REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: P-2291/2023-12

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sutkinji toga suda Jadranki Liović Merkaš, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja: 1. GE iz [adresa], 43. [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. VE iz [adresa], 43. [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 3. CE iz [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj], svi zastupani po punomoćniku Draženu Ivaniću, odvjetniku iz Zagreba, protiv tuženika PAN-PEK d.o.o., Zagreb, Planinska ulica 2C, OIB: 58203211592, zastupanog po punomoćniku Igoru Mucalo, odvjetniku u Zagrebu, radi isplate, nakon glavne, usmene i javne rasprave, održane i zaključene dana 23. siječnja 2025. u nazočnosti punomoćnika tužitelja Dražena Ivanića, odvjetnika u Zagrebu i zamjenika punomoćnika tuženika Brune Mudronja, odvjetnika u Zagrebu, dana 7. ožujka 2025. temeljem čl. 335. st. 4. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 04/08, 84/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23), dalje ZPP-a,

p r e s u d i o  j e

I Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"1. Nalaže se tuženiku PAN-PEK d.o.o. Zagreb, Ul. Planinska C, OIB 58203211592 da I.-tužitelju GE iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] isplati novčani iznos od 25.663,12 EUR sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na iznose:

- 5.500,00 EUR od 1.05.2020.

- 5.500,00 EUR od 01.06.2020.

- 5.500,00 EUR od 01.08.2020.

- 5.500,00 EUR od 01.09.2020.

- 305,26 EUR od 15.04.2020.

- 305,26 EUR od 15.05.2020.

- 305,26 EUR od 15.06.2020.

- 305,26 EUR od 15.07.2020.

- 305,26 EUR od 15.08.2020.

- 305,26 EUR od 15.09.2020.

- 305,26 EUR od 15.10.2020.

- 305,26 EUR od 15.11.2020.

- 305,26 EUR od 15.12.2020.

- 305,26 EUR od 15.01.2021.

- 305,26 EUR od 15.02.2021.

- 305,26 EUR od 15.03.2021.

sve po stopi koja se određuje, za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.

2. Nalaže se tuženiku PAN-PEK d.o.o. Zagreb, Ul. Planinska C, OIB 58203211592 da 2. tužitelju VE iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] isplati novčani iznos od 1.000,00 sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na iznose:

- 250,00 EUR od 15.03.2020.

- 250,00 EUR od 15.04.2020.

- 250,00 EUR od 15.05.2020.

- 250,00 EUR od 15.06.2020.

sve po stopi koja se određuje, za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.

3. Nalaže se tuženiku PAN-PEK d.o.o. Zagreb, Ul. Planinska C, OIB 58203211592 da 3. tužitelju CE iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] isplati novčani iznos od 1.000,00 EUR sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na iznose:

- 250,00 EUR od 15.03.2020.

- 250,00 EUR od 15.04.2020.

- 250,00 EUR od 15.05.2020.

- 250,00 EUR od 15.06.2020.

sve po stopi koja se određuje, za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.

4. Nalaže se tuženiku PAN-PEK d.o.o. Zagreb, Ul. Planinska C, OIB 58203211592 da 3. tužitelju CE iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] isplati novčani iznos od 1.935,20 EUR sa zakonskom zateznom kamatom tekućom tekućom na iznose:

- 483,80 EUR od 15.04.2020.

- 483,80 EUR od 15.05.2020.

- 483,80 EUR od 15.06.2020.

- 483,80 EUR od 15.07.2020.

sve po stopi koja se određuje, za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.

5. Nalaže se tuženiku PAN-PEK d.o.o. Zagreb, Ul. Planinska C, OIB 58203211592 da 1. tužitelju GE iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], 2. tužitelju VE iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i 3. tužitelju CE iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], nadoknadi troškove ovog parničnog postupka i to sa zakonskom zateznom kamatom od dana presuđenja do isplate sve po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena."

kao neosnovan.

