P-1031/2022-41

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R I J E Š E NJ E

Općinski sud u Splitu, po sucu toga suda Anti Božinoviću, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice BR, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po opunomoćeniku Antunu Franetoviću, odvjetniku u Splitu, protiv tuženika GRAD KAŠTELA, Kaštel Sućurac, Braće Radić 1, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po opunomoćeniku Vinku Samardžiću, odvjetniku u Splitu, uz sudjelovanje umješača na strani tužiteljice NR, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po opunomoćeniku Željku Lubini, odvjetniku u Splitu, radi dovođenja nekretnine u prvobitni položaj i naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene dne 05. prosinca 2024. god. u nazočnosti tužiteljice, zamjenika njezina opunomoćenika te umješača i njegova opunomoćenika, dne 07. ožujka 2025.god..

p r e s u d i o  j e

Nalaže se tuženiku isplatiti tužiteljici naknadu u iznosu od 82.500,00 eura sa zateznom kamatom tekućom od 06. listopada 2022. god. do 31. prosinca 2022. god. po stopi koju banke u mjestu ispunjenja plaćaju na devizne štedne uloge u EUR (DEM) po viđenju, a od 01. siječnja 2023. god. po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskoga dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena do konačnog namirenja, sukladno čl. 29. ZOO-a, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, dok se za više zatražene kamate tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan.

r i j e š i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužiteljica povukla tužbu u dijelu u kojemu je tražila da tuženik ukloni sve što je ugradio na površini i ispod površine čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] te nekretninu dovede u prvobitni položaj (glavni tužbeni zahtjev).

II. Dopušta se NR, OIB: [osobni identifikacijski broj] miješanje u predmetnu parnicu na strani tužiteljice.

III. Odbacuje se zahtjev umješača na strani tužitelja kojim potražuje od tuženika isplatu iznosa od 82.500,00 eura na ime naknade štete sa zateznim kamatama tekućim od 19.11.2001. god. do isplate.

IV. Nalaže se tuženiku, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, naknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 23.507,61 EUR sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 07. ožujka 2025. god. pa do isplate po kamatnoj stopi, koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena.

V. Odbija se zahtjev umješača na stani tužiteljice za naknadom parničnog troška.

Obrazloženje

1. Tužitelji BR, NR, NR, JR i CR podigli su 16. studenoga 2001. god. tužbu protiv Grada Kaštela radi dovođenja nekretnine u prvobitni položaj i naknade štete.

