Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Republika Hrvatska

    Općinski sud u Osijeku

    Europska avenija 7

    31000 Osijek

    Poslovni broj: Pn-268/2019-75

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Osijeku, po sutkinji toga suda Heleni Topić Vuković, u pravnoj stvari tužitelja NS, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupan po punomoćnicima Slađani Panić i Atili Šilješu, odvjetnicima u Osijeku, protiv tuženika Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d., OIB 25848403362, sa sjedištem u [adresa], Poslovnica Osijek, Adama Reisnera 113a, zastupanog po punomoćniku Slavku Baotiću, odvjetniku u Županji, radi naknade štete, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave 29. siječnja 2025., u nazočnosti punomoćnika parničnih stranaka, te uz javnu objavu presude, 7. ožujka 2025.,

    p r e s u d i o  j e

    I. Nalaže se tuženiku WIENER OSIGURANJE VIENNA INSURANCE GROUP d.d. Zagreb, OIB 52848403362 isplatiti tužitelju NS, OIB [osobni identifikacijski broj] naknadu neimovinske štete u iznosu od 31.787,11 EUR-a (tridesetjednatisućasedamstoosamdesetsedameura-jedanaestcenti) sa zateznom kamatom tekućom od 20. lipnja 2018. pa do isplate po stopi do 31. prosinca 2022. koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. do isplate po stopi koja se određuje sa svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja, sve u roku 15 dana.

    II. Nalaže se tuženiku WIENER OSIGURANJE VIENNA INSURANCE GROUP d.d., OIB: 52848403362 isplatiti tužitelju NS, OIB: [osobni identifikacijski broj] na ime naknade štete za pretrpljenu imovinsku štetu s osnova tuđe pomoći i njege iznos od

    3.264,00 EUR-a (tritisućedvjestošezdesetčetirieura) zajedno sa pripadajućom kamatom, koja teče od 7. ožujka 2025. pa do isplate, po stopi koja se određuje sa svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja, sve u roku 15 dana.

    III. Nalaže se tuženiku WIENER OSIGURANJE VIENNA INSURANCE GROUP d.d., OIB: 52848403362 da tužitelju NS, OIB: [osobni identifikacijski broj] s osnova naknade štete zbog izgubljene zarade (s osnova rente) za razdoblje od lipnja 2018. pa do kolovoza 2021., u ukupnom iznosu od 7.178,82 EUR-a (sedamtisućastosedamdesetosameura-osamdesetdvacenta) sa zateznom kamatom računajući od dospijeća svakog pojedinog iznosa:

    70,04 EUR-a od 1. srpnja 2018. pa do isplate;

    174,56 EUR-a od 1. kolovoza 2018. pa do isplate;

    184,29 EUR-a od 1. rujna 2018. pa do isplate;

    142,91 EUR-a od 1. listopada 2018. pa do isplate;

    153,95 EUR-a od 1. studenog 2018. pa do isplate;

    164,99 EUR-a od 1. prosinca 2018. pa do isplate;

    142,91 EUR-a od 1. siječnja 2019. pa do isplate;

    176,04 EUR-a 1. veljače 2019. pa do isplate;

    164,99 EUR-a od 01. ožujka 2019. pa do isplate;

    153,95 EUR-a od 01. travnja 2019. pa do isplate;

    144,73 EUR-a od 01. svibnja 2019. pa do isplate;

    177,86 EUR-a od 01. lipnja 2019. pa do isplate;

    153,95 EUR-a od 01. srpnja 2019. pa do isplate;

    155,77 EUR-a od 01. kolovoza 2019. pa do isplate;

    166,81 EUR-a od 01. rujna 2019. pa do isplate;

    277,24 EUR-a od 01. listopada 2019. pa do isplate;

    277,24 EUR-a od 01.studenog 2019. pa do isplate;

    277,24 EUR-a od 01.prosinca 2019. pa do isplate.

    277,24 EUR-a od 01. siječnja 2020. pa do isplate;

    277,24 EUR-a od 01. veljače 2020. pa do isplate;

    277,24 EUR-a od 01. ožujka 2020. pa do isplate;

    277,24 EUR-a od 01. travnja 2020. pa do isplate;

    9,18 EUR-a od 01. lipanj 2020. pa do isplate;

    225,94 EUR-a od 01. srpnja 2020. pa do isplate;

    237,33 EUR-a od 01. kolovoza 2020. pa do isplate;

    236,28 EUR-a od 01. rujna 2020. pa do isplate;

    236,28 EUR-a od 1. listopada 2020. pa do isplate;

    243,99 EUR-a od 1.studenog 2020. pa do isplate;

    225,61 EUR-a od 1.prosinca 2020. pa do isplate.

    221,27 EUR-a od 1. siječnja 2021. pa do isplate;

    227,67 EUR-a od 1. veljače 2021. pa do isplate;

    180,20 EUR-a od 1. ožujka 2021. pa do isplate;

    212,73 EUR-a od 1. travnja 2021. pa do isplate;

    223,09 EUR-a od 1. svibnja 2021. pa do isplate;

    214,41 EUR-a od 1. lipnja 2021. pa do isplate;

    214,41 EUR-a od 1. srpnja 2021. pa do isplate;

    po stopi do 31. prosinca 2022. koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. do isplate po stopi koja se određuje sa svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja, sve u roku 15 dana.

    IV. Tužbeni zahtjev odbijen je kao neosnovan u dijelu koji se odnosi na zatezne kamate tekuće na iznos od 31.787,11 EUR-a na ime neimovinske štete tekućim od 23. svibnja 2018. pa 19. lipnja 2018., kao i u dijelu preko dosuđene naknade štete zbog izgubljene zarade sa zateznim kamatama, kao i sa zateznim kamatama koje su tekle na imovinsku štetu-tuđa pomoć i njega od dana podnošenja tužbe pa do 6. ožujka 2025.

    V. Nalaže se tuženiku WIENER OSIGURANJE VIENNA INSURANCE GROUP d.d., OIB: 52848403362 da tužitelju NS, OIB: [osobni identifikacijski broj] plati prouzročene troškove parničnog postupka u iznosu od 13.709,76 EUR-a (trinaesttisućasedamstodeveteura-sedamdesetšestcenti), s pripadajućom zateznom kamatom koja teče od dana 7. ožujka 2025. pa do isplate, po stopi koja se određuje sa svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja, sve u roku 15 dana.

