Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

Stalna služba u Valpovu

Kralja P. Krešimira IV br.3.

31550 Valpovo

Poslovni broj: Pn-198/2021-38

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Osijeku, Stalna služba u Valpovu, po sucu Zvonimiru Rogić, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja JP, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po pun. Marku Lešnjakoviću, odvjetniku iz Osijeka, protiv tuženika Generali osiguranje d.d., OIB 10840749604, Slavonska avenija 1B, Zagreb, zastupan po pun. Zlatku Zvonarević, odvjetniku iz Osijeka, radi naknade štete, nakon zaključene glavne javne rasprave 5. veljače 2025., na osnovi čl. 335. st. 4. Zakona o parničnom postupku (NN br. 53/91, 91/92, 111/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, dalje: ZPP), objavljene 7. ožujka 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. N a l a ž e s e tuženiku Generali osiguranje d.d. iz Zagreba, Slavonska avenija 1B, OIB 10840749604, isplatiti tužitelju JP, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], iznos od 3.972,77 € na ime neimovinske štete zajedno sa zateznim kamatama tekućim od 06. svibnja 2021. do 29. prosinca 2023. uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, pa sve do potpune i konačne isplate, sve u roku 15 dana, dok se tužitelj s preostalim dijelom zahtjeva u iznosu od 9.830,40 € o d b i j a .

II. N a l a ž e s e tuženiku Generali osiguranje d.d. iz Zagreba, Slavonska avenija 1B, OIB: 10840749604 isplatiti tužitelju JP, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], iznos od 5.743,08 € na ime naknade imovinske štete s naslova izgubljene zarade zajedno sa zateznim kamatama tekućim na iznos od:

- 170,57 € počev od 1. svibnja 2016.;

- 160,91 € počev od 1. lipnja 2016.;

- 156,44 € počev od 1. srpnja 2016.;

- 156,44 € počev od 1. kolovoza 2016.;

- 160,91 € počev od 1. rujna 2016.;

- 98,10 € počev od 1. listopada 2016.;

- 100,97 € počev od 1. studenog 2016.;

- 106,07 € počev od 1. prosinca 2016.;

- 100,97 € počev od 1. siječnja 2017.;

- 88,22 € počev od 1. veljače 2017.;

- 112,32 € počev od 1. ožujka 2017.;

- 148,03 € počev od 1. travnja 2017.;

- 96,51 € počev od 1. svibnja 2017.;

- 137,32 € počev od 1. lipnja 2017.;

- 96,51 € počev od 1. srpnja 2017.;

- 114,36 € počev od 1. kolovoza 2017.;

- 119,46 € počev od 1. rujna 2017.;

- 275,88 € počev od 1. listopada 2017.;

- 198,65 € počev od 1. studenog 2017.;

- 169,93 € počev od 1. prosinca 2017.;

- 169,93 € počev od 1. siječnja 2018.;

- 174,39 € počev od 1. veljače 2018.;

- 154,31 € počev od 1. ožujka 2018.;

- 201,16 € počev od 1. travnja 2018.;

- 111,88 € počev od 1. svibnja 2018.;

- 134,17 € počev od 1. lipnja 2018.;

- 98,46 € počev od 1. srpnja 2018.;

- 121,42 € počev od 1. kolovoza 2018.;

- 116,32 € počev od 1. rujna 2018.;

- 98,46 € počev od 1. listopada 2018.;

- 139,27 € počev od 1. studenog 2018.;

- 98,46 € počev od 1. prosinca 2018.;

- 116,32 € počev od 1. siječnja 2019.;

- 121,42 € počev od 1. veljače 2019.;

- 98,46 € počev od 1. ožujka 2019.;

- 152,03 € počev od 1. travnja 2019.;

- 322,67 € počev od 1. svibnja 2019.;

- 358,14 € počev od 1. lipnja 2019.;

- 191,23 € počev od 1. srpnja 2019. do 31. prosinca 2022. po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna isplate, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1.siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1.srpnja te godine, pa sve do potpune i konačne isplate, a sve u roku 15 dana, dok se tužitelj s preostalim dijelom zahtjeva u iznosu od 238,08 € s kamatama počev od 1. svibnja 2016. o d b i j a .

III. N a l a ž e s e tuženiku da tužitelju naknadi parnični trošak u iznosu od 4.185,33 € sa zakonskim zateznim kamatama počev od presuđenja tj. 7. ožujka 2025. do isplate uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1.siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1.srpnja te godine do isplate, računajući od dana dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa, s time da dospjele izn, sa zakonskom zateznom kamatom koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta, za tri postotna poena, a sve u roku od 15 dana, dok se tužitelj s preostalim zahtjevom za naknadom parničnog troška u iznosu od 3.821,48 € o d b i j a .

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je kao vozač osobnog automobila marke Golf TDI reg. oznake [registarska oznaka] doživio prometnu nesreću koja se dogodila dana 08. veljače 2016. u Osijeku, neposredno prije raskrižja kolnika Vukovarske ulice i Ulice Kralja Petra Svačića. Za prometnu nesreću je odgovoran RP koji je tom prilikom upravljao osobnim automobilom marke „VW Pasatt 1,9 TDI“ reg. oznake [registarska oznaka], koje je osigurano za ovaj štetni događaj tuženikovom policom obveznog osiguranja broj: 321020197615, na način koji je protivan prometnim propisima i zbog čega je došlo do udara u njegovo vozilo.

