Republika Hrvatska

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27

S p l i t

Poslovni broj: P Ob –24/2022-89

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu, po sucu ovog suda Dunji Rumora kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice PŽR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] koju zastupaju punomoćnice Ivanka Šamija i Andrea Blažević, odvjetnice u Splitu protiv tuženika PŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupaju punomoćnice Marija Perić i Dora Perić, odvjetnice u Splitu, radi razvoda braka s mal. djetetom IŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa posebna skrbnica MŽ, mag. iur., zaposlenica Centra za posebno skrbništvo, Podružnica Split, nakon održane glavne rasprave, uz isključenje javnosti, zaključene 30. siječnja 2025. u nazočnosti tužiteljice osobno, pun. tužiteljice Andree Blažević, odvjetnice u Splitu, tuženika osobno, pun. tuženika Marije Perić i Dore Perić, odvjetnica u Splitu, te posebne skrbnice MŽ, mag. iur., zaposlenice Centra za posebno skrbništvo Podružnica Splita, objavljene 7. ožujka 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Razvodi se brak zaključen 18. travnja 2015. u Splitu između PŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj] i PŽR rođenog prezimena ŠŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], a koji brak je upisan u maticu vjenčanih matičnog područja Split za godinu 2015. pod rednim brojem 169.

II. Zajedničko mal. dijete IŽ OIB: [osobni identifikacijski broj] će po razvodu braka roditelja stanovati s tuženikom PŽ na adresi [adresa], na kojoj adresi će biti prijavljeno prebivalište mal. djeteta.

III. Roditelji PŽR i PŽ će zajednički i sporazumno ostvarivati pravo na roditeljsku skrb u odnosu na mal. IŽ.

IV. Mal. IŽ će s majkom IŽR ostvarivati osobne odnose u obliku boravka svaki drugi tjedan u trajanju od sedam dana i to od petka u 19,00 sati do idućeg petka u 19,00 sati, a u razdoblju srpnja i kolovoza u trajanju od petnaest dana i to od petka u 19,00 sati do subote (petnaest dana kasnije) u 19,00 sati. Roditelj s kojim mal. dijete ne boravi tijekom naprijed navedenog tjedna odnosno petnaest dana, ostvarivat će susrete i druženja s mal djetetom utorkom i četvrtkom od 17,00 sati do 20,00 sati, te svaki drugi dan po petnaest minuta putem video poziva, uz izuzetak jednog perioda od petnaest dana tijekom srpnja i kolovoza kada će izostati susreti djeteta i roditelja dva puta tjedno po tri sata ukoliko majka/otac žele taj period s djetetom provesti u kontinuitetu izvan mjesta djetetovog prebivališta/boravišta.

V. Dužna je tužiteljica PŽR s osnova doprinosa za uzdržavanja mal. djeteta IŽ počev od 14. siječnja 2022. pa ubuduće doprinositi mjesečnim iznosom od 100,00 eur, s dospijećem 15-og dana u mjesecu za tekući mjesec, sve sa zateznim kamatama koje teku od dospijeća mjesečnog iznosa pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope – kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, na račun tuženika PŽ.

VI. Dužan je tuženik PŽ s osnova doprinosa za uzdržavanja mal. djeteta IŽ počev od 14. siječnja 2022. pa ubuduće doprinositi mjesečnim iznosom od 100,00 eur, s dospijećem 15-og dana u mjesecu za tekući mjesec, sve sa zateznim kamatama koje teku od dospijeća mjesečnog iznosa pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope – kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, na račun tužiteljice PŽR.