    Obrazloženje

    1. Tužitelj u tužbi navodi da je dana 9. ožujka 2018. u 21,30 sati na kolniku županijske ceste broj 4085 istočno od naselja Čepin, sa koncentracijom alkohola od 3,39 promila, u teškom pijanom stanju štetnik CS upravljajući osobnim automobilom marke "Audi A6", reg. oznaka [registarska oznaka] ,Osječkom ulicom iz smjera [adresa] u smjeru Osijek, brzinom od 142 km7h, a koja brzina nije bila prilagođena noćnoj vožnji i dometu kratkih svjetala te dolaskom do 15 m istočno od naselja Čepin, a koji je zbog alkoholom umanjenih vozačkih sposobnosti i neprilagođene brzine izgubio kontrolu nad upravljačem automobila i desnim kotačem automobila zahvatio bankinu uz južni rub kolnika, pri čemu je došlo do rotiranja njegovog automobila oko svoje osi te prelaska na prometnu traku namijenjenoj kretanju vozila iz suprotnog smjera, u kojem je trenutku kolnikom Osječke ulice iz smjera Osijeka u pravcu [adresa] naišla osobnim automobilom marke Hyndai ĐS te je ista prednjim dijelom svojeg automobila udarila u zadnji desni dio vozila CS koje je od siline udara sletjelo sa kolnika na travnatu površinu, uslijed čega je on (tužitelj), kao suvozač u predmetnom vozilu, zadobio teške, po život opasne, tjelesne ozljede. Protiv CS pokrenut je kazneni postupak zbog počinjenja kaznenog djela izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu opisano u čl. 227. st. 3. u svezi st. 1. KZ/11. Nadalje, navodi kako je predmetno vozilo u vlasništvu ŽS iz [adresa] i da je vozilo osigurano kod tuženika Policom osiguranja broj: [broj police osiguranja] važećom do 29. srpnja 2018. Ističe kako se tuženiku obratio da se mirnim putem namiri evidentna šteta koja mu je prouzročena u prometnoj nesreći, te da mu je tuženik isplatio iznos od samo 97.500,00 kn na ime nespornog dijela neimovisnke štete te iznos od 4.991,72 kn na ime izgubljene zarade. Dodaje, da je stradao u prometnoj nesreći kao putnik pri slijetanju navedenog osobnog automobila te da je po udesu kolima Hitne pomoći dovezen u Zavod za intenzivnu medicinu KBC-a Osijek, odakle je istoga dana premješten na Kliniku za neurokirurgiju, gdje je boravio od 9. ožujka 2018. do 18. travnja 2018. te je tijekom boravka u bolnici liječen zbog zadobivanja teških ozljeda i to: vulnus lacerocontusum NO IV, fracura cranii TP dex, contusio cerebri focalis, contusio cerebri diffusa i dr. Osim navedenih teških ozljeda, odnosno indikacija iz medicinske dokumentacije te konzultacija sa obiteljskim doktorom medicine, ističe, razvidno je kako je zadobio teške tjelesne ozljede koje su opasne po život, a iza kojih su ostale trajanje posljedice. Nadalje, navodi da je zbog teških povreda duševnog integriteta i pored liječenja po neurokirurgu, psihijatru, logopedu, fizijatru stalno na bolovanju, kao i da je pri pregledima i provođenju terapijskih postupaka neophodno prisustvo i druge osobe, te da postoji vrlo mala vjerojatnost da će pored svih terapijskih postupaka biti osposobljen za poslove svog radnog mjesta, kao i za bilo koji posao, te da mu se zbog tjelesnog oštećenja lijevostrane hemipareze 50% i povrede duševnog integriteta, psihoorganskog sindroma 50% invalidnost procjenjuje na ukupno 80%. U odnosu na imovinsku štetu, navodi, po slobodnoj procijeni te savjetovanju sa stručnim osobama, tuđa pomoć i njega bila mu je potreba 24 sata dnevno dva i pol mjeseca te osam sati na dan u trajanju od pet mjeseci (postoperativno razdoblje, bolovanje, terapija, svakodnevni poslovi, osobna higijena, odlazak i dolazak na terapije nakon izlaska iz bolnice, duševne smetnje i dr.), pa prema tom osnovu, a sukladno odredbi čl. 1095. st. 1. ZOO-a, potražuje visinu štete po cijeni za sat pružene pomoći u iznosu od 25,00kn, odnosno, ukupno iznos od cca 75.000,00 kn. Osim toga, ističe, radio je na poslovima SSS te je bio građevinski radnik s prosječnom bruto plaćom u iznosu od 4.100,00 kn, a koje poslove sada više nikada neće moći obavljati zbog invalidnosti od preko 80%, odnosno, neće moći vjerojatno obavljati bilo kakve poslove. Nadalje, tužitelj navodi da mu je povrijeđeno i pravo osobnosti te da ima pravo na naknadu zbog bolova, straha, duševnih boli zbog oštećenja tjelesnog zdravlja, povrede duševnog integriteta, naruženja, tuđe pomoći i njege, kao i izgubljene zarade (rente) i to iznos od 22.000,00 kn za pretrpljene bolove, 20.000,00 kn za pretrpljeni strah, 360.000,00 kn za duševne boli zbog oštećenja tjelesnog zdravlja, 35.000,00 kn zbog naruženja i 75.000,00 kn na ime tuđe pomoći i njege i dr., ukupno 314.500,00 kn (a koji iznos je umanjen za doprinos ošt. u iznosu od 20% te iznos koji mu je isplaćen na ime neimovinske i imovinske štete od strane tuženika) te mu pripada i naknada štete zbog izgubljene zarade u iznosu od 2.460,00 kn i to svakomjesečno od svibnja 2018. pa do utuženja i nadalje dok za to postoje zakonski uvjeti (a koji iznos je isto umanjen za dopirnos ošt. i iznos od 4.991,72 kn isplaćenog od strane tuženika i za ostatak radne sposobnosti od 20%). Nadalje, navodi da, sukladno činjenici da su i tužitelj i štetnik bili pod utjecajem alkohola, pri čemu je štetnikova sposobnost opažanja bila znatno umanjena i sudskoj praksi, uzevši da je njegov doprinos 20%, te kada se umanji doprinos tužitelja i isplaćeni nesporni iznos štete, potražuje na ime neimovinske i imovinske štete ukupno iznosi 314.500,00 kn + iznos na ime naknade štete zbog izgubljene zarade – rente i to 2.460,00 kn svakomjesečno od svibnja 2018. pa do utuženja i od utuženja dok za to budu postojali zakonski uvjeti, dakle, smatra je pravičan iznos naknade ina ime imovinske i neimovinske štete te iznos svakomjesečne rente na ime izgubljene zarade, a koji iznos pridržava da ispravi naknadno nakon provedenog medicinskog vještačenja na okolnosti neimovinske i imovinske štete. Dodaje, da s obzirom da ne raspolaže dovoljnim medicinskim znanjem da bi postavio točno specificirani tužbeni zahtjev s navođenjem svakog pojedinačnog iznosa imovinske i neimovinske štete, iznos vrijednosti predmeta spora postavio je okvirno i nakon provedeno vještačenja te drugih dokaza na okolnosti visine naknade štete će specificirati tužbeni zahtjev, a sve sukladno čl. 186.b. st. 3. ZPP-a, uvažavajući i poštujući načelo ravnopravnosti oružja. Slijedom svega navedenog predložio je sudu da usvoji tužbu i tužbeni zahtjev te je potraživao i naknadu parničnih troškova.

    1.1. Tijekom postupka više puta mijenjao tužbeni zahtjev, prvotno u podnesku od 21. prosinca 2021. (list spisa 241-243), 15. siječnja 2024. (list spisa 282-284, uredio tužbeni zahtjev s obzirom na valutu euro), dok je na ročištu koje je održano 16. siječnja 2024. naveo da u vezi dijela tužbenog zahtjeva koji se odnosi na rentu, tužitelj potražuje rentu do 6. kolovoza 2021., odnosno, do dana kada je otišao u invalidsku mirovinu te da u tom dijelu uređuje tužbeni zahtjev (list spisa 287). Tužitelj je, nakon provedenih vještačenja i cjelokupnog dokaznog postupka, podneskom od 23. listopada 2024. konačno specificirao tužbeni zahtjev na način da isti glasi u toč. I. Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju naknadu neimovinske štete u iznosu od 31.787,11 EUR-a sa zateznom kamatom tekućom od 23. svibnja 2018. pa do isplate, u toč. II. Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju na ime naknade štete za pretrpljenu imovinsku štetu s osnova tuđe pomoći i njege iznos od 9.954,21 EUR-a, zajedno sa pripadajućom kamatom koja teče od dana podnošenja tužbe pa do konačne isplate, u toč. III. Nalaže se tuženiku da tužitelju s osnova naknade štete zbog izgubljene zarade (s osnova rente) za razdoblje od lipnja 2018. pa do kolovoza 2021. u ukupnom iznosu od 13.704,26 EUR-a sa zateznom kamatom računajući od dospijeća svakog pojedinog iznosa do isplate, dok u toč. IV. potražuje naknadu parničnog troška, zajedno sa zateznim kamatama.

    1.2. Tijekom postupka, u podnescima koje je dostavio sudu, tužitelj je navodio da je njegov doprinos od 20% sukladan recentnoj praksi hrvatskih sudova te da je doprinos od 40% isključiva proizvoljnost tuženika kojemu je interes umanjiti naknadu štete. N, naveo je da smatra da su navodi tuženika u suprotnosti s odlukama Vrhovnog suda RH i to odlukama broj: Rev-1479/02, Rev-796/99, Revr-1233/07 i Rev-637/06. Tužitelj je naveo kako je u kaznenom postupku provedeno vještačenje nad osiguranikom tuženika, štetnikom prometne nesreće, te da je vještak dr. Ivan Požgain u svom Nalazu i mišljenju naveo da je razvidno da se kod štetnika radi o osobi koja pati od teškog oblika ovisnosti o alkoholu, da isti odbija liječenje i apstinenciju te je recidivist u činjenju prometnih prekršaja u alkoholiziranom stanju, kao i da nema apsolutno nikakve kritičnosti za svoje postupke, pa s obzirom na to, tužitelj se protivio sudjelovanju štetnika u svojstvu umješača, i to ne samo zbog prethodno navedenog nego i zbog toga što štetnik ima potpunu amneziju predmetnog događaja. Protivio se i tome da se pribavi njegovo zdravstveni karton. Tijekom postupka tužitelj je dostavio Dopunu nalaza i mišljenja vještaka dr. Borisa Dumenčića i ing. VS od 20. svibnja 2020., koji je napravljen radi dopune interdisciplinarnog vještačenja u kaznenom postupku br. K-624/2018, a iz kojeg proizlazi da je vještačenjem utvrđeno da su ozljede kod, ovdje tužitelja, mogle nastupiti bez obzira na vezivanje sigurnosnim pojasom, prema čemu su navodi i prigovori tuženika izneseni u odgovoru na tužbu posve promašeni, pa je istaknuo da u tom dijelu nije potrebno medicinsko vještačenje, isto tako dostavio je i dokumentaciju iz kaznenog spisa K-624/2018, a vezano za prometnu nesreću u kojoj je teško ozlijeđen. Tužitelj se suglasio s odustankom tuženika od dokaznog prijedloga provođenja prometnog vještačenja, dok je dokazni prijedlog tuženika za provođenjem toksikološkog vještačenja, na okolnost vidne alkoholiziranosti tužitelja, smatrao potpuno nepotrebnim jer navedeno nije sporno, a koncentracija alkohola u krvi proizlazi i iz dostavljenog kaznenog spisa. Istaknuo je kako je u tužbi priznao svoj doprinos, ali osporava da se radilo o visini doprinosa kojeg sugerira tuženik, te dodaje, da je stupanj njegove alkoholiziranosti bio takve razine da nije mogao biti svjestan činjenice i stupanja alkoholiziranosti vozača CS do te mjere da isti nije u stanju sigurno upravljati automobilom. U odnosu na prigovore tuženika na Nalaz i mišljenje vještaka dr. TS tužitelj je naveo kako tuženik u svom podnesku navodi neistine i nelogičnosti, posebno u dijelu gdje je naveo da se sudski vještak niti na jednom mjestu nije pozvao na ranije tegobe tužitelja pri tome ističući da je vještak u Nalazu naveo da se ozljede i stanja kvalificiraju kao osobito teška tjelesna ozljeda, te da su direktna posljedica predmetne prometne nesreće i ne mogu se dovesti u svezu sa zdravstvenim stanjem ozljeđenika prije ozljeđivanja. Isto tako, naveo je i da je navod tuženika da je znao da štetnik (vozač automobila) ne posjeduje vozačku dozvolu je proizvoljna tvrdnja tuženika, iz ničega proizašla i koju ničim ne dokazuje. Nadalje, tužitelj je naveo i daje netočno da je bio ranije liječen zbog više dijagnoza jer ranije nije bio bolestan i nije imao nikakve dijagnoze, pri tome ističući da je bio građevinski radnik, te da je radio zahtjevne fizičke poslove bez ikakve zamjerke, kao i da je vještak u svom Nalazu naveo da tužitelj nije bolovao prije prometne nesreće. Isto tako, istaknuo je kako tuženik nije osporavao osnovu već samo visinu štete zbog doprinosa oštećenika, dok je vještak zauzeo stav o cjelokupnoj šteti koju je tužitelj pretrpio štetnog događaja. Nadalje, tužitelj je tijekom postupka dostavio u spis presudu Općinskog suda u Osijeku broj K-624/2018-70 od 7. rujna 2023. kojom presudom je proglašen krivim CS zbog kaznenog djela protiv sigurnosti prometa – izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu, a u kojoj nesreći je tužitelj zadobio teške tjelesne ozljede.