1.1. U navedenoj prometnoj nesreći dobio je ozljede teške naravi u vidu trzajne ozljede vratne kralježnice s razvojem bolesti cervikalnog diska s radikulopatijom.

1.2. Navodi da se predmetna višestruka neimovinska šteta kao posljedica prometne nesreće ogleda, pored zadobivanja naprijed navedene tjelesne ozljede i posljedica proizašlih iz ozljeđivanja, u pretrpljenom intenzivnom primarnom strahu, a isto tako i kroz doživljene duševne boli i sekundarni strah, koji još uvijek trpi. Za pretrpljene fizičke bolove koje s obzirom na narav ozljede i posljedice – obostrano ograničene pokretljivosti vrata, glavobolje, prisutne bolnosti pri pokretljivosti vratne kralježnice i bolnosti u vratu sa širenjem u segmentima C5/C6 i C6/C7, zakrivljenosti kralježnice, nastanak reaktivne koštane izrasline s pritiskom na moždinu, oslabljenost motorne snage obje šake, njihovo trajanje i intenzitet, kao i druge neugodnosti vezane uz samo bolničko liječenje kao što je osobito podvrgavanje složenijem operativnom zahvatu, hospitalizacija, razne vrste imobilizacija i fiksacija – schanzov okovratnik, obavljanje pregleda i pretraga, osobito rendgenska snimanja, dobivanje infuzije, transfuzije, injekcije, posjećivanje ambulante, konzumiranje lijekova, mirovanje, provođenje propisane fizikalne terapije, otvaranje bolovanja potražuje: za pretrpljene bolove jakog intenziteta iznos od 14.000,00 kn, za pretrpljene bolove srednje jakog intenziteta iznos od 12.000,00 kn, za pretrpljene bolove blagog intenziteta iznos od 6.000,00 kn, za pretrpljene povremene slabe bolove iznos od 9.000,00 kn, sveukupno 41.000,00 kn.

1.3. Vezano za pretrpljeni intenzivan strah, koji se osobito očitovao kao strah prilikom doživljene prometne nesreće i to osobito zbog zabrinutosti za život djeteta, odnosno prirodu ozljede i opseg štetnih posljedica po dijete, a zatim uslijed zabrinutosti i za ishod vlastitog liječenja, jer je zbog zadobivene ozljede kralježnice prijetila opasnost nastanka težeg trajnog invaliditeta, te je zatim kroz duži vremenski period pokretljivost tijela bila ograničena da osjeća bolove, što je i nadalje prisutno, a zbog čega je trajnije narušena njegova psihička ravnoteža, potražuje: za primarni pretrpljeni strah jakog intenziteta iznos od 16.00,00 kn, za sekundarni strah srednjeg intenziteta iznos od 13.000,00 kn, za sekundarni strah slabog intenziteta iznos od 9.000,00 kn, sveukupno 38.000.00 kn.

1.4. Zbog pretrpljenih ozljeda doživljava intenzivnu duševnu bol zbog toga što predmetni štetni događaj za njega predstavlja negativno životno iskustvo i ima odlike traumatskog događaja uslijed čega je trajnije narušena njegova psihička ravnoteža, a isto tako trpi duševnu bol zbog određenog trajnog smanjenja životne aktivnosti, kao i određenog privremenog smanjenja životne aktivnosti zbog čega je privremeno nesposoban za rad i koje posljedice osjeća u svojoj duhovnoj sferi, primarno zbog toga što osjeća povremene bolove u predjelu kralježnice, glavobolje, zatim je jedno vrijeme nakon nesreće patio od nesanice i imao razne druge poremećaje u spavanju koji su uzrokovani nesrećom kao što su npr. noćne more, slab i kratkotrajan san i sl., te kao posljedicu narušenog stanja organizma osjeća zdravstvene tegobe u vidu povremenih bolova u predjelu kralježnice i pri uobičajenim pokretima te za to potražuje iznos od 35.000,00 kn.

1.5. Navodi da mu je bila potrebna određena briga i skrb nakon prometne nesreće, budući u određenom opsegu ne može samostalno zadovoljavati svoje osnovne životne potrebe. Stoga na ime naknade za tuđu pomoć i njegu potražuje iznos od 8.000,00 kn.

1.6. Zbog predmetne prometne nesreće bio je privremeno nesposoban za rad i u tom smislu je pretrpio i imovinsku štetu u vidu izgubljene zarade koju bi po redovitom tijeku stvari izvjesno ostvario da nije zadobio ozljede u prometnoj nesreći i to u visini razlike primanja iz radnog odnosa obavljanjem poslova radnog mjesta koju bi primao na radnom mjestu na kojem je radio prije ozljeđivanja i naknade plaće za vrijeme bolovanja te potražuje iznosu od 43.343,69 kn.