2. U tužbi se navodi da su tužitelji suvlasnici i to BR za 9/15 dijela, NR za 3/15 dijela, NR za 1/15 dijela, JR za 1/15 dijela i CR za 1/15 dijela, za čest. zem. [katastarska čestica] za 215/1788 dijela, z. u. [broj ZK uloška] i čest. zem. [katastarska čestica] za 483/3697 dijela, z. u. [broj ZK uloška], sve k. o. [katastarska općina], a na temelju rješenja Općinskoga suda u Splitu br. O-960/88, iza smrti ZR pok. B. Navedene parcele u svom idealnom dijelu ostale su u vlasništvu pok. ZR, pok. B, u navedenim dijelovima, odnosno temeljem navedenoga rješenja o nasljeđivanju prešli su u vlasništvo njegovim nasljednicima, tako da su njegovi nećaci postali suvlasnici za u rješenju navedene dijelove. 18. rujna 1997.god. napravljen je prijavni list koji nikada nije dostavljen ZR jer je on umro, kao niti njegovim nasljednicima. Pok. ZR bio je vlasnik predmetnih parcela, a put nikada i nikome nije prodao, tako da su navedeni idealni dijelovi toga puta ostali njegovo vlasništvo. Nitko od kupaca put nije kupio jer kupci, prema dogovoru i ugovorima, imaju samo pravo korištenja tim putem da bi mogli doći do svojih parcela. Put je kolni, a vodi od stare kaštelanske ceste, u širini 4,00 m. Za put vlasniku ZR nitko od kupaca nije ništa platio, a njime se kao kolnim putem mogu služiti samo kupci čest. zem. [katastarska čestica] i nitko drugi. Nitko ih u tome ne ometa a niti će to ubuduće činiti, međutim, put je ostao privatni, a ne javni. Tuženik međutim, bez da bi platio, želi privatni put pretvoriti i u javni te u njega postaviti svu infrastrukturu za postojeće objekte, u skladu izvoda iz plana uređenja "Resnik". Već su, bez pristanka tužitelja dobivene suglasnosti HEP-a i Vodovoda. Da su tužitelji ili njihov prednik imali uvid u navedeni plan, ne bi dopustili izgradnju navedene infrastrukture bez novčane naknade odnosno tražili bi dovođenje nekretnine u prvobitni položaj. Tuženik je uzurpirao privatno vlasništvo-privatni put, a sve u svrhu da tim putem prolazi cijelo selo od stare kaštelanske ceste pa sve do mora pa je tim činom privatni put prešao u javni, bez odobrenja tužitelja i bilo kakve naknade. Kako je put u privatnom vlasništvu, a budući da je tuženik zatražio i izdao sve potrebne suglasnosti da ga se pretvori u javni, tužitelji predlažu sudu donijeti presudu kojom bi se obvezalo tuženika ukloniti sve što je ugradio na površinu i ispod površine čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], vlasništvo tužitelja te dovesti nekretnine u prvobitni položaj. Tužitelji su postavili, a za slučaj da sud ne prihvati tužbeni zahtjev, podredni tužbeni zahtjev. Njime traže da se osudi tuženika da im, na ime naknade štete, isplati iznos od 350.000,00 DEM u kunskoj protuvrijednosti.

3. Tuženik se usprotivio tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti, predloživši da se tužbeni zahtjev kao i podredni tužbeni zahtjev odbiju kao neosnovani.

4. Pravomoćnim rješenjem Općinskoga suda u Kaštel Lukšiću br. P-461/01 od 27. ožujka 2008. god. odbačena je tužba tužitelja NR pok. N, JR i CR.

5. U podnescima od 27. studenoga 2008. god. tužiteljica BR i tužitelj NR pok. J precizirali su tužbeni zahtjev na način da od tuženika traže ukloniti asfaltni sloj, električne instalacije, vodovodne instalacije, telekomunikacijske instalacije ugrađene i postavljene nad ili pod nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina] te dovesti te nekretnine u prvobitno stanje. Precizirali su i podredni tužbenih zahtjev tako da od tuženika potražuju naknadu štete u iznosu od po 89.476,08 EUR, u kunskoj protuvrijednosti.

6. Tuženik se usprotivio i preciziranim zahtjevima tužitelja. Prigovara nedostatku pasivne legitimacije na svojoj strani. Ističe da su suglasnost HEP-a od 24.06.1999 i Vodovoda i kanalizacije od 16.07.1999. date na zahtjev GR, a u svrhu ishođenja građevinske dozvole. U vodoprivrednim uvjetima kao investitor predmetnih radova navodi se GR, na čiji zahtjev je Ured za gospodarstvo Županije splitsko dalmatinske izdao prometnu suglasnost. Rješenjem Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja od 02. siječnja 2001. god. odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv građevinske dozvole kojom se investitoru GR odobrava gradnja na predmetnim nekretninama. U navedenoj žalbi, sami tužitelji navode da je investitor GR već započela i gotovo u cijelosti dovršila radove na predmetnim nekretninama. Tuženik nije izdavao nikakve suglasnosti ni odobrenja za izvođenje radova na tim nekretninama.

7. Tuženik nadalje tvrdi da su netočni navodi da nekretnina označena kao čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] nije parcelirana nakon pokretanja predmetnog postupka. Naime, ta nekretnina je imala 3 356 m2, dok joj je sadašnja površina 1 015 m2, pa je očito kako je zemljišno knjižni odjel Općinskoga suda u Kaštel Lukšiću, tijekom postupka u predmetu broj Z-1751/98 i Z-633/99 donio rješenje kojim se dozvoljava upis cijepanja nekretnine.