    2. U odgovoru na tužbu tuženik je naveo da priznaje postojanje štetnog događaja i nastanka navedene štete pa posljedično tome preuzima dio odgovornosti u ovoj pravnoj stvari, dok spori pitanje suodgovornosti i visina tužbenog zahtjeva te je prigovarao visini postavljenog tužbenog zahtjeva. U odgovoru na tužbu ukazuje na činjenične razloge prigovora suodgovornosti navodeći da je tužitelj bio svjestan posljedica prihvaćanja vožnje s vidno alkoholiziranim vozačem i sjedanja u vozilo s takvom osobom te da ne postoje razlozi koji bi mogli biti opravdanje, odnosno, koji bi ekskulpirali osobu koju poznaje i prihvaća na zajedničku vožnju. Pri tome ističe da, osim na velike količine alkohola kod oba suputnika, ukazuje i na pristanak na vožnju s osobom koja je bez vozačke dozvole. Nadalje, navodi da poseban udio u odgovornosti tužitelja je i činjenica da on nije bio vezan, a na što ukazuju vrste ozljeda, a navedenu tvrdnju će dokazati medicinsko vještačenje koje je druga strana već predložila, te ističe da sve navedene okolnosti ukazuju na doprinos tužitelja za nastanak štete od oko 40%. Isto tako, navodi da ne postoje štetne i trajne posljedice kako je to opisano u historijatu tužbe, posljedično čemu nema ni utemeljenosti tražbine za izgubljenu zaradu-rentu, kao i da je pretjerana i tražbina za bolove, strah i naruženost. Tuženik navodi da ne priznaje niti traženje na ime imovinske štete, pri čemu misli na tuđu njegu i pomoć, kao i da cijena radnog sata nije više od 18,00 kn, a ne kako tvrdi tužitelj, ali priznaje plaćanja iznosa koji je do sada plaćen tužitelju te je tužitelj u cijelosti namiren svojim zahtjevima. Navodi da je potrebno za postupak, uz dokaze koje je predložio, pribaviti i kazneni spis, ali da ne predlaže da se vještačenje provede na okolnosti spoznaje tužitelja da prihvaća uvjete i okolnosti vožnje iz razloga što je tužbom prihvaćen doprinos zbog navedenih okolnosti, te da će visinu doprinosa utvrditi sud. Nadalje, navodi da će sve sporne činjenice biti utvrđene uvidom u platne liste tužitelja, a sudska praksa će biti temelj za radni sat pomoći i njege u Slavoniji. S obzirom da se radio o alkoholiziranosti osiguranika tuženika CS predložio je da se i njemu dostavi tužba s prilozima, kao i odgovor na tužbu te da se isti pozive kao umješač na strani tuženika zbog regresnih prava. Slijedom svega navedenog, naveo je da se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu te je predložio sudu da tužitelju odbije tužbu i tužbeni zahtjev. Potražuje i naknadu troškova postupka.

    2.1. Tuženik je tijekom postupka, u podnescima koje je dostavio sudu, navodio da je izvršio uvid u cjelokupni kazneni spis i postupku protiv osiguranika tuženika te da ostaje kod svih navoda iz odgovora na tužbu. U podnesku je predložio da sud provede toksikološko vještačenje na okolnosti navedene količine alkohola. Nadalje, naveo je i da je u tijeku postupka potrebno dodatno utvrditi stupanj odgovornosti tužitelja jer je svjesno i namjerno prihvatio voziti se vozilom kojim upravlja vidno alkoholizirani vozač. Isto tako, odustao je od prometnog vještačenja te je isticao da se pridržava načela ekonomičnosti postupka te da želi efikasniji dokazni postupak i brže okončanje postupka, ali da prijedlogom za toksikološkim vještačenjem želi dokazati vidnu alkoholiziranost vozača i tužitelja u vozilu osiguranika tuženika te da od istog ne odustaje i da je ključan za donošenje odluke o doprinosu tužitelja za nastanak cjelokupne štete, pri čemu je pozvao tužitelja na dogovor oko visine tužiteljeva doprinosa, isto tako, naveo je i da se sasluša osiguranik tuženika – štetnik događaja. Isto tako, tuženik je naveo da su dva kumulativna razloga zašto je postotak doprinosa tužitelja postavljen visoko, navodeći da je tužitelj pristao voziti se i sjeo u vozilo vidno alkoholiziranom vozačku s kojim je ranije pio, te da je znao da štetenik u vrijeme nesreće nema valjanu vozačku dozvolu, dakle, ističe kako nije samo alkohol razlog za cjelokupni postotak doprinosa već i prihvaćanje vožnje s osobom bez vozačke dozvole. U odnosu na Nalaz i mišljenje vještaka naveo je kako je jedan o njegovih prijedloga bio pribavljanje medicinskog kartona tužitelja, sve iz razloga kako bi se utvrdile ranije bolesti i moguće ozljede, a da se sudski vještak niti na jednom mjestu nije pozvao na ranije tegobe tužitelja, što smatra da je jako bitno. te je predložio da se vještaka dr. TS pozove na dopunjavanje nalaza, ali i mišljenja i to na način da izvrši uvid u medicinski karton i utvrdi da se tužitelj prije liječio i imao potrebu za medicinskom pomoći. Pri tome navodi kako današnje zdravstveno stanje tužitelja nije samo posljedica prometne nesreće, već je i u izravnoj vezi s ranijim bolestima i ozljedama. Tuženik je posebno prigovarao visini postotka smanjenja životnih i radnih aktivnosti, ističući da je vještak utvrdio da smanjenje životne aktivnosti tužitelja iznosi 60%, dok su cenzori tuženika, koji su iste struke kao i sudski vještak, odredili da postotak iznosi najviše 45%, zbog čega je tuženik predložio da vještak preispita te ocjene prije nego tuženik predloži novo vještačenje. Osim prigovora na visoki postotak, tuženik je tražio od sudskog vještaka i razgraničenje postotka smanjene životne aktivnosti od ranijih bolesti i ozljeda od štetnih posljedica prometne nesreće. Nadalje, naveo je da je vještak morao razdvojiti sve ranije bolesti od posljedica prometne nesreće i da je trebao izvršiti uvid u odluke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i zdravstveni karton pacijenta te odrediti da li je današnje stanje tužitelja posljedica samo prometne nesreće ili i drugih bolesti, odnosno nesreća prije predmetnog stradavanja, pri tome predlažući novo vještačenje i to institucionalno koje bi pokrilo više medicinskih specijalnosti, a prilikom kojeg treba uzeti u obzir okolnosti i zdravstveno stanje tužitelja prije nastanka nesreće. S obzirom da je tužitelj uredio tužbeni zahtjev 21. prosinca 2021., tuženik se istome protivio, navodeći da tužitelj potražuje novu tražbinu koja ne odgovara ranijem predmetu spora koje je tuženik prihvatio, slijedom čega je potraživao novo određivanje predmeta spora. Naveo je da je novopostavljeni zahtjev ne samo činjenično neopravdan, već da je i previsoko postavljen. Istaknuo je i da je teret dokazivanja na tužitelju te da isti treba putem platnih lista prikazati stvaran svoja primanja, a ne da se primanja dokazuju svjedocima i bez pokrića platnih lista. Nadalje je isticao da postoji veliki doprinos tužitelja nastanku nesreće.

    2.2. Nadalje, tijekom postupka tuženik, a nakon provedenog knjigovodstveno- financijskog vještačenja navodio da ako se sud opredijeli za obračun izgubljene zarade po bruto plaći, u tom slučaju se u obzir trebaju uzeti doprinosi drugog stupa mirovinskog osiguranja koji se obračunavaju za vrijeme bolovanja na teret Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, te nadalje navodi da se kod ovakve vrste štete uzima u obzir bruto plaća, ali je potrebna korekcija s obzirom na doprinose na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

    3. Radi utvrđenja spornih činjenica sud je u dokaznom postupku izvršio uvid u cjelokupan spis i svu priliježeću dokumentaciju te je pročitao potvrdu PU Osječko- baranjske od 15. svibnja 2018., rješenje ODO Osijek od 30. travnja 2018., obavijest o žrtvi kaznenog djela od 16. ožujka 2018., odštetni zahtjev od 19. srpnja 2018., e mail od 18. srpnja 2018., odgovor i dopise Wiener osiguranje upućen odvjetnici Slađani Panić, medicinska dokumentacija tužitelja (list spisa 32-91), aneks ugovora o radu od 26. veljače 2018.,obračun isplaćene plaće s lista spisa (list spisa 94-101, 121-132), preslika nalaza i mišljenja vještaka izrađen za potrebe predmeta ovoga suda broj K- 624/2018, nalaz i mišljenje vještaka, fotografije, zapisnik, a sve navedeno izrađeno za potrebe predmeta ODO Osijek broj K-DO-380/2018, rješenje HZMO-a od 9.9.2021., nalaz i mišljenje vještaka dr. TS, presuda Općinskog suda u Osijeku broj K-624/2018 od 7. rujna 2023., isplatne liste (list spisa 301-325), Nalaz i mišljenje vještaka Bernarde Hunjadi (list spisa 334-339), Očitovanja vještakinje Bernarde Hunjadi (list spisa 359-362 i 369-372), te je saslušao vještaka dr. TS i Bernardu Hunjadi.

