REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

Trg pobjede 13, 35000 Slavonski Brod

Poslovni broj: Pn-201/2023-23

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Slavonskom Brodu, po sutkinji toga suda Jadranki Babić- Milberg, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužiteljice DH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] Slavonski Brod, zastupana po punomoćnici Aniti Pezer, odvjetnici iz Slavonskog Broda, protiv tuženika CROATIA osiguranje d.d. Zagreb, OIB: 26187994862, Vatroslava Jagića 33 Zagreb, zastupana po odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Hanžeković & Partneri iz Zagreba, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave 30. siječnja 2025., u prisutnosti punomoćnika tužiteljice Anite Pezer, odvjetnice i za tuženika zamjenika punomoćnika Tihomira Kovačić, odvjetnika, nakon javne objave presude 10. ožujka 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku CROATIA osiguranje d.d. Zagreb, OIB: 26187994862, Vatroslava Jagića 33 10000 Zagreb, da tužiteljici DH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] na ime naknade neimovinske štete isplati iznos od 1.550,00 eura sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 28. lipnja 2023. do 31. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3%-tna poena, a od 1. siječnja 2024. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku CROATIA osiguranje d.d. Zagreb, OIB: 26187994862, Vatroslava Jagića 33 10000 Zagreb, da tužiteljici DH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] na ime naknade imovinske štete na ime tuđe njege i pomoći isplati iznos od 1.598,00 eura sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od presuđenja do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

III. Odbija se tužiteljica s dijelom tužbenog zahtjeva zatraženim na ime neimovinske štete u iznosu od 1.700,00 eura i na ime imovinske štete u iznosu od 1.212,00 eura ili ukupno 2.912,00 eura skupa sa zakonskim zateznim kamatama, kao neosnovanim

IV. Nalaže se tuženiku CROATIA osiguranje d.d. Zagreb, OIB: 26187994862, Vatroslava Jagića 33 10000 Zagreb, da tužiteljici DH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 1.320,91 eura sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od presuđenja do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

V. Odbija se tužiteljica s dijelom troškova postupka u iznosu od 1.248,53 eura kao neosnovanim.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da se 6. prosinca 2022. oko 09,57 sati na križanju [adresa] i [adresa] u [adresa] dogodila prometna nesreća koju je prouzrokovao ZH- osiguranik tuženika, koji je kritične zgode upravljao osobnim automobilom marke Daewoo Tico reg. ozn. [registarska oznaka]. Navodi da je u navedenoj prometnoj nesreći tužiteljica sudjelovala je kao vozač bicikla.

1.1. Nadalje da je vozilo marke Daewoo Tico reg. ozn. [registarska oznaka] na dan štetnog događaja bilo osiguran kod tuženika po polici osiguranja broj: [broj police osiguranja].

1.2. Tužiteljica navodi da je u prometnoj nesreći zadobila tjelesne ozljede zbog kojih je trpjela fizičke bolove i strah u sva tri stupnja intenziteta, te je istoj bila potrebna tuđa njega i pomoć u trajanju od 60 dana, te je kod iste zaostalo umanjenje životne i radne aktivnosti.

1.3. Pravo na štetu temelji na odredbi članka 19. st. 1. i st. 2. Zakona o obveznim odnosima i čl. 1100. i čl. 1089. Zakona o obveznim odnosima pravo na naknadu neimovinske štete.

1.4. Specificira svoje traženje po pojedinim vidovima pretrpljene štete i potražuje za pretrpljene fizičke bolove 3.000,00 EUR, za pretrpljeni strah 2.500,00 EUR, za umanjenje životne i radne sposobnosti 1.493,13 EUR i za tuđu njegu i pomoć 1.250,00 EUR ili ukupno 8.243,13 EUR.

1.5. Ističe da se tuženiku obratila s odštetnim zahtjevom 27. lipnja 2023. temeljem kojeg joj je tuženik isplatio dio imovinske i neimovinske štete u ukupnom iznosu od 4.000,00 EUR, dok je preostali dio imovinske i neimovinske štete otklonio. Nadalje, da je tuženik u mirnom postupku nesporno priznao osnov te isplatio, po njemu nesporni iznos štete, i to na ime neimovinske štete, povrede prava osobnosti iznos od 3.750,00 EUR, na ime tuđe njege i pomoći iznos od 250,00 EUR.