r i j e š i o  j e

I. Radi zaštite interesa i dobrobiti mal. IŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], određuje se sljedeća

p r i v r e m e n a m j e r a

1. Zajedničko mal. dijete stranaka IŽ stanovat će s tuženikom PŽ na adresi [adresa].

2. Mal. IŽ će s majkom IŽR ostvarivati osobne odnose u obliku boravka svaki drugi tjedan u trajanju od sedam dana i to od petka u 19,00 sati do idućeg petka u 19,00 sati, a u razdoblju srpnja i kolovoza u trajanju od petnaest dana i to od petka u 19,00 sati do subote (petnaest dana kasnije) u 19,00 sati. Roditelj s kojim mal. dijete ne boravi tijekom naprijed navedenog tjedna odnosno petnaest dana, ostvarivat će susrete i druženja s mal. djetetom utorkom i četvrtkom od 17,00 sati do 20,00 sati, te svaki drugi dan po petnaest minuta putem video poziva, uz izuzetak jednog perioda od petnaest dana tijekom srpnja i kolovoza kada će izostati susreti djeteta i roditelja dva puta tjedno po tri sata ukoliko majka/otac žele taj period s djetetom provesti u kontinuitetu izvan mjesta djetetovog prebivališta/boravišta.

3. Dužna je tužiteljica PŽR s osnova doprinosa za uzdržavanja mal. djeteta IŽ počev od dana donošenja ove privremene mjere 7. ožujka 2025. pa ubuduće doprinositi mjesečnim iznosom od 100,00 eur, s dospijećem 15-og dana u mjesecu za tekući mjesec, sve sa zateznim kamatama koje teku od dospijeća mjesečnog iznosa pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope – kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, na račun tuženika PŽ.

4. Dužan je tuženik PŽ s osnova doprinosa za uzdržavanja mal. djeteta IŽ počev od dana donošenja ove privremene mjere 7. ožujka 2025. pa ubuduće doprinositi mjesečnim iznosom od 100,00 eur, s dospijećem 15-og dana u mjesecu za tekući mjesec, sve sa zateznim kamatama koje teku od dospijeća mjesečnog iznosa pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope – kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, na račun tužiteljice PŽR.

5. Ova privremena mjera će trajati do pravomoćnog okončanja ovog postupka.

6. Žalba izjavljena protiv ovog rješenja ne odgađa njegovu ovrhu.

II. Svaka stranka će snositi svoj trošak postupka.

Obrazloženje

1. U tužbi zaprimljenoj kod ovog suda 14. siječnja 2022. tužiteljica je navela da su parnične stranke sklopile brak 18. travnja 2015. u Splitu, a koji da je upisan u maticu vjenčanih matičnog ureda Split za godinu 2015. pod rednim brojem 169. U braku da je 5. prosinca 2018. rođeno jedno maloljetno dijete parničnih stranaka IŽ. Tijekom trajanja braka da je došlo do trajnog poremećaja odnosa supružnika zbog različitog odgoja i navika supružnika kao i do skoro svakodnevnog nasilja u obitelji, stoga da je daljnji suživot supružnika postao nemoguć, kao i dogovor o roditeljstvu (medijacija Centra za socijalnu skrb) za maloljetnog IŽ, a zbog čega da je faktična životna zajednica prekinuta 25. studenog 2021. kada da je tužiteljica sa sinom IŽ iselila iz obiteljskog doma. Tužiteljica da je 12. siječnja 2022. prijavila tuženika I. PP Split za nasilje u obitelji (članak 179. a Kaznenog zakona) obzirom da je tuženik bio nasilan kako prema tužiteljici tako i prema maloljetnom djetetu. Budući da tužiteljica i malodobno dijete IŽ izvjesno vrijeme ne stanuju u istoj zajednici s tuženikom, tužiteljica da smatra da bi za maloljetno dijete bilo najbolje da i dalje stanuje na adresi s tužiteljicom, uz zajedničku roditeljsku skrb oba roditelja. Tuženik da je zaposlen s mjesečnim primanjima od oko 8.000,00 kn (netto), dok tužiteljica aktivno da traži stalan posao i honorarno zarađuje kao voditeljica nadzora nad roditeljskom skrbi pri Centru za socijalnu skrb u Splitu, a osim toga glavni izvor prihoda da ostvaruje kao suvlasnik u objektu za pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu. Slijedom navedenog, tužiteljica je predložila ovom sudu donošenje presude kojom će se razvesti brak parničnih stranaka, kojom će se odlučiti da će mal. IŽ stanovati s tužiteljicom, a osobni odnosi mal. IŽ i tuženika da će se održavati na način kako to odredi sud te kojom će se naložiti tuženiku da doprinosi za uzdržavanje mal. IŽ mjesečnim iznosom kojeg odredi sud s dospijećem 15- og dana u mjesecu za tekući mjesec, a sve od donošenja ove odluke pa ubuduće.

