REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Pr-3054/2019-26

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu po sucu toga suda Marini Braje Meznarić, u pravnoj stvari tužitelja AH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Mirko Kovač, odvjetnik iz Zagreba, protiv tuženika Republika Hrvatska, Ministarstvo pravosuđa, OIB: 52634238587, koju zastupa Općinsko građansko državno odvjetništvo u Zagrebu, radi isplate, nakon glavne i javne rasprave zaključene dana 11. veljače 2025., u prisutnosti punomoćnika tužitelja Mirka Kovača, odvjetnika, Dejana Đide, odvjetničkog vježbenika, punomoćnika tuženika KH, savjetnice u OGDO, dana 7. ožujka 2025.,

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku REPUBLIKA HRVATSKA, Ministarstvo pravosuđa, OIB: 52634238587, platiti tužitelju AH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime razlike plaće, ukupan iznos od 386,58 eura bruto zajedno sa zateznom kamatom po kamatnoj stopi koja se do 31. srpnja 2015. određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke, koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta, koje je prethodilo tekućem polugodištu, za pet postotnih poena, od 1. kolovoza 2015. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 1. siječnja 2024. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, osim u dijelu koji se odnosi na isplatu zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u dosuđenom bruto iznosu, tekućom na iznose od:

-144,14 EUR od 16.07.2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

-43,87 EUR od 16.09.2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

-34,53 EUR od 16.07.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

-112,30 EUR od 16.08.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

-7,08 EUR od 16.02.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

-7,11 EUR od 16.07.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

-7,45 EUR od 16.08.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

-6,93 EUR od 16.09.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

-23,17 EUR od 16.08.2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, sve do isplate, u roku od 15 dana.

II Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 1.152,03 eura, sa zateznom kamatom tekućom od dana donošenja ove presude do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je zaposlenik tuženika u Odjelu za osiguranje pravosudnih tijela, na radnom mjestu ovlaštene službene osobe, a sve sukladno Rješenju o rasporedu na radno mjesto. U razdoblju od 11.01.2014. do 15.01.2019., tužitelj je prema utvrđenom radnom mjestu tuženika, mjesečno ostvarivao prekovremeni rad koji mu nije plaćen u redovnom radu od ponedjeljka do petka, duže od 8 sati, u smjenama i turnusima, (u smjenama dužim od 8 sati koliko je trebao raditi u smjeni) i (turnusu duže od 12 sati koliko je trebao raditi u turnusu), jer prekovremenim radom, kada je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama i turnusima, smatra se svaki sat rada duži od smjene ili turnusa, te svaki sat rada duži od redovnom mjesečnog fonda radnih sati, u radu na drugi način. U navedenim oblicima rada, tužitelj je radio tijekom mjeseca u drugoj smjeni, noću, subotom i nedjeljom i na dane blagdane i neradne dane koji se utvrđuju sukladno s odredbama Zakona o blagdanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj, koji su u tjednu padali od ponedjeljka do petka. Odredbama važećeg Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike i ranije važećih Kolektivnih ugovora za državne službenike i namještenike, te internim aktima tuženika koji se odnose na tužitelja je određeno da prekovremenim radom, kada je rad službenika i namještenika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka, smatra se svaki sat rada duži od 8 sati dnevno, a i svaki sat rada subotom i nedjeljom. Prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama (2 prve-2 treće-2 dana slobodan) ili turnus smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa, te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Prekovremeni rad kojeg je tužitelj ostvarivao na drugačiji način, jer je ostvarivao sate rada koji su bili duži od dnevnog radnog vremena i koji su bili duži od 40 sati tjedno. Isto tako je određeno da redovni mjesečni fond radnih sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu, na bazi 40-satnog radnog tjedna, te da mjesečni redovni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana (u koje ne ulaze blagdani) u tekućem mjesecu pomnoženi sa 8 sati. Tužitelj je ostvarivao prekovremeni rad na dane blagdane i neradne dane Uskrsa, koji su u tjednu padali od ponedjeljka do petka, a koji mu nije plaćen, pošti su mu tako odrađeni sati, bili duži od predviđenog rada, utvrđenog dnevnim rasporedom tuženika, kao i svaki sat rada dulji od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Tužitelj se obratio tuženika sa zahtjevom za mirno rješenje spora, ali istom nije udovoljeno. Stoga tužitelj predlaže naložiti tuženoj da mu isplati iznos od 386,58 eura, zajedno sa zateznom kamatom tekućom od 16. -tog u mjesecu za razliku plaće za prethodni mjesec. Potražuje i parnični trošak sa zateznom kamatom.