    3.1. Nadalje, sud je odbio dokazni prijedlog tuženika za provođenjem novog medicinskog vještačenja koji je predložen u podnesku od 27. srpnja 2022. iz razloga jer se vještak medicinske struke dr. TS, očitovao na sve primjedbe tuženike na Nalaz i mišljenje a osobito na primjedbu tuženika da u Nazu i mišljenju vještak nije uzeo u obzir ranije bolesti i liječenja tužitelja, navodeći da je isto uzeo u obzir, te na ročištu detaljno naveo i očitovao se na navedene tuženikove primjedbe, a i Nalaz i mišljenje sud u cijelosti prihvatio kao vjerodostojan, izrađen sukladno pravilima struke.

    4. Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.

    5. Predmet spora je zahtjev tužitelja protiv tuženika radi naknade štete koju je tužitelj pretrpio u štetnom događaju 9. ožujka 2018., kada je osiguranik tuženika, vozeći osobni automobil u alkoholiziranom stanju prouzročio prometnu nesreću u kojoj je tužitelj zadobio teške tjelesne ozljede.

    6. Među parničnim strankama nije sporno da je u štetnom događaju tužitelj bio putnik u osobnom automobilu kojim je upravljao osiguranik tuženika, nije sporan niti sam štetni događaj.

    7. Među parničnim strankama je sporna osnova i visina tužbenog zahtjeva, odnosno tuženik ističe da postoji doprinos tužitelja nastanku štetnog događaja.

    8. Iz potvrde Policijske uprave Osječko-baranjske od 15. svibnja 2018. (list spisa 11) proizlazi da se 9. ožujka 2018. u 21:30 sati dogodila prometna nesreća, te da je CS upravljao osobnim automobilom registarske oznake [registarska oznaka] za vrijeme dok mu je izrečena zabrana upravljanja motornim vozilom „B“ kategorije rješenjem PP Našice s danom početka od 19. travnja 2017. Nadalje, NS se nalazio u navedenom vozilu kao putnik, koristio je sigurnosni pojas i zadobio je tjelesne ozljede.

    9. Iz rješenja Općinskog državnog odvjetništva u Osijeku od 30. travnja 2018. proizlazi da se provodi istraga protiv okrivljenika CS da je kao sudionik u cestovnom prometu kršenjem propisa o sigurnosti prometa izazvao opasnost po život i tijelo ljudi, a kaznenim djelom prouzročena drugoj osobi osobito teška tjelesna ozljeda.

    10. Iz odštetnog zahtjeva od 19. srpnja 2018. i e mail od 18. srpnja 2018. proizlazi da navode tuženiku da tužiteljev doprinos nastanku štete, ako ga ima, nije veći od 10%, te tuženik navodi da su suglasni sa sklapanjem sudske nagodbe, te da će isplatiti nesporni dio štete u iznosu od 65.000,00 kn.

    11. Iz odgovora i dopisa Wiener osiguranje upućen odvjetnici Slađani Panić od 20. lipnja 2018. proizlazi da su primili tužiteljev odštetni zahtjev te da će o svojoj odluci pismeno obavijestiti tužitelja. Iz dopisa od 19. srpnja 2018. proizlazi da tuženik obavještava tužitelja da su na ime neimovinske štete tužitelju isplatili iznos od 65.000,00 kn. Nadalje, iz dopisa tuženika od 11. listopada 2018. proizlazi da je uplatio tužitelju daljnji iznos od 32.500,00 kn na ime naknade štete, te daljnji iznos od 4.991,72 kn.

    11.1. Iz Otpusnog pisma tužitelja (list spisa 46) od 18. travnja 2018. proizlazi da je tužitelj stradao u prometnoj nesreći kao putnik u osobnom vozilu u alkoholiziranom stanju (s) alkohol 2.32 g/L, (l) alkohol 2.60 g/l.

    1 0

    12. Iz Aneks ugovora o radu od 26. veljače 2018. proizlazi da je sklopljen između tužitelja kao radnika i Težište-Projekt d.o.o. kao poslodavca, te da radnik obavlja poslove - građevinski radnik po koeficijentu 1,15, te da radnik ima pravo na osnovnu plaću u bruto iznosu od 4.312,50 kn. Iz isplatnih lista (list spisa 94-101, 121-132) proizlazi da je tužitelj primao plaću za mjesec prosinac 2017., siječanj, veljača 2018. u iznosu od 4.192,19 kn, te za ožujak 2018. (u mjesecu kada je bio štetni događaj) u iznosu od 3.368,71 kn, kao i visinu naknade koju je tužitelj primao dok se nalazi na bolovanju (list spisa 299-325).

    13. Iz preslike Nalaza i mišljenja vještaka izrađenog za potrebe predmeta ovoga suda broj K-624/2018, nalaz i mišljenje vještaka, fotografije proizlazi da se interdisciplinarnim prometno-medicinskim vještačenjem (list spisa 114) nije moglo utvrditi je li oštećenik NS u trenutku prometne nesreće bio vezan sigurnosnim pojasom, te da su ozljede kod oštećenika NS mogle nastupiti i u slučaju da je isti bio vezan i u slučaju da nije bio vezan sigurnosnim pojasom.

    14. Iz Nalaza i mišljenja sudsko-medicinskog vještačenja izrađenog za potrebe predmeta Općinskog državnog odvjetništva u Osijeku broj K-DO-380/2018 proizlazi da je okrivljenik CS u trenutku prometne nesreće imao 3,39 g/kg alkohola u krvi, te da se kod navedene koncentracije alkohola većina ljudi nalazi u teško pijanom stanju a vozači su apsolutno nesposobni za sigurno upravljanje motornim vozilima i njihove vozačke sposobnosti su bitno umanjene.

    15. Iz Zapisnika o očevidu (list spisa 151-156, napomena: navedeni zapisnik je ulijepljen u spis pogrešnim redoslijedom brojeva stranica zapisnika) proizlazi da je oštećenik NS koristio sigurnosni pojas.

    16. Iz rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje od 9. rujna 2021. proizlazi da je osiguraniku NS zbog ozljede izvan rada nastao 100% gubitak radne sposobnosti, te se od 6. kolovoza 2021. priznaje pravo na invalidsku mirovinu.

    17. Iz presude Općinskog suda u Osijeku broj K-624/2018 od 7. rujna 2023. proizlazi da je optuženik CS proglašen krivim što je 9. ožujak 2018. u 21,30 sati na kolniku Županijske ceste broj 4085, 15 metara istočno od naselja Čepin, iako svjestan da je konzumirao alkoholna pića i da uslijed toga nije sposoban za sigurnu vožnju i da time može ugroziti druge sudionike u prometu, pristajući na to pod utjecajem alkohola u krvi pri koncentraciji od 3,39 promila alkohola u krvi, u teško pijanom stanju, upravljao osobnim automobilom „Audi A6 2.8! registarskih oznaka [registarska oznaka], Osječkom ulicom iz smjera [adresa] u smjeru Osijeka, brzinom od 142 km/h koja nije prilagođena noćnoj vožnji i dometu kratkih svjetala, izgubio nadzor nad upravljačem automobila i desnim kotačima automobila zahvatio travnatu bankinu, te je došlo do rotiranja automobila oko svoje osi, a kako je u suprotnom traku naišao automobil, došlo je do udarca s automobilom koji je išao iz suprotnog traka, te da je NS kao suvozač u vozilu optuženika zadobio ozljede koje su teške i po život opasne.

    18. Iz Nalaza i mišljenje vještaka dr. TS proizlazi da je nalaz i mišljenje sačinio na temelju medicinske dokumentacije koja se nalazi u spisu, kliničkog

    1 1

    pregleda pacijenta te uvida u osobni zdravstveni karton tužitelja. Tužitelj je kao posljedicu prometne nesreće zadobio višestruke razderotine mekog oglavka, prijelom svoda lubanje u području sljepoočne i tjemene kosti desno, difuzno nagnječenje mozga – difuznu aksonalnu ozljedu (DAI), krvarenje mozgovne klijetke i paučinaste mozgovne ovojnice, prijelom lijevog poprečnog nastavka 4. vratnog kralješka, prijelom jagodičnih kostiju obostrano, nagnječenje desnog plućnog krila s plućnim izljevom, te kao izravnu posljedicu mozgovne ozljede organski uvjetovane psihičke promjene – psihoorganski sindrom. Ove se ozljede i stanja kvalificiraju kao osobito teška tjelesna ozljeda, direktna su posljedica predmetne prometne nesreće, te se ne mogu dovesti u vezu sa zdravstvenim stanjem tužitelja prije ozljeđivanja. Tužitelj je trpio bolove jakog intenziteta deset dana, bolovi srednjeg intenziteta trajali su 30 dana, bolovi slabog intenziteta trajali su 60 dana. Primarni i sekundarni strah jakog intenziteta nisu bili izraženi, sekundarni strah srednjeg intenziteta trajao je 30 dana, sekundarni strah slabog intenziteta trajao je 60 dana, po otpustu iz KBC-a Osijek i tijekom rehabilitacijskog liječenja. Tužitelju je bila potrebna njega medicinski nestručne osobe, u ukupnom trajanju 36 dana, prosječno 16 sati dnevno, daljnja njega medicinski nestručne osobe bila je potrebna u razdoblju od 60 dana prosječno četiri sata dnevno. Naruženje lakog stupnja nastupilo je kao kozmetski defekt i posljedica je štetnog događaja, a očituje se u vidu izmijenjenog obrasca hoda uz šepanje na lijevu nogu, što je vidljivo svim osobama i u svim životnim situacijama, kao i brojnih ožiljaka mekog oglavka. Umanjenje radne i životne aktivnosti u svezi s pretrpljenim ozljedama u tužitelja je nastupilo u opsegu od 60%, posljedično difuznoj mozgovnoj ozljedi s kliničkim evidentnim posljedicama psihoorganskog sindroma i motoričkog deficita lijevog donjeg ekstremiteta, posljedičnim oštećenjem kognitivnih funkcija i otežanoj pokretljivosti, te potrebi trajne medikacije psihotropnim lijekovima.