2. Odgovarajući na tužbene navode i tužbeni zahtjev u podnesku zaprimljenom kod ovog suda 20. travnja 2022. tuženik je naveo da se ne protivi razvodu braka, ali da se protivi prijedlogu da dijete stranaka stanuje s majkom, tužiteljicom. Tuženik da predlaže da sud donese odluku da će mal. IŽ stanovati s ocem, tuženikom, na adresi tuženika, gdje dijete stanuje od rođenja. Tuženik da stanuje u [adresa], na Sućidru, na adresi [adresa], u stanu u vlasništvu tuženikovog oca. Roditelji tuženika da stanuju na prvom katu kuće na navedenoj adresi, a tuženik s djetetom da stanuje u prizemlju iste kuće. Mal. dijete od rođenja da stanuje s ocem. Majka da je više puta odlazila i vraćala se u obiteljski dom, dok da je za to vrijeme mal. IŽ ostajao s ocem. Tuženik da ima potpune roditeljske kompetencije, da prepoznaje najbolji interes i dobrobit mal. djeteta, a mal. dijete da mu je privrženo. Tuženik da predlaže da sud odredi način održavanja osobnih odnosa tužiteljice i mal. IŽ, na način kako odgovara najboljem interesu djeteta, te da predlaže da sud obveže tužiteljicu da doprinosi za uzdržavanje mal. IŽ, na račun tuženika, sukladno utvrđenim imovinskim prilikama tužiteljice.

3. Rješenjem Općinskog suda u Splitu pod posl. br. P Ob-24/2022-8 od 18. ožujka 2022. mal. IŽ je imenovana posebna skrbnica u osobi MŽ mag. iur., zaposlenice Centra za posebno skrbništvo, Podružnica Split, radi zastupanja mal. djeteta u ovom postupku te radi zaštite njegovih prava i interesa, a sve sukladno odredbi čl. 240. Obiteljskog zakona (NN 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23, dalje: ObZ-a).

4. Kod ovog suda je pod posl. br. R1 Ob-513/2021 zaprimljen prijedlog tuženika za određivanje privremene mjere, a u kojem je isti predložio ovom sudu donošenje rješenja o privremenoj mjeri kojom će se odrediti da će mal. IŽ stanovati s tuženikom na adresi [adresa], uz zajedničku roditeljsku skrb, da će se osobni odnosi mal. IŽ i tužiteljice održavati prema odluci suda te kojom će se obvezati tužiteljicu da doprinosi za uzdržavanje mal. IŽ počev od dana donošenja ove privremene mjere pa ubuduće iznosom kojeg odredi sud, a s dospijećem 15-og dana u mjesecu za tekući mjesec.

5. U navedenom predmetu pod posl. brojem R1 Ob – 513/2021 i to u podnesku zaprimljenom kod ovog suda 21. lipnja 2021. tužiteljica je predložila donošenje privremene mjere kojom će se odrediti da će se susreti i druženja tuženika s mal. IŽ održavati na način kako to odredi sud, te kojom će se obvezati tuženika da doprinosi za uzdržavanje mal. djeteta počev od donošenja ove privremene mjere pa ubuduće s dospijećem 15-og dana u mjesecu za tekući mjesec.

6. Raspravnim rješenjem ovog suda pod posl. br. P Ob-24/2022 od 24. svibnja 2022. spis pod posl. br. R1 Ob-513/2021 je pripojen ovom spisu radi zajedničkog raspravljanja i odlučivanja.