2. Tužena u odgovoru na tužbu osporava tužbeni zahtjev preko iznosa od 7,59 kuna. Tužitelj je u predmetnom razdoblju bio raspoređen u Upravi za organizaciju pravosuđa, Službi osiguranja pravosudnih tijela, Odjel pravosudne policije, u Ispostavama – Pododsjek osiguranja u Gradu Zagrebu 3, te je, sukladno članku 8. točke 8. Uredbe o poslovima s posebnim uvjetima rada u državnoj službi ("Narodne novine", br. 74/02, 58/08, 119/11, 33/13, 65/15, 2/17), ostvarivao dodatak za posebne uvjete rada od 10%. Tužena ističe da je tužitelj tijekom studenog i prosinca 2014., zatim od siječnja do travnja 2015., pa od listopada do prosinca 2015., te cijelu 2016. (ukupno 21 mjesec), bio na bolovanju, slijedom čega su neosnovani njegovi navodi da je u tom periodu ostvarivao prekovremeni rad. Tužena dostavlja evidencije prisutnosti na radu iz kojih je vidljivo da je tužitelj u razdoblju od 11. siječnja 2014. do 11. siječnja 2019. radio u turnusu i u smjenama, a iz isplatnih lista vidljivo je da su mu isplaćeni dodaci za takav oblik rada. Iz priložene dokumentacije je vidljivo da je tužitelj u razdoblju od siječnja 2014. do siječnja 2019., ostvario ukupno 425 prekovremenih sati, a isplaćeno mu je njih 426, odnosno svi su prekovremeni sati plaćeni. Služba za proračun i računovodstvo je u tablici Evidencija plaćenih sati rada iskazala razliku neisplaćenih sati prekovremenog rada, odnosno razliku koja je nastala s obzirom na različitu vrijednost sata rada u mjesecima u kojem je stvarno odrađen prekovremeni rad i u mjesecima u kojima je isti isplaćen. Nadalje, u tablici su iskazani stvarno odrađeni i isplaćeni prekovremeni sati te stvarno odrađeni i isplaćeni sati u drugoj smjeni, subotom, noću, turnusu i blagdanom. Sukladno izračunu navedene Službe svi prikazani plaćeni sati su iskazani temeljem odredbi Kolektivnog ugovora te tumačenja Zajedničke komisije za tumačenje odredaba i praćenje primjene Kolektivnog ugovora na način da se veći broj ostvarenih dodataka zbraja i dodaje osnovnoj plaći, a koje slijedi aplikativno rješenje u Centralnom obračunu plaće. U tablici izrađenoj od strane Službe za proračun i računovodstvo vidljivo je da usporedbom podataka iz isplatnih lista i podataka o stvarno odrađenim prekovremenim satima proizlazi da je s osnova prekovremenih sati u razdoblju od siječnja 2014. do siječnja 2019. tužena tužitelju isplatila 7,59 kn manje, a sve zbog opisane različite cijene sata rada u mjesecima kad su prekovremeni sati ostvareni i kad su zaista bili plaćeni. Stoga tužena predlaže odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti uz naknadu parničnog troška tuženoj sa zateznom kamatom.

3. Sud je u tijeku postupka izvršio uvid u: Zahtjev za mirno rješenje spora od 15.01.2019., Dopis tužene povodom Zahtjeva za mirno rješenje spora od 28.10.2019., Rješenje o rasporedu od 20.11.2017., 30.04.2015., 17.12.2013., Nalog od 20.04.2017., popis radnih sati, Tablica prekovremenih sati, Obračunske isprave za isplatu plaće-naknade, sudsku praksu, provedeno je financijsko vještačenje po vještaku Zrinku Ručeviću iz Ručević vještačenja d.o.o., koji vještak je i saslušan tijekom postupka.

4. Na temelju ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, primjenom odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03 i 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 88/22 i 114/22), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.