1.6. Slijedom navedenog, postavlja svoje traženje razlike štete u iznosu od 4.243,13 EUR/ 31.969,86 kn,i to za pretrpljene fizičke bolove 1.000,00 EUR/ 7.534,50 kn, za pretrpljeni strah 750,00 EUR/5.650,88 kn, za umanjenje životne i radne sposobnosti 1.493,13 EUR/11.249,99 kn i za tuđu njegu i pomoć 1.000,00 EUR/ 7.534,50 kn 1.7. Predlaže donijeti presudu kojom će se tuženika obvezati na plaćanje razlike štete kako je to postavljeno tužbenim zahtjevom.

2. U odgovoru na tužbu tuženik priznaje svoju pasivnu legitimaciju, odnosno priznaje da je vozilo koje je prema navodima tužitelja, sudjelovalo u prometnoj nezgodi, na dan štetnog događaja bilo osigurano kod tuženika policom osiguranja od automobilske odgovornosti.

2.1. Ne osporava način nastanka prometne nesreće i odgovornost tuženika.

2.2. Osporava visinu neimovinske štete na ime povrede prava osobnosti i imovinske štete, preko priznatog i plaćenog iznosa od 4.000,00 eura.

2.3. Zaključno predlaže odbiti tužiteljicu s tužbom i tužbenim zahtjevom u cijelosti kao neosnovanim.

3. U nastavku postupka, parnične strane su u bitnome ostali kod svojih navoda iz tužbe, odnosno iz odgovora na tužbu.

4. U provedenom dokaznom postupku sud je izvršio uvid u svu dokumentaciju koja prileži spisu te je ista pročitana i to: zapisnik o očevidu od 14.12.2022. (str. 5-8 spisa), u zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu od 6.12.20222. (str. 9 spisa), u medicinsku dokumentaciju za tužiteljicu (str. 10-23 spisa), u zdravstveni karton tužiteljice pribavljen u spis (str. 43 spisa), u odštetni zahtjev od 27. lipnja 2023. s potvrdom o preporučenoj pošiljci (str. 24-25 spisa), u mail korespondenciju od 11. srpnja 2023. (str. 26 spisa), te u pisani nalaz i mišljenje liječnika vještaka Dragutina dr. Križanović od 12. kolovoza 2024. (str. 50-51 spisa). Proveden je i dokaz saslušanjem tužiteljice i dokaz neposrednim saslušanjem medicinskog vještaka.

5. Predmet spora je zahtjev za naknadu štete proizašle iz štetnog događaja od 6. prosinca 2022. kada je došlo do prometne nezgode u kojoj je tužiteljica ozlijeđena kao vozač bicikla.

6. Između stranaka nije sporno da je za prometnu nezgodu odgovoran vozač vozila koje je u vrijeme štetnog događaja bilo osigurano kod tuženika policom osiguranja od automobilske odgovornosti. Nije sporno da je tužiteljica zadobila tjelesne ozljede.

7. Sporno je o kakvim se ozljedama radi, njihova kvalifikacija kao i obim pretrpljene štete po pojedinim vidovima zatražene neimovinske i imovinske štete. Sporni su iznosi pravične naknade po pojedinim vidovima štete.