7. U podnesku zaprimljenom kod ovog suda 22. studenog 2023. tuženik je predložio sudu donošenje privremene mjere kojom će se odlučiti da će mal. IŽ stanovati s tuženikom na adresi [adresa], uz zajedničku roditeljsku skrb oba roditelja, a da će se osobni odnosi mal. IŽ i tužiteljice ostvarivati svaki drugi tjedan u trajanju od sedam dana i to od petka u 17,00 sati do idućeg petka u 17,00 sati izuzev ljetnih praznika kada će boraviti kod majke svakih drugih petnaest dana u trajanju od petnaest dana.

8. Tijekom postupka izvedeni su dokazi pregledom elektroničkog zapisa iz matice vjenčanih za tužiteljicu i tuženika, elektroničkog zapisa iz matice rođenih za mal. IŽ, Izvješća o obustavi obiteljske medijacije CZSS SPklit od 14. rujna 2021., Obavijest oštećeniku kaznenog dijela PU Splitsko-dalmatinska I. Policijska postaja Split od 12. siječnja 2022., Obavijesti žrtvi kaznenog dijela PU Splitsko- dalmatinska I. Policijska postaja Split od 12. siječnja 2022., Izvješća o obveznom savjetovanju prije razvoda braka CZSS Split od 22. srpnja 2021., Zapisnika u predmetu Obiteljsko pravne zaštite mal. IŽ CZSS Split od 17. svibnja 2022.. Optužnog prijedloga PU Splitsko dalmatinske I. Policijske postaje Split od 18. siječnja 2022. , Mišljenja Stručnog tima CZSS Split od 16. svibnja 2022., evidencije vremena koliko je mal. IŽ boravio kod roditelja, Presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu pod posl. br. 33. Pp-2364/2022-11 od 23. prosinca 2022., Rješenja Općinskog državnog odvjetništva u Splitu br. Kir-99/2022 od 30. prosinca 2022., medicinske dokumentacije za tužiteljicu, tuženika i mal. IŽ, Izvješća voditelja mjere intenzivne stručne pomoći i nadzora nad ostvarivanjem skrbi o mal. djetetu IŽ, izlista Whats app poruka i emailova, uvjerenja o prebivalištu za mal. IŽ PU Splitsko dalmatinska od 29. travnja 2024., Izvješća Stručnog tima HZSR PU Split od 26. studenog 2024. te pregledom ostale cjelokupne pisane priležeće dokumentacije. Nadalje, izveden je dokaz saslušanjem tužiteljice i tuženika u svojstvu parničnih stranaka, saslušanjem članica Stručnog tima CZSS Split ČŽ, mag. soc. rada i TŽ, mag. psihologije te dokaz kombiniranim psihijatrijsko – psihologijskim vještačenjem po vještacima spec. psihijatru dr. Sanji Batina i spec. kliničke psihologije mr. sc. Danijeli Didić, kao i dokaz dopunskim vještačenjem po navedenim vještakinjama.

9. Pregledom elektroničkog zapisa iz matice vjenčanih za tužiteljicu i tuženika je utvrđeno da su tužiteljica i tuženik zaključili brak 18. travnja 2015. u Splitu i da je činjenica sklapanja braka upisana u maticu vjenčanih matičnog područja Split za godinu 2015. pod rednim brojem 169.

10. S obzirom da iz iskaza parničnih stranaka proizlazi da su bračni odnosi teško i trajno poremećeni te da nema mogućnosti pomirenja to je sud temeljem odredbe čl. 51. toč. 2. ObZ-a razveo njihov brak te je odlučeno kao u točki I. izreke presude.