5. Iz rješenja o rasporedu RH, Ministarstva pravosuđa, Glavnog tajništva od 17.12.2013., slijedi da je tužitelj s danom 01.01.2014. raspoređen na radno mjesto službenika na poslovima osiguranja – mlađi pravosudni policajac u Ispostavi- Pododsjek osiguranja u Gradu Zagrebu 3, Područnoj jedinici - Odsjek osiguranja u Zagrebu, Odjel pravosudne policije, Služba osiguranja pravosudnih tijela u Upravi za organizaciju pravosuđa, dok je prema rješenju od 30.04.2015. raspoređen na radnom mjestu starijeg pravosudnog policajca – Upravi za organizaciju pravosuđa, Službi osiguranja pravosudnih tijela, Odjelu pravosudne policije, Područnoj jedinici – Odsjeku osiguranja u Zagrebu, Ispostava – Pododsjek osiguranja u Gradu Zagrebu 3. Iz rješenja od 20.11.2017. slijedi da je tužitelj s danom 01.12.2017. raspoređen također na radno mjesto starijeg pravosudnog policajca u isti Pododsjek.

6. Tužbeni zahtjev tužitelja se odnosi se na neisplaćene prekovremene sate rada za razdoblje od 11.01.2014. do 15.01.2019. Kako slijedi iz Obračunskih isprava za isplatu plaće-naknade, te kako to slijedi iz nalaza i mišljenja vještaka, u utuženom razdoblju tužitelj je uglavnom radio u turnusu, povremeno u smjenama, te u redovnom radnom vremenu po 8 sati.

7. Prema odredbama važećih Kolektivnih ugovora za državne službenike i namještenike (NN 104/13 i 112/2017), plaću službenika i namještenika čini osnovna plaća i dodatci na osnovnu plaću. Osnovna plaća je umnožak koeficijenta složenosti poslova radnoga mjesta na koje je raspoređen službenik ili namještenik i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža. Dodatci na osnovnu plaću su dodatci za uspješnost na radu, dodatci za poslove s posebnim uvjetima rada i druga uvećanja plaće. Osnovna plaća službenika (čl. 44. KU/2013 i identično je propisao čl. 38. KU 112/17) uvećava se: za rad noću 40%, za rad subotom 25%, za rad nedjeljom 35%, za rad na blagdane, neradne dane i na Uskrs 150%, za prekovremeni rad 50%, za rad u drugoj smjeni 10%, za rad u turnusu 5%. Navedeni dodatci međusobno se ne isključuju, osim dodatka za rad u turnusu i za rad u drugoj smjeni. Državnim službenicima i namještenicima koji rade na poslovima s posebnim uvjetima rada uvećanje plaće za prekovremeni rad i druga uvećanja plaće iz gore navedenog članka obračunavaju se za svaki sat rada na osnovnu plaću uvećanu za dodatak za posebne uvjete rada i za zvanje. Radom u smjenama (smjenski rad) smatra se svakodnevni rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik i namještenik obavlja tijekom tjedna ili mjeseca u prijepodnevnim (I. smjena), poslijepodnevnom (II. smjena) ili noćnom (III. dijelu dana). Rad u I. smjeni je od 6 do 14 sati, u II. smjeni od 14 do 22 sata i u III. smjeni od 22 do 6 sati. Radom u turnusu smatra se rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik i namještenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u smjenama po 12 sati dnevno u ciklusima 12-24-12-48. Prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama (2 prve – 2 druge – 2 treće – 2 dana slobodna) ili u turnusu, smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Prekovremeni rad ostvaren radom dužim od dnevnog radnog vremena ili redovne smjene i prekovremeni rad ostvaren radom dužim od mjesečnog ili tjednog fonda radnih sati međusobno se ne isključuju. Redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje službenici i namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati. Umjesto uvećanja osnovne plaće po osnovi prekovremenog rada, službenik ili namještenik može koristiti jedan ili više slobodnih radnih dana prema ostvarenim satima prekovremenog rada u omjeru 1:1,5 (1 sat prekovremenog rada = 1 sat i 30 min redovnog sata rada) te mu se u tom slučaju izdaje rješenje u kojem se navodi broj i vrijeme korištenja slobodnih dana, kao i vrijeme kad je taj prekovremeni rad ostvaren prema čl. 44 KU/13, a identično je propisao čl. 38. KU/17.