II Nalaže se tužiteljima: 1. GE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. VE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 3. CE iz [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj], nadoknaditi tuženiku PAN-PEK d.o.o. iz Zagreba, Ul. Planinska C, OIB: 58203211592, prouzročeni parnični trošak u iznosu 3.765,46 EUR, sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem za tri postotna poena referentne stope, koja je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, počam od 7. ožujka 2025. do isplate, sve u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelji EE, FE i ŠE, dalje u tekstu: tužitelji, u tužbi navode da su vlasnici nekretnina i to EE poslovnog prostora površine 47,83 m2 u zgradi u [adresa], a FE i ŠE zajedno svaki u ½ dijela stana u istoj zgradi površine 81,62 m2, te su imali dugogodišnju suradnju s tvrtkom Wulf Sport d.o.o na način da su im svoje nekretnine davali u zakup i najam. Ugovor o zakupu poslovnog prostora s tvrtkom Wulf Sport d.o.o. zaključen je 24. travnja 2013., te se automatizmom produžavao svake godine za vrijeme od narednih jednu godinu. U tijeku listopada 2019. ovlaštena osoba tuženika, JE, pristupio je prvotužitelju GE i u ime tuženika pokazao interes za zakup poslovnog prostora i stana u [adresa], za potrebe poslovanja tuženika. Tako je tuženik želio prenamijeniti poslovni prostor iz trgovine obućom u pekaru, po uzoru na druge pekare koje ima tuženik. Tužitelji su u kontaktima s RE ukazivali da imaju dugogodišnji zakup za opisani poslovni prostor, međutim, ovlaštena osoba tuženika uvjeravala je tužitelje da se radi o ozbiljnoj namjeri tuženika i da tuženik doista želi zakupiti poslovni i stambeni prostor tužitelja, te je tuženik dao i konkretnu ponudu tužiteljima i to za poslovni prostor 34.000,00 EUR godišnje, a za stambeni prostor 6.000,00 EUR godišnje, s time da je Ugovor o zakupu poslovnog prostora bio predviđen na razdoblje od deset godina od 1. travnja 2020. godine pa sve do 31. ožujka 2030., kao i stambeni prostor. Ovakve tvrdnje i garancije ovlaštene osobe tuženika dovele su do toga da su tužitelji otkazali Ugovor o zakupu Wulf Sport d.o.o., te odlučili zaključiti ugovor o zakupu poslovnog prostora i najam stana s tuženikom. Navode da su 9. ožujka 2020. pristupili kod Javnog bilježnika Rina Zujić u [adresa] te po uputama tuženika sastavili i ovjerili potpise na Ugovoru o zakupu prostora i Ugovoru o najmu po ranije navedenim uvjetima. Ovi Ugovori su poslani poštom na Upravu tuženika radi potpisa u tijeku mjeseca ožujka 2020. Predsjednik uprave tuženika donio je odluku da neće potpisati Ugovor o zakupu prostora i Ugovor o najmu, te da neće 1. travnja 2020. preuzeti poslovni prostor i stan unatoč prethodnog dogovora, uvjeravanja i garancija da je taj posao dogovoren zbog čega se i pristupilo izradi i ovjeri Ugovora. U konačnici je tuženik platio troškove sastava i ovjere oba Ugovora, ali je odustao od zakupa poslovnog prostora i najma stana. Završno je tuženik uvjeravao tužitelje da ipak postoji mogućnost da će tuženik preuzeti dogovorenu obvezu, ali nakon što prođe karantena koja je nastala zbog pandemije COVID-19 i turistička sezona 2020. i da bi to moglo biti najkasnije u listopadu 2020., međutim, ni to se nije dogodilo. Svojim postupanjem tuženik je nanio tužiteljima značajnu imovinsku štetu. EE je zbog uvjeravanja tuženika i zablude u koju ga je tuženik doveo raskinuo dugogodišnji Ugovor s Wulf Sportom d.o.o. zbog čega je izgubio zakup jer nije mogao u kratkom roku pronaći novog zakupoprimca za vremensko razdoblje od 1. travnja 2020. do 31. ožujka 2021. Stoga tužitelji ustaju s tužbom protiv tuženika i tužbenim zahtjevom kojim prvotužitelj EE potražuje od tuženika naknadu štete u visini zakupnine koju je imao ugovorenu s Wulf Sportom d.o.o. i to 22.000,00 EUR i 27.600,00 kn godišnje, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim na 22.000,00 EUR onako kako je tvrtka Wulf Sport d.o.o. po Ugovoru o zakupu plaćala u četiri obroka i to po 5.500,00 EUR 1. svibnja, 1. lipnja, 1. kolovoza i 1. rujna u godini, a za 27.600,00 kn kako je plaćano u mjesečnim obrocima od po 2.300,00 kn mjesečno i to s dospijećem 15. u mjesecu za tekući mjesec. FE i ŠE iznajmljivali su stan za 6.000,00 EUR godišnje u mjesečnim obrocima od po 500,00 EUR mjesečno s dospijećem 15. u mjesecu za tekući mjesec. Kako su isti otkazali ranijim najmoprimcima korištenje stana zbog zaključenja Ugovora s tuženikom, te stan nisu uspjeli iznajmiti sve do početka sezone 1. srpnja 2020., potražuju 500,00 EUR mjesečno za razdoblje od 1. ožujka 2020. do 30. lipnja 2020. s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama. Nadalje, ŠE je bio zaposlen kod Wulf Sport d.o.o. i radio u poslovnom prostoru [adresa], te primao mjesečnu plaću i to za zadnja tri mjeseca prije otkaza zakupa poslovnog prostora od prosječno neto od 3.645,20 kn, pa kako je isti zbog otkaza zakupa ostao bez radnog mjesta, to potražuje plaću za vrijeme od 1. ožujka 2020. pa sve dok u sezoni nije pronašao novi posao 1. srpnja 2020., slijedom čega potražuje za četiri neto plaće u iznosu 1.935,20 EUR (14.580,80 kn) s pripadajućim kamatama. Navode da je tuženik svojim postupanjem naveo tužitelje da učine radnje na štetu svoje imovine, pa su tako tužitelji zbog uvjeravanja tuženika u dugogodišnji zakup po značajno povoljnijim uvjetima nego je to bilo s ranijim zakupcem otkazali dugogodišnji zakup s tom tvrtkom na svoju štetu. Stoga od tuženika prvotužitelj potražuje 25.663,12 EUR sa zateznim kamatama na svaki pojedini mjesečni iznos od njegova dospijeća do isplate, kao i 1.935,20 EUR sa zateznim kamatama na svaki pojedini mjesečni iznos od njegova dospijeća do isplate, drugotužitelj 1.000,00 EUR sa zateznim kamatama na svaki pojedini mjesečni iznos od njegova dospijeća do isplate, trećetužitelj 1.000,00 EUR sa zateznim kamatama na svaki pojedini mjesečni iznos od njegova dospijeća do isplate, sve uz naknadu parničnog troška.