8. Tužiteljica saslušana na glavnoj raspravi 22. studenog 2024. je iskazala da se sjeća da je u prosincu 2022. sudjelovala kao vozač bicikla u prometnoj nezgodi na križanju [adresa] i [adresa] u [adresa] kada je na nju naletjelo vozilo zbog čega je bila srušena s bicikla na cestu. Navodi da je bila u nesvijesti određeno vrijeme i kada se probudila da ju je sve boljelo, da je netko pozvao hitnu i policiju, tako da su ju odvezli u bolnicu. Učinjena je obrada nakon koje je konstatiran lom ključne kosti zbog čega je dobila imobilizaciju ramena, a kako ju je boljela i vratna kralježnica imala je Schanzov ovratnik. Ovratnik je nosila mjesec dana a rame joj je bilo imobilizirano pet mjeseci. U tom periodu je redovito išla na kontrole. U tom periodu nije mogla ništa niti raditi, za sve aktivnosti joj je bila potrebna tuda pomoć i njega. Pomoć joj je bila pružena od strane ukućana, sina, snahe i kćeri. Nakon skidanja Schanzovog ovratnika i imobilizacije ramena išla je i dalje u periodu od godinu dana na kontrole. Nije išla na fizikalne terapije, već joj je bilo preporučeno vježbanje kod kuće. Nakon završetka liječenja i dalje su prisutne bolnost u području ramena i desne ruke u kom dijelu joj je oslabljena i snaga u toj ruci, a zaostalo je i oteknuće jednog dijela ramena, kao i ukočenost kažiprsta desne ruke. I danas pije lijekove radi bolova i za cirkulaciju sve vezano uz zaostale posljedice u desnoj ruci. Nadalje da zbog bolova i vrtoglavice nije mogla ništa samostalno obavljati, a inače u tom periodu je ležala na tri jastuka da bi ublažila bolove. Posebno napominje da je pala na kraju ceste, djelomično i na zelenu površinu pokraj ceste, gdje je bio i prednji kotač.

9. Radi objektivnog utvrđivanja spornih činjenica, proveden je dokaz medicinskim vještačenjem po vještaku dr. Dragutinu Križanović i saslušanjem vještaka na glavnoj raspravi.

10. Iz pisanog nalaza i mišljenja medicinskog vještaka, proizlazi da je tužiteljica kao biciklista zadobila ozljede 6.12.2022. opisane kao prijelom desne ključne kosti (Frac.claviculae I.dx.) i istegnuće vrata (Distencio colli).

10.1. Navodi da se prama nalaz kirurga od 6.12.2022 kod prijema žali na bolnost desnog ramena, da nije gubila svijest, orijentirana, kompenzirana, dobrog općeg stanja, NC status uredan, drugih ozljeda ne navodi. Rtg.snimke desnog ramena su pokazale multifragmentarnu fraktura srednje trećine korpusa desne klavikule uz dislokaciju ulomaka.

10.2. Navodi da je kontrolirana po kirurgu 9.12.2020. kada se žali na bolnost u desnom ramenu. Th.Schantzov ovratnik, dalje 12.12.2020. kada je na kontroli krirurg predložio operativno liječenje čemu trenutno nije sklona, da je reduciran opseg pokreta VK u svim direkcijama za oko 25% od punog opsega uz pojačan tonus PVM i mišića ramenog obruča obostrano. Sve vrijeme da je nosila Schantzov ovratnik dalje.

10.3. Kontrole je obavila 16.12.2022. , 30.12.2022., 9.1.2023., 23.1.2023., 6.2.2023., 29.5.2023. i 19.6.2023. kada je kirurg naveo da je lokalni nalaz zadovoljavajući i preporučio poštedu od teške fizičke aktivnosti još 2-3 mjeseca, upute, analgetika p.p. Kontrola p.p.

10.4. Navodi da je liječenje konzervativno TheTornister, Schantzov ovratnik, analgetika Pep., da je završeno 19.6.2023. te da je trajalo sveukupno 6 mjeseci i 2 tjedna.

10.5. Na temelju nalaza vještak je dao svoje mišljenje u kojem navodi da je tužiteljica pretrpjela običnu tešku tjelesnu ozljedu.

10.6. Pretrpjela je bolove u jakom stupnju tri dana, u srednjem stupnju tri tjedna i u lakom stupnju 1 mjesec, a povremeno u lakom stupnju do završetka liječenja.

10.7. Pretrpjela je strah, primarni koji je trajao 1 minutu, zatim sekundarni strah u jakom stupnju koji je trajao tri dana, u srednjem stupnju tri tjedna i u lakom stupnju do završetka liječenja koji je bio vezan za prijedlog operacije i ishod liječenja.

10.8. Tuđa njega i pomoć joj je bila potrebna tri dana po 8 sati dnevno, zatim 6 tjedana po 4 sata dnevno i do kraja liječenja po 2 sata dnevno. Pomoć je bila potrebna kod odlaska na liječnike kontrole, pomoć pri osobnoj higijeni i potrebama kod oblačenja, spremanja hrane i drugim kućanskim poslovima.