8. Tuženik je istaknuo i prigovor nedostatka aktivne legitimacije tužitelja. Naime, pred Općinskim sudom u Trogiru BRB pokrenula je protiv suvlasnika predmetne nekretnine postupak radi izdavanja tabularne isprave. Uz to, s obzirom da su tužitelji u zemljišnim knjigama upisani kao suvlasnici dijela predmetnih nekretnina, za vođenje predmetnoga parničnog postupka potreban im je suglasnost ostalih suvlasnika jer se radi o poduzimanju izvanrednih poslova upravljanja. Kako tužitelji nemaju ovlaštenja za pokretanje postupka, predlaže njihov zahtjev odbaciti.

9. Pravomoćnim rješenjem bivšega Općinskoga suda u Kaštel Lukšiću br. P-461/01 od 27. studenoga 2008. god. utvrđeno je da je tužba u ovom predmetu povučena u odnosu na tužitelja NR pok. J (rješenje potvrđeno rješenjem Županijskoga suda u Splitu br. Gžx-375/09 od 07. svibnja 2009. god).

10. Tužiteljica BR (jedini preostali tužitelj) u podnesku je od 04. travnja 2024. god. izjavila da odustaje (povlači) od prvo postavljenog glavnog tužbenog zahtjeva, a ustraje u alternativno postavljenom tužbenom zahtjevu za naknadom te ga, sukladno provedenim vještvima, precizira. Sada od tuženika potražuje isplatu naknade u iznosu do 82.500,00 EUR sa zateznim kamatama tekućim od 19. studenoga 2001. god. do isplate.

11. Tuženik se protivio i preciziranom tužbenom zahtjevu. Nije se protivio djelomičnom povlačenju tužbe.

12. Umješač je se pridružio navodima i prijedlozima tužiteljice.

13. Općinski sud u Splitu je rješenjem od 17. srpnja 2024. god. dopustio miješanje NR pok. J u predmetnu parnicu, na strani tužiteljice. Miješanju NR u parnicu nije se protivila tužiteljica, a tuženik se tome protivio. S obzirom da je NR bio upisani suvlasnik predmetne nekretnine, sud smatra, sukladno odredbi čl. 206. st.1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br.: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, dalje u tekstu: ZPP) da je on osoba koja ima pravni interes da se u predmetnoj parnici pridruži tužiteljici. Stoga je odlučeno kao u toč. II izreke rješenja.

14. Umiješač na strani tužiteljice NR u jednome je od svojih mnogobrojnih podnesaka, onome od 11. lipnja 2024. god. postavio tužbenih zahtjev, u kojemu predlaže da sud donese presudu kojom bi naložio tuženiku isplatiti mu iznos od 82.500,00 eura sa zateznom kamatom tekućom od 19. studenoga 2001. god. do isplate.

15. NR je u predmetnoj parnici umješač na strani tužiteljice, a ne tužitelj glavnog miješanja i, sukladno odredbi čl. 208. st. 1. ZPP-a, kao umješač mora primiti parnicu u onom stanju u kakvu se nalazi u trenutku kad se umiješa u parnicu, a prema st. 4. istoga članka njegove parnične radnje imaju za stranku kojoj se pridružio pravni učinak ako nije u suprotnosti s njezinim radnjama. Umješač svoj zahtjev prema tuženiku može istaknuti u nekom drugom postupku, što je već i učinio u postupku koji se pred ovim sudom vodi pod br. Pn-166/2021. Njegov je zahtjev radi toga valjalo odbaciti, a također i zbog toga jer se radi o litispendenciji jer je umješač istim zahtjevom ustao protiv tuženika u drugom postupku koji se vodi pred ovim sudom.