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava osnovu i visinu tužbenog zahtjeva. Ističe prigovor nedostatka aktivne i pasivne legitimacije, te zastare. Čini neprijepornim da je jedan od tadašnjih članova uprave tuženika JE s tužiteljima vodio pregovore radi sklapanja ugovora o zakupu poslovnog prostora površine 47,83 m2 na adresi [adresa], te da je u navedenim pregovorima spomenuta i mogućnost da ako tuženik sklopi ugovor o zakupu poslovnog prostora, da pored toga tuženik od drugo i trećetužitelja unajmi i stan površine 81,62 m2, na adresi [adresa]. Međutim, navedeni pregovori nisu uspješno okončani, te ni ugovor o zakupu poslovnog prostora, ni ugovor o najmu stana između tužitelja i tuženika nikada nisu sklopljeni. Tijekom pregovora je došlo do globalnih promjena i poslovne neizvjesnosti uzrokovanih pojavom korona virusa. Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske je 19. ožujka 2020. donio Odluku o mjerama ograničavanja društvenih okupljanja, rada u trgovini, uslužnih djelatnosti i održavanja sportskih i kulturnih događanja kojom su propisane protuepidemijske mjere i stroge mjere socijalnog distanciranja, a koje su iznimno negativno djelovale na poslovanje svih trgovaca, pa tako i tuženika koji obavlja djelatnost proizvodnje i prodaje pekarskih proizvodima, uključujući i maloprodaju u vlastitim pekarnama. Nakon navedene odluke, Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske donio je još mnogobrojne odluke kojima je ograničeno kretanje, okupljanje, poslovanje, rad, itd., a što je negativno djelovalo na sve trgovce u Republici Hrvatskoj, pa tako i tuženika. Uslijed navedenih izvanrednih i nepredvidivih okolnosti, te očite neizvjesnosti koje one nose za tuženikovo poslovanje, a posebno planiranu investiciju u otvaranje nove poslovnice, tuženik se sasvim opravdano povukao iz pregovora s tuženikom. Dakle, tuženik nikad ni na koji način nije potvrdio ili jamčio tužiteljima da će pod bilo kakvim uvjetima sklopiti ni ugovor o zakupu poslovnog prostora, ni ugovor o najmu stana, te je tadašnji član uprave tuženika zadužen za sektor maloprodaje JE koji je vodio pregovore s tužiteljima, jasno komunicirao tužiteljima da se radi samo o pregovorima, te da se ugovori mogu smatrati sklopljenima tek kad ih zakonski zastupnici tuženika potpišu u odgovarajućoj formi. Tužitelji su 9. ožujka 2020. pristupili u ured javnog bilježnika Rine Zujića koji im je sastavio ugovor o zakupu poslovnog prostora i ugovor o najmu stana te su iste ovjerili, ali i na samim tim ugovorima je izričito navedena napomena kako isti nemaju pravnu snagu dok ih tuženik ne potpiše, odnosno prihvati ponudu. Dakle, ovi primjerci ugovora ovjereni od strane tužitelja, u pravnom smislu predstavljaju tek njihove ponude tuženiku. Po zaprimanju tih ponuda, tuženik je usmeno obavijestio tužitelje da ih ne prihvaća, nakon čega su tužitelji pristupili u poslovne prostorije tuženika i preuzeli primjerke ugovora koji su ovjereni od strane tužitelja, te je tuženik smatrao da su time pregovori okončani jer su i sami tuženici uzimanjem tih ugovora zapravo povukli svoje ponude. Međutim, tuženik je od tužitelja zaprimio dopis od 18. prosinca 2020. te je nakon tog održan sastanak u poslovnim prostorijama tuženika na kojem je još jednom tužiteljima obrazloženo iz kojih razloga je tuženik u ožujku 2020. odustao od zakupa poslovnog prostora i najma stana. Ističe da, sukladno čl. 251. st. 1. Zakona o obveznim odnosima, pregovori koji prethode sklapanju ugovora ne obvezuju, slijedom čega samom činjenicom da je tuženik s tužiteljima pregovarao o zakupu poslovnog prostora i najmu stana, on se ni na koji način nije obvezao zakupiti poslovni prostor niti unajmiti stan. Navodi da je tuženik ušao u pregovore s tužiteljima s pravom namjerom da iste sklopi, te nije prekinuo pregovore suprotno načelu savjesnosti i poštenja već zbog objektivnih vanjskih okolnosti na koje nije imao nikakvog utjecaja, odnosno epidemije koronavirusa i posljedičnih protuepidemijskim mjera koje su iznimno negativno utjecale na sektor maloprodaje pekarskih proizvoda i otvaranje nove poslovnice tuženika na lokaciji tužitelja učinili poslovno krajnje neizvjesnim pothvatom. U trenutku kada je tuženik započinjao pregovore s tužiteljima, tuženik nije znao niti je mogao predvidjeti razmjere epidemije koronavirusa i njen negativan utjecaj na njegovo poslovanje, koje okolnosti opravdavaju tuženikovo povlačenje i prekid započetih pregovora, slijedom čega je tuženik opravdano prekinuo pregovore s tužiteljima, pa nije ispunjena pretpostavka iz čl. 251. st. 2. ZOO-a, jer nema tuženikove odgovornosti za eventualno nastalu štetu tužiteljima. Čak i pod hipotetskom pretpostavkom da je tuženikov prekid pregovora bio suprotan načelu savjesnosti i poštenja, što se poriče, tužiteljima ne bi pripadala naknada štete koju potražuju tužbom jer bi povrijeđena strana imala bi pravo samo na naknadu stvarne štete, a ne i na izmaklu dobit. Naime, u fazi pregovora opseg naknade se svodi na učinjene troškove u vezi s pregovaranjem, jer pregovori s tuženikom ne priječe tužitelje da pregovaraju s drugim osobama pa se tužitelji ne bi mogli pozivati na izgubljeni dobitak da zbog pregovora s tuženikom nisu sklopili druge ugovore, jer pregovori s tuženikom nisu mogli spriječiti tužitelje u prihvaćanju neke druge povoljnije prilike. Tuženik nije imao saznanja o ugovornim odnosima koje je prvotužitelj imao s društvom Wulf Sport d.o.o., niti je na bilo koji način utjecao na eventualni prestanak tog ugovornog odnosa, slijedom čega osporava činjenične navode tužbe u tom dijelu, kao i bilo kakvu odgovornost tuženika u tom pogledu, kao i visinu štete. U odnosu na dio tužbenog zahtjeva u kojem drugo i trećetužitelji i trećetužitelj zahtijevaju od tuženika isplatu naknade štete zbog neostvarenih najamnina za stan, ističe da čak i kad bi tuženik bio odgovoran za eventualnu štetu, a nije, ovi tužitelji nisu dokazali da su imali sklopljen ugovor o najmu za stan s trećim osobama za razdoblje od 1.ožujka 2020. do 30. lipnja 2020., niti visinu takvog najma, slijedom čega im nije mogla nastati nikakva šteta. U odnosu na dio tužbenog zahtjeva u kojem trećetužitelj zahtijeva od tuženika isplatu naknade štete u visini četiri neto plaće u iznosu 1.935,20 EUR (14.580,00 kn), ističe da nema nikakvog kauzalnog neksusa između navodnog prestanka treće tuženikovog ugovora o radu s Wulf Sportom i pregovorima koji su se vodili radi sklapanja ugovora o zakupu za poslovni prostor. Ističe i prigovor zastare jer je tužba podnijeta tek 3. travnja 2023., izvan trogodišnjeg zastarnog roka. Predlaže tužbeni zahtjev odbiti kao neosnovan, uz naknadu tuženiku troškova postupka.

