeno bile utvrđene. Tuženi ističu, da se tužitelj, i za vrijeme sanacije oštećenja učinjenih na putu od strane tužitelja mogao koristiti putem, a jasno i nakon toga može koristiti putem, na način kako je to činio i ranije, a sam put na saniranom dijelu je iste širine, kao što je bio i prije oštećenje od strane tužitelja.

4. Tužitelj je određeno postavio tužbeni zahtjev nakon provođenja geodetskog vještačenja podneskom od 8. srpnja 2021. te je u ponovljenom postupku postavio tužbeni zahtjev podneskom od 4. veljače 2025. jer je predmetni ogradni zidić uklonjen nakon pružene posjedovne zaštite prava stvarne služnosti tužitelju.

5. Tuženici su istaknuli kako tužitelj kao predmijevani vlasnik povlasnih nekretnina, nije ovlašten tužbom tražiti priznanje prava služnosti, a kako je i određeno člankom 235. ZV, već samo zaštitu svog predmijevanog prava služnosti. U konačnici tužitelj da nije dostavio niti jedan dokaz iz kojeg bi bilo razvidno da bi upravo tuženici bili vlasnici poslužnih nekretnina, pa se ukazuje i na nedostatak pasivne legitimacije tuženih. Konačno ističu da tužitelju nije bilo onemogućeno korištenje puta, a na način da je istim prolazio pješice, motorom i motokultivatorom s prikolicom, i da je put nakon sanacije dovoljno širok da se njime na taj način bez ikakvih teškoća koristi.

6. U dokaznom postupku sud je proveo dokaze uvida u naprijed navedenu dokumentaciju, uviđaj na licu mjesta uz geodetsko vještačenje po Grund d.o.o. za geodetske poslove iz Rijeke koje je dostavio i pisani nalaz i mišljenje (listovi 46 do 56 spisa) , dokaz saslušanja svjedoka SN, PN, TN, EN ZN, RN, KN, ĐN, VN, ĆNĆ, LN, te dokaz saslušanja stranaka.

7. Nakon tako provedenog dokaznog postupka sud je utvrdio tužbeni zahtjev osnovanim.

8. Tuženici u ovom postupku ne osporavaju da u korist navedenih povlasnih nekretnina, postoji pravo služnosti puta, sve na teret nekretnina kako je utvrdio vještak geodetske struke u svom nalazu. No, osporavaju da se radi o kolnom putu, tvrdeći kako se radi o pješačkom putu, a da taj pješački put tužitelj koristi na način da istim prolazi ne samo pješice, već i motorom, te motokultivatorom sa ili bez prikolice, jer je prolaz tim prometnim sredstvima moguć po tom pješačkom putu.

9. Tužitelj tužbom zahtijeva zaštitu predmnjevanog ovlaštenika služnosti.

10. Prema odredbi iz čl. 233. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012, 152/2014), ovlaštenik prava služnosti ima pravo zahtijevati od vlasnika poslužne stvari da prizna i trpi njegovo pravo služnosti kao teret na poslužnoj stvari, te da trpi izvršavanje ovlaštenikova prava na njoj, odnosno da propušta činiti na njoj ono što je zbog ovlaštenikova prava dužan propuštati; isto ima pravo zahtijevati i od svake druge osobe koja svojim činima niječe njegovo pravo služnosti ili ga samovlasno onemogućuje ili uznemirava u izvršavanju toga prava (actio confessoria).

11. Člankom 235. st. 1. ZV-a propisana je tužba predmnijevanoga ovlaštenika služnosti (tzv. publicijanska actio confessoria), prema kojem pravo na zaštitu svojega predmnijevanoga prava služnosti ima, poput onoga koji je dokazao svoje pravo služnosti, i onaj koji u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom dokaže pravni temelj i istiniti način svoga stjecanja posjeda te služnosti (predmnjevani ovlaštenik služnosti). Prema st. 2. Na pravo predmnjevanoga ovlaštenika na zaštitu na odgovarajući se način primjenjuju pravila o tužbi predmnjevanoga vlasnika.

12. Aktivno legitimiran je ovlaštenik služnosti. Kod stvarnih služnosti, ako je povlasna nekretnina u suvlasništvu odnosno zajedničkom vlasništvu, legitimiran je svaki pojedini suvlasnik odnosno zajednički vlasnik.