11. Pregledom elektroničkog zapisa iz matice rođenih za mal. IŽ utvrđeno je da je isti rođen **.**.2018. u Splitu.

12. Pregledom Mišljenja Stručnog tima CZSS Split od 16. svibnja 2022. utvrđeno je da se u istome navodi da su podaci za izradu ovog mišljenja dobiveni na temelju višekratnih razgovora s majkom IŽR, s ocem PŽ, terenskih izvida na adrese roditelja te uvidom u dokumentaciju dostupnu ovoj službi. Majka PŽR, da je rođena **.**.1984. u [adresa] u potpunoj četveročlanoj obitelji koju d a su činili roditelji i dvoje djece. Njenim roditeljima da je to bio prvi brak oboma, a koji da je sklopljen 1980. Otac pok. ŠŽ da je završio osnovnu školu, po zvanju da je bio zidar te da je radni vijek proveo na poslovima u struci, a da je preminuo od karcinoma pluća. PŽR da navodi da ju je jako pogodila očeva smrt jer da je bolest otkrivena već u kasnom stadiju, a i kako kaže, da je bila vezana za oca. Majka EŽ da je završila osnovnu školu, da radi kао kuharica u hotelu Le Meridien Lav u [adresa]. Od zdravstvenih tegoba da navodi hipertenziju i „kostobolju“, također da kaže da je s majkom u jako dobrim odnosima. Brat UŽ, po struci da je diplomirani inženjer strojarstva, da je oženjen, da ima jedno dijete, s obitelji da stanuje u [adresa], da je zaposlen na radnom mjestu poslovođe u tvrtki Frigooprema, da nema zdravstvenih tegoba te po navodima sestre, u dobrim da su odnosima. PŽR da ne iznosi primjedbe na članove svoje primarne obitelji, njihove međusobne odnose da opisuje urednima, da negira eventualne asocijalne sklonosti ili psihopatološka odstupanja u obiteljskoj genezi. Djetinjstvo da opisuje kao lijepо і zabavno. PŽR da je završila Fllozofski fakultet u Splitu, po struci da je magistra edukacije hrvatskog jezika i povijesti. lstiče da u struci nema radnog staža, trenutno da je nezaposlena, stručno osposobljavanje da je odradila u Uredu za probaciju, kao posljednje zaposlenje da navodi Namještaj Mima gdje da je radila oko 1 mjesec, najduže da je prije toga bila zaposlena 9 mjeseci kao dispečer u Go Green taxi. Također, da navodi da studira vanredno socijalni rad u Mostaru. Trenutno da stanuje u [adresa] na adresi [adresa], u obiteljskoj kući, majka da je na gornjem katu, a PŽR sa sinom u prizemlju. Navodi da se uzdržava prihodom od turizma i od naknade koju dobije za poslove voditelja mjera stručne pomoći kao vanjski suradnik. Psihologijska obrada roditelja d a je sačinjena temeljem intervjua te primjenom slijedećih psihologijskih instrumenata: MMPI-2,EPQ i WTC projektivna tehnika. PŽR da je u kontaktu otvorena, ponekad nedovoljno distancirana. Ima tendenciju odavanja dojma suradnje, no u praksi da biva sklona sprovođenju vlastitih namjera. Intelektualno funkcioniranje da se manifestno procjenjuje urednim. Testiranju da pristupa motivirano te testove da rješava u predviđenom vremenu. Analizom rezultata dobivenih primjenom inventara ličnosti i provjerom ljestvica valjanosti da se utvrđuje blaga sklonost negiranja manjih nedostataka i mana koja moguće dijelom proizlazi iz same ispitne situacije. Na kliničkim ljestvicama da s e ne nalazi klinički značajnih rezultata za interpretaciju posebno onih koji bi ukazivali na prisutnost psihopatologije. Dodatne ljestvice da ukazuju na osobu sklonu korištenju obrambenih mehanizama potiskivanja, negacije i racionalizacije. Moguća da je smanjena mogućnost samouvida. PŽR da odaje dojam samopouzdane osobe sa naglašenim osjećajima za pravdu i sklonosti slijeđenja društvenih standarda. Rezultati dobiveni primjenom upitnika ličnosti da ukazuju na postojanje blage