8. Nadalje, Zajednička komisija za tumačenje odredbi i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za službenike i namještenike (u daljnjem tekstu: Zajednička komisija) utvrdila je u Tumačenju br. 7/44, slijedeće: S obzirom na izričaj u članku 44. st. 1. Kolektivnog ugovora („Osnovna plaća službenika i namještenika uvećat će se…“), osnovica za izračun uvećanja plaće za prekovremeni rad i druga uvećanja plaće jeste osnovna plaća službenika i namještenika. Prema članu 41. KU/13, osnovna plaća je umnožak koeficijenta složenosti poslova radnoga mjesta na koje je raspoređen službenik ili namještenik i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža. Iznimka od toga propisana je samo za državne službenike i namještenike koji rade na poslovima s posebnim uvjetima rada (članak 44. s. 3. KU). Navedenim službenicima uvećanje plaće obračunava se na osnovnu plaću uvećanu za dodatak za posebne uvjete rada i zvanje. (Tumačenje br. 7/44 od 29. travnja 2013.).

9. Službenik koji radi u smjenama i stvarno radi na blagdan ili zakonom predviđeni neradni dan koji pada u dane ponedjeljak – petak (za koji službenici koji rade od ponedjeljka do petka imaju pravo na naknadu plaće), ima pravo na uvećanje plaće od 150%. Pored toga, može ostvariti pravo na uvećanje osnovne plaće za prekovremeni rad ako su ispunjeni uvjeti iz članka 44. stavka 10., 11. i 12. Kolektivnog ugovora, odnosno za svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. (Tumačenje broj 8/44 od 13. lipnja 2013.)

10. Službenik i namještenik koji radi u turnusima, smjenama ili u radu organiziranom na drugačiji način iz članka 44. stavka 11. Kolektivnog ugovora nema pravo na naknadu za blagdan. Ako je navedeni službenik prema rasporedu radnog vremena odradio sve svoje radne dane/sate, ali zbog rasporeda radnog vremena nije ostvario redovni mjesečni fond radnih sati, ima pravo na osnovnu plaću u punom iznosu iz članka 41. stavka 2. Kolektivnog ugovora te dodatke na plaću koje je ostvario. Plaća službenika i namještenika može se umanjiti samo u slučaju neopravdanog izostanka s posla ili neplaćenog dopusta (Tumačenje br. 19/44 od 20. prosinca 2013.i Tumačenje br. 24/44 od 22. siječnja 2014.)

11. Vrijednost sata rada za sve državne službenike i namještenike izračunava se na isti način tako da se osnovna plaća (članak 41. stavak 2. i članak 44. stavak 3. Kolektivnog ugovora) podijeli sa mjesečnim fondom sati. Mjesečni fond sati dobiva se na način da se ukupan broj dana u mjesecu od ponedjeljka do petka (uključujući blagdane i zakonom predviđene neradne dane koji padaju od ponedjeljka do petka) pomnoži s 8 sati. Redovni mjesečni fond radnih sati dobiva se na način da se broj radnih dana od ponedjeljka do petka pomnoži s osam sati. Dakle, radi se o danima koji ne uključuju blagdane i neradne dane koji padaju od ponedjeljka do petka. Redovni mjesečni fond radnih sati iz članka 44. stavka 12. Kolektivnog ugovora služi za utvrđivanje sati prekovremenog rada iz članka 44. stavak 10. Kolektivnog ugovora, znači za izračun sati prekovremenog rada za službenike koji rade u smjenama i turnusima. (Tumačenje br. 27/44 od 20. svibnja 2014. i 2/35 od 23. svibnja 2018.)