    18.1. Očitujući se na prigovore tuženika kao i naknadno dostavljenu dokumentaciju od strane tužitelja (rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje od 9. rujna 2021.), vještak se očitovao na navedene prigovore te je naveo da u cijelosti ostaje kod svog Nalaza i mišljenja, te je istaknuo kako je ocjena invalidnosti prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju i nije nužno u korelaciji s ocjenom umanjenja životne i radne aktivnosti, te stoga rješenje HZMO-a o stupnju tjelesnog oštećenja nema utjecaja na konačnu ocjenu umanjenja životne i radne aktivnosti.

    18.2. Iz iskaza vještaka TS proizlazi da ostaje kod nalaza i mišljenja u cijelosti. Na primjedbe tuženika očitovao se na način da je izvršio uvid u zdravstveni karton tužitelja. Ozljede tužitelja su isključivo posljedice prometne nesreće i ne mogu se dovesti u svezu sa zdravstvenim stanjem tužitelja prije ozljeđivanja. Vještak je naveo da je uvid u zdravstveni karton izvršio kod doktora, liječnika obiteljske medicine tužitelja u [adresa], ali nije bio dr. ZS nego njegova zamjena dr. RS, osobno je izvršio uvid. Uvidom u zdravstveni karton je razvidno kako se prije predmetne traume tužitelj liječniku javljao zbog sezonskih akutnih infekcija dišnog sustava i dr. uobičajenih bolesti i stanja iz domene obiteljske medicine. Uvidom u zdravstveni karton nije uočio bolesna stanja koja bi se mogla povezati s posljedicama predmetne traume. Nadalje, vještak navodi da su akutne infekcije dišnog sustava uzrokovane bakterijama i virusima, mogu biti češće i teže kliničke slike od pušača, ali s konzumacijom alkohola nisu povezane u smislu patofizioloških procesa. Nadalje, vještak je naveo da psihoorganski sindrom označava psihičke smetnje i promjene funkcioniranja ličnosti uključujući kognitivne smetnje, emocionalne smetnje, smetnje pamćenja i dr. viših psihičkih funkcije, a koje

    1 2

    su uzrokovane ozljedom mozga. S obzirom na difuznu ozljedu mozga koju je tužitelj pretrpio te difuzno nagnječenje mozga uz krvarenje u mozgovno tkivo i mozgovne klijetke psihoorganski sindrom posljedica je upravo navedene ozljede mozga. Nadalje, vještak je na upit tuženika odgovorio da kronični alkoholizam može uzrokovati psihičke promjene, koje se dijelom mogu preklapati i s psihoorganskim sindromom. Ukupno umanjenje životne i radne aktivnosti ocijenjeno je kumulativno u postotku od 60%, što uključuje kako postkonfuzijski psihoorganski sindrom koji zahtjeva trajnu medikaciju te motorički deficit lijeve noge, odnosno, spastičnu kljenut lijeve noge također posljedično mozgovnoj ozljedi. U vezi rješenja HZMO-a koje je nakon vještačenja tužitelj dostavio u spis, vještak je naveo da je izvršio uvid u navedeno rješenje, te da propisi mirovinskog osiguranja u smislu mirovinskog statusa i određivanja postotka invaliditeta, kao i dijagnoze koje umanjuju radnu sposobnost, nisu u svezi s umanjenjem opće životne i radne aktivnosti. Iz predočenog rješenja HZMO (list spisa 227-228), vidljivo je kako je tužitelju priznata mirovina kao posljedica ozljede izvan rada, dok se druge dijagnoze, pa niti alkoholizam ne spominju. Nadalje, vještak navodi da liječenje psihoorganskog sindroma ovisi o simptomima koje psihoorganski sindrom uključuje, u konkretnom slučaju tužitelj je na stalnoj terapiji antipsihotikom haloperidorom. Nadalje, navodi da je u zdravstvenom kartonu psihoorganski sindrom prvi puta zabilježen nakon predmetne prometne nesreće, te da je od 2018. godine na terapiji.

    18.3. Nalaz i mišljenje vještaka dr. TS sud je ocijenio vjerodostojnim jer je jasan i detaljan, napravljen u skladu s pravilima struke, te je napravljen na temelju zdravstvenog kartona tužitelja u kojega je vještak izvršio uvid u ordinaciji liječnika obiteljske medicine, te pregleda tužitelja. Vještak se očitovao na sve primjedbe tuženika navodeći jasne i obrazložene razloge.

    19. Iz Nalaza i mišljenja vještaka Bernarde Hunjadi (list spisa 334-339) proizlazi da je tužiteljeva izgubljena zarada u bruto iznosu za razdoblje od svibnja 2018. do 6. kolovoza 2021. iznosila 17.412,96 EUR-a. Očitujući se na primjedbe tuženika navodi da je prilikom izračuna došlo do omaške pri izračunu osnovne bruto plaće na način da je osnovica dva puta uvećana za koeficijent, pa je stoga dostavila ispravak na način da je izgubljena zarada u bruto iznosu od svibnja 2021. do 6. kolovoza 2021. iznosi 13.704,26 EUR-a. Nadalje, navedeno je da je iznos od 4.991,72 kn odnosno iznos od 662,51 EUR-a uzet u obzir prilikom izrade Nalaza i mišljenja. Ukupno izračunata razlika između bruto plaće i isplaćene naknade plaće u nalazu i mišljenju umanjena je za isplaćeni dio od 662,51 EUR-a.

    19.1. Iz iskaza vještakinje Bernarde Hunjadi proizlazi da ostaje u cijelosti kod svog nalaza i mišljenja kao i svih očitovanja i dopuna na nalaz i mišljenje. Vještačenje u pravnoj stvari tužitelja JS i tuženik Wiener osiguranje napravljeno je temeljem dokumentacije koja je dostavljena u spisu i naknadno zatraženih platnih lista koje su dostavljene u svrhu vještačenja. U dopuni vještačenja od 11.10.2024. te 24.7.2024. utvrđena je ukupna razlika bruto plaće isplaćenih naknada plaće umanjena za isplaćeni dio koji je ranije isplaćen po osnovi izgubljene zarade utvrđeni iznos od 13.704,26 eura. Za vrijeme bolovanja doprinosi koji se isplaćuju na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje isplaćuju se na umanjenu osnovicu.

    19.2. Nalaz i mišljenje vještakinje Bernarde Hunjadi sud je ocijenio vjerodostojnim u dijelu u kojem je izradila matematičke izračune i to iznose bruto plaća, te dohotka

    1 3

    (potencijalna neto plaća, dohodak koji je izračunat na način da je od bruto iznosa oduzet iznos od za MIO I. stup i MIO II. stup).

    19.3. U vezi navoda tuženika iz podneska od 17. svibnja 2024. (list spisa 343) i podneska od 2. kolovoza 2024., koji se svode na navode da se izgubljena zarada računa kao razlika između neto prosječne plaće tužitelja prije nastanka štetnog događaja i isplaćene neto naknade plaće za vrijeme bolovanja, potrebno je reći da je ista primjedba tuženika na nalaz i mišljenje vještaka pravne prirode. Ovaj sud smatra da se u sporovima koji se vode radi naknade štete po osnovi osiguranja od automobilske odgovornosti tužitelj ima pravo na naknadu imovinske štete s naslova izgubljene zarade kao razlike između prosječnog neto iznosa plaće koju je primao prije štetnog događaja i naknade neto plaće koju prima za vrijeme bolovanja (tako u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev234/2022 od 9. ožujka 2022., Revd – 2720/2020 od 17. studenog 2020.).