13. Nije sporno, da tužitelj nije uknjiženi samovlasnik nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] (pašnjak sa 390m2), k. č. br. [katastarska čestica] (oranica sa 170m2), k. č. br. [katastarska čestica] (oranica sa 233m2), k. č. br. [katastarska čestica] (pašnjak sa 216m2) upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Mundanije. Naime, iz zemljišnih knjiga ovog suda proizlazi kako su uknjiženi suvlasnici tih nekretnina AN pok. Ć, [adresa], GN E, [adresa], EN ŽN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], ĆN pok. MN, [adresa], EN AN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], NN pok. Ž, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], JN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], FN ud. ĆN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]. Međutim, tužitelj tvrdi da je izvanknjižni samovlasnik tih nekretnina u cijelosti.

14. Na navedenu okolnost sud je izvršio uvid u rješenje o nasljeđivanju iza pok. EN posl. br. O.88/99 od 14. studenog 2000. (listovi 2-4 do 2-6 spisa) iz kojeg proizlazi kako je nekretnine iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]- Mundanije iza smrti pok. EN naslijedio ovdje tužitelj. Nadalje iz posjedovnog lista br. 736 za k. o. [katastarska općina]-Mundanije (list 2-7 spisa) proizlazi kako je kao korisnik predmetnih nekretnina u katastru bio upisan EN. Tuženici nisu osporili da je tužitelj posjednik predmetnih nekretnina, a iz iskaza svih saslušanih svjedoka i stranaka proizlazi kako je samostalni, neprekidni i pošteni posjednik tih nekretnina osobno i putem svog pravnog prednika oca EN, prema iskazu tužitelja, kojeg nitko nije osporio, najmanje 50 godina.

15. Sukladno odredbi iz članka 159. stavak 1. ZV-a dosjelošću se stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Stavkom 3. je propisano ako je posjed barem pošten, tada je stječe dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina. Prema članku 160. st. 1. i 2. ZV-a vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava se istekom posljednjega dana vremena potrebnoga za dosjelost. Jednako tako i ranije važeći Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Sl. list SFRJ 6/80 na snazi od 01. rujna 1980. god.), u čl. 28. st. 4. ZOVO-a propisivao je rok za dosjelost kod savjesnog posjeda od 20 godina. Stoga kako u ovom postupku nije sporno da je tužitelj pošteni posjednik nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] (pašnjak sa 390m2), k. č. br. [katastarska čestica] (oranica sa 170m2), k. č. br. [katastarska čestica] (oranica sa 233m2), k. č. br. [katastarska čestica] (pašnjak sa 216m2) upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Mundanije osobno i putem pravnog prednika u razdoblju dužem od 20 godine, tako je utvrđeno da je tužitelj izvanknjižni vlasnik predmetnih nekretnina u cijelosti.

16. Sukladno odredbi iz čl. 234. ZV-a tužitelj mora dokazati svoje pravo služnosti, odnosno u ovom slučaju predmnjevano pravo služnosti i tuženikov čin kojim smeta izvršavanje toga prava.

17. Iz nalaza i mišljenja vještaka (listovi 46-56 spisa) proizlazi kako prema pokazivanju tužitelja put kojim se koristi za dolazak na svoje posjed u odnosu na službene podatke katastarskog plana nalazi se dijelom na katastarskoj čestici [katastarska čestica] i na dijelovima čestica 433/3,433/4 i 388/7. Ukupna dužina puta da je otprilike 55 m, a površina kolnog dijela da je otprilike 130 m². Novoizgrađeni zid od betonskih bloketa da je u ukupnoj dužini od 7,78 m u odnosu na službene podatke katastarskog operata te da se nalazi na dijelu kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]- Mundanije. Širina kolnog puta u području prijepornog zida da iznosi od 1,36 m do 1,6 m.

18. Iz skice lica mjesta – snimljeni pokazani put- sadržane u nalazu i mišljenju (list 50 spisa) vidljivo je da je postojeći put prikazan na skici plavim rombovima, a prolazi preko nekretnina k. č. [katastarska čestica] upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Mundanije, k. č. br. [katastarska čestica] upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Mundanije, k. č. br. [katastarska čestica] upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Mundanije, k. č. br. [katastarska čestica] upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Mundanije, k. č. br. [katastarska čestica] upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Mundanije i k. č. br. [katastarska čestica] upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Mundanije. No, na nekretninama k. č. [katastarska čestica] samo malim dijelovima uz među. Iz skice lica mjesta –prijeporni zid od betonskih bloketa sa prikazom dimenzija- (list 51 spisa) vidljivo je kako je predmetni put sa sjeverne strane sužuje od 2,3 m, na 1,86 m, a zatim na 1,36 m, potom na 1,48 m a u završetku sužuje na 1,6 m, a nadalje se put nastavlja u širini od 1,87 m. Stoga, iz priloženih skica vidljivo je kako se s novoizgrađenim zidom ušlo u površinu puta, te da je došlo do sužavanja predmetnog puta.