12. Kolektivnim ugovorom nije propisano u kojem se roku mogu koristiti slobodni dani umjesto uvećanja plaće po osnovi prekovremenog rada. Prema članku 44. stavku 14. KU/13, u slučaju da se službenik ili namještenik odluči za korištenje slobodnih dana umjesto uvećanja plaće po osnovi prekovremenog rada, izdaje mu se rješenje u kojem se navodi broj i vrijeme korištenja slobodnih dana, kao i vrijeme kad je taj prekovremeni rad ostvaren. Stoga, po isteku mjeseca u kojem su prekovremeni sati ostvareni, rješenjem treba utvrditi kada će službenik/namještenik koristiti slobodne dane, što bi trebalo biti u primjerenom roku. Službenik i namještenik dužan je poslodavcu podnijeti pisani zahtjev za korištenje slobodnog dana umjesto plaćanja prekovremenog rada prije isteka obračunskog razdoblja za obračun plaće za tekući mjesec, osim kada mu to opravdane okolnosti ne omogućavaju. U tom slučaju zahtjev može podnijeti naknadno u primjerenom roku. (Tumačenje br. 16/44 od 16. prosinca 2013.) U članku 44. stavku 14. KU/13, propisano je da umjesto uvećanja osnovne plaće po osnovi prekovremenog rada, službenik i namještenik može koristiti jedan ili više slobodnih radnih dana prema ostvarenim satima prekovremenog rada u omjeru 1:1,5 (1 sat prekovremenog rada = 1 sat i 30 minuta redovnog rada). Kolektivnim ugovorom nije utvrđena mogućnost drugačijeg obračuna slobodnih dana po osnovi prekovremenog rada. Stoga se službeniku i namješteniku koji je prekovremeni rad ostvario subotom, nedjeljom, blagdanom i sl., sati prekovremenog rada mogu preračunati u slobodne dane isključivo prema formuli 1:1,5. Pored toga, službenik i namještenik ima pravo na uvećanje plaće iz čl. 44. st.1. KU/13, za svaki sat rada ostvaren subotom, nedjeljom, blagdanom, u turnusu ili smjeni i sl., jer ima pravo na navedeno uvećanje plaće neovisno o tome je li rad ostvaren kao redovni ili prekovremeni rad. Prema čl. 9. KU/13, poslodavac je dužan voditi evidenciju radnog vremena, u koju upisuje sve sate rada službenika, između ostalog i sate prekovremenog rada, neovisno o tome da li će se službeniku za te sate isplatiti plaća uvećana za prekovremeni rad ili će službenik koristiti slobodne dane. (Tumačenje broj 21/44 od 22. siječnja 2014.) Zbog ograničenja prekovremenog rada poslodavac može donijeti odluku da službenik koji radi u turnusu u određene dane radi kraće ili ne radi cijeli dan, ali samo jedan do dva radna dana u mjesecu. U tom slučaju ne radi se o promjeni organizacije rada. Ako zbog navedene odluke poslodavca službenik nije ostvario redovni mjesečni fond radnih sati ima pravo na osnovnu plaću u punom iznosu iz članka 41. stavka 2. KU/13 te dodatke na plaću koje je ostvario. (Tumačenje br. 25/44 od 4. travnja 2014.) Nadopuna satnice (kao pojam koji se koristi u sustavu COP-a kao zamjena za naknadu za blagdan za one službenike i namještenike koji rade u turnusu, smjenama ili u radu organiziranom na drugačiji način iz članka 44. stavak 11. KU/13) ne može se umanjivati za sate prekovremenog rada (Tumačenje br. 32/44 od 31. listopada 2014.) Službeniku koji bez svoje krivnje ne ostvari redovni mjesečni fond radnih sati, u određenom mjesecu, ne može se „manjak sati“ prenositi u sljedeći kalendarski mjesec (Tumačenje br. 35/44).

13. Iz svega navedenog proizlazi sljedeće: poslodavac je dužan organizirati rad na način da djelatnik odradi najmanje puni mjesečni fond radnih sati; ako djelatnik odradi manje sati od mjesečnog fonda sati, poslodavac je dužan isplatiti djelatniku punu plaću koja se u takvim slučajevima treba evidentirati i obračunati kao „nadopuna satnice“; da se prekovremeni sati rada djelatnika, koji radi u turnusu, dobije na način da se od njegovih ukupno odrađenih sati rada u mjesecu odbije redovni mjesečni fond radnih sati. Redovni mjesečni fond radnih sati dobije se na način da se broj radnih dana u mjesecu pomnoži s 8 sati. Dakle, u taj fond ne ulaze blagdani i neradni dani određeni zakonom. Prekovremeni rad se djelatniku, koji radi u turnusu, obračunava mjesečno, neovisno o tome je li djelatnik radio na blagdan ili neradni dan određen zakonom, ili nije. Djelatniku koji radu u turnusu, ne plaća se posebno naknada plaće za blagdan ili neradni dan određen zakonom ako ne radi na taj dan. Ako na taj dan radi, plaća mu se uvećava za rad blagdanom, odnosno neradnim danom određenim zakonom, a prekovremeni rad obračunava mu se po isteku mjeseca kao rad koji prelazi redovni mjesečni fond radnih sati. Sati za koje se djelatniku isplaćuje naknada plaće zbog bolovanja, plaćenog dopusta ili godišnjeg odmora, prilikom obračuna prekovremenog rada ulaze u ukupno odrađene sate kao sati koje bi djelatnik odradio da nije bio opravdano odsutan s posla. Prekovremeni rad koji se koristi kao slobodni dani (sati) je jedna vrsta preraspodjele rada o kojoj odlučuje djelatnik u dogovoru s poslodavcem.