    19.4. Budući da je financijsko-knjigovodstvena vještakinja u Nalazu i mišljenu pravilno izradila matematički izračun prosječne neto plaće (stupac IX.) tužitelja po mjesecima (podnesak vještakinje od 24. srpnja 2024.) kao i mjesečne iznose isplaćenih naknada plaće za vrijeme bolovanja tužitelja (stupac X.), a budući da se radi o jednostavnom matematičkom izračunu, ovaj sud je od iznosa prosječne neto plaće oduzeo iznose isplaćenih naknada plaće za vrijeme bolovanja. Navedenim izračunom dobiveni su slijedeći iznosi koji predstavljaju razliku neto prosječne plaće i isplaćene naknade, i to za mjesec şvibanj 2018. od iznosa dohotka (prosječne neto plaće) u iznosu od 496,11 EUR-a oduzet je iznos od 277,91 EUR-a, te je dobiven iznos od 218,20 EUR-a, za mjesec lipanj 2018. navedena razlika iznosi 242,37 EUR- a, za mjesec srpanj 2018. iznosi 230,28 EUR-a, od navedenih iznosa oduzet je iznos od 662,51 EUR-a koji iznos je tuženik platio tužitelju, te za mjesec srpanj 2018. tužitelju pripada izgubljena zarada u iznosu od 88,05 EUR-a. Nadalje, razlika za mjesec kolovoz 2018. iznosi 218,20 EUR-a, za mjesec rujan 2018. iznosi 230,37 EUR-a, za mjesec listopad 2021. iznosi 178,64 EUR-a, za mjesec studeni 2018. iznosi 192,44 EUR-a, za mjesec prosinac 2018. iznosi 206,24 EUR-a, za mjesec siječanj 2019. iznosi 178,64 EUR-a, za mjesec veljaču 2019. iznosi 220,05 EUR-a, za mjesec ožujak 2019. iznosi 206,24 EUR-a, za mjesec travanj 2019. iznosi 192,44 EUR-a, za mjesec svibanj 2019. iznosi 180,92 EUR-a, za mjesec lipanj 2019. iznosi 222,33 EUR-a, za mjesec srpanj 2019. iznosi 192,44 EUR-a, za mjesec kolovoz 2019. iznosi 194,72 EUR-a, za mjesec rujan 2019. iznosi 208,52 EUR-a, za mjesece od listopada 2019. pa do travnja 2020. iznosi svakomjesečno iznos od 346,56 EUR- a, za svibanj 2020. nema pozitivne razlike, za mjesec lipanj 2020. iznosi 11,48 EUR- a, za mjesec srpanj 2020. iznosi 282,43 EUR-a, za mjesec kolovoz 2020. iznosi 296,67 EUR-a, za mjesec rujan 2020. iznosi 295,35 EUR-a, za mjesec listopad 2020. iznosi 295,35 EUR-a, za mjesec studeni 2020. iznosi 304,99 EUR-a, za mjesec prosinac 2020. iznosi 286,02 EUR-a, za mjesec siječanj 2021. iznosi 276,59 EUR-a, za mjesec veljaču 2021. iznosi 284,59 EUR-a, za mjesec ožujak 2021. iznosi 255,25 EUR-a, za mjesec travanj 2021. iznosi 265,92 EUR-a, za mjesec svibanj 2021. iznosi 278,87 EUR-a, za mjesec lipanj 2021. iznosi 268,20 EUR-a, za mjesec srpanj 2021. iznosi 268,20 EUR-a, u kolovozu 2021. nije bilo pozitivne razlike.

    20. Ocjenom svakog dokaza posebno i svakog dokaza zajedno sud je utvrdio:

    1 4

    - da je osiguranik tuženika CS prouzročio prometnu nesreću 9. ožujka 2018. na način da je vozio osobni automobil sa koncentracijom alkohola u krvi od 3.39 promila, u teško pijanom stanju, pri brzini od 142 km/h, a koja brzina nije bila prilagođena noćnoj vožnji, a prilikom koje prometne nesreće je tužitelj zadobio teške, po život opasne ozljede, te da je zbog navedenog CS, odnosno zbog kaznenog djela protiv sigurnosti prometa – izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu osuđen na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine i šest mjeseci.

    - da su tužitelju u navedenom štetnom događaju nastupile višestruke razderotine mekog oglavka, prijelom svoda lubanje u području sljepoočne i tjemene kosti desno, difuzno nagnječenje mozga – difuznu aksonalnu ozljedu (DAI), krvarenje mozgovne klijetke i paučinaste mozgovne ovojnice, prijelom lijevog poprečnog nastavka 4. vratnog kralješka, prijelom jagodičnih kostiju obostrano, nagnječenje desnog plućnog krila s plućnim izljevom, te kao izravnu posljedicu mozgovne ozljede organski uvjetovane psihičke promjene – psihoorganski sindrom. Navedene ozljede i stanja kvalificiraju kao osobito teške tjelesne ozljede i direktna su posljedica predmetne prometne nesreće,

    -da tužitelj prije štetnog događaja nije bolovao od bolesti koje se mogu dovesti u vezi sa sadašnjim zdravstvenim stanjem tužitelja (tužitelj je prije štetnog događaja bolovao od sezonskih akutnih bolesti respiratornog sustava, a što je sud utvrdio na temelju Nalaza i mišljenja vještaka medicinske struke koji je za potrebe svoga vještačenja izvršio uvid u zdravstveni karton tužitelja),

    - da je tužitelj bio alkoholiziran u vrijeme nastanka štetnog događaja, i to da je imao (s) alkohol 2.32 g/L, (l) alkohol 2.60 g/l, navedeno je sud utvrdio uvidom u Otpusno pismo tužitelja od 18. travnja 2018.,

    - da se ne može sa sigurnošću utvrditi je li tužitelj bio vezan sigurnosnim pojasom, ali da bi posljedice štetnog događaja bile jednake i da je i da nije bio vezan (navedeno je sud utvrdio na temelju Nalaza i mišljenja vještaka izrađenog za potrebe predmeta ovoga suda broj K-624/2018),

    - da iz rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje od 9. rujna 2021. proizlazi da je osiguraniku NS zbog ozljede izvan rada nastao 100% gubitak radne sposobnosti, te se od 6. kolovoza 2021. priznaje pravo na invalidsku mirovinu.

    21. Odredbom članka 1100. st. 1. i st. 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21. i 114/22., u nastavku: ZOO) propisano je da će sud u slučaju povrede prava osobnosti, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema, s time da će pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih bolova, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom. Naime, sukladno odredbi članka 19. st. 1. i st. 2. ZOO-a, svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti, pod kojima se razumijevaju prava na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i drugo.

    1 5

    22. Slijedom navedenog, uzimajući u obzir intenzitet i trajanje fizičkih bolova, straha, smanjenja životne aktivnosti tužitelja sud je utvrdio da tužitelju povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, čime mu je nastala neimovinska šteta sukladno čl. 19. st. 2. ZOO-a u vezi čl. 1100. i 1046. ZOO-a. Nadalje, tužitelju pripada pravo na naknadu imovinske štete zbog tuđe pomoći i njege sukladno čl. 1095. st. 1. ZOO-a.

    23. Prema ocjeni ovoga suda, osiguranik tuženika CS je odgovoran (za što je i osuđen presudom ovoga suda broj K-624/2018-70 od 7. rujna 2023.) za štetni događaj u kojemu je tužitelju nastupila povreda prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje. Dakle, odgovornost osiguranika tuženika za nastanak štetnog događaja i štete sastoji se u tome što je 9. ožujka 2018. u 21,30 sati, iako svjestan da je konzumirao alkoholna pića i da uslijed toga nije sposoban za sigurnu vožnju i da time može ugroziti druge sudionike u prometu, pristajući na to pod utjecajem alkohola u krvi pri koncentraciji od 3,39 promila alkohola u krvi, u teško pijanom stanju, upravljao osobnim automobilom brzinom od 142 km/h koja nije prilagođena noćnoj vožnji i dometu kratkih svjetala, izgubio nadzor nad upravljačem automobila i desnim kotačima automobila zahvatio travnatu bankinu, te je došlo do rotiranja automobila oko svoje osi, a kako je u suprotnom traku naišao automobil, došlo je do udarca s automobilom koji je išao iz suprotnog traka, te je tužitelj kao suvozač u vozilu osiguranika tuženika zadobio ozljede koje su teške i po život opasne.

    24. Tijekom postupka, tuženik je isticao doprinos tužitelja nastanku štete. Vožnja u alkoholiziranom stanju može se smatrati vožnjom s odgovarajućim rizikom, a da bi se moglo smatrati da na strani tužitelja postoji doprinos nastanku štete moraju se ostvariti dvije pretpostavke: da je vozač bio alkoholiziran, da je oštećenom to bilo poznato ili mu nije moglo ostati nepoznato ali je ipak na vožnju pristao (tako u odluci Vrhovnog suda Repubike Hrvatske broj Rev 922/2007-2).

    24.1. U konkretnom slučaju, vozač automobila CS je bio alkoholiziran, s koncentracijom alkohola u krvi od 3.39 promila. Nadalje, ovaj sud je utvrdio da s obzirom da je vozač CS bio u teško pijanom stanju da tužitelju nije moglo ostati nepoznato da je vozač teško alkoholiziran, ali je ipak pristao na navedenu vožnju. Naime, svaka prosječna odrasla osoba s koncentracijom alkohola u krvi kakvu je imao vozač CS, morala je pokazivati znakove ponašanja koje su karakteristične za osobe pod utjecajem alkohola. Isto tako, svaka prosječna odrasla osoba prosječnog znanja i iskustva i mogućnosti percepcije mogla je i morala znati da je osoba s kojom namjerava biti u automobilu kao putnik pod utjecajem alkohola, a imajući u vidu da je vozač s obzirom na količinu konzumiranog alkohola pokazivao znakove alkoholiziranosti. Nadalje, u vezi percepcije tužitelja, odnosno sposobnosti tužitelja da procjeni da je vozač teško alkoholiziran, potrebno je reći da je i sam tužitelj u vrijeme štetnog događaja bio alkoholiziran, ali da u to stanje nije doveden protivno svoj volji (tužitelj tijekom postupka niti ne predlaže izvođenje dokaza kojima bi dokazao da se u stanje alkoholiziranosti doveo protivno svojoj volji). Naime, tužitelj je uzimajući alkohol znao i mogao znati da mu navedeno može utjecati na mogućnost procjene situacija u kojima se nalazi, pa je svojevoljno uzimajući alkohol na isto i pristao.