10.9. Navodi da je kod tužiteljice zaostalo umanjenje opće životne aktivnosti od 10%, koja se sastoji u nepravilno zaraslom prijelomu ključne kosti i umanjenoj pokretljivosti ruke u ramenom zglobu u lakom stupnju. Povremeni bolovi u desnom ramenu su trajni kod fizičkog napora, promjene vremena i dr.

10.10. Zaključno navodi da mehanizam nastanka ovakvih ozljeda nastaje kod pada s bicikla na rame ili desnu ruku.

11. Kako je tuženik istakao primjedbe na dostavljeni pisani nalaz vještaka, proveden je dokaz neposrednim saslušanjem vještaka na glavnoj raspravi održanoj 30. siječnja 2025.

12. Neposredno saslušan na raspravi 30. siječnja 2025. vještak se očitovao na primjedbe tuženika i istakao da u cijelosti ostaje kod svog pisanog nalaza od 10.8.2024. Intenzitet i trajanje bolova utvrdio je na temelju medicinske dokumentacije koja je priložena u spisu, zatim na temelju nalaza kirurga i svih kontrolnih pregleda koji su obavljeni tijekom liječenja tužiteljice. Istakao je da po završetku liječenja nalaz kirurga od 19.6.2023. gdje u terapiji predloženo pošteda o teške fizičke aktivnosti još dva do tri mjeseca, normalno kontrola analgetika po potrebi, s tim što je liječenje trajalo sveukupno šest mjeseci i dva tjedna. Na temelju bolova koji su trajali u vremenskom periodu liječenja vezano za ishod liječenja kao i posljedice koje tužiteljica trpi, ocijenio je i strah kako primarni koji je bio intenzivan i kratak oko jedne minute pa i sekundarni vezano za vremenski period bolova. Tuđa njega i pomoć je bila vezana za težinu ozljede kao i imobilizaciju ključne kosti nakon prijeloma tornisterom odnosno imobilizacijom ključne kosti nakon prijeloma. Da ne bi došlo do pomaka koštanih ulomaka nakon prijeloma potrebno je bilo strogo mirovanje i potrebna je bila puna pomoć od strane druge osobe kroz 8 sati dnevno glede osobne higijene, hranjenja, nabavke hrane, odlazak liječniku i drugo. Nakon toga je s obzirom na mogućnost osobe da se sama pomaže pri nekim potrebama kao što je hranjenje i slično, tuđa pomoć i njega smanjena je na 6 tjedna po 4 sata a kasnije do kraja liječenja po 2 sata dnevno. Liječenje je završeno 19.6.2023. kada u nalazu kirurga piše da je lokalni nalaz zadovoljavajući. Nakon prijeloma ključne kosti došlo je do zarastanja prijeloma i to nepravilno zarastao prijelom ključne kosti a kao posljedica je bilo umanjenje pokretljivosti ruke u ramenom zglobu u lakom stupnju kao i bolovi u desnom ramenu koji će biti trajni kod fizičkog napora, promjene vremena i slično. Prilikom ocjene uzeo je u obzir dob i spol osobe odnosno tužiteljice. Istakao je da je prilikom vještačenja izvršio uvid u zdravstveni karton tužiteljice, koji je priložen u spis, ali ju nije pregledao. Svoj nalaz je dao na temelju medicinske dokumentacije, posebno nalaza kirurga kao i svog dugogodišnjeg kirurškog iskustva u kojem je takve iste ozljede u niz slučajeva liječio. Operacija ključne kosti se liječi konzervativno i operativno što ovisi o prijedlogu kirurga koji kontrolira da li sanacija ili liječenje zarastanje te ključne kosti može se liječiti konzervativno ili se može operirati. Operacija je uglavnom indicirana u slučaju komplikacija, a što znači povrede krvnih žila koje prolaze u području ključne kosti kao i oštećenja živaca i ispada neurocirkulatornih. Da je bilo operacije tada bi dužina liječenja bila skoro ista jer nakon što bi se osteosintetski materijal koji bi bio ugrađen u ključnu kost morao nakon nekog vremena i vaditi van. Svoju odluku o umanjenju opće životne i radne aktivnosti donio je uvažavajući dob i spol jer nakon zarastanja zaostala je umanjena pokretljivost ruke u desnom ramenu kao i hipotrofija ili smanjena aktivnost mišića u ramenom obručju koja se uvijek događa nakon svake imobilizacije bilo kojeg dijela lokomotornog aparata, a u ovom slučaju je imobilizacija u području ramena trajala 6 mjeseci i dva tjedna. Ne postoji specifičnost koja odstupa od uobičajenog liječenja, a vezana je uz konzervativni način liječenja. Vezano uz primjedbu da bi u tablicama vještaka ovakav slučaj se cijenio sa zaostalih 5 % trajnog umanjenja iskazao je da prema vještačenju u parničnom postupku uvažavajući činjenicu da se radi o prijelomu ključne kosti koji je nepravilno zarastao cijeni od 5-10 % trajnog umanjenja, a on je ocijenio sam da se ovdje radi o 10 % uvažavajući sve prethodno navedene dodatne kriterije. Posebno ističe da u slučaju da je bila operacija da je postojala mogućnost i pseudoartroze što kod konzervativnog liječenja nema. Istakao je da je bolove i strah procijenio uvažavajući zadobivene ozljede, kontrolne preglede posebno kirurga u kojima je konstatirano da oštećena trpi bolove i da je potrebno uzimati analgetike. S tim u vezi dao je i ocjenu straha jer je on uzrokovan upravo trpljenjem bolova i ishodom liječenja, nadalje da je liječenje bilo završeno kada se stanje tužiteljice stabiliziralo i s tim u vezi bolovi i strah a daljnji bolovi koji su bili povremeni ulaze u ocjenu trajnog umanjenja. Tužiteljica nije bila nakon ozljede sposobna za samostalan svakodnevni život.