3. Sud je proveo dokaze: izvršen je uvid u zk izvatke (stranica 8-10 spisa), Ugovor o zakupu poslovnog prostora između ZE i Wulf Sport d.d. od 24.4.2013. (stranica 11-16 spisa), izvadak iz sudskog registra za Wulf Sport d.d. (stranica 17-22 spisa), Ugovor o zakupu prostora između GE i Pan-Pek d.o.o. (stranica 23-28 spisa), Ugovor o najmu između CE i VE i Pan-Pek d.o.o. (stranica 29-32 spisa), obračunske liste plaće za CE (stranica 33-35 spisa), poziv na mirno rješenje spora od 18. prosinca 2020. (stranica 36-38 spisa) s potvrdom o primitku i povratnicom (stranica 39 spisa), saslušan je svjedok JE (stranica 63-64 spisa) i tužitelji (stranica 64-66 spisa).

4. Druge dokaze sud nije provodio, jer se provođenje drugih dokaza nije ukazalo potrebitim za donošenje odluke u smislu čl. 8. ZPP-a.

5. Iz iskaza svjedoka JE proizlazi da je radio kod tuženika na radnom mjestu člana Uprave za maloprodaju i marketing i sjeća se da je pregovarao s tužiteljima o zakupu poslovnog prostora u [adresa] u [adresa]. Sjeća se da su dogovorili uvjete zakupa i da je to bilo prije pandemije korona virusa, ali je Nadzorni odbor tuženika donio odluku da će se odustati od nekoliko poslovnih prostora, među ostalim, i od poslovnog prostora u vlasništvu tužitelja. Ne sjeća se da bi pregovarali o najmu stana. S obzirom na protek vremena ne može se sjetiti detalja, ali zna da su nešto potpisali kod javnog bilježnika ili je samo potpisao netko od tužitelja. Kada mu se predočava Ugovor o zakupu poslovnog prostora sa lista 23-28 spisa i Ugovor o najmu sa lista 29-32 spisa uvidom u isti utvrđuje da se na njima ne nalazi njegov potpis kao ni bilo čiji potpis od strane tuženika, nego su isti očito potpisani samo od strane tužitelja. Sjeća se da su tužitelji, nakon što su obaviješteni da oni neće uzeti u zakup njihov poslovni prostor tražili trošak ovjere kod javnog bilježnika, što je tuženik i platio. Svjedok je obišao poslovni prostor u vlasništvu tužitelja i sjeća se da je bio prazan. Tuženik je imao posrednika koji im je tražio prostore u Istri i sjeća se da im je taj gospodin rekao da iz poslovnog prostora tužitelja izlazi netko tko je radio posao s cipelama. Uobičajeno tuženik daje prijedlog ugovora nakon što se usuglasi s drugom stranom. Sada se ne može sjetiti na koje vrijeme bi ugovarali zakup. Nije rekao tužiteljima da bi trebali otkazati raniji ugovor o zakupu s ranijim zakupodavcem. Ne može se sjetiti detalja jesu li mu tužitelji dostavili svu potrebnu dokumentaciju vezanu uz prostor koji je trebao biti predmet zakupa. Nakon nastupa pandemije korona virusa, tuženik je svojim zakupodavcima predlagao smanjenje cijena zakupa, a za konkretni slučaj se ne može sjetiti. Na strani tuženika je postojala ozbiljna namjera o zakupu poslovnog prostora tužitelja sve dok nije nastupila pandemija kada su morali nekoliko lokala otkazati jer se nije znalo što će se događati.