    1 6

    24.2. Budući da tužitelju s obzirom na teško alkoholizirano stanje vozača nije moglo ostati nepoznato da je vozač alkoholiziran, te da je i tužitelj bio alkoholiziran, prema ocjeni ovoga suda tužitelj je pristao na vožnju s takvim vozačem, tužitelj je su odgovoran i za štetu kada do nje dođe jer je pristao i na štetne posljedice takve vožnje. Opseg doprinosa sud je utvrdio ne samo o stupnju alkoholiziranosti vozača, nego i o znanju i mogućnosti doznavanja za stupanj alkoholiziranosti vozača. Imajući na umu sve prethodno navedeno sud je utvrdio da je doprinos tužitelja nastanku štetnog događaja 20%. Ovdje se posebno ističe da je tužitelj tijekom postupka odustao od predloženog dokaznog prijedloga za saslušanjem tužitelja kao stranke zbog zdravstvenog stanja i amnezije (na ročištu održanom 16. siječnja 2024.).

    24.3. Nadalje, potrebno je reći da je tuženik tijekom postupka isticao i da vozač CS nije imao vozačku dozvolu u vrijeme nastanka štetnog događaja (koja mu je ranije oduzeta zbog vožnje u alkoholiziranom stanju), ali na navedenu okolnost – da nije imao vozačku dozvolu i da je isto bilo poznato tužitelju nije predložio niti jedan dokaz. Naime, saslušanje CS predložio je na okolnost alkoholiziranosti tužitelja (na ročištu 29. siječnja 2025), a što je sud utvrdio uvidom u Otpusno pismo tužitelja, pa je stoga odbio dokazni prijedlog saslušanjem CS. Iz istog razloga sud je odbio i dokazni prijedlog za toksikološkim vještačenjem, jer se koncentracija alkohola u krvi tužitelja može utvrditi uvidom u Otpusno pismo. Nadalje, sud je odbio dokazni prijedlog tuženika za saslušanjem tužitelja na okolnost – alkoholiziranost tužitelja jer se alkoholiziranost tužitelja može utvrditi uvidom u Otpusno pismo tužitelja, a na okolnost - druženje s vozačem CS, jer se istim ne mogu utvrditi odlučne, a i kod tužitelja su nakon štetnog događaja nastupile posljedice – pogoršanje kognitivnih funkcija a što bi moglo utjecati na njegovo iskaz (što proizlazi iz nalaza i mišljenja vještaka).

    25. Odredbom čl. 1092. i 1106. ZOO-a propisano je da oštećenik koji je pridonio da šteta nastane ili da bude veća nego što bi inače bila ima pravo samo na razmjerno sniženu naknadu.

    26. Ovaj sud je sukladno odredbi čl. 1100. ZOO-a u vezi čl. 19. st. 1. i 2. ZOO-a ,a imajući na umu Orijentacijske kriterije i iznose za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete od 29. studenog 2002. i pravna shvaćanja zauzeta na sjednicama Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske (u nastavku: VSRH) održane 5. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020. kao i nalaz i mišljenje vještaka dr. med. Darija Muževića, utvrdio visinu neimovinske štete i imovinske štete zbog tuđe pomoći i njege. Potrebno je reći da su orijentacijski kriteriji, kriteriji koji služe kao smjernice i ne predstavljaju matematičku formulu za izračun naknade štete. Slijedom svega navedenog, ovaj sud je priznao tužitelju naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti prema kvalifikatornim kriterijima: pretrpljenih fizičkih bolova u iznosu od 2.500,00 EUR-a, straha iznos od 2.500,00 EUR-a, duševnih bolova zbog smanjenja životnih aktivnosti u iznosu od 60% iznos od 50.000,00 EUR-a, ovaj iznos osobito iz razloga što je kod tužitelja nastupilo oštećenje kognitivnih funkcija, naruženosti lakog stupnja vrlo uočljiva drugima iznos od 995,42 EUR-a, što ukupno iznosi 55.995,42 EUR-a.

    26.1 Budući da je tužitelj doprinio nastanku štete 20%, tužitelju bi pripala naknada štete zbog povrede prava osobnosti u iznosu od 44.796,36 EUR-a. Nadalje, od navedenoga iznosa oduzet je iznos od 12.940,47 EUR-a (97.500,00 kn) a koji je

    1 7

    tuženik isplatio tužitelju na ime nespornog dijela štete. Slijedom navedenoga, tuženik je dužan tužitelju na ime povrede prava osobnosti isplatiti iznos od 31.855,86 EUR-a. Budući da je tužitelj zahtijevao naknadu neimovinske štete u iznosu od 31.787,11 EUR-a, a koji iznos je manji od iznosa koji mu pripada, ovaj sud je tužitelju dosudio zahtijevani iznos od 31.787,22 EUR-a sa zateznim kamatama tekućim od dana podnošenja odštetnog zahtjeva odnosno od 20. lipnja 2018. pa do isplate, sukladno 12. st. 1. i 6. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“ broj 151/05., 36/09., 75/09., 76/13., 152/14. i 155/23., u nastavku: ZOOP) u vezi čl. 29. st. 1. i 2. ZOO-a. Potrebno je reći da u spisu ne prileži potvrda kada je odštetni zahtjev doista poslan tuženiku, ali spisu prileži odgovor na odštetni zahtjev od 20. lipnja 2018., kao i preostala pisana korespodencija među strankama u fazi pregovaranja i pokušaja sklapanja sudske nagodbe prije pokretanja ovog spora, pa je stoga sud tijek zateznih kamata dosudio tužitelju skladno navedenom odgovoru na odštetni zahtjev (potrebno je reći da tužitelj nije preinačavao tužbeni zahtjev u dijelu koji se odnosi na neimovinsku štetu). Slijedom navedenoga, odlučeno je kao pod toč. I/ izreke.

    27. S obzirom na to da iz Nalaza i mišljenja vještaka TS, dr.med., proizlazi da je tužitelju bila potrebna tuđa pomoć i njega nestručne osobe u trajanju od oko 36 dana po 16 sati dnevno, te 60 dana po 4 sata dnevno, odnosno ukupno 816 sati. Ovaj sud ocijenio kao cijenu sata tuđe pomoći i njege iznos od 5,00 EUR-a po satu, te je sukladno čl. 223. ZPP-a u svezi s odredbom članka 1095. ZOO-a utvrdio da tužitelju pripada pravična novčana naknada na ime tuđe pomoći i njege u iznosu 4.080,00 od EUR-a. S obzirom na tužiteljev doprinos od 20%, tuženik je dužan tužitelju platiti naknadu štete na ime tuđe pomoći i njege u iznosu od 3.264,00 EUR-a sa kamatama koje teku od presuđenja. Naime, naknada štete zbog tuđe pomoći i njege je određena je prema cijenama u vrijeme presuđenja, pa su stoga zatezne kamate na iznos od naknade štete zbog tuđe pomoći i njege dosuđene od dana presuđenja odnosno od 7. ožujka 2025. pa do isplate suklando čl. 29. st. 1. i 2. ZOO-a, pa je odlučeno kao pod toč. II/ Izreke.

    28. Budući da tužitelj zbog zadobivenih ozljeda u štetnom događaju nije bio u mogućnosti vratiti se na posao, te da se nalazio na bolovanju, ovaj sud je utvrdio da tužitelju pripada naknada imovinske štete zbog izgubljene zarade (čl. 1046. ZOO-a).

    28.1. Kao što je već prethodno navedeno, ovaj sud smatra da se u sporu koji se vodi radi naknade štete po osnovi osiguranja od automobilske odgovornosti tužitelj ima pravo na naknadu imovinske štete s naslova izgubljene zarade kao razlike između prosječnog neto iznosa plaće koju je primao prije štetnog događaja i naknade neto plaće koju prima za vrijeme bolovanja (tako u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev234/2022 od 9. ožujka 2022., Revd – 2720/2020 od 17. studenog 2020.).Budući da je vještakinja financijsko-knjigovodstvene struke Bernarda Hunjadi u svom Nalazu i mišljenju i dopuni Nalaza i mišljenja od 24. srpnja 2024. utvrdila dohodak tužitelja (potencijalna neto plaća, stupac IX), kao i neto iznose naknade plaće za bolovanje (stupac X), ali je pogrešno izračunala izgubljenu zaradu računajući istu na način da je od bruto plaće tužitelja oduzela neto iznos naknade plaće, ovaj sud je izračunao izgubljenu zaradu na način da je od utvrđenih neto iznosa plaća oduzet iznos neto naknade plaće za bolovanje, a kako je to prethodno već obrazloženo u ovoj odluci (toč. 19.3 i 19. 4. obrazloženja ove presude). Navedenim izračunom dobiveni su slijedeći iznosi koji predstavljaju razliku neto

    1 8

    prosječne plaće i isplaćene naknade, i to za mjesec şvibanj 2018. od iznosa dohotka (prosječne neto plaće) u iznosu od 496,11 EUR-a oduzet je iznos od 277,91 EUR-a, te je dobiven iznos od 218,20 EUR-a, za mjesec lipanj 2018. navedena razlika iznosi 242,37 EUR-a, za mjesec srpanj 2018. iznosi 230,28 EUR-a, od navedenih iznosa oduzet je iznos od 662,51 EUR-a koji iznos je tuženik platio tužitelju prije pokretanja postupka, te za mjesec srpanj 2018. tužitelju pripada izgubljena zarada u iznosu od 88,05 EUR-a. Nadalje, razlika za mjesec kolovoz 2018. iznosi 218,20 EUR-a, za mjesec rujan 2018. iznosi 230,37 EUR-a, za mjesec listopad 2021. iznosi 178,64 EUR-a, za mjesec studeni 2018. iznosi 192,44 EUR-a, za mjesec prosinac 2018. iznosi 206,24 EUR-a, za mjesec siječanj 2019. iznosi 178,64 EUR-a, za mjesec veljaču 2019. iznosi 220,05 EUR-a, za mjesec ožujak 2019. iznosi 206,24 EUR-a, za mjesec travanj 2019. iznosi 192,44 EUR-a, za mjesec svibanj 2019. iznosi 180,92 EUR-a, za mjesec lipanj 2019. iznosi 222,33 EUR-a, za mjesec srpanj 2019. iznosi 192,44 EUR-a, za mjesec kolovoz 2019. iznosi 194,72 EUR-a, za mjesec rujan 2019. iznosi 208,52 EUR-a, za mjesece od listopada 2019. pa do travnja 2020. iznosi svakomjesečno iznos od 346,56 EUR-a, za svibanj 2020. nema pozitivne razlike, za mjesec lipanj 2020. iznosi 11,48 EUR-a, za mjesec srpanj 2020. iznosi 282,43 EUR- a, za mjesec kolovoz 2020. iznosi 296,67 EUR-a, za mjesec rujan 2020. iznosi 295,35 EUR-a, za mjesec listopad 2020. iznosi 295,35 EUR-a, za mjesec studeni 2020. iznosi 304,99 EUR-a, za mjesec prosinac 2020. iznosi 286,02 EUR-a, za mjesec siječanj 2021. iznosi 276,59 EUR-a, za mjesec veljaču 2021. iznosi 284,59 EUR-a, za mjesec ožujak 2021. iznosi 255,25 EUR-a, za mjesec travanj 2021. iznosi 265,92 EUR-a, za mjesec svibanj 2021. iznosi 278,87 EUR-a, za mjesec lipanj 2021. iznosi 268,20 EUR-a, za mjesec srpanj 2021. iznosi 268,20 EUR-a, u kolovozu 2021. nije bilo pozitivne razlike. Još jednom se ističe da je iznos od 662,51 EUR-a kojeg je tuženik isplatio tužitelju prije pokretanja postupka uračunat u navedeni iznos, i to na način da je oduzet od mjeseca svibnja, lipnja i dijela srpnja 2018, a kako je to prethodno navedeno. Budući da je tužitelj u sporu uspio 20%, sud je od prednje navedenih mjesečnih iznosa oduzeo 20% na ime doprinosa, te dobio iznose kako je to navedeno u izreci presude, i to u ukupnom iznosu od 7.178,82 (toč. III/). Tužitelju na navedene mjesečne iznose pripadaju zatezne kamatama koje teku od dospijeća svakog pojedinačnog iznosa pa do isplate sukladno čl. 1086. ZOO-a. Stoga je odlučeno kao pod toč. III/ izreke.

    29. U preostalom dijelu, i to u dijelu koji se odnosi na zatezne kamate tekuće na iznos od 31.787,11 EUR-a na ime neimovinske štete tekućim od 23. svibnja 2018. pa 19. lipnja 2018., kao i u dijelu preko dosuđene naknade štete zbog izgubljene zarade sa zateznim kamatama, kao i sa zateznim kamatama koje su tekle na imovinsku štetu-tuđa pomoć i njega od dana podnošenja tužbe pa do 6. ožujka 2025., tužbeni zahtjev je odbijen kao neosnovan, te je odlučeno kao pod toč. IV/ izreke.

    30. Tužitelj je tijekom postupka više puta uređivao tužbeni zahtjev i preinačio tužbeni zahtjev. Naime, tužitelj je podneskom od 21. prosinca 2021. (list spisa 241) naveo da uređuje tužbeni zahtjev, ali tužitelj sadržajno ništa nije promijenio u odnosu na tužbu i tužbeni zahtjev, naime tužitelj je i dalje potraživao iste iznose na ime imovinske i neimovinske štete. Tuženik je podneskom od 2. siječnja 2022. protivio preinaci tužbenog zahtjeva navodeći da je tužitelj sada potražuje i rentu dok za to budu postojali uvjeti. Tuženik pogrešno smatra da se radilo o preinaci, identični tužbeni zahtjev kakav je postavio podneskom od 21. prosinca 2021. je tužitelj postavio i tužbom i to i u dijelu za rentu.

    1 9

    30.1. Nadalje, tužitelj je uredio tužbeni zahtjev i podnesku od 15. siječnja 2024. tako što je utužene iznose stavio u valutu euro, a podneskom od 20. svibnja 2024. je uredio tužbeni zahtjev u dijelu koji se odnosi na izgubljenu zaradu tako što je dodao iznose izgubljene zarade za prethodne godine pa sve do 1. srpnja 2021. do kada su trajala izgubljena zarada, a sukladno nalazu i mišljenju vještaka, a kako je vještak sačinio dopunu nalaza i mišljenja, tužitelj je svoj tužbeni zahtjev uredio podneskom od 30. kolovoza 2024. sukladno navedenoj dopuni nalaza i mišljenja vještaka financijske struke i zahtijevao na ime izgubljene zarade i iznos sa dospijećem u kolovozu 2021. Tuženik se navedenim uređenjima tužbenog zahtjeva sukladno nalazima i mišljenjima vještaka financijsko-knjigovodstvene struke nije protivio te se upustio u raspravljanje o glavnoj stvari.

    31. Odredbom čl. 154. st. 2. ZPP-a propisano je da ako stranka djelomično uspije u parnicu, sud će najprije utvrditi postotak u kojem je svaka od njih uspjela, nakon toga će utvrditi iznos pojedinih i iznos ukupnih troškova stranke koja je u većoj mjeri uspjela u parnici koji su bili potrebni za svrhovito vođenje postupka te će toj stranci odmjeriti naknadu dijela takvih ukupnih troškova koji odgovaraju postotku koji je preostao nakon navedenog obračuna postotka u kojima su stranke uspjele u parnici. Omjer uspjeha u parnici ocjenjuje se prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i u pogledu dokazivanja osnove tužbenog zahtjeva.

    31.1. U konkretnom slučaju, tužitelj je sa osnovom uspio 100% (tužitelj je u tužbi navodio da je njegov doprinos nastanku štetnog događaja 20%) i s visinom je uspio 90%, te uspjeh u sporu iznosi 95%. Nadalje, tuženik je u sporu uspio 5%.

    31.2. Nadalje, od uspjeh tužitelja koji je u većoj mjeri uspio u sporu oduzet je postotak uspjeha tuženika, pa uspjeh tužitelja iznosi 90%. Tužitelju je priznat trošak sastava tužbe u iznosu od 1.000,00 EUR-a sukladno Tbr. 7. toč. 1. Tarife o nagradama i naknada za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/2023., u nastavku: Tarifa), trošak zastupanja na ročištu 23. lipnja 2020. i 19. listopada 2020., 21. svibnja 2021., 16. siječnja 2024. i 29. siječnja 2025. iznosu od 1.000,00 EUR-a za svako ročište sukladno Tbr. 9. toč. 1. Tarife, trošak zastupanja na ročištu 20. svibnja 2021. (odgoda) u iznosu od 100,00 EUR-a sukladno Tbr. 9. toč. 5. Tarife, trošak sastava podnesaka od 23. ožujka 2020., 9. ožujka 2021., 22. prosinca 2021., 30. kolovoza 2024. i 23. listopada 2024. za svaki podnesak iznos od 1.000,00 EUR-a sukladno Tbr. 8. toč. 1. Tarife. Što sveukupno iznosi 11.500,00 EUR-a uvećano 25% PDV-a iznosi 14.375,00 EUR-a. Budući da je tužitelj u sporu uspio 90 % pripada mu naknada troška postupka u iznosu od 12.937,50 EUR-a. Navedenom trošku pridodan je trošak predujma za medicinsko vještačenje u iznosu od 265,45 EUR-a i financijskog vještačenja u iznosu od 381,81 EUR-a, što sveukupno iznosi 13.584,76 EUR-a. Tužitelju je priznat i trošak pristupa na ročište za objavu presude u iznosu od 100,00 EUR-a uvećano za 25% PDV-a što iznosi 125,00 EUR-a sukladno Tbr.9. toč. 3. Tarife. Slijedom navedenoga, tužitelju pripada naknada troška postupka u iznosu od 13.709,76 EUR-a sa zateznim kamatama koje teku od presuđenja odnosno od 7. ožujka 2025. pa do isplate, te je odlučeno kao pod toč. V/izreke.

    31.3. Tužitelju nije priznat trošak obrazloženog podneska od 18. lipnja 2020. jer je uz navedeni podnesak dostavio dokumentaciju koju je mogao predati na ročištu 23. lipnja 2020., kao i trošak sastava podneska od 4.listopada 2023. kojim podneskom je

    2 0

    dostavio prvostupanjsku kaznenu presudu, a isto je mogao predati i na ročištu. Nadalje, isto tako, tužitelju nije priznat trošak sastava podneska uz koji je dostavio dokumentaciju- rješenje HZMO-a, nakon izrade nalaza i mišljenja vještaka medicinske struke, a istu tu dokumentaciju mogao je predati na ročištu na kojem se saslušava vještak. Nadalje, za parnicu nije bio potreban podnesak od 25. studenog 2021. i 5. rujna 2022. jer se njime tužitelj samo očitovao na navode tuženika na nalaz i mišljenje vještaka, odnosno tužitelj ponovno iznosi svoje viđenje stvari i nalaza i mišljenja vještaka medicinske struke. Isto tako tužitelju nije priznat niti trošak sastava podneska od 15. siječnja 2024. kojim je uredio tužbeni zahtjev s obzirom na valutu euro, a isto je mogao i na ročištu.

    Osijek, 7. ožujka 2025.

    Sutkinja

    Helena Topić Vuković

    UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

    Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana objave iste. Žalba se predaje putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

    DOSTAVITI:

    1. Pun. tužitelja

    2. Pun. tuženika

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.