13. Tuženik je i nadalje ostao kod istaknutih primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka i predložio je vještačenje po drugom liječniku vještaku što je sud odbio uvažavajući činjenicu da je nalaz vještaka stručan i objektivan, sačinjen u skladu s pravilima struke te da je vještak argumentirano odgovorio na sve primjedbe tuženika nakon čega tuženik svojim prigovorima koji su ostali paušalni, nije doveo u sumnju nalaz saslušanog vještaka. Slijedom navedenog, sud je nalaz i mišljenje vještaka Dragutina Križanovića prihvatio kao dokaz temeljem koje su objektivno utvrđene sporne činjenice vezane uz pretrpljenu štetu tužiteljice.

14. Tužiteljica je nakon zaprimanja nalaza i mišljenja liječnika vještaka podneskom od 3.9.2024. preinačila tužbeni zahtjev tako da je postavila traženje na ime neimovinske štete u ukupnom iznosu od 7.000,00 eura umanjeno za plaćenih 3.750,00 eura ili iznos od 3.250,00 eura. Na ime imovinske štete postavila je traženje u iznosu od 3.060,00 eura, umanjeno za plaćenih 250,00 eura ili iznos od 2.810,00 eura. Ukupno potražuje iznos od daljnjih 6.060,00 eura.

15. Tuženik se protivio preinaci tužbe koju je sud dopustio jer je ista postavljena nakon provedenog vještačenja, sve temeljem odredbe čl. 190. st.3. ZPP-a. Dopuštanje preinake svrsishodno je za konačno rješenje spora između stranaka i iz razloga što bi nedopuštanjem preinake tužbe tužiteljici bilo nametnuto ograničenje prava na pristup sudu, koje pravo je jedan vid „prava na sud“ sadržanog u pravu na pravično suđenje zajamčeno odredbom čl. 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine –Međunarodni ugovori“ broj: 18/97,6/99-pročišćeni tekst,8/99-isp., 14/02 i 1/06) te je stoga u svakom pojedinom slučaju primjenom testa razmjernosti potrebno ispitati je li takvim ograničenjem narušena sama bit toga prava, dakle da li dolazi do povrede prava na pristup sudu. U situaciji kada tužiteljica u vrijeme podnošenja tužbe ne raspolaže svim odlučnim činjenicama potrebnim za postavljanje konačnog tužbenog zahtjeva, s obzirom da je objektivno postavljanje tužbenog zahtjeva bez prethodnog medicinskog vještačenja realno nemoguće, budući je teško procijeniti i odrediti štetu, već je nužno i u pravilu potrebno provesti vještačenje nakon kojega je i tek tada moguće saznati sve odlučne činjenice vezane uz visinu tužbenog zahtjeva, nedopuštanje preinake tužbe koja je uslijedila odmah nakon provedenog vještačenja nije razmjerno legitimnom cilju iz odredbe čl.190.st.1.ZPP-a i rezultira povredom prava na pristup sudu. To iz razloga jer je legitimni cilj zabrane preinake tužbe nakon zaključenja prethodnog postupka onemogućavanje zlouporabe procesnih prava u cilju ubrzanja parničnog postupka, a povećanje tužbenog zahtjeva odmah nakon provedenog vještačenja, koje je utemeljeno na istoj činjeničnoj i pravnoj osnovi, nije od utjecaja na dužinu i trajanje ovoga postupka, dok nedopuštanjem preinake tužbe tužiteljici ostaje samo podnošenje nove tužbe za preostali dio tužbenog zahtjeva, u kojem slučaju se nepotrebno izvrgava daljnjim troškovima postupka te izlaže riziku presuđene stvari ili eventualne zastare koji dovodi u pitanje ostvarivanje njezinog prava na naknadu štete, čime se tužiteljici dalje nameće prekomjeran teret. Stoga, odluka kojom se ne bi dopustila preinaka tužbe ne bi bila razmjerna legitimnom cilju iz odredbe čl.190.st.1.ZPP-a, čime bi bila narušena sama bit tužiteljičino prava na pristup sudu.