16. U postupku su izvedeni dokazi pregledom rješenja Općinskoga suda u Splitu br. O-960/88 od 05. ožujka 2001. god., prijavnoga lista za predmetne nekretnine, izvatka iz zemljišne knjige za predmetne nekretnine, sporazumnog dogovora "Kaštel Novi, 01.08.81", skice premjeravanja od 16.09.1997. god., tužbe od 18.05.1990. god. iz predmeta br. P- 320/99 Općinskoga suda u Trogiru, rješenja Ministarstava zaštite okoliša i prostornog uređenja Republike Hrvatske klasa UP/II-361-03/00-02/0042, Ur. br. 531-03/2-00-3 od 02. siječnja 2001. god., dopisa Ureda za katastarsko-geodetske poslove, Ispostava Kaštela Žarku Mihaljeviću, odvjetniku u Splitu od 19. studenoga 1999. god., suglasnosti HEP d.d., DP Elektro Dalmacija-Split na projektnu dokumentaciju za poslovni objekt u Kaštelima br. 1766-32-10/99 od 24.06.1999. god., suglasnosti Vodovod i kanalizacija-Split GR za dobivanje građevinske dozvole za izgradnju poslovnog objekta Hotel-pansion u Kaštel Štafiliću br. 48412 TS/TB/SE od 16.07.1999. god., projektne dokumentacije za izgradnju poslovnog objekta Hrvatskih voda, vodogospodarski odjel za vodno područje dalmatinskih slivova-Split, Klasa UPI-325-06/99-01/0192, Ur. br.374-24-2-99-2/DR od 05.05.1999. god., prometne suglasnosti Ureda za gospodarstvo Županije splitsko dalmatinske izdanoj GR **.**.1999. god., Klase 340-03/99-01/147, Ur. br. 2181-01/01-99-2/ĐĐ, Ugovora o dopuni kupoprodajnog ugovora od 08. kolovoza 1983.godine ovjerenoga po mjesnom uredu Kaštel stari dana 27.09.1983. godine, OV.br.627/83 od 25. studenoga 1983. god., zapisnika od 23.09.2014. god. iz predmeta Općinskoga suda u Splitu, Stala služba u Kaštel Lukšiću, Zemljišno knjižni odjel br. Z-1655/2008/3582, detaljnog plana uređenja dijela turističke zone Resnik, katastarsko topografska zona br. 18/96 od 22. prosinca 1996. god., rješenja Općinskoga suda u Splitu, Posebnoga zemljišno knjižno odjela u Kaštel Lukšiću br. Z- 38564/2021 od 04. listopada 2021. god., rješenja Županijskoga suda u Sisku br. Gž- 314/2020-2 od 06. travnja 2021. god., nalaza i mišljenja stalnoga sudskog vještaka za geodeziju Ante Bošnjaka od 07. veljače 2024. god., nalaza i mišljenja stalnoga sudskog vještaka za graditeljstvo Mije Tadinca od 29. veljače 2024. god., spisa (presude od 03. svibnja 2024. god.) Općinskoga suda u Splitu br. P-5694/2018, pregledom spisa Općinskoga suda u Trogiru br. P-55/09.

17. Tužiteljica je povukla tužbu u dijelu u kojemu je tražila dovođenje predmetnih nekretnina u prvobitno stanje, čemu se tuženik nije protivio pa je sud odlučio kao u toč. I izreke rješenja, sukladno odredbi čl. 193. Zakona o parničnom postupku.

18. Stranke i umiješač su zatražili trošak postupka.

19. Tužbeni zahtjev je osnovan.

20. U postupku je prijeporna osnova i visina tužbenog zahtjeva. Tuženik je istaknuo prigovore nedostatka aktivne legitimacije na strani tužiteljice i pasivne legitimacije na svojoj strani.

21. Tuženikov prigovor nedostatka pasivne legitimacije na njegovoj strani nije osnovan. Naime, tuženik je postao vlasnik predmetne nekretnine pa je kao takav pasivno legitimiran da se od njega traži dovođenje nekretnina u prvobitni položaj odnosno naknada štete za oduzetu stvar. Tužiteljica je kao osoba s čijeg je imena brisano pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini aktivno legitimirana za potraživanje dovođenja nekretnine u prvobitni položaj odnosno za naknadu štete radi oduzimanja nekretnine.

22. U svome nalazu od 07. veljače 2024. god. stalni sudski vještak za geodeziju Ante Bošnjak navodi da je predmet spora dio ulice Koludrovac u Kašel Štafiliću, u duljini od 194 m. Do 2020. god. dio navedene ulice u duljini cca 194 m u katastarskoj i zk evidenciji vodio se kao čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] koja je bila vlasništvo tužiteljice, što je potvrđeno novom katastarskom izmjerom u periodu od 2005. do 2015. god. U procesu nove katastarske izmjere sve čestice, pa tako i predmetna 1966, prošle su proces katastarskog i sudskog izlaganja. Dio navedene ulice Koludrovac u duljini od cca 194m tj. čest. zem. [katastarska čestica] provedbom geodetskog elaborata, napravljenog po lokacijskoj dozvoli za potrebe investitora Hrvatske ceste d.o.o. iz 2020. god., podijeljen je u dvije čestice i to 1966/1 (725 m2) i 1966/2 (45m2) pri čemu vlasništvo nije mijenjano. Geodetskim elaboratom evidentiranja nerazvrstane ceste iz 2021. god. čestica 1966/2, u površini od 45 m2, poništena je i pripojena čestici 1995/4 iste površine dok je čestica 1966/1, u površini 725 m2, poništena i pripojena čestici 1995/2. Provedbom navedenog geodetskog elaborata u zemljišniku i katastru obje su čestice postale vlasništvo Grada Kaštela.

23. U svome nalazu od 29. veljače 2024. god. stalni sudski vještak za graditeljstvo i procjenitelj Mijo Tadinac procijenio je da je na području na kojemu se nalazi predmetna nekretnina, na dan 06. listopada 2022. god., vrijednost graditeljskog zemljišta iznosila 1m2=250,00 EUR.

24. Stranke nisu imale prigovora na nalaze i procjene vještaka, a sud ih je kao stručne i objektivne u cijelosti prihvatio.

25. Prema odredbi čl. 105. st. 5. Zakona o cestama ( Narodne novine: br. 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22, 04/23, 133/23) vlasnik izvlaštene nekretnine radi građenja, rekonstrukcije i održavanja nerazvrstanih cesta ima pravo na novčanu naknadu sukladno zakonu kojim je uređeno izvlaštenje, a može mu se umjesto novčane naknade dati u vlasništvo druga odgovarajuća nekretnina u vlasništvu jedinice lokane samouprave.

26. Prema odredbi čl. 11. st. 1. Zakona o izvlaštenju i odleđivanju naknade (Narodne novine br. 74/14, 69/17, 98/19) za izvlaštenu nekretninu vlasniku pripada novčana naknada u visini tržišne vrijednosti nekretnine.

27. Nije prijeporno da je tuženik stupio u posjed izvlaštene nekretnine bez da je isplatio naknadu tužiteljici.

28. Iz nalaza vještaka za geodeziju Ante Bošnjaka od 07. veljače 2024. god. proizlazi da je predmetna nekretnina, u procesu nove katastarske izmjere mijenjala svoju oznaku, te je označena u katastarskoj i zk evidenciji kao čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] i bila je u (su)vlasništvu tužiteljice. Ovo je potvrđeno novom katastarskom izmjerom u periodu od 2005. god do 2015. god.. Čestica je zatim podijeljena u dvije, i to 1966/1, u površini od 725 m2, te 1966/2, u površini od 45 m2, pri čemu vlasništvo nije mijenjano. Geodetskim elaboratom evidentiranja nerazvrstane ceste iz 2021. god. čest. 1966/2 poništena je i pripojena čestici 1995/4 dok je čestica 1966/1, u površini 725 m2, poništena i pripojena čestici 1995/2. Provedbom navedenog geodetskog elaborata u zemljišniku i katastru obje su čestice postale vlasništvo Grada Kaštela.

29. Vještvo vještaka za geodeziju potvrdilo je navode tužiteljice kako su preoblikovanjem utužene čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] dobile novu oznaku čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], na kojoj je tužiteljica bila upisana kao suvlasnica 990/2310 dijela, a koja je čestica naknadno poništena i pripojena čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], te uknjižena u korist: javno dobro u općoj uporabi, neotuđivo vlasništvo Grada Kaštela.

30. Budući da je tuženik izvlastio predmetnu nekretninu, a bez da je isplatio naknadu tužiteljici, ona, sukladno citiranim odredbama čl. 105. st. 5. Zakona o cestama i čl. 11. st. 1. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade, ima pravo od njega potraživati novčanu naknadu u visini tržišne vrijednosti izvlaštene nekretnine.

31. S obzirom da je čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] imala 770 m2, a suvlasnički dio tužiteljice iznosio je 990/2310, ona je bila vlasnica 330,00 m2 predmetne nekretnine. Vještak procjenitelj Mijo Tadinac utvrdio je da u području u kojemu se nalazi predmetna nekretnina, na dan 06. listopada 2022. god. vrijednost građevinskog zemljišta iznosi 1m2=250,00 eura. Uzevši u obzir površinu predmetne čestice koja je bila u vlasništvu tužiteljice i tržišnu vrijednost m2 te nekretnine iz nalaza vještaka, tužiteljici na ime naknade za izvlašteno zemljište pripada iznos od 82.500,00 eura.

32. Vrijednost predmetne nekretnine procijenjena je s danom 06. listopada 2022. god. pa ovaj sud smatra da tužiteljici na dosuđeni iznos te naknade pripadaju zakonske zatezne kamate počev od toga nadnevka. Stoga je njezin tužbeni zahtjev djelomično odbijen u dijelu u kojemu su zatražene zakonske zatezne kamate, za razdoblje od 19. studenoga 2001. do 05. listopada 2022. god.

33. Odluka o trošku postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku.

34. Tužiteljici je priznat trošak za sastav tužbe, pristup na trinaest ročišta (10.01.2002, 05.06.2002., 30.05.2008., 21.10.2008., 12.11.2008., 27.11.2008., 19.01.2022., 17.03.2022., 03.05.2022., 21.05.2024., 17.07.2024., 03.09.2024., 05.12.2024.), pristup na očevid od 06.10.2022. i za sastav podneska od 04.04.2024. po 621 bod, te za pristup na tri ročišta (10.07.2006., 28.08.2008., 20.10.2021.) po 931,5 bodova. Ukupno je tužiteljici priznato 10 867,5 bodova, što pomnoženo s vrijednošću boda, prema važećoj OT, te uvećano za 1.109,00 EUR troškova vještačenja i 663,61 EUR sudske pristojbe presude, daje dosuđeni iznos od 23.507,61 EUR.

35. Umješač na strani tužiteljice prvotno je bio jedan od tužitelja u predmetnom postupku koji je izgubio spor s tuženikom (presumirano povlačenje-čl.229-ZPP-a), u postupku je višekratno neosnovano tražio izuzeća uređujućih sudaca i na kraju se javio kao umješač na strani tužiteljice te onda postavio nedopušteni zahtjev koji je sud odbacio. S obzirom na sve navedeno, sud smatra da je umješačevo potraživanje parničnog troška u odnosu na tuženika u ovom parničnom postupku neosnovano, pa je njegov zahtjev odbijen.

U Splitu, dne 07. ožujka 2025. god.

S U D A C

ANTO BOŽINOVIĆ

NAPUTAK O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove odluke dopuštena je žalba. Žalba se podnosi županijskom sudu, putem ovog suda, u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave odluke.

DNA:

-opun. tužiteljice

-opun. tuženika

-opun. umješača

-u spis