19. Svjedok LN, komunalni redar u gradu [adresa] iskazao je kako je dva puta bio na licu mjesta te je zatekao stanje da je predmetni put bio urušen u dijelu gdje je sada sagrađen zidić od betonskih bloketa i otprilike sužen za otprilike pola metra, nego što je sada, a ne zna kako je taj put izgledao prije urušenja. Sjeća se da je na početku suženja puta, dakle prije izgrađenog zidića od betonskih bloketa bilo nasipano kamenje misli da se radilo o starom kamenom zidu, jer je taj kamen bio prekriven travom.

20. Svjedok SN, najamni radnik tužitelja je iskazao kako je s tužiteljem radio predmetni put otprilike za vrijeme rata 90. -ih godina prošlog stoljeća. U gornjem dijelu je put ne izmijenjen, a u spornom dijelu je bio širine kao temelj u podnožju i nije išao prema unutra kako sada ide već je išao prema vani dakle ukupno je bio širi otprilike pola metra. Iskazao je i da je mnogo puta prolazio ovim putem te ih nitko nije opominjao kada bi prolazili tim putem. Tužitelj da bi dolazio sa svojim motorom skuterom, a kada bi grožđe brali tada su koristili traktor koji je nesmetano prolazio ovim dijelom puta. Sada taj traktor ne može proći ovim putem zato što je prikolica šira nego širina sadašnjega puta.

21. Svjedok RN, drugi rođak tužitelja u svom iskazu je naveo kako je još od djetinjstva predmetnim putem prolazio pješke. Zna da je tužitelj kupio traktor Goldoni bez prikolice prije otprilike 23, 24 godine. Otprilike da je bila širine 80 centimetara (fotografija na listu spisa 71). Nije vidio je li tužitelj koristio neku drugu prikolicu osim ove koja se nalazi na fotografijama.

22. Svjedok PN, prijateljica ZN i CN u svom iskazu navela je kako je od 1988. godine radila u njihovom restoranu do 1990. te je išla s tužiteljem i njegovom suprugom i ZN, pomagati, brati grožđe, trešnje. Do tog imanja prolazila je s njima upravo putem koji je sporan. U berbu da se išlo i sa traktorom (prema slici na listu 71 spisa) i sa motorom, a da se koristila i druga prikolica koja je bila šira oko 2.5, 3 metra, 1988. godine.

23. Svjedok TN je iskazala kako na [adresa] živi od 1991. i u dobrim odnosima je s ZN i CN. Ubrzo nakon dolaska na [adresa] počela im je pomagati brati voće, kao prijateljica. Na nekretninu tužitelja uvijek su išli preko predmetnoga puta pješke, a kad se bralo grožđe onda traktorom (prema slici na l. 71 spisa) ili motorom. Za prikolicu ne zna jer je prikolice mijenjao, imao je par prikolica. Nije se mogla izjasniti o tome koje je širine ranije bio put.

24. Svjedok ĐN, brat treće tuženika, iskazao je kako je put sada isti kao i prije, samo što su naknadno uzidali potporni zid. Ranije da je tužitelj prolazio s traktorom (prema slici na l. 71 spisa) dva, tri puta godišnje, s tim da je tužitelj preinačavao prikolice, jedno dva puta. Kada je počeo on je imao nešto za miješati beton s dva točka i to je montirao na traktor. Nitko se nije protivio tužitelju, prolazio je i mogao je uvijek prolaziti, pješke, motorom. Nikad mu se nije branilo niti da prolazi sa traktorom na slici. Put prije urušavanja je imao 60 cm i zvali su ga kozji put.

25. Svjedokinja ENĆ, je izjavila kako je ranije postojeće stepenice izravnao CN uz dopuštenje pokojnog BN, supruga ČN, kako bi mogao ići na svoj zemljište motorom. To je bilo otprilike 1995., 1996. godine. Osim s motorom išao je i motokultivatorom (sa slike na l. 71 spisa). Raniji potporni zid da se urušio i misli da je sada put malo uži, možda za desetak cm tj. za širinu bloketa.