16. Ocjenom svakog provedenog dokaza zasebno te svih zajedno i primjenom čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje u tekstu: ZPP) sud je ocijenio da je konačno postavljeni tužbeni zahtjev tužitelja djelomično osnovan.

17. Odluka o glavnoj stvari temelji se na odredbama članka 3. i 22. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“ broj: 151/2005., 36/2009., 75/2009., 76/2013., 152/2014., 155/23., dalje: ZOOP) i članaka 1045, 1046., 1085. stavka 3., 1086., 1089., 1093., 1101. i 1103. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., dalje: ZOO).

18. Prema odredbi članka 3. stavka 1. točke 1. ZOOP prometna nesreća je događaj kod kojega je šteta nastala zbog uporabe prijevoznog sredstva, točke 3. korisnik prijevoznog sredstva je fizička ili pravna osoba koja voljom vlasnika stvarno raspolaže prijevoznim sredstvom, točke 7. odgovorni osiguratelj je društvo za osiguranje s kojim je vlasnik prijevoznog sredstva, a kojim je prouzročena šteta, sklopio ugovor o osiguranju od odgovornosti za štetu nanesenu trećim osobama, a prema točki 8. oštećena osoba je svaka osoba kojoj je nanesena šteta na stvarima i/ili na osobama, koja na temelju ovoga Zakona ima pravo podnijeti odštetni zahtjev.

19. Odredbom članka 1045.st.1. ZOO propisano je da tko drugome prouzroči štetu dužan ju je naknaditi, osim ako ne dokaže da je do štete došlo bez njegove krivnje. U ovom postupku nije sporno da je do štete došlo krivnjom osiguranika tuženika.

20. Istovremeno odredbom članka 1046. definirano je što predstavlja štetu, tako da se navodi da je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).

21. Prema odredbi članka 1085. stavka 3. ZOO kad uspostava prijašnjeg stanja nije moguća, odgovorna je osoba dužna isplatiti oštećeniku odgovarajući iznos novca na ime naknade štete, a prema odredbi članka 1086. ZOO obveza naknade štete smatra se dospjelom od trenutka nastanka štete.

22. Prema odredbi članka 1089. stavka 2. ZOO visina naknade štete određuje se prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke, osim slučaja kad zakon određuje što drugo.

23. Ocjenjujući tužbeni zahtjev za naknadom neimovinske štete sud je ponajprije uzeo u obzir karakter ozljeda koje je zadobila tužiteljica, jačinu i trajanje fizičkih boli, dob tužiteljice, postojanje i intenzitet straha, duševne boli zbog trajnog umanjenja opće životne i radne aktivnosti, sve u smislu odredbe čl. 1100.st.2.ZOO.