6. Iz iskaza prvotužitelja proizlazi da su tužitelji u svom poslovnom prostoru imali zakupnika Wolf sport s kojim su bili u dugogodišnjem poslovnom odnosu i njegov sin ŠE je kod njih bio zaposlen i vodio tu trgovinu. Nakon što im se javio posrednik za zakup poslovnog prostora i rekao da je tuženik zainteresiran za taj prostor dobili su bitno bolju ponudu u visini zakupnine, te su prvo tražili od zakupnika Wolf sport da plaća tu zakupninu, što njima nije odgovaralo, a tuženiku jest, radi čega je prestao njihov ugovorni odnos s ranijim zakupnikom, te je i njegovom sinu prestao radni odnos kod njih, a prestanak ranijeg zakupa je bio i uvjet da bi tuženik ušao u ugovorni odnos s njima. Sve detalje ugovora su dogovorili s RE, kao i najam stana koji se nalazi iznad poslovnog prostora koji je bio namijenjen radnicima tuženika. Prijedlog ugovora o zakupu i najmu je napravljen od strane tuženika i oni su otišli kod javnog bilježnika i isti potpisali, tako je prvotužitelj potpisao Ugovor o zakupu, a njegovi sinovi ŠE i FE, Ugovor o najmu. No međutim, nakon nekog vremena su došla dva zaposlenika tuženika i usmeno ih obavijestili da tuženik odustaje od tog prostora, kao i od stana. Prostor je bio prazan jer je to bio uvjet za zakup od strane tuženika, a nakon što je tuženik odustao od zakupa prostor je bio prazan i u tom trenutku nisu tražili drugog zakupnika budući je nastupila pandemija. Sporazumno su raskinuli Ugovor o zakupu s Wolf sportom. U srpnju 2020. u poslovnom prostoru su se prodavale japanke, a iste je prodavao njegov sin ŠE.

7. Iz iskaza drugotužitelja proizlazi da je sudjelovao u pregovorima s tuženikom i sve se događalo kako je opisao njegov otac; javio im se posrednik te su uvjete ugovora o zakupu i o najmu stana dogovorili sa svjedokom RE. Prethodno su sporazumno raskinuli Ugovor o zakupu s ranijim zakupodavcem koji nije mogao plaćati tu visinu zakupnine i njegovom bratu je prestao radni odnos kod njih. Kako je nastupila pandemija korona virusa, tuženik se uopće neko vrijeme nije javljao i oni su ih zvali jer je prostor bio prazan i čak su pristali na smanjenje zakupnine samo da prostor ne bude prazan, ali oni i dalje nisu pokretali aktivnosti vezane uz ulazak u taj prostor i potpis ugovora, te su tužitelji u konačnici tuženiku ponudili da uđe bez naknade pa da će vidjeti kako će se situacija s koronom odvijati. No međutim, tužitelje su samo usmeno obavijestili da oni više nisu zainteresirani za taj prostor i stan, a on se sada ne sjeća je li to bilo putem telefona ili je netko došao. Zna samo da im je rekao neka plate barem trošak bilježnika koji su imali kada su ovjeravali svoje potpise na ugovoru o zakupu i najmu. Kako je prostor bio prazan, a brat je bio bez posla, te je nastupila ljetna sezona, oni su na brzinu organizirali u tom prostoru prodaju japanki, a radi se o prostoru koji je u centru [adresa]. Tužitelji su nakon odustanka tuženika pokušali naći novog zakupoprimca, no međutim, nisu ga uspjeli naći s obzirom se radilo o 2020. i dugo vremena je proteklo dok nisu našli novog zakupca. Misli da su bili u ugovornom odnosu s ranijim zakupoprimcem osam godina. On je suvlasnik stana koji je bio predmet najma postao u ožujku 2020. tako da on nije imao ugovor o najmu stana s Wolf sportom. Tužitelji su tuženiku bili dali ponudu za taj stan i on ju je prihvatio. Sada se ne sjeća na koji način su mi dobili primjerke ugovora od strane tuženika. Osobno je bio u poslovnim prostorijama tuženika kako bi vidio što oni misle budući se nisu javljali. Oni su pregovarali sa tuženikom oko sniženja zakupnine i kao što je rekao, pristali su u konačnici i da uđu bez zakupnine.