14. Uz sve navedeno, što ističe i vještak u svom nalazu i mišljenju, isti nastavno polazi i od činjenica da je uvidom u obračunske liste plaća, utvrđeno da je plaća tužitelja obračunata primjenom sljedećih osnovnih elemenata izračuna, i to: propisanih osnovica, propisanih koeficijenata radnog mjesta, stopa minulog rada, stopa uvećanja za posebne uvjete rada 10% u cijelom utuženom razdoblju, stopa uvećanja dodatka za vjernost. Obim rada tužitelja evidentiran je po vrstama rada (redovan rad, rad subotom, nedjeljom, blagdanom, u turnusu, noću, prekovremeni rad, godišnji odmor, plaćeni dopust i dr.), plaća za evidentirani broj sati redovnog rada, kao i naknade za blagdan obračunana je primjenom odgovarajuće osnovice, propisanog koeficijenta radnog mjesta, uz uvećanje za stopu minulog rada, te dodatka za uvjete rada, u skladu s odredbama važećeg Kolektivnog ugovora, za sve sate za koje je predviđeno plaćanje dodataka (rad noću, rad u turnusu, subotom, nedjeljom, noću, blagdanom, i dr.) obračunani su dodatci primjenom odgovarajućih stopa uvećanja, u skladu s odredbama važećeg Kolektivnog ugovora, plaća za prekovremene sate rada obračunata je u visini osnovne plaće (osnovica x koeficijent + minuli rad), uz uvećanje za 50%, te s uvećanjem za dodatak po osnovi posebnih uvjeta rada (što je u skladu s odredbama Kolektivnog ugovora). Tužitelju je isplaćen puni fond radnih sati (evidentirano kao nadopuna satnice) i u mjesecima u kojima nije ostvario mjesečni fond sati, a što je u skladu s odredbama i tumačenjima važećeg KU. Uglavnom su mu do rujna 2017. prekovremeni sati isplaćivani paušalno, a ne prema stvarnom broju ostvarenih prekovremenih sati rada u pojedinom mjesecu, a nakon listopada 2017. isplaćivan je stvaran broj ostvarenih prekovremenih sati rada. Iz nalaza i mišljenja slijedi da tužitelj nije koristio slobodne dane za ostvarene prekovremene sate rada.

15. Vještak u konačnici daje dvije varijante nalaza i mišljenja i to; da je neplaćene prekovremene sate prikazao na način da nije izvršen prijeboj više ili manje obračunatih prekovremenih sati iz nekog prethodnog mjeseca i u drugoj varijanti da je uračunao i isplaćene prekovremene sate koji su preneseni iz nekog prethodnog mjeseca kao i zbog toga što je tužena u pojedinim razdobljima paušalno obračunavala i isplaćivala prekovremene sate rada.

16. Stoga je vještak u prvoj varijanti utvrdio da neisplaćena bruto plaća po osnovi prekovremenog rada u utuženom razdoblju od siječnja 2014. do zaključno siječnja 2019. iznosi ukupno 386,58 eura bez uračunavanja više odnosno manje isplaćenih prekovremenih sati iz nekog prethodnog mjeseca, odnosno da je tužitelju s osnova prekovremenog rada isplaćeno 2 sata više, tj. 22,68 eura bruto više, s uračunavanjem više odnosno manje isplaćenih prekovremenih sati iz nekog prethodnog razdoblja.

17. Sud prihvaća prvu varijantu nalaza i mišljenja prema kojoj je tužena dužna naknaditi tužitelju neisplaćenu bruto plaću po osnovi prekovremenog rada u utuženom razdoblju a u visini od 386,58 eura, jer nema mjesta metodologiji izračuna koja bi uzimala u obzir prekovremeni rad koji je isplaćen u nekom drugom razdoblju, budući da tužena nije priložila dokaze da je navedenim isplatama plaćen prekovremeni rad tužitelja koji je predmetom ovog postupka.

18. Stoga je osnovano potraživanje tužitelja za lipanj, kolovoz 2014., lipanj, srpanj 2015., siječanj, lipanj – kolovoz 2017. i srpanj 2018., kada tuženik nije isplatio sate prekovremenog rada, koji se obračunavaju kao razlika između ukupno ostvarenih sati i sati mjesečnog fonda radnih sati. Kako je blagdan neradni dan ovaj sud smatra da blagdan ne ulazi u mjesečni fond radnih sati već u mjesečni fond sati. Prekovremene sate je vještak obračunao s uvećanjem od 50%, sukladno čl. 44.st.1. KU/13.

19. Odluka o zateznoj kamati temelji se na čl. 29. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05., 41./08., 125/11. 78/15, 114/22 - dalje ZOO), te Uredbi o izmjenama Zakona o obveznim odnosima "Narodne novine" broj: 156/22).

20. Dosuđeni bruto iznos sastoji se od neto iznosa, te doprinosa, poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, a u smislu odredbe članka 15. stavak 3. Zakona o porezu na dohodak (NN 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, 43/13, 120/13, 125/13, 148/13, 83/14 i 143/14), i članka 17. stavak 3. Pravilnika o porezu na dohodak (NN 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 20/09, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 160/13 i 157/14) zatezne kamate koje se na zakašnjele isplate plaće isplaćuju po sudskoj presudi, ne smatraju se dohotkom i ne podliježu oporezivanju. Iz navedenog proizlazi da bruto iznosi koji su u konkretnom slučaju dosuđeni, te koji se isplaćuju po sudskoj presudi sve do trenutka isplate u odnosu na porez na dohodak i prirez porezu na dohodak nisu u potpunosti dospjeli na naplatu, odnosno u tom slučaju porez na dohodak i prirez porezu na dohodak dospijevaju na naplatu tek s isplatom same plaće (Gž R-624/14 od 16.04.2015., Gž R-376/15 od 02.06.2015., Gž R-440/15 od 24.02.2015., Gž R-508/14 od 14.04.2015.).

21. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154 st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03 i 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 88/22 i 114/22), a trošak je odmjeren tužitelju koji je bio zastupan po odvjetniku temeljem VPS od 386,58 eura, temeljem važeće Odvjetničke Tarife i to za: sastav zahtjeva za mirno rješenje spora u visini od 50 bodova, (Tbr. 32., 7.t.1.), sastav tužbe u visini 50 bodova (Tbr. 7.t.1.), za zastupanje na ročištima 18.02.2020., 11.02.2025., za svako u visini od 50 bodova (Tbr. 9.t.1., 7.t.1.), za sastav podneska od 15.11.2023., u visini od 50 bodova (Tbr. 8.t.1., 7.t.1.), za pristup na ročište za objavu odluke u visini od 25 bodova (Tbr. 9.t.3., 7.t.1.), što ukupno iznosi 275 bodova, odnosno 550,00 eura odmjerenih temeljem vrijednosti jednog boda od 2,00 eura. U navedeni iznos je valjalo pridodati PDV u visini od 137,50 eura, kao i troškove financijskog vještačenja u visini od 464,53 eura, pa je ukupni parnični trošak tužitelju priznat i dosuđen u visini od 1.152,03 eura. Odluka o zateznoj kamati na troškove parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 151. st. 3. ZPP-a. Tužitelju nije priznat trošak za sastav podnesaka od 18.02.2020., budući je navode iz tih podnesaka mogao iznijeti i na ročištu održanom istog dana, a za koje mu je trošak priznat, te za sastav podnesaka od 10.03.2021. i 24.11.2023., jer istim dostavlja dokaz o uplati troškova za financijsko vještačenje što je nepotrebno jer sustav kojim se sud služi bilježi svaku uplatu.

22. Tužitelj je podnio tuženici zahtjev za mirno rješenje spora dana 11. siječnja 2019., pa je ispunjena procesna pretpostavka za vođenje ovog postupka iz čl. 186.a Zakona o parničnom postupku, imajući u vidu i da je u ovom sporu tužitelju dosuđeno upravo ono potraživanje u pogledu kojeg se i obratio tuženoj u mirnom postupku.

23. Slijedom navedenog, valjalo je odlučiti kao u izrekama ove presude.

U Zagrebu 7. ožujka 2025.

Sudac:

Marina Braje Meznarić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku 15 dana, od dana dostave prijepisa ove presude.

DNA

1. Punomoćniku tužitelja

2. Tuženiku