24. Pri odlučivanju o pravičnoj novčanoj naknadi sud je vodio računa o cilju kojem služi pravična novčana naknada, imajući prvenstveno u vidu postavljeni tužbeni zahtjev tužitelja kao i Orijentacijske kriterije Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

24.1. Kao pravičnu naknada uvažavajući činjenicu da je trpjela bolove jakog intenziteta do 3 dana nakon nesreće, bolove srednjeg intenziteta tri tjedna ili 21 dan i slabog intenziteta mjesec dana ili 30 dana, sud joj je dodijelio pravo na ukupni iznos od 2.000,00 eura. Povremeni bolovi u lakom stupnju obuhvaćeni su trajnim umanjenjem opće životne i radne aktivnosti.

24.2. Kao pravičnu naknadu uvažavajući činjenicu da je pretrpjela primarni kratkotrajni strah 1 minutu, sekundarni tri dana jakog stupnja, srednjeg intenziteta tri tjedna i lakog stupnja do završetka liječenja u smislu zabrinutosti za svoje zdravstveno stanje, sud joj je dodijelio pravo na iznos od 1.500,00 eura.

24.3. Na ime trajnog umanjenja opće životne i radne aktivnosti od 10% sud smatra tužiteljici pravičnim dodijeliti iznos od 1.800,00 eura.

24.4. Ukupno na ime neimovinske štete tužiteljici je dodijeljeno pravo na iznos od 5.300,00 eura, umanjeno za nesporno plaćeni iznos od 3.750,00, tužiteljici je dodijeljeno pravo na iznos od daljnjih 1.550,00 eura.

25. Sud je tužiteljici dodijelio pravo na naknadu na ime potrebne tuđe njege i pomoći koja joj je bila potrebna 3 dana x 8 sati, 42 dana (šest tjedana) x 4 sata i daljnjih 4,5 mjeseci ili 135 dana x 2 sata, ukupno 462 sata x 4 eura, ukupno 1.848,00 eura. Uvažavajući nesporno plaćeni iznos od 250,00 eura, sud je tužiteljici na ime imovinske štete dodijelio daljnje pravo na iznos od 1.598,00 eura. Cijena sata tuđe njege i pomoći je utvrđena uvažavajući podatke o minimalnoj neto plaći u Republici Hrvatskoj.

26. Slijedom navedenog, tužiteljici je dodijeljeno pravo na naknadu neimovinske štete u daljnjem iznosu od 1.550,00 eura i na naknadu imovinske štete u daljnjem iznosu od 1.598,00 eura, ukupno 3.148,00 eura.

27. Slijedom navedenog odlučeno je kao pod I. i II. izreke presude.

28. Istovremeno, tužiteljica je odbijena s dijelom tužbenog zahtjeva na ime neimovinske štete u iznosu od 1.700,000 eura i dijelom tužbenog zahtjeva na ime imovinske štete u iznosu od 1.212,00 eura kao neosnivanim, ukupno 2.912,00 eura, kako je to prethodno i obrazloženo i navedeno pod III. izreke presude.

29. Odluka o zakonskim zateznim kamatama na dosuđene iznose po osnovu imovinske i neimovinske štete temelji se na odredbama članka 29., 1103. (neimovinska) i 1086. (imovinska) ZOO. Istovremeno odredbom čl. 12. st. 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (Narodne novine broj 151/05, 36/09, 75/09, 76/13 i 152/14, dalje: ZOOP), kao posebnog zakona, propisano je kako je odgovorni osiguratelj dužan u roku od 60 dana od dana primitka odštetnog zahtjeva utvrditi osnovanost i visinu toga zahtjeva te dostaviti podnositelju zahtjeva ili obrazloženu ponudu za naknadu štete, ako su odgovornost za naknadu štete te visina štete nesporne, ili utemeljen odgovor na sve točke iz odštetnog zahtjeva u slučaju ako su odgovornost za naknadu štete ili visina štete sporne, dok je stavkom 3. istog članka propisano kako je odgovorni osiguratelj dužan isplatiti iznos naknade štete u roku iz stavka 1. ovoga članka, da je u slučaju nemogućnosti utvrđenja visine konačnog iznosa štete, odgovorni osiguratelj oštećenoj osobi dužan isplatiti iznos nespornog iznosa naknade štete kao predujam u roku propisanom stavkom 1. ovoga članka, a stavkom 4. istog članka je propisano kako u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete ili nespornog iznosa naknade štete, u roku iz stavka 1. ovoga članka, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete, odnosno uz dužni nesporni iznos naknade štete ima pravo i na isplatu iznosa kamate, i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva.