8. U svom iskazu trećetužitelj iskazuje suglasno navodima svoga oca i brata i dodaje da je on kod ranijeg zakupca bio u radnom odnosu od 2008. do 2019.-2020. i vodio mu trgovinu u tom prostoru. Nakon što su sporazumno raskinuli ugovor o zakupu s njima i njemu je prestao radni odnos, a on je obiteljski čovjek sa troje djece i bilo mu je bitno sigurno znati hoće li se novi zakup realizirati ili ne. JE, s kojim su razgovarali, mu je rekao da je to sigurno i da ne brine. Isto tako su s njim dogovorili i najam stana iznad prostora kojeg su ponudili i on je pristao i na to. Tuženik je pripremio ugovor, ali kako JE nije bio ovlašten za potpis čekao se ovlašteni potpisnik, a u to vrijeme je već bila nastupila pandemija korone i granice su bile zatvorene. Kako je vrijeme prolazilo, a oni se nisu javljali, njegov brat FE je otišao u Zagreb u poslovne prostore tuženika da vidi što će biti s prostorom i još uvijek je tuženik bio zainteresiran za zakup. Nakon nekog vremena su im ponudili sniženje zakupnine na što su pristali, a kasnije su im govorili i nudili da uđu u prostor i bez zakupnine samo da se pokrene poslovanje, no međutim, samo su jednog dana usmeno obaviješteni putem telefona da oni odustaju od toga i da nisu zainteresirani. Kako je već bila počela sezona, a on je imao prijatelja koji se bavio prodajom japanki, organizirao je u tom prostoru prodaju istih u mjesecu srpnju i kolovozu. Budući da su očekivali da će tuženik ispoštovati dogovor oni nisu u tom razdoblju niti tražili novog zakupca jer bi to bilo neozbiljno, a prostor su dali u zakup dosta kasnije. On je sporazumno raskinuo radni odnos s Wolf sportom i čak mu je JE ponudio da radi za tuženika na što on nije odmah pristao i rekao je da neka oni prvo otvore lokal pa će vidjeti. Postao je suvlasnik stana u ožujku 2020. Misli da je ugovor o zakupu sastavio javni bilježnik sukladno dogovorenim uvjetima s tuženikom. Ugovore koje su potpisali kod javnog bilježnika su potpisali samo oni jer glavni potpisnik tuženika nije mogao doći u Hrvatsku radi lockdowna. Nakon nastupa korone pregovarali su o sniženju cijene i tuženik je nudio sniženje za 50%, a oni su nudili 30%, nakon čega su pristali na 50%, a na kraju budući da nisu ulazili i bez zakupnine. Ne zna na koji način su preuzeli ugovore koje im je poslao tuženik. Budući da su tužitelji platili javnog bilježnika tražili su od tuženika da im plati taj trošak što je on i učinio.

9. Slijedom navedenog provedenim dokazima je neprijeporno utvrđeno:

- da je EE vlasnik poslovnog prostora površine 47,83 m2 u zgradi u [adresa],

- da su FE i ŠE suvlasnici, svaki u ½ dijela stana u istoj zgradi površine 81,62 m2,

- a su tužitelji bili u ugovornom odnosu od 24. travnja 2013. Wulf Sport d.o.o., na način da su im svoje nekretnine davali u zakup i najam, koji ugovor se automatizmom produžavao svake godine za vrijeme od narednih jednu godinu,

- da su od listopada 2019. tužitelji pregovarali s RE, kao ovlaštenom osobom tuženika o zakupu navedenog poslovnog prostora i najmu stana,

- te je tuženik ponudio tužiteljima za poslovni prostor 34.000,00 EUR godišnje, a za stambeni prostor 6.000,00 EUR godišnje, te je Ugovor o zakupu poslovnog prostora i najmu stana bio predviđen na razdoblje od deset godina od 1. travnja 2020. godine pa sve do 31. ožujka 2030.,

- da su tužitelji otkazali ranijem zakupoprimcu i najmoprimcu stana ugovor o zakupu i ugovor o najmu Wulf Sport d.o.o.,

- da je trećetužitelj bio zaposlen kod ranijeg zakupca od 2008. do 2019.-2020. i vodio mu je trgovinu u tom prostoru, te je otkazom navedenih ugovora ostao bez zaposlenja,

- da su tužitelji potpisali prijedloge Ugovora o zakupu i Ugovora o najmu i ovjerili svoje potpise kod javnog bilježnika u Puli 9. ožujka 2020.,

- da tuženik iste nije potpisao navodeći da odustaje od pregovora i sklapanja ugovora budući je nastupila pandemija korona virusa.

10. Prijeporno je:

- aktivna i pasivna legitimacija,

- pripada li prvotužitelju pravo na naknadu štete u visini tražene zakupnine koja je bila ugovorena s ranijim zakupoprimcem (Wulf Sport d.o.o.) za prijeporno razdoblje,

- pripada li drugo i trećetužiteljima naknada štete u visini najamnine za razdoblje od 1. ožujka do 1. srpnja 2020. u visini koju je plaćao raniji najmoprimac Wulf Sport d.o.o., te

- pripada li trećetužitelju pravo na četiri neto plaće u razdoblju od 1. ožujka do 1. srpnja 2020. u visini koju mu je plaćao raniji poslodavac Wulf Sport d.o.o. u visini 3.645,20 kn neto mjesečno,

- zastara tražbine tužitelja.

11. Sukladno čl. 251. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i 155/23), dalje u tekstu: ZOO-a, (1) Pregovori koji prethode sklapanju ugovora ne obvezuju.

(2) Ali strana koja je pregovarala ili prekinula pregovore suprotno načelu savjesnosti i poštenja odgovorna je za štetu koja je time prouzročena drugoj strani.

(3) Suprotno je načelu savjesnosti i poštenja, između ostalog, ako strana uđe u pregovore s drugom stranom bez prave namjere da s tom stranom sklopi ugovor. (4) Ako je jedna strana u pregovorima dala drugoj strani povjerljive obavijesti ili joj omogućila da dođe do njih, druga ih strana, ako nije drukčije ugovoreno, ne smije učiniti dostupnim trećima niti ih koristiti za svoje interese, bez obzira je li naknadno ugovor sklopljen ili nije.

(5) Odgovornost za povredu obveze iz stavka 4. ovoga članka može se sastojati u naknadi time prouzročene štete i predaje oštećeniku koristi koju je štetnik tom povredom ostvario.

(6) Ako se drukčije ne sporazumiju, svaka strana snosi svoje troškove oko priprema za sklapanje ugovora, a zajedničke troškove snose na jednake dijelove.