26. Svjedok VN, susjed je iskazao da je CN pitao BN (supruga 1. tužene) prije 90-ih može li poravnati stepenice i onda je počeo ići sa skuterom na svoje zemljište. Pješke su svi išli i prije. Išao je tim putem i s motokultivatorom dok nije njemu razbio auto prije desetak godina. Od tada je išao sa traktorom, ali bez prikolice. To nije bila originalna prikolica nego napravljena od japanela. Raniji put da je bio sipina, zemlja, a sredina gdje su prolazili pješaci i motor bila utabana, čvrsta, a sa strane je bila trava, zemlja pa se nije vidjela prava širina.

27. Svjedok ZN supruga tužitelja, je iskazala kako već više od 30 godina koristi predmetni put. Ide pješke ponekad s kariolom, a njezin suprug ide više od 22 godine s traktorom, a s motorom 11 ili 15 godina. Nikada im nitko nije branio prolaz. Problemi su nastali prije dvije godine u vrijeme Uskrsa, kada je vidjela ĐN AN i O kako potežu od starog zida Isusovu krunu i bršljan te i je rekla neka to ne rade jer će se srušit taj zid. Oni su rekli daće početi raditi baraku i da će malo urediti zid uz suglasnost ON i PN njegove sestre. Njezin suprug se ponudio da će im pomoći, ali da su oni odbili.

28. Svjedok KN iskazao je kako je 20 išao s svojim motorom po tom putu gore po jaja, voće i sl. do imanja tužitelja, bez prigovaranja, sve do unatrag dvije godine kada su nastali problemi među strankama. Tužitelj da je išao svojim malim traktorom (širine 1,20-1,30 m) predmetnim putem sigurno 20.-tak godina.

29. Slijedom navedenog, saslušani svjedoci su suglasno izjavljivali da je tužitelj koristio predmetni put na način da je njime osim pješke, neometano prolazio i motorom te motokultivatorom kako bi pristupio svojim nekretninama iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]- Mundanije. Prvotuženica je potvrdila kako tužitelju nitko nije prigovarao za prolaz traktorom niti motorom po predmetnom putu. Drugo i treće tuženik su iskazali kako je tužitelj motokultivatorom prolazio unatrag 10-ak godina. No, iz izjava svjedoka ŽNĆ i VN proizlazi kako su se izravnale stepenice radi prolaska motornim vozilima- motorom i motokultivatorom još polovicom 90-ih godina uz suglasnost supruga 1. tuženice. Tim iskazima svjedoka sud je poklonio vjeru kao nepristranima i neproturječnima međusobno i s drugim iskazima svjedoka.

30. Prema tome, sud je utvrdio kako je tužitelj od polovice 90-ih godina prošlog stoljeća prolazio po predmetnom putu motorom i motokultivatorom, odnosno pošteno (sporazumno) je posjedovao pravo služnosti prava kolnog prolaza motorom i motokultivatorom s prikolicom prema slici na listu 71 spisa što ga čini najmanje predmnjevanim ovlaštenikom služnosti, kako to tvrdi tužitelj.

31. Nadalje, potrebno je ispitati postojanje uvjeta da su tuženici svojim činom uzrokovali onemogućavanje ili uznemiravanje takve služnosti.

32. Tuženici su u svojim iskazima potvrdili da su se dogovorili i izgradili bloketni zid, ali tuženici tvrde da tužitelj i nadalje može proći motokultivatorom.

33. Predmetni bloketni zid izgrađen je na nekretnini k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]- Mundanije (list 81 spisa) u vlasništvu 1. tuženice na međi s nekretninom k. č. [katastarska čestica] u vlasništvu 3. tuženika (list 80 spisa). Iz iskaza saslušanih svjedoka i stranaka ne proizlazi da je tužitelj nakon izgradnje predmetnog bloketnog zida prolazio s motokultivatorom. Kako je izgradnjom bloketnog zida sužen put, što proizlazi iz skice lica mjesta i iskaza svjedoka LN, komunalnog redara koji je zatekao stanje nakon urušavanja, a čiji iskaz sud cijeni nepristranim, prema ocjeni ovog suda tuženici su time onemogućili tužitelja da izvršava svoje pravo služnosti kolnog prolaza motokultivatorom sa i bez prikolice kao i do tada, dok je i nakon izgradnje bloketnog zida tužitelj je nastavio prolaziti motorom.

34. Sužavanjem puta na nekretnini k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]- Mundanije, tuženici su onemogućili tužitelja i u korištenju cijelog puta do svojih nekretnina, dakle i na k. č. [katastarska čestica] (samo malim rubnim dijelom), 432/8 (samo malim rubnim dijelom) i 388/7.