30. Kako je tužiteljica 27. lipnja 2023. podnijela odštetni zahtjev kada je liječenje već bilo i završeno (19. lipnja 2023.) sud joj je dodijelio pravo na zatezne kamate na neimovinsku štetu počev od 28. lipnja 2023. kako je to i zatraženo tužbenim zahtjevom.

31. Istovremeno, pravo na zatezne kamate na materijalnu štetu na ime tuđe njege i pomoći dodijeljeno je počev od dana presuđenja jer je naknada po tom vidu zatražene štete dosuđena prema cijeni sata tuđe njege i pomoći u vrijeme presuđenja.

32. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. i 155. Zakona o parničnom postupku. Tužiteljica je u odnosu na osnov tužbenog zahtjeva uspjela u cijelosti ili sa 100% a u odnosu na visinu tužbenog zahtjeva sa 50%, ukupno 150/2 sa 75 %. Uvažavajući uspjeh tuženika od 25%, tužiteljici se dodjeljuje pravo na 50% troškova postupka.

32.1. Tužiteljica je zatražila naknadu troška u iznosu od 2.569,44 eura. Priznat joj je trošak zastupanja po punomoćniku u skladu s vrijednosti predmeta spora, priloženom troškovniku i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj: 69/93, 11/96, 91/04, 37/05, 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22, 138/23, dalje: Tarifa) i to trošak sastava tužbe 200,00 eura (Tbr. 7/1), trošak zastupanja na ročištima 25.4.2024., 22.11.2024. i 30.1.2025. za svako po 200,00 eura ili ukupno 600,00 eura (Tbr.9/1 Tarife), trošak zastupanja na ročištu za objavu presude 100,00 eura (Tbr. 9/3 Tarife), trošak sastava podnesaka od 22.2.2024 (očitovanje na odgovor na tužbu) i 3.9.2024. (očitovanje na nalaz vještaka), za svako 200,00 eura ili ukupno 400,00 eura (Tbr. 8/1 Tarife), trošak sastava odštetnog zahtjeva u iznosu d 200,00 eura (Tbr. 32/1) ili ukupni troškovi zastupanja po punomoćniku u iznosu od 1.500,00 eura skupa s pripadajućim PDV od 375,00 eura, ukupno 1.875,00 eura. Uvažavajući uspjeh tužiteljice u postupku od 50%, priznaje joj se pravo na iznos od 937,50 eura.

32.2. Tužiteljici su u cijelosti priznati troškovi na ime naknade za medicinsko vještačenje u iznosu od 300,00 eura, pristojbe na tužbu u iznosu od 44,44 eura i pristojbe na presudu u iznosu od 38,97 eura.

32.3. Ukupni priznati troškovi tužiteljice iznose 1.320,91 eura.

33. Na priznati trošak tužiteljici su priznate i kamate od dana donošenja presude u skladu sa zatraženim te primjenom čl. 151. st.3. ZPP-a i čl. 30. st. 2. Ovršnog zakona (Narodne novine, broj: 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016., 73/2017., 131/2020., 114/2022).

34. Slijedom navedenog odlučeno je kao pod IV. izreke presude.

35. Tužiteljici nije priznat trošak sastava podneska od 4.10.2024. u zatraženom iznosu od 200,00 eura i PDV, sve iz razloga što isti nije bio potreban za donošenje odluke o glavnoj stvari u ovom postupku. Nadalje nije joj priznat niti zatraženi trošak na ime pristojbe na presudu preko priznatog iznosa od 38,97 eura do zatraženih 100,00 eura. Uvažavajući pravo tužiteljice na 50% troška postupka, ukupno je odbijena s dijelom troškova u iznosu od 1.248,53 eura zbog čega je odlučeno kao pod V. izreke presude.

Slavonski Brod, 10. ožujka 2025.

Sutkinja

Jadranka Babić-Milberg

Uputa o pravu na žalbu:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi u 3 (tri) istovjetna primjerka, putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud (članak 348. ZPP-a). Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti neposredno u sudu istoga dana (članak 335. ZPP-a).

Dna:

1. Odvj. Anita Pezer, Slavonski Brod,

2. OD Hanžeković i partneri, Zagreb.