12. Analizirajući provedene dokaze, iskaze stranaka i ranijeg zaposlenika tuženika JE, kao i dokumentaciju u spisu, neprijeporno proizlazi da su stranke pregovarale od listopada 2019. oko zakupa poslovnog prostora u vlasništvu prvotužitelja koji se nalazi u [adresa], te su se u bitnom dogovorili o visini zakupnine i trajanju ugovora, dok tužitelji tvrde da su pregovarali i oko najma stana na istoj lokaciji te su bili postigli dogovor da će tuženik iznajmiti i stan za najamninu u visini 6.000,00 EUR godišnje, čega se svjedok JE ne sjeća. Sud vjeruje iskazima tužitelja da su se u bitnom dogovorili s predstavnikom tuženika o zakupu i najmu navedenih nekretnina u sporazumno dogovorenoj visini najamnine i zakupnine, kao i vremenu trajanja zakupa i najma koji je trebao biti višegodišnji (pet ili deset godina). Budući su tužitelji dobili znatno bolju ponudu od one koju su dobivali od tadašnjeg zakupoprimaca i najmoprimca, iako je trećetužitelj bio njegov zaposlenik, kako Wulf Sport d.o.o. nije mogao plaćati tu visinu zakupa i najma, sporazumno su raskinuli ugovore o zakupu i najmu, a trećetužitelj ugovor o radu, očekujući da će sklopiti ugovore s tuženikom.

13. Stoga tužitelji jesu aktivno legitimirani u ovom predmetu ustati s tužbom protiv tuženika, kao druge pregovaračke strane, koji je pasivno legitimiran, radi naknade eventualne štete tužiteljima iz tog odnosa.

14. No međutim, kako je nastupila pandemija korona virusa, te je odlukom Ministarstva zdravstva Klasa: 011-02/20-01/143, Ur. br.: 534-02-01-2/6-20-01 od 11. ožujka 2020. proglašena epidemija bolesti COVID 19, što nije prijeporno među strankama, to je tuženik zbog novonastale situacije i neizvjesnosti u poslovanju odustao od sklapanja ugovora s tužiteljima, o čemu ih je usmeno obavijestio, iako su tužitelji prethodno 9. ožujka 20210. otišli kod javnog bilježnika u [adresa] koji im je sastavio ugovor o zakupu i najmu i isti su potpisali te ih dostavili tuženiku. Tuženik tvrdi da su ti ugovori izrađeni prema uputama tužitelja, i to bez prethodnog okončanja pregovora s tuženikom i nisu sadržavali ugovorne odredbe koje tuženik standardno ugovara. Naime, i svjedok JE u svom iskazu navodi da tuženik zakupodavcima šalje svoj standardni predložak ugovora o zakupu kao ponudu te da ne sklapa ugovore koje pripreme zakupodavci, a osobito ne one koje sastavi javni bilježnik prema njihovim uputama. Sud vjeruje ovoj tvrdnji tuženika jer je logično da tuženik kao pravna osoba koja zaključuje brojne ugovore o zakupu i najmu ima svoje standardne ugovore koje šalje kao prijedlog zakupodavcima, budući je to poslovno uobičajeno.

15. Po utvrđenju ovoga suda, upravo zbog bojazni i neizvjesnosti s nastupom pandemije i budući da su otkazali ugovore o zakupu i najmu ranijem ugovaratelju, tužitelji su samoinicijativno otišli kod javnog bilježnika u [adresa] kako bi im sastavio ugovore o zakupu i najmu koje su potpisali i poslali tuženiku, nakon čega ih je on obavijestio da, zbog novonastale situacije vezane uz nastup pandemije, prekida pregovore s njima te im je obrazložio svoju odluku i naveo da s drugim zakupodavcima, s kojima već imaju sklopljene ugovore, sklapa anekse kojima se smanjuje zakupnina zbog negativnih poslovnih okolnosti uzrokovanih pandemijom, te da se radi o smanjenju zakupnine za 50% i da bi, pod uvjetom da se i za poslovni prostor primijeni isto smanjenje, nastavio pregovore o sklapanju ugovora, što je rekao prvotužitelju koji nije prihvatio prijedlog smanjenja zakupnine za 50%, te su pregovori prekinuti. Budući da pregovori između stranaka nisu uspješno završeni, zato tuženik nije ni poslao tužiteljima svoje standardne prijedloge ugovora o zakupu i najmu. Stoga sud ne vjeruje prvotutužitelju da bi on pristao na smanjenje zakupnine za 50%, kao i da bi rekao tuženiku može ući u prostor bez plaćanja zakupnine, što je u konačnici potvrdio u svom iskazu trećetužitelj.

16. Glede tvrdnje tužitelja da je tuženik odgovoran za štetu koju su tužitelji pretrpjeli otkazom dugogodišnjeg ugovora o zakupu, najmu i radu (sklopljenog s trećetužiteljem), ističe se da je otkaz navedenih ugovora isključiva poslovna i osobna procjena tužitelja koji su na sebe preuzeli rizik otkaza odnosno raskida postojećih ugovora i sklapanja budućih ugovora s tuženikom. I svjedok JE u svom iskazu navodi da je prostor tužitelja koji je trebao biti predmetom zakupa, kada ga je on došao bio prazan, te on nije utjecao na međusobni ugovorni odnos tužitelja i ranijeg ugovaratelja, a tuženik je postupao u pregovorima s tužiteljima savjesno i pošteno s namjerom sklapanja ugovora, što je potvrdio i svjedok JE, a tužitelji nisu dokazali suprotno.