35. U ukidnoj odluci Županijskog suda u Osijeku posl. br. Gž-1624/2022-2 drugostupanjski sud je uputio da se u ponovljenom postupku ispita prigovor promašene pasivne legitimacije, odnosno da uvidom u priložene zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]- Mundanije utvrdi jesu li tuženici vlasnici svih nekretnina na teret kojih se traži priznanje prava stvarne služnosti kolnog pristupa.

36. Sud je uvidom u zemljišne knjige ovog suda utvrdio pravo vlasništva kako slijedi: z. k. ul. [broj ZK uloška], a na k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]-Mundanije vlasnik je AN, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], z. k. ul. [broj ZK uloška], k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]-Mundanije vlasnik je HN, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], z. k. ul. [broj ZK uloška], a na k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]-Mundanije vlasnik je ŽN, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], z. k. ul. [broj ZK uloška], a na k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]-Mundanije vlasnik je ŠN poj. ĆN, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], z. k. ul. [broj ZK uloška], a na k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]-Mundanije vlasnik je ONĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zk.ul.k. ul. 1895, a na k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]-Mundanije vlasnik je ONĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa].

37. Tužitelj pravilno upire kako sukladno čl. 233. st. 1. ZV-a kod actio confessoria tužitelj ima pravo zahtijevati i od svake druge osobe koja svojim činima niječe njegovo pravo služnosti ili ga samovlasno onemogućuje ili uznemirava u izvršavanju toga prava.

38. Naime, kod ove tužbe, pasivno legitimiran je vlasnik poslužne stvari. Međutim, tužen može biti i svatko treći koji svojim činima niječe tužiteljevo pravo služnosti ili ga samovlasno onemogućuje ili uznemirava u izvršavanju toga prava (čl. 233. st. 1. ZV- a i u svezi s čl. 235. st. 2. ZV-a). Navođenje nekretnina kojima prolazi predmetni put služi za opis položaja puta, na kojem tužitelj ima predmnjevano pravo služnosti koje je uznemiravano izgradnjom zida. U odnosu na upisane zemljišnoknjižne vlasnike koji nisu tuženi, ova presuda neće imati pravne učinke, jer djeluje samo među stankama (lat. inter partes). Kako je sud utvrdio uznemiravanje tužiteljevog predmnjevanog prava služnosti izgradnjom bloketnog zida, tako su tuženici pasivno legitimirani u ovoj pravnoj stvari.

39. Slijedom navedenog, primjenom naprijed navedenih odredbi i u okviru tužbenog zahtjeva (čl. 2. st. 1. Zakona o parničnom postupku, Narodne novine br. 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023, dalje: ZPP) valjalo je tužitelju pružiti zaštitu u odnosu na prolaz motokultivatorom sa i bez prikolice. U odnosu na prolazak motorom s obzirom na širinu tog prijevoznog sredstva i s obzirom da je tužitelj s njim nastavio prolaziti, nije došlo do uznemiravanja. Stoga je u preostalom dijelu (preostali sadržaj kolnog prolaza) valjalo odbiti, kao neosnovan i nedokazan tužbeni zahtjev. S tim da je u pravu tuženik kada ukazuje da tužitelj temelji činjenične navode na tužbi predmnjevanog ovlaštenika služnosti, pa kako je to manje od zahtijevanog priznanja prava stvarne služnosti, valjalo je u okviru tužbenog zahtjeva tužitelju priznati pravo predmnjevanoga prava stvarne služnosti.

40. Odluka o parničnom trošku sud temelji na odredbi iz čl. 154. st. 4. ZPP-a, budući da su stranke uspjele približno jednakim dijelovima, jer tužitelj sa svojim tužbenim zahtjevom nije uspio u cijelosti, a podneskom od 4.2.25. je tužbeni zahtjev smanjio. Budući da je tužitelj u cijelosti predujmio trošak uviđaja – 372,70 kn (list 42 spisa) i trošak vještačenja u iznosu od 3.972,00 kn prema rješenju posl. br. P-416/2020 od 17.1.2021., što ukupno iznosi 4.344,70 kn, odnosno 576,64 EUR, valjalo je tuženicima naložiti isplatu polovice tog iznosa tužitelju s obzirom da su podjednako uspjeli u sporu.

U Rabu, 10. ožujka 2025.

Sudac

dr. sc. Mirella Rodin

Uputa o pravnom lijeku

Protiv ove presude dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dva istovjetna primjerka pismeno, u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude.