REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U OSIJEKU

Poslovni broj: Us I-1514/2023-14

Osijek, Trg A. Starčevića 7/II

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Osijeku, po sutkinji Valentini Grgić Smoljo, uz sudjelovanje zapisničarke Adele Franc, u upravnom sporu tužitelja Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Varaždinske županije, Franje Galinca bb, Varaždin, OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa ravnatelj PŽ, a istoga opunomoćenica Ana Petrić, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Petrić i dr. d.o.o. Varaždin, Kolodvorska 13, protiv tuženika Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske, Ksaver 200a, Zagreb, OIB: 88362248492, uz sudjelovanje zainteresirane osobe JŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi zdravstveno-inspekcijskog nadzora, 7. ožujka 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske KLASA: UP/I-520-02/23-03/03, URBROJ: 534-09-1-1/2-23-1 od 24. veljače 2023.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška upravnog spora.

Obrazloženje

1. Rješenjem predsjednice Visokog upravnog suda Republike Hrvatske broj: 31 Su-582/2023-2 od 23. studenog 2023. predmet Upravnog suda u Zagrebu poslovni broj: Us I-1187/2023 ustupljen je na rješavanje Upravnom sudu u Osijeku.

2. Osporavanim rješenjem tuženika, KLASA: UP/I-520-02/23-03/03, URBROJ: 534-09-1-1/2-23-1 od 24. veljače 2023., naloženo je FŽ (rođ. **.**.1988.) stručnoj prvostupnici sestrinstva, dispečerici medicinsko prijavno- dojavne jedinice Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Varaždinske županije, postupati sukladno standardnim operativnim postupcima, protokolima rada, algoritmima postupanja i edukacijskim programima koje donosi Hrvatski zavod za hitnu medicinu (točka I. izreke). Rok izvršenja rješenja je odmah po primitku rješenja (točka II. izreke), a tužba protiv Rješenja ne odgađa njegovo izvršenje (točka III. izreke rješenja).

3. Tužitelj u tužbi osporava rješenje tuženika u cijelosti te u bitnome navodi kako predmetno rješenje nije u skladu sa člankom 98. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine, broj 47/09. i 110/21., dalje: ZUP) jer smatra da ne udovoljava formalnim pretpostavkama prethodno citirane odredbe. Ističe kako se izreka odnosi na osobu koja uopće nije stranka u postupku pa donošenjem takve izreke nije niti riješeno o kakvom pravu, obvezi ili interesu ovdje tužitelja te je izreka nejasna. Ističe kako niti obrazloženje nije u skladu sa citiranom odredbom ZUP-a jer u istome nije konkretno navedeno utvrđeno činjenično stanje, niti je obrazloženo u čemu bi se sastojala navodna povreda propisa CŽ odnosno ne navodi se u kojem to dijelu navodno nije koristila Hrvatski indeks prijema hitnog poziva, koja su to odgovarajuća pitanja koja je ona propustila postaviti kako bi dobila bolji uvid u stanje pacijenta i na temelju čega se zaključuje da je od strane navedene djelatnice tužitelja počinjen propust koji je rezultirao dodjelom nižeg stupnja hitnosti poziva. Ističe da se u obrazloženju ne navode konkretne razlozi za donošenje zaključaka o navodnom kršenju i/ili propustu odgovarajuće primjene Hrvatskog indeksa prijema hitnog poziva za medicinsko prijavno-dojavnu jedinicu, odnosno drugih propisa, standarda, protokola i algoritama postupanja od strane djelatnice tužitelja. Smatra da zbog navedenoga nije moguće sa sigurnošću ispitati osporavano rješenje, a stranci u postupku je onemogućeno, odnosno bitno je otežano učinkovito se koristiti pravom na pravnu zaštitu. Ujedno, smatra da ovakvo paušalno zaključivanje, bez navođenja pravih razloga, krši pravo stranke na jednakost pred sudovima i drugim državnim i inim tijelima koja imaju javne ovlasti, zajamčeno u članku 26. Ustava Republike Hrvatske.

3.1. Nadalje, tužitelj se poziva na odredbu članka 4. ZUP-a te ističe kako je u upravnom postupku zdravstveno-inspekcijskog nadzora koji je prethodio ovom upravnom sporu svojstvo stranke priznato isključivo ovdje tužitelju, ali se isto ne odnosi na tužitelja, već se odnosi isključivo na poimence određenu zaposlenicu tužitelja, ĆŽ, koja za vrijeme trajanja upravnog postupka nije obaviještena o postupku koji se vodi, nije joj pružena mogućnost sudjelovanja u istome niti joj je priznat status stranke. Ističe kako je rješenje kojim je naloženo postupanje imenovanoj dostavljeno isključivo tužitelju, a ne i osobi kojoj se nalaže određeno postupanje. Smatra da je upravno tijelo bilo dužno odlučiti radi li se o zainteresiranoj osobi koja treba sudjelovati u postupku ili ne treba. Navodi kako prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti (Narodne novine, bro: 100/18., 125/19., 133/20., 147/20., 136/21., 119/22. i 156/22., dalje: ZZZ), a na temelju kojeg je predmetni postupak vođen i okončan proizlazi potreba priznanja svojstva stranke FŽ u predmetnom upravnom postupku.

3.2. Tužitelj citira odredbe članka 204. stavka 1. i članka 211. stavka 1. točke

2. ZZZ-a i poziva se na odredbe članka 52. ZUP-a ističući kako strankama u upravnom postupku nije omogućeno sudjelovanje. Navodi da uopće nije upoznat sa sadržajem zaključaka o imenovanju stručnjaka KLASA: UP/-029-01/23-03/01 URBROJ: 534-09- 1-1/2-23-1 od 20. siječnja 2023. i daljnjih stručnjaka temeljem zaključaka UP/I-029-

01/23-03/01, UP/I-029-01/23-03/02, UP/I-029-01/23-03/03 i UP/I-029-01/23-03/04, da nije upoznat ni s rezultatom izvođenja dokaza po navedenim stručnjacima te da mu nije pružena mogućnost izjašnjavanja o svim činjenicama i okolnostima koje su u postupku utvrđene. Pojašnjava i kako je po primitku osporavanog rješenja uputio tuženiku zahtjev za uvid u spis prema članku 84. ZUP-a, međutim, do dana sastavljanja ove tužbe, tuženik na isto nije odgovorio niti je tužitelju omogućio izvršiti traženi uvid. Također, ističe kako FŽ, a koja o upravnom postupku uopće nije imala saznanja niti joj je priznato svojstvo stranke, nije ni dostavljeno osporavano rješenje, stoga isto u odnosu na njezinu pravnu poziciju ne bi trebalo proizvoditi učinke.

3.3. Tužitelj se dalje poziva na članak 213. stavak 1. ZZZ-a koji propisuje mjere koje viši zdravstveni inspektor koji provodi nadzor može izreći te pojašnjava da se iste mogu izreći isključivo u odnosu na nadzirani subjekt odnosno zdravstvenu ustanovu, trgovačko društvo koje obavlja zdravstvenu djelatnost ili u odnosu na privatnog zdravstvenog radnika, osim ako u predmetnom članku nije izričito navedeno da se iste izriču prema konkretnom zdravstvenom radniku. Navodi kako je tom odredbom jasno navedeno koje mjere se mogu izreći prema zdravstvenim radnicima fizičkim osobama te da su to mjere pod točkama 9., 11., 12. i 13., a koje se odnose na stručnu osposobljenost zdravstvenih radnika, odobrenju za samostalni rad i eventualnom prosljeđivanja predmeta nadležnoj komori. Ističe kako je u konkretnom slučaju djelatnici tužitelja naloženo pridržavati se propisa koji su propisani Pravilnikom o uvjetima, organizaciji i načinu obavljanja hitne medicine (Narodne novine, broj 71/16.), no kako takva mjera uopće nije propisana kao jedna od mjera koju inspektor ima pravo i obvezu izreći. Dakle, smatra da je donesena mjera koja uopće nije mogla biti izrečena u navedenoj formi te koja nije mogla biti izrečena prema zaposlenici tužitelja kao zdravstvenoj radnici čiji je stručni rad bio predmet nadzora.

3.4. Upire na pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje na temelju kojeg je donijeto osporavano rješenje i nepravilne zaključke koji su izvedeni na temelju tako utvrđenih činjenica. Navodi kako je prije pokretanja ovog upravnog spora angažirao stalnog sudskog vještaka medicinske struke, prof. dr.sc. Hrvoja Pinatrića, prim. dr. med., spec. hitne i interne medicine kojem je predočio sve isprave koje se odnose na pružanje izvanbolničke zdravstvene usluge pacijentici OŽ, snimke spornih poziva upućenih prijavno-dojavnoj jedinici tužitelja te prijepis tih poziva, koji je potom sastavio Stručno mišljenje koje tužitelj prilaže tužbi. Također, predlaže provesti dokaz saslušanjem CŽ, saslušanjem PŽ, ravnatelja tužitelja, pribaviti prijepis tonskih snimki razgovora od 3. siječnja 2023. te provesti vještačenje po vještaku medicinske struke, grane hitne medicine na okolnost pružene hitne medicinske pomoći pacijentici OŽ **.**.2023.

3.5. Predlaže Sudu poništiti rješenje tuženika, predmet vratiti na ponovni postupak te naložiti tuženiku da nadoknadi tužitelju troškove ovog upravnog spora.

4. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava tužbeni zahtjev u cijelosti navodeći u bitnome kako je prilikom obavljanja zdravstveno-inspekcijskog nadzora u [adresa] ĆŽ bila upoznata s predmetom nadzora te da je ista 23. siječnja 2023. tijekom zdravstveno- inspekcijskog nadzora razgovarala sa službenim osobama Ministarstva zdravstva, ali zbog prirode posla nije bila u mogućnosti dati izjavu na zapisnik te je istu dostavila u privitak zapisnika, što je zapisnički konstatirano. Pojašnjava kako je Protokol – Hrvatski indeks prijema poziva za Medicinsku prijavno-dojavnu jedinicu dokument Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu čija uporaba je obvezna u postupanju svih djelatnika Medicinske prijavno-dojavne jedinice te da svi djelatnici Medicinske prijavno-dojavne jedinice moraju biti educirani za rad na navedenom radnom mjestu te imati potvrdnice Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu o završenim edukacijama. Također, navodi kako je dispečerici FŽ bilo osigurano sudjelovanje u postupku.

4.1. Smatra netočnim navode tužbe da se mjere, koje zdravstveni inspektor može izreći prema članku 213. ZZZ-a, mogu izreći isključivo u odnosu na nadzirani subjekt, zdravstvenu ustanovu, trgovačko društvo koje obavlja zdravstvenu djelatnost i privatnog zdravstvenog radnika i to iz razloga što članak 213. stavak 1. točka 1. ZZZ- a ne propisuje kome se nešto naređuje, dok je u ostalim stavcima članka 213. navedeno konkretno kome se mjere izriču.

4.2. Vezano uz dio tužbe u kojem se navodi da je činjenično stanje utvrđeno pogrešno i nepotpuno, da je tuženik prije pokretanja ovog upravnog spora angažirao stalnog sudskog vještaka medicinske struke koji je analizom relevantne medicinske i druge dokumentacije zaključio da u konkretnom slučaju nije bilo potrebe slanja hitne pomoći, da nisu počinjeni eventualni propusti koji su izravno doveli do smrtnog ishoda pacijentice te da se izvanbolnička pomoć Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Varaždinske županije ne može dovesti u neposrednu uzročno-posljedičnu vezu s konačnim smrtnim ishodom koji je nastupio u Općoj bolnici Varaždin nakon 48 sati, ističe kako predmet zdravstveno-inspekcijskog nadzora nije bio utvrđivanje uzročno- posljedične veze između postupanja dispečerica Medicinske prijavno-dojavne jedinice i smrti pacijentice OŽ, već stručni rad istih u konkretnom slučaju. Predlaže Sudu odbiti tužbeni zahtjev.

5. Tužitelj u podnesku od 6. listopada 2023. u bitnome ponavlja navode iz tužbe te ističe da tuženik u odgovoru na tužbu nije osporio tužiteljevu argumentaciju o nezakonitosti rješenja. Navodi kako je tužitelj jedini subjekt kojem je priznato svojstvo stranke u upravnom postupku što da je vidljivo iz Zapisnika od 23. siječnja 2023. te je osporavano rješenje dostavljeno jedino tužitelju, a da se izreka rješenja odnosi na osobu koja nije sudjelovala u postupku. Također, navodi kako sama činjenica da je ĆŽ razgovarala sa službenim osobama Ministarstva vezano za nadzor ne znači da je ista u predmetnom postupku imala status i tretman stranke. Smatra da je osporavanim rješenjem donesena mjera koja uopće nije mogla biti izrečena u navedenoj formi te koja nije mogla biti izrečena prema zaposlenici tužitelja kao zdravstvenoj radnici čiji je stručni rad bio predmet nadzora te je na taj način povrijeđen zakon.

6. Rješenjem ovoga Suda broj gornji od 17. listopada 2024. na temelju članka 20. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj 36/24, dalje: ZUS) JŽ pozvana je sudjelovati u ovome sporu u svojstvu zainteresirane osobe i podnijeti svoj odgovor na tužbu, no ista se u tijeku spora nije očitovala.

7. Budući da je u ovom upravnom sporu Sud ocijenio kako je između stranaka sporna primjena prava, a stranke u tužbi odnosno odgovoru na tužbu izričito ne zahtijevaju održavanje rasprave, Sud je primjenom odredbe članka 98. stavka 1. točke 4. ZUS-a, riješio ovaj upravni spor bez rasprave. Pri tome je Sud imao u vidu i načelo učinkovitosti predviđeno člankom 8. ZUS-a, te da je upravni spor potrebno provesti brzo i bez odugovlačenja, uz izbjegavanje nepotrebnih radnji i troškova, kao i činjenicu da predložene dokaze nije potrebno izvoditi.

8. U provedenom dokaznom postupku Sud je izvršio uvid u predmetni spis i spis upravnog postupka, te je na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, u smislu članka 114. stavka 3. ZUS-a utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

9. Iz podataka spisa upravnog postupka proizlazi da je osporavano rješenje doneseno po izvršenom zdravstveno – inspekcijskom nadzoru koji je obavljen na osnovu medijskih natpisa o eventualnim propustima u pružanju hitne medicinske pomoći Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Varaždinske županije pok. R. K. 10. Postupak provedbe zdravstveno-inspekcijskog nadzora uređen je odredbama ZZZ-a.

11. Prema članku 208. stavku 1. ZZZ-a inspektor je u obavljanju inspekcijskog nadzora samostalan te vodi postupak, donosi rješenja i poduzima mjere u okviru prava, dužnosti i ovlasti utvrđenih ovim Zakonom ili drugim propisom. Prema stavku 2. inspektor pokreće inspekcijski nadzor po službenoj dužnosti, a stavkom 3. da se inspekcijski nadzor provodi kao redovit, izvanredni ili kontrolni. Nadalje, stavkom 4. propisano je da se redovit inspekcijski nadzor provodi sukladno godišnjem planu rada, a prema stavku 5. godišnji plan rada donosi ministar na prijedlog inspekcije sukladno posebnim propisima i temeljem procjene rizika. Nadalje, stavkom 6. istog članka propisano je da se izvanredni inspekcijski nadzor provodi u slučaju prijave i/ili sumnje na ozbiljni štetni događaj i/ili reakciju, prijave i/ili sumnje na nezakonitost rada, na zahtjev drugog državnog tijela te u slučaju saznanja o činjenicama zbog kojih je opravdano provođenje inspekcijskog nadzora. Prema stavku 7. kontrolni inspekcijski nadzor provodi se radi praćenja ili kontrole provedbe prethodno izrečenih korektivnih mjera i mjera naređenih rješenjem inspektora. Stavkom 8. propisano je da inspektor obavlja inspekcijski nadzor bez prethodne najave, ali je prije početka obavljanja nadzora obvezan o svojoj nazočnosti obavijestiti odgovornu osobu nadzirane pravne osobe i fizičku osobu, ako je dostupna. Nadalje, stavkom 9. propisano je da postupak procjene rizika iz stavka 5. ovoga članka propisuje pravilnikom ministar. Prema stavku 10. metode planiranja i provođenja zdravstveno-inspekcijskog nadzora pravilnikom propisuje ministar.

12. Člankom 213. stavkom 1. ZZZ-a propisano je da u obavljanju inspekcijskih poslova inspektor ima pravo i obvezu: 1. narediti uklanjanje utvrđenih nepravilnosti i nedostataka u određenom roku, 2. privremeno zabraniti obavljanje djelatnosti i/ili rad zdravstvenoj ustanovi, trgovačkom društvu koja obavlja zdravstvenu djelatnost i privatnom zdravstvenom radniku do otklanjanja utvrđenih nepravilnosti i nedostataka, 3. zabraniti obavljanje djelatnosti i/ili rad zdravstvenoj ustanovi, trgovačkom društvu koje obavlja zdravstvenu djelatnost i privatnom zdravstvenom radniku ako utvrđene nepravilnosti ne budu otklonjene u određenom roku, 4. podnijeti prijedlog nadležnom tijelu za prestanak rada ili prestanak obavljanja pojedine djelatnosti ako ne ispunjava uvjete propisane zakonom i drugim propisima, 5. zabraniti obavljanje djelatnosti i/ili rad zdravstvenoj ustanovi, trgovačkom društvu koje obavlja zdravstvenu djelatnost i privatnom zdravstvenom radniku koji više ne ispunjava uvjete u pogledu prostora, radnika, medicinsko-tehničke opreme, druge opreme, uređaja i sustava kvalitete ili ako nije ishođena izmjena ili dopuna odobrenja iako je izvršena značajnija promjena, 6. zabraniti obavljanje djelatnosti ili rad zdravstvenoj ustanovi, trgovačkom društvu koje obavlja zdravstvenu djelatnost i privatnom zdravstvenom radniku ako se obavlja bez propisanog odobrenja, 7. zabraniti rad protivno odredbi članka 193. stavaka 8. i 9. ovoga Zakona ako takav rad štetno utječe na zdravlje i radnu sposobnost radnika, 8. zabraniti provođenje mjera i radnji koje su protivne posebnom zakonu ili drugim propisima, 9. zabraniti samostalan rad zdravstvenom radniku koji nema odobrenje za samostalan rad, 10. zabraniti obavljanje djelatnosti i/ili rad zdravstvenoj ustanovi, trgovačkom društvu koje obavlja zdravstvenu djelatnost i privatnom zdravstvenom radniku koji ne osigurava kvalitetu i sadržaj zdravstvenih usluga, 11. predložiti nadležnoj komori provođenje postupka radi utvrđenja potrebe dodatnoga stručnog usavršavanja zdravstvenog radnika odnosno potrebu ponavljanja provjere stručne osposobljenosti, 12. zabraniti rad i predložiti nadležnoj komori oduzimanje odobrenja za samostalan rad zdravstvenom radniku, 13. ustupiti predmet na postupanje nadležnoj komori u slučaju utvrđenog stručnog propusta zdravstvenog radnika ili povrede načela medicinske etike i deontologije, 14. zabraniti raspodjelu i narediti povlačenje medicinskih pripravaka ljudskog podrijetla iz primjene ako ne ispunjavaju propisane uvjete, 15. proglasiti medicinske pripravke ljudskog podrijetla neprikladnim za primjenu ako ne ispunjavaju uvjete kvalitete i sigurnosti te narediti njegovo uništenje, 16. zabraniti rad nadziranom subjektu koji ne osigurava propisanu kvalitetu i sigurnost medicinskih pripravaka ljudskog podrijetla odnosno ne ispunjava uvjete za pripravu medicinskih pripravaka ljudskog podrijetla. Stavkom 2. istog članka ako inspektor prilikom obavljanja inspekcijskog nadzora uoči nepravilnosti odnosno povrede propisa, a nije ovlašten izravno postupati, obvezan je izvijestiti nadležno tijelo državne uprave o uočenim nepravilnostima odnosno povredama propisa te tražiti pokretanje postupka i poduzimanje propisanih mjera.

13. Nadalje, prema članku 8. stavku 1. Pravilnika o uvjetima, organizaciji i načinu obavljanja hitne medicine (Narodne novine, broj 71/16., dalje: Pravilnik) prijavno dojavna jedinica Županijskog zavoda organizira se na županijskoj razini. Prema stavku 2. prijavno-dojavna jedinica Županijskog zavoda je dispečerska služba izvanbolničke hitne medicine i odgovorna je za primanje poziva na standardizirani način prema protokolu Hrvatski indeks prijama hitnog poziva za medicinsko prijavno- dojavnu jedinicu, za upućivanje tima na intervenciju te upravljanje komunikacijskim sustavom na svojem području. Stavkom 3. istog članka propisano je protokol iz stavka 2. donosi Hrvatski zavod za hitnu medicinu. Prema stavku 4. radnici prijavno-dojavne jedinice Županijskog zavoda prema protokolu iz stavka 2. ovog članka obavljaju prijam poziva, određuju stupanj hitnosti, upućuju tim na intervenciju, obavještavaju bolničku hitnu službu o dolasku hitnoga pacijenta, surađuju s policijom, vatrogasnom službom i drugim odgovarajućim službama i daju savjete pozivatelju sukladno protokolu za prijam poziva. Stavkom 5. propisano je da prijavno-dojavna jedinica prema potrebi surađuje s prijavno-dojavnim jedinicama drugih Županijskih zavoda na temelju jedinstvenog sustava međusobne komunikacije, s bolničkim ustanovama koje obavljaju djelatnost hitne medicine i s drugim hitnim službama. Stavkom 6. istog članka propisano je da svi radnici prijavno-dojavne jedinice Županijskog zavoda moraju postupati sukladno standardnim operativnim postupcima, protokolima rada, algoritmima postupanja i edukacijskim programima koje donosi Hrvatski zavod za hitnu medicinu.

14. U Zapisniku o obavljenom inspekcijskom nadzoru KLASA: 520-02/23- 02/05 URBROJ: 534-09-1-1/2-23-1 od 23. siječnja 2023., u odnosu na hitni poziv u 04:05 sati, navodi se kako se radilo o broju poziva 184 na koji se javila djelatnica JŽ, prvostupnica sestrinstva. Nadalje, navodi se da je suprug naveo da pacijentica leži na boku, da više ne povraća, da ju i dalje boli i da joj je unazad dva dana natečen desni gležanj te da negira traumu. Navodi se i kako u tom razgovoru pozivatelj navodi da je nakon operacije gospođa hodala samostalno, zatim uz pomoć štaka, ali zadnje vrijeme je slaba i ne može dugo hodati ni sa štakama. Po navodima supruga zbog sličnih tegoba da je bila hospitalizirana pet dana prije Badnjaka. Dalje je razgovor nastavljen s pacijenticom koja navodi da je popila terapiju protiv bolova Zaldiar, ali je oko 20:30 zadnji put povraćala te da se boji popiti terapiju da ponovno ne povrati. Nadalje, pacijentica navodi da je nakon operacije, prilikom kontrole, zadržana na bolničkom liječenju te otpuštena na Badnjak. Djelatnica je savjetovala pacijenticu da mora popiti propisanu terapiju, kako bi joj bilo lakše, kako trenutno stanje ne zahtijeva hitan izlazak tima hitne medicinske pomoći obiteljske liječnice (dr. P, suprotna smjena dr. J) te je dan savjet da ponovno uzme ostatak terapije uz malo gutljaja vode, uz objašnjenje zašto da uzima male gutljaje i da se javi dr. J koja u jutarnjoj smjeni mijenja dr. P. Poziv je procijenjen kao savjet (kriterij indeksa V. 23. 03.) i završen je u 04:17.

15. Iz zaključka Stručnog mišljenja Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske, Samostalnog sektora za inspekcijske poslove, Službe zdravstvene inspekcije KLASA: UP/I-029-01/23-03/01 URBROJ: 534-09-1-1/2-23-6 od 22. veljače 2023., koje prileži spisu, proizlazi da je u drugom obavljenom razgovoru dispečerica, budući da se stanje pacijentice nije bitno poboljšalo, propustila postaviti odgovarajuća dodatna pitanja koja bi omogućila dobivanje boljeg uvida u stanje pacijentice, a što bi moglo promijeniti konačnu dispečersku odluku s posljedičnim upućivanjem tima na intervenciju, tim više što su u tom trenutku bili dostupni svi postojeći resursi (dva tima T1). Poziv je ocjenjen kao III. stupanj prioriteta (zeleno V), umjesto II. (žuto, H). Sukladno iznesenome dano je mišljenje da je nakon drugog poziva trebalo uputiti tim T1 na intervenciju.

16. Imajući u vidu prethodno citirane odredbe kao i činjenična utvrđenja iz upravnog postupka te ovoga spora, prema mišljenju Suda osporavano rješenje tuženika je zakonito te su u istome dani jasni razlozi za njegovo donošenje.

17. Naime, u konkretnom slučaju inspekcijski nadzor je proveden nad radom Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Varaždinske županije pri čemu je utvrđena nepravilnost u radu toga tijela, a koja nepravilnost se odnosi na konkretno postupanje dispečerice medicinsko prijavno-dojavne jedinice Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Varaždinske županije dana 3. siječnja 2023., stoga je osporavanim rješenjem, u smislu članka 213. stavka 1. točke 1. ZZZ-a, naloženo uklanjanje te nepravilnosti na način da je dispečerici naloženo postupati sukladno standardnim operativnim postupcima, protokolima rada, algoritmima postupanja i edukacijskim programima koje donosi Hrvatski zavod za hitnu medicinu.

18. Sud je mišljenja kako izreka osporavanog rješenja ne čini dispečericu medicinsko prijavno-dojavne jedinice strankom u upravnom postupku, već se njeno postupanje odnosno nepostupanje u skladu sa pravilima struke, kao nepravilnost u radu tužitelja, otklanja upravo osporavanim rešenjem. Radi se o nepravilnosti u postupanju rada tužitelja koju prema mišljenju ovoga Suda niti ne može otkloniti tko drugi osim konkretne dispečerice na način da ista nadalje postupa u skladu sa pravilima struke, koja činjenica ne bi trebala biti sporna za tužitelja. Naime, u skladu s člankom 8. stavkom 6. Pravilnika dužnost je svih radnika prijavno-dojavne jedinice Županijskog zavoda postupati u skladu sa standardnim operativnim postupcima, protokolima rada, algoritmima postupanja i edukacijskim programima koje donosi Hrvatski zavod za hitnu medicinu te bi navedeno trebao biti i cilj i interes tužitelja.

19. Također, ovaj Sud ne smatra osnovanim niti prigovor tužitelja da mu je povrijeđeno pravo na izjašnjavanje odnosno sudjelovanje u upravnom postupku. Navedeno iz razloga što je iz Zapisnika o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 23. siječnja 2023. jasno vidljivo da je odgovorna osoba tužitelja, ravnatelj PŽ, bio prisutan tijekom inspekcijskog nadzora te u smislu odredbe članka 52. ZUP-a upozoren na pravo sudjelovanja u ispitnom postupku kao i na pravo izjašnjavanja o svim činjenicama i okolnostima radi ostvarivanja svojih prava i zakonom zaštićenih interesa, a obaviješten je i da tuženik u skladu sa zakonskim propisima ima ovlast prikupljanja, procjene, evidentiranja, obrade, korištenja podataka i obavijesti i njihove pohrane.

20. K tome, sudjelovanje u upravnom postupku omogućeno je i dispečerici JŽ jer je ista dala svoju izjavu vezano za događaj od 3. siječnja 2023. u obliku izvješća dana 23. siječnja 2023. koji je vlastoručno potpisan, a pored toga ista je pozvana da se kao zainteresirana osoba uključi i u ovaj spor, a koju mogućnost nije koristila. S obzirom na navedeno i sadržaj izrečene mjere koja samo nalaže postupanje u skladu sa predviđenim protokolom, koja je svakako njena obveza, nije povrijeđeno njeno pravo niti pravni interes izrečenom mjerom.

21. Sud je ocijenio nepotrebnim provoditi predloženo vještačenje po vještaku medicinske struke, grane hitne medicine na okolnost pružene hitne medicinske pomoći pacijentici OŽ **.**.2023. budući da predmet zdravstveno- inspekcijskog nadzora, nakon kojeg je doneseno osporavano rješenje, nije bio utvrđivanje uzročno-posljedične veze između postupanja dispečerica Medicinske prijavno-dojavne jedinice i smrti pacijentice OŽ, već stručni rad istih u konkretnom slučaju.

21.1. Iz istog razloga od utjecaja na drugačije rješenje ovoga spora nije ni Mišljenje stalnog sudskog vještaka medicinske struke, prof. dr.sc. Hrvoja Pinatrića, prim. dr. med., spec. hitne i interne medicine budući da se isto, kao i vještačenje koje tužitelj predlaže u ovome sporu, odnosi na vještačenje okolnosti koje nisu od utjecaja na predmetni spor.

21.2. Također, Sud nije izvodio predložene dokaze saslušanja CŽ i saslušanja PŽ, kao ni predloženo pribavljanje prijepisa tonskih snimki razgovora od 3. siječnja 2023. jer su navedene osobe dale svoje izjave u upravnom postupku, a tonske snimke su preslušane prilikom donošenja Stručnog mišljenja o pružanju hitne medicinske pomoći KLASA: UP/I-029-01/23-03/01, URBROJ: 534-09-1-1/2-23-6 od 22. veljače 2023.

22. Slijedom navedenoga, Sud nije utvrdio tužiteljeve prigovore osnovanim te je stoga odbio tužbeni zahtjev u cijelosti i na temelju članka 116. stavka 1. ZUS-a odlučio kao u točki I. izreke ove presude.

23. Budući da je tužitelj u cijelosti izgubio spor, prema članku 147. stavku 1. ZUS-a, odbijen je i njegov zahtjev za naknadom troška upravnog spora, te je odlučeno kao u točki II. izreke presude.

U Osijeku 7. ožujka 2025.

Sutkinja

Valentina Grgić Smoljo

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovoga suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (članak 126. stavak 6. ZUS-a).

DNA:

1. Tužitelju, po opunomoćenici

2. Tuženiku

3. Zainteresiranoj osobi