1.7. U pogledu predmetne štete obratio se tuženiku sa zahtjevom za naknadu štete o kojem se tuženik nije izjasnio niti u pravcu osnovanosti niti neosnovanosti odnosnog zahtjeva.

1.8. Kako je za predmetnu prometnu nesreću odgovoran osiguranik tuženika, predlaže da sud temeljem relevantnih odredbi ZOO-a usvoji tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu od 18. veljače 2022. ne prijepori pasivnu legitimaciju i odgovornost za uzrokovanje štete, ali prijepori osnovanosti i visinu tužbenog zahtjeva s osnove povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje i tuđe pomoći i njege kao prekomjerno postavljenu u odnosu na zadobivene povrede tužitelja te osnovanost i visinu izgubljene zarade. Prijepori da bi utužena šteta bila u uzročno posljedičnoj vezi s štetnim događajem od 08.02.2016., a sve obzirom da se zdravstveno stanje opisano u medicinskoj dokumentaciji ne može smatrati naknadnim pogoršanjem stanja od ozljeda zadobivenih u predmetnom štetnom događaju.

2.1. Ističe da je tužitelju povodom predmetnog štetnog događaja isplaćen 24.02.2017. iznos od 18.000,00 kn povodom prijave odštetnog zahtjeva i predlaže da sud tužitelja s tužbom i tužbenim zahtjevom odbije.

3. Tužitelj se u podnesku od 7. ožujka 2022. očitovao na navode iz odgovora na tužbu ostajući u cijelosti kod tužbe i tužbenog zahtjeva ističući da kod njega prije predmetne prometne nesreće nisu postojale ikakve degenerativne promjene na vratnoj kralježnici niti je poslije u tom pogledu došlo do pogoršanja zdravstvenih prilika izvan okvira uzročno – posljedične veze s prometnom nesrećom te je navedena šteta proizašla jedino i isključivo iz predmetnog štetnog događaja.

4. Podneskom od 22. siječnja 2024. tužitelj je konačno specificirao tužbeni zahtjev opisan kao u izreci presude predlažući da ga sud usvoji u cijelosti, a kojem zahtjevu se usprotivio tuženik.

5. U dokaznom postupku sud je proveo dokaz saslušanjem tužitelja te izvršio uvid u cjelokupnu materijalnu dokumentaciju priloženu spisu.

6. Tužitelj UP, ostajući u cijelosti kod tužbe i tužbenog zahtjeva, iskazao je da je 8. veljače 2016. upravljao svojim osobnim vozilom Golf reg. oznake [registarska oznaka], a s njim u vozilu na zadnjem sjedištu je bila njegova kćerka (8 godina). Na raskrižju ulice Vukovarske, s kojom se kretao, i ulice K.P. Svačića trebao je na semaforu skrenuti lijevo. Ispred njega je bilo jedno osobno vozilo. Dok su stajali i čekali da se na semaforu upali zeleno svijetlo, u jednom trenutku je osjetio udar u zadnji dio vozila, a uslijed tog udara njegovo vozilo je bilo odbačeno unaprijed te je prednjom stranom vozila udario u zadnji dio zaustavljenog vozila ispred njega. Udarac u njegov automobil je bio dosta jak i pretpostavlja da je vozač koji ga je udario brzo vozio. Uplašio se za kćerku i u nekoliko navrata ju dozivao, ali ona mu se uopće nije odazivala. Izašao je iz automobila i izvadio kćerku iz automobila i ona je svo to vrijeme šutjela, a nakon što je izvađena iz automobila odjednom je počela plakati i žalila se na bolove u vratnom dijelu. Naveo je da je vidio dva policajca koji su bili na pješačkom prijelazu i misli da su oni zvali patrolu policije i hitnu pomoć. Prišli su mu i razgovarali s njegovom kćerkom i zajedno s njim je smirivali jer je bila uplašena. Nakon 5 ili 10 min došla je hitna pomoć. Nezgoda se dogodila na oko 500 m od KBC Osijek i oboje su odvezeni u KBC Osijek. Misli da je na lice mjesta najprije došla patrola policije i zamolio je policajce da mu dopuste da nazove prijatelje koji bi preuzeli automobil i ostavio im je dokumente i ključeve od automobila jer je s djetetom morao ići u bolnicu. Nad kćerkom je obavljan klinički pregled i snimanja i dobila je šancov ovratnik. Utvrđeni su joj problemi s lumbalnim dijelom kralježnice, a što je osjećala prilikom bavljenja sportom.

6.1. Iskazao je da je bio pokretan. Njegovi prijatelji su došli po njega i kćerku u bolnici i odvezi ih kući. Kćerku je ostavio supruzi, a on se vratio u bolnicu kako bi ga pregledali. Iz bolnice je pušten kući negdje oko pola noći, a nezgoda se dogodila između 21,00 i 21,30 sati. Sljedećih dana je imao probleme s rukama i u donjem dijelu kralježnice. Osjećao je u rukama slabost i trnce i nije mogao stiskati šake. Javio se svome liječniku koji ga je uputio na traumatologiju i neurokirurgiju u KBC Osijek, a o svemu postoji dokumentacija u spisu. U vrijeme nezgode bio je zaposlenik na neodređeno vrijeme u Consult kop, tvrtki koja se bavi građevinskim poslovima niskogradnje, na radnom mjestu poslovođe. Naveo je da se u vremenu od 3 godine i 5 ili 6 mjeseci neprekidno liječio. Dva puta je operirao vratnu kralježnicu, ali nakon obavljenih operacija i dalje ima problema s lijevom rukom, lijevim ramenom i lijevom stranom vratnog dijela kralježnice. Supruga mu je morala pomagati pri odijevanju, kao i njegovi roditelji, u periodu od 8 ili 9 mjeseci jer je imao problema s podizanjem lijeve ruke, a zbog čega je bio na operacijama. Kroz cijelo razdoblje od 3 i više godina osjećao je fizičke bolove i bio je na raznim terapijama u Bizovcu kod fizioterapeuta te i u privatnoj režiji, a o čemu također u spisu prileži dokumentacija. U vrijeme ozljeđivanja nije bio u mogućnosti držati u naručju drugo dijete starosti mjesec dana sve do poslije operativnih zahvata, oko godinu dana. Naveo je da veće bolove osjeća u lijevome dijelu lopatice i ramena te u donjem lijevom dijelu kralježnice. Rađen mu je magnet lijevog ramena i liječnici su utvrdili da s ramenom nema konkretnih problema već s vratnom kralježnicom. Posljedice ozljeđivanja su da ne može dugo stajati niti sjediti, a i dalje ima problema s lijevom rukom koju ne može podignuti do kraja.

6.2. Naveo je da je osjećao strah uslijed zadobivene ozljede jer su mu neki liječnici savjetovali operacije na kralježnici dok su ga drugi upozoravali da operacija na kralježnici može uzrokovati ozljedu leđne moždine i uzrokovanje nepokretljivosti cijelog dijela tijela do trupa. Morao je pristati na operaciju zbog slabosti u rukama i trnaca i svakodnevnog korištenja velike količine tableta protiv bolova i injekcija.

6.3. U vrijeme ozljeđivanja bavio se rekreativno nogometom kao i basketom, a nakon ozljeđivanja sve te aktivnosti su morale prestati jer su mu to savjetovali liječnici.

6.4. Na posao se vratio u 6 ili 7 mjesecu 2019. na isto radno mjesto, nakon druge operacije, ali je često na bolovanju. Prije ozljeđivanja je primao plaću u iznosu od oko 5.400,00 kn, a za vrijeme bolovanja primao je oko 3.000,00 do 3.500,00 kn, a nekad je bilo 2.100,00 kn i 2.700,00 kn.

6.5. Obratio se tuženiku vezano za naknadu štete i isplaćen mu je nesporni dio štete u iznosu oko 18.000,00 kn. Uložio je prigovor na isplaćeni iznos štete jer smatra da mu šteta nije do kraja namirena te angažirao odvjetnika koji je pokrenuo ovaj postupak jer je tuženik odbio isplatiti veći dio.

7. Iz dokumentacije pročitane u dokaznom postupku razvidne su činjenice koje su među strankama neprijeporne pa ih sud ne smatra potrebnim ponavljati.

8. Iz izvršenog uvida u nalaz i mišljenje vještaka Marka Kovačevića, zasnovanog na medicinskog dokumentaciji u spisu razvidno je da je tužitelj zadobio u predmetnoj prometnoj nesreći lakše tjelesne ozljede: trzajnu ozljedu, iščašenje i nategnuće vratne kralježnice s razvojem bolesti vratnog diska i posljedičnom radikulopatijom.

8.1. Vještak navodi da je tužitelj štetnim događajem zadobio trzajnu ozljedu vrata nakon čega su se postupno pogoršavale tegobe u smislu bolova u vratu uz ograničenost pokreta vrata i širenje bolova u rame i ruku. Navedene tegobe razvijaju se zbog oštećenja mekih struktura vrata i ozljede korjenova vratnoručnog spleta živaca. Magnetskom rezonancijom verificirana su oštećenja međukralježničnih diskova na razini između 5. i 6., te 6.i 7. vratnog kralješka, zbog čega je od strane neurokirurga indicirana i učinjena operacija navedenih segmenata s fuzijom donjeg dijela vratne kralješnice. Poslijeoperacijski tužitelj je bio relativno dobro, nakon čega se ponovno razvijaju tegobe i dolazi do pogoršanja, a kontrolnom MR slikovnom obradom verificira se oštećenje susjednog višeg nivoa vratne kralježnice iznad operiranog segmenta kao komplikacija fuzije kralježnice zbog izraženijeg opterećenja kralježnice iznad operiranog nivoa i ubrzanih degenerativnih promjena na višem nivou. Navedeno stanje je u literaturi poznato kao „adjacent segment disease" (ASD), a temeljem čega je indicirana nova operacija višeg segmenta, odnosno između 4. i 5, vratnog kralješka. Slikovnom obradom je verificirano manje oštećenje lijevog ramena, te su tegobe primarno uzrokovane ozljedom vratne kralješnice. Tegobe tužitelja u donjem slabinskom dijelu kralježnice ne mogu se dovesti u direktnu vezu sa štetnim događajem obzirom na medicinsku dokumentaciju.

8.2. Prema vještaku tužitelj je posljedično zadobivenim ozljedama trpio bol. Bol jakoga intenziteta trajala je ukupno 10 dana nekoliko dana nakon ozljede, do smirenja akutne poslijeoperacijske simptomatologije nakon operacija i prilikom izraženijih egzacerbacija radikularnih simptoma, a očitovala se bolovima u vratu s mogućim širenjem u rame i ruku i zahtijevali su trajnu primjenu analgetske terapije. Bolove srednjega intenziteta i remitentnog karaktera tužitelj je trpio 30 dana prilikom blažih egzacerbacija radikularnih simptoma te u vidu poslijeoperacijskih bolova u operiranoj tjelesnoj regiji, prilikom dijagnostičko-terapijskih postupaka, vađenja krvi, primjene parenteralne terapije i slično. Ovi su bolovi zahtijevali trajnu primjenu analgetske terapije te se mogu javljati tijekom života u slučaju izraženije egzacerbacije. Bolovi slaboga intenziteta neprekidnog karaktera trajali su 60 dana i zahtijevali su povremenu primjenu analgetske terapije. Bolovi slaboga intenziteta i povremenog karaktera javljat će se tijekom života, posebice kod izraženijih pokreta vratne kralješnice i fizičkog napora, dizanja težih tereta i slično.

8.3. Primarni strah jakog intenziteta trajao je u kratkom vremenskom intervalu prilikom ozljeđivanja i neposredno nakon ozljede. Sekundarni strah u vidu zabrinutosti za ishod liječenja trajao je jakim intenzitetom 3 dana, srednjim intenzitetom 10 dana, te slabim intenzitetom 30 dana. Pretrpljeni strah nije ostavio trajnih posljedica.

8.4. Po vještaku tužitelju je bila potrebna njega medicinski nestručne osobe nakon operacija i bolničkog liječenja kroz 60 dana u zbrinjavanju svakodnevnih fizioloških i higijenskih potreba, nabavke namirnica i sl., u prosječnom trajanju od 3 sata dnevno.

8.5. Kod tužitelja postoji naruženje lakog stupnja, kozmetski defekt u vidu poslijeoperacijskog ožiljka u području vrata, ponekad vidljivo drugim osobama.

8.6. Vještak je mišljenja da su kod tužitelja, nakon ozljede i dugotrajnog liječenja, zaostale posljedice u vidu smanjene i ograničene pokretljivosti vratne kralježnice te slabosti mišića ramena i ruke poslije oštećenja mekih struktura vratne kralježnice u srednjem stupnju te bolnosti koja će se povremeno javljati tijekom života. Navedene trajne posljedice umanjuju životnu aktivnost za 7 %.

9. Sud je u cijelosti prihvatio pismeni nalaz i mišljenje vještaka Marka Kovačević jer je pismeni nalaz i mišljenje sačinjen na osnovi materijalne dokumentacije priložene spisu i po pravilima struke, a stranke nisu imale primjedbe na nalaz i mišljenje vještaka.

10. Sud među strankama smatra neprijepornim i utvrđenim i to:

- da se 08. veljače 2016. u Osijeku, neposredno prije raskrižja kolnika Vukovarske ulice i Ulice Kralja Petra Svačića, dogodila prometna nezgoda u kojoj je sudjelovao osobni automobil tužitelja marke Golf TDI reg. oznake [registarska oznaka];

- da je za prometnu nesreću odgovoran RP koji je tom prilikom upravljao osobnim automobilom marke „VW Pasatt 1,9 TDI“ reg. oznake [registarska oznaka], koje je osigurano za ovaj štetni događaj tuženikovom policom obveznog osiguranja broj: 321020197615;

- da je tužitelj u navedenom štetnom događaju zadobio lakše tjelesne ozljede;

- da je tuženik tužitelju 24. veljače 2017. isplatio 18.000,00 kn povodom prijave odštetnog zahtjeva na ime cjelokupne štete;

- da je tužitelj odštetnim zahtjevom upućen tuženiku 6. svibnja 2021. zahtijevao ukupan iznos od 165.343,69 kn i to: na ime neimovinske štete iznos od 122.000,00 kn, na ime imovinske štete (tuđa pomoć i njega) iznos od 8.000,00 kn te na ime izgubljene zarade iznos od 43.343,69 kn, a na koji odštetni zahtjev tuženik nije reagirao;

- da je tuženik pasivno legitimirana stranka i odgovorna za uzrokovanje štete.

11. Među strankama je prijeporno i to:

- da li tužitelj, s obzirom na ozljede koje je pretrpio, ima pravo na naknadu preostalog dijela neimovinske i imovinske štete izvan nesporno isplaćenog iznosa, a ako ima do kojeg iznosa;

- da li je nastupila zastara potraživanja tužitelja kako to smatra tuženik, a čemu se protivi tužitelj.

12. Analizirajući navode tužbe, odgovora na tužbu, iskaz tužitelja, pismeni nalaz i mišljenje vještaka, materijalnu dokumentaciju priloženu spisu, svaki dokaz posebno, sve dokaze zajedno, kao i rezultat cjelokupnog postupka, sud smatra djelomično osnovanim tužbeni zahtjev tužitelja.

13. S obzirom da je u navedenom štetnom događaju tužitelj zadobio lake tjelesne ozljede i da je tuženik priznao pasivnu legitimaciju i odgovornost za štetni događaj te mu isplatio na ime štete iznos od 18.000,00 kn (2.389,01 €), sud smatra da tužitelju navedenim isplaćenim iznosom nije u cijelosti namirena šteta u nastalom štetnom događaju, a sukladno novim orijentacijskim kriterijima Vrhovnog suda RH br. Su-IV-47/2020-5.

14. Na osnovu čl. 7. st.1. ZPP-a stranke su dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice.

15. Odredbom čl. 8. ZPP-a propisano je koje će činjenice uzeti kao dokazane odlučuje sud prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, odnosno na temelju rezultata cjelokupnog postupka.

16. Odredbom čl. 219.st.1. ZPP-a propisano je da je svaka stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelje svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika. Ako sud na temelju izvedenih dokaza ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju te činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja sukladno čl. 221.a ZPP-a.

17. Odredbom čl. 19. st.1. i 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08 i 125/11, dalje ZOO) propisano je da svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom. Pod pravima osobnosti u smislu ovoga Zakona razumijevaju se prava na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i dr.

18. Odredbom čl. 1045. ZOO-a propisano je da tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. Predmnijeva se obična nepažnja. Za štetu od stvari ili djelatnosti od kojih potječe povećana opasnost štete za okolinu odgovara se bez obzira na krivnju. Za štetu bez obzira na krivnju odgovara se i u drugim slučajevima predviđenim zakonom.

19. Odredba čl. 1046. ZOO-a propisuje da je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).

20. Odredba čl. 1085. st. 1. ZOO-a propisuje da je odgovorna osoba dužna uspostaviti stanje koje je bilo prije nego što je šteta nastala, a st. 4. da će se naknada u novcu dosuditi oštećeniku ako on to zahtijeva, a okolnosti danog slučaja ne opravdavaju uspostavu prijašnjeg stanja.

21. Odredba čl. 1086. ZOO-a propisano je da obveza naknade štete smatra se dospjelom od trenutka nastanka štete.

22. Odredbom čl. 1089. ZOO-a propisano je da oštećenik ima pravo kako na naknadu obične štete, tako i na naknadu izmakle koristi. Visina naknade štete određuje se prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke, osim slučaja kad zakon odre- đuje što drugo. Pri ocjeni visine izmakle koristi uzima se u obzir dobitak koji se mogao osnovano očekivati prema redovitom tijeku stvari ili prema posebnim okolnostima, a čije je ostvarenje spriječeno štetnikovom radnjom ili propuštanjem. Kad je stvar uništena ili oštećena kaznenim djelom učinjenim namjerno, sud može odrediti visinu naknade prema vrijednosti koju je stvar imala za oštećenika.

23. Odredbom čl. 1092.st.1. ZOO-a propisano je da oštećenik koji je pridonio da šteta nastane ili da bude veća nego što bi inače bila ima pravo samo na razmjerno sniženu naknadu.

24. Odredbom čl. 1100. st. 1. i 2. ZOO-a propisano je da u slučaju povrede prava osobnosti sud će, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema. Pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

25. Odredbom čl. 1103 .st. ZOO-a propisano je da obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga.

26. Sud smatra utvrđenim da je tužitelj kao vozač osobnog vozila marke Golf doživio prometnu nesreću koja se dogodila 08. veljače 2016. u Osijeku, neposredno prije raskrižja kolnika Vukovarske ulice i Ulice Kralja Petra Svačića. Za prometnu nesreću je odgovoran RP koji je tom prilikom upravljao osobnim automobilom marke „VW Pasatt 1,9 TDI“ reg. oznake [registarska oznaka], a koje je osigurano kod tuženika policom obveznog osiguranja broj: 321020197615.

27. U navedenoj prometnoj nezgodi tužitelj je zadobio lakše tjelesne ozljede, a ne teške tjelesne ozljede kako to tvrdi tužitelj. To proizlazi iz pismenog nalaza i mišljenja medicinskog vještaka, a na koji stranke nisu imale primjedbe.

28. Sud smatra da tužitelj nije pridonio nastanku štetnog događaja jer tuženik ne prijepori u pisanom odgovoru na tužbu niti tijekom postupka pasivnu legitimaciju niti nastanak štetnog događaja te odgovornost u cijelosti.

29. Tuženik je priznajući odgovornost njegovog osiguranika za nastali štetni događaj tužitelju isplatio 24. veljače 2017. iznos od 18.000,00 kn smatrajući da je na taj način u cijelosti namirio štetu tužitelju.

30. Tužitelj je tuženiku dostavio odštetni zahtjev 6. svibnja 2021. radi naknade štete u ukupnom iznosu od 165.314,69 kn, a na koji se tuženik oglušio.

31. Temeljem nalaza i mišljenja vještaka Marka Kovačevića, sud je odredio neimovinsku i imovinsku štetu.

32. Iz pismenog nalaza i mišljenja vještaka nedvojbeno proizlazi da je tužitelj u navedenom štetnom događaju zadobio lakše tjelesne ozljede.

33. Tužitelj je, nakon provedenog vještačenja, u podnesku od 22. siječnja 2024. specificirao tužbeni zahtjev kojim zahtijeva na ime neimovinske štete, mimo priznatog isplaćenog iznosa od 1.327,23 € (10.000,00 kn) od ukupno priznatog iznosa od 18.000,00 kn, i dodatni iznos od 13.803,17 € s pripadajućim kamatama od 6. svibnja 2021.

34. U odnosu na tako postavljeni preostali iznos neimovinske štete u iznosu od 13.803,17 €, sud smatra da tužitelju za ovaj vid neimovinske štete pripada pravična novčana naknada u iznosu od 3.972,70 €.

35. Naime, tužitelj je po navodima sudskog vještaka trpio fizičke boli i to: jake 10 dana, srednje 30 dana, slabe 60 dana te će povremene fizičke boli trpjeti tijekom života.

35.1. Za ovaj vid neimovinske štete, a s obzirom na jačinu pretrpljenih fizičkih boli kao i težinu ozljede, sud smatra da mu pripada naknada u iznosu od 1.500,00 €.

36. Tužitelj je trpio primarni strah kratkog intenziteta, sekundarni strah 3 dana i strah srednjeg intenziteta 10 dana bez posljedica pa mu za ovaj vid neimovinske štete pripada naknada u iznosu od 1.000,00 €.

37. Uslijed zadobivenih ozljeđivanja vještak je mišljenje da je životna aktivnost tužitelja umanjena za 7 % s obzirom da su nakon ozljede i dugotrajnog liječenja kod tužitelja zaostale posljedice u vidu smanjenja i ograničenja pokretljivosti vratne kralježnice te slabosti mišića ramena i ruke posla oštećenja mekih struktura vratne kralježnice u srednjem stupnju te bolnosti koja će se povremeno javljati tijekom života.

37.1. S obzirom na stupanj umanjenja životne aktivnosti tužitelja sud smatra da mu za ovaj vid neimovinske štete pripada pravo na iznos od 2.000,00 €.

38. Kod tužitelja postoji naruženje lakog stupnja, kozmetski defekt u vidu poslijeoperacijskog ožiljka u području vrata, ponekad vidljivo drugim osobama.

38.1. S obzirom na stupanj naruženosti, sud smatra da tužitelju za ovaj vid neimovinske štete pripada iznos od 800,00 €.

39. Po ocjeni suda tužitelj za ovaj vid neimovinske štete mimo isplaćenog iznosa od tadašnjih 10.000,00 kn, ima pravo na pravičnu novčanu naknadu u iznosu od 3.972,77 € umjesto zahtijevanog ukupnog iznosa od 13.803,17 €.

40. Osnovani su navodi tužitelja u odnosu na tuđu pomoć i njegu na način da je tužitelj priznao tuženiku izvršenu uplatu na ime ovog vida imovinske štete u iznosu od 8.000,00 kn. Naime, Sukladno nalazu i mišljenju vještaka tužitelju je bila potrebna njega medicinski nestručne osobe nakon operacija i bolničkog liječenja kroz 60 dana u zbrinjavanju svakodnevnih fizioloških i higijenskih potreba, nabavke namirnica i sl., u prosječnom trajanju od 3 sata dnevno.

40.1. Stoga sud smatra da je tužitelj ispravno označio visinu naknade imovinske štete s kojim iznosom je suglasan i ovaj sud te zbog čega tužitelj u izmijenjenom tužbenom zahtjevu za ovaj vid štete ne potražuje naknadni novčani iznos.

41. Tužiteljev poslodavac Consult-dop d.o.o. je u podnesku od 11. prosinca 2024. (list spisa 155-156) dostavio podatke o neto plaći tužitelja za period od 01. veljače 2016. do 31. svibnja 2019. kao i u podnesku od 24. prosinca 2024. (list spisa 162-163) dostavio podatke o neto plaći za tužitelja koja bi mu pripadala da nije bio privremeno nesposoban za rad za period od 2. veljače 2016. do 31. svibnja 2019.

41.1. Temeljem tih podataka sud je, provjeravajući tužiteljev zahtjev, matematičkim izračunom utvrdio da ukupna razlika između isplaćene neto plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad tužitelja u periodu od 1. veljače 2016. do 31. svibnja 2019. (16.455,80 €) i neto plaće koju bi tužitelju pripadala da nije bio privremeno nesposoban za rad (22.198,88 €) iznosi 5.743,08 €.

41.2. Kako tužitelj tužbenim zahtjevom potražuje ukupan iznos od 5.981,16 € (pojedinačni zbroj zahtjeva), sud ga je s razlikom od 238,08 € (5.981,16 - 5.743,08) odbio.

42. Sud je u odnosu na istaknuti prigovor zastare potraživanja prihvatio navode tužitelja da je isti neosnovan s obzirom da je tužba podnesena u okviru od 3 godine od završetka liječenja tužitelja odnosno prestanka privremene nesposobnosti za rad (31.05.2019.), sukladno čl. 230. ZOO-a.

43. Slijedom iznijetoga, sud je na osnovi čl. 1085., 1086., 1089., 1095., 1100. i 1103. ZOO-a odlučio kao pod st. I. i II. izreke presude.

44. Odluka o kamatnom potraživanju zasniva se na odredbi čl. 29. st. 1. i 2. te 1103. ZOO-a.

45. Odluka o parničnom trošku zasniva se na odredbi čl. 154 st. 2. i čl. 155. ZPP-a.

46. Tužitelj potražuje troškove postupka u iznosu od 8.006,81 €, a priznati su mu troškovi u iznosu od 6.003,33 € koji se sastoje i to: iznosa od 500,00 € na ime sastava odštetnog zahtjeva po Tbr. 32/1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („NN“, br. 142/12, 103/14, 118/14, 138/23, dalje Tarife), iznosa od 500,00 € na ime sastava tužbe po Tbr. 7/1. Tarife, tri iznosa od po 500,00 € na ime sastava podneska po punomoćniku od 10.10.2024, 02.12.2024. i 22.01.2025. sve po Tbr.8/1. Tarife, tri iznosa od po 50,00 € na ime sastava podneska po punomoćniku od 15.03.2022., 6.11.2024. i 11.12.2024. sve po Tbr. 8/4. Tarife, tri iznosa od po 500,00 € na ime pristupa punomoćnika na ročišta održana 21.04.2022., 24.05.2022. i 05.2.2025. sve po Tbr. 9/1. Tarife, iznosa od 1.037,50 € na ime 25 % PDV-a na iznos od 4.150,00 €, iznosa od 331,81 € na ime troškova vještačenja, iznosa od 242,01 € na ime pristojbe na tužbu te iznosa od 242,01 € na ime pristojbe na presudu, a sve u skladu s važećom Tarifom.

46.1. Sud je odbio tužitelja sa zahtjevom za naknadu troškova postupka u iznosu od 2.003,48 €, a koji se sastoje i to: tri iznosa od po 562,50 € (s uključenih 25 % PDV-a) na ime sastava podneska po punomoćniku od 15.03.2022., 6.11.2024. i 11.12.2024. jer mu sukladno Tbr. 8/4. Tarife pripada iznos od 50,00 € za svaki podnesak, a što mu je priznato te iznosa od 315,98 € na ime pristojbe na tužbu i presudu jer sukladno VPS pristojba na tužbu i presudu iznosi 484,02 €, a ne 800,00 € koliko tužitelj potražuje.

49. Tužitelju su u cijelosti priznati troškovi vještačenja u iznosu od 331,81 € jer su isti nastali neovisno o omjeru uspjeha stranaka u postupku.

46. Tuženik zahtijeva troškove u iznosu od 2.701,16 €, a priznati su mu troškovi postupka u iznosu od 1.402,41 €, a koji se sastoje i to: iznosa od 50,00 € na ime sastava podneska od 19.3.2022. po Tbr. 8/4. Tarife, dva iznosa od po 500,00 € na ime pristupa punomoćnika na ročišta održana 24.05.2025. i 05.2.2025. sve po Tbr. 9/1. Tarife, iznosa od 262,50 € na ime 25 % PDV-a na iznos od 1.050,00 € te iznosa od 89,91 € na ime pristojbe na odgovor na tužbu.

46.1. Sud je odbio tuženika sa zahtjevom za naknadu troškova u iznosu od 388,66 € koji se odnosi na putni trošak dolaska iz Osijeka na rasprave iz razloga što trošak odvjetnika može iznositi koliko bi iznosio da je tuženik angažirao odvjetnika s područja Stalna službe u Valpovu te iznosa od 910,09 € na ime pristojbe na odgovor na tužbu jer sukladno uspjehu u parnici i VPS pristojba na odgovor na tužbu iznosi 89,91 €, a tuženik potražuje iznos od 1.000,00 €.

47. Kako je tužitelj u cijelosti (100 %) uspio s osnovom tužbenog zahtjeva, a u odnosu na dosuđeni novčani iznos (9.715,85 €) i specificirani tužbeni zahtjev (19.787.84 €) uspio sa 48,61 %, odn. sa 74,30 % (148,61/2) priznati su mu troškovi postupka u iznosu od 4.545,75 €.

48. Tuženik je u parnici uspio sa 25,70 % pa s obzirom na uspjeh u parnici uspio s troškovima postupka u iznosu od 360,42 €.

49. Međusobnim prebijanjem navedenih troškova tuženik je dužan tužitelju isplatiti troškove postupka u iznosu od 4.185,33 € (4.545,75-360,42), pa je sud tužitelja s preostalim dijelom zahtijeva za naknadom troškova u iznosu od 3.821,48 € odbio.

U Valpovu 7. ožujka 2025.

Sudac

Zvonimir Rogić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može izjaviti žalbu nadležnom županijskom sudu u roku od 15 dana od dana objave presude.

DNA:

1. Pun. tužitelja

2. Pun. tuženika