17. Sukladno ZOO, da bi postojala odgovornost za štetu moraju biti ispunjene sve pretpostavke odgovornosti za štetu: štetna radnja štetnika, šteta, uzročna veza, protupravnost, te postojanje subjekata obveznopravnog odnosa odgovornosti za štetu: oštećenik, štetnik i odgovorna osoba. Odgovornost za štetu nastaje samo ako je štetna radnja protupravna. Po utvrđenju ovoga suda, u postupanju tuženika koji je odustao od pregovora s tužiteljima zbog nastupa pandemija korona virusa i neizvjesnosti povezane s tim, nije bilo protupravnosti, pa samim time nema ni odgovornosti za štetu. (Tako i ŽS u Zagrebu u odluci posl. br. Gž 2323/2020-2 od 13. studeni 2020.).

18. Glede potraživanja trećetužitelja četiri neto plaće ističe se da isti zahtjev nije osnovan jer trećetužitelj nikada nije bio u radnom odnosu s tuženikom, niti to tvrdi, iako u činjeničnim navodima tužbe potražuje plaću, a ne eventualno naknadu štete zbog izgubljene plaće, iako ni za to nije odgovoran tuženik budući je to bila isključiva procjena i rizik tužitelja kako je obrazloženo pod toč. 12. obrazloženja ove presude.

19. Po utvrđenju ovoga suda nesporno su tužitelji pretrpjeli štetu jer su raskinuli ugovore o zakupu i najmu, a nisu zaključili iste s tuženikom, no međutim, kako u postupanju tuženika nema protupravnosti jer tuženik nije ušao u ugovorni odnos s tužiteljima zbog nastupa pandemija i odluka Stožera civilne zaštite, slijedom čega se ne može smatrati da bi takvo postupanje tuženika bilo protupravno.

20. Zbog tih razloga je odbijen tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan.

21. S obzirom na neosnovanost tužbenog zahtjeva neće se posebno obrazlagati istaknuti prigovor zastare.

22. Odluka o trošku donijeta je temeljem čl. 154. st. 1. ZPP-a, sukladno važećoj vrijednosti predmeta spora (29.598,32 EUR) i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br.138/23 u daljnjem tekstu: OT).

23. Tuženiku zastupanom po odvjetniku je priznat parnični trošak koji se odnosi na sastav odgovora na tužbu (Tbr 7. toč. 1. OT 250 bodova), zastupanje na ročištima održanim dana 18.4.2024., 22.10.2024. i 23.1.2025. (Tbr 9. toč. 1. OT 1.000 bodova), sastav podneska od 14.1.2025. (Tbr. 8. toč. 1. OT 250 bodova), odnosno ukupno 1.500 bodova ili 3.000,00 EUR, trošak obračunatog poreza na dodanu vrijednost u visini 25% u iznosu 750,00 EUR, što ukupno iznosi 3.750,00 EUR, čemu je pribrojen trošak plaćenog predujma za dostavu poziva po sudskom dostavljaču u iznosu 15,46 EUR, tako da priznati trošak tuženika iznosi 3.765,46 EUR, sukladno čl. 155. ZPP-a.

24. Budući da je tuženik traži zateznu kamatu na dosuđeni trošak parničnog postupka tekuću od presuđenja do isplate, a kako parnični troškovi obuhvaćaju i zatezne kamate od dana donošenja odluke kojom je naloženo plaćanje troškova postupka, sukladno čl. 151. st. 3. ZPP-a, sud mu je na dosuđeni parnični trošak dosudio zateznu kamatu tekuću od donošenja presude u ovoj pravnoj stvari, to jest od 7. ožujka 2025. do isplate.

25. Zatezna kamata na parnični trošak je dosuđena u visini određenoj čl. 29. st. 2. i 8. ZOO-a.

26. Tuženiku nije priznat trošak zastupanja na ročištu za objavu presude jer prema shvaćanju ovoga suda traženi trošak nije osnovan budući isti nije potreban u smislu čl. 155. ZPP-a.

27. Naime, prilikom odlučivanja o troškovima postupka, sud će stranci odrediti naknadu samo onih troškova koji su bili potrebni za vođenje parnice. O tome koji su troškovi bili potrebni te o visini troškova odlučuje sud ocjenjujući brižljivo sve okolnosti, osobito vodeći računa o pravilima tog Zakona koja za pripremanje glavne rasprave određuju upućivanje podnesaka i jedno pripremno ročište te jedno ročište za glavnu raspravu.

28. Na ročištu za objavu presude može pristupiti stranka ili njezin punomoćnik, a na istom sud pročita svoju odluku i iznese razloge za istu, te se primjerak iste uruči nazočnim strankama ili punomoćnicima, a onima koji nisu nazočili istom se dostava vrši putem e glasne ploče, te je istu punomoćnici u osobi odvjetnika mogu preuzeti i iz sustava e komunikacije.

29. Stoga po stavu ovog suda, uzimajući u obzir okolnosti iz čl. 155. ZPP-a, traženi trošak pristupa na ročište za objavu presude nije bio potreban za vođenje parnice, radi čega je prijedlog tužitelja odbijen kao neosnovan.

U Zagrebu 7. ožujka 2025.

Sutkinja

Jadranka Liović Merkaš

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku 15 dana od dana objave ove presude.

Dna:

- pun. 1.-3. tužitelja uz rj za sp na presudu

- pun. tuženika