tendencije k ostavljanju socijalno poželjnog dojma, zbog čega da se naredni rezultati trebaju uzeti s rezervom. PŽR da se prema postignutim rezultatima na EPQ-u može opisati kao izraženo ekstrovertirana osoba koja voli zabave, ima mnogo prijatelja te rado komunicira s ljudima. Ne pokazuje naznake psihoticizma. Na dimenziji neuroticizma da je postigla nizak rezultat što da je karakterizira kao osobu dobre prilagodbe uz odsutnost nervoze i razdražljivosti. Na projektivnom testu crteža da se uočavaju poteškoće vezane uz rješavanje problema-inatljivost i racionalno-emocionalnu integraciju. U području socijalnih odnosa da se nadzire opozicionalnost i nezrelost. Uredne da je slike o sebi uz izraženu ambicioznost. U području emocionalnosti da se nalazi uredna afektivnost i senzibilnost. Otac PŽ da je rođen **.**.1979. u Splitu u potpunoj četveročlanoj obitelji koju da su činili roditelji i dvoje djece. Roditelji da su brak sklopili 1975., oboma da je to bio prvi put. Otac JŽ da ima srednju stručnu spremu, po zanimanju da je vozač, radni vijek da je proveo u tvrtki Jadrantrans odakle da se i umirovio, dobrog da je zdravlja. Majka OŽ da je završila srednju ekonomsku školu, radila da je kao službenica u tvrtki Gradska sigurnost. P da navodi da je preboljela karcinom pluća prije nekoliko godina. Sestra DŽ da je udana, da ima dvoje djece, po struci da je frizerka te d a radi u frizerskom salonu, a s obitelji da stanuje u [adresa]. P da navodi uredne odnose sa sestrom i roditeljima, da negira postojanje psihičkih oboljenja u obiteljskoj genezi. Djetinjstvo i odrastanje da opisuje kao veselo, najviše da mu je u sjećanju ostao nogometni turnir '90 godine kojeg da je osvojila nadbiskupija i u kojem da je i on sudjelovao, negativna sjećanja da ima za školu jer da kako kaže, imao je puno jedinica i da nije volio učiti. Brak roditelja da opisuje kao odličan, da navodi da su veliku važnost pridavali kršćanskom odgoju, da im je bilo bitno da ide u crkvu, da radi, da se oženi. PŽ da je završio srednju obrtno-tehničku školu, po struci da je limar, od 2018. da je zaposlen u tvrtki Zeleno i Modro d.o.o. koja da se bavi održavanjem čistoće i odlaganjem komunalnog otpada, trenutno da radi na poslovima upravitelja prijevoza i voditelja servisnog dijela. Sveukupno, kako navodi, da ima oko 18 godina radnog staža, prethodno da je radio u Mlinara, kao vozač kola hitne pomoći itd… Uzdržava se prihodom plaće koja po njegovom kazivanju da iznosi 8.050,00 kn neto, a s prekovremenima i više. Stanuje na drugom katu obiteljske kuće na adresi [adresa]. S PŽ da se teže ostvaruje prvotan kontakt. Isti da u prvom kontaktu biva napet i podozriv. U izlaganju da biva opširan, s teškoćom prihvaćanja drugačijih gledišta od vlastitih. Povremeno da zna biti nedistanciran, nazivajući djelatnice ,ti“ te koji ni na upozorenja o neprikladnosti navedenog ne mijenja svoje ponašanje već da nastavlja govoreći na isti način. Kognitivno funkcioniranje da se procjenjuje u širim granicama prosjeka. U nekim testovima da postoji tendencija socijalno poželjnog odgovaranja. Dio testovnog materijala da se ne može sa sigurnošću interpretirati zbog prisutne tendencije da se osoba prikaže u boljem svjetlu, što da se djelomično može objasniti svrhom ispitivanja. Međutim, takav rezultat da upućuje i na moguće nijekanje mana, nedostatak uvida i represivan stil suočavanja. Ovakav način odgovaranja često da se nalazi kod pojedinaca koji paze da ih se ne procjeni kao manje sposobne ili bez kontrole nad vlastitim životom. Analizom rezultata dobivenih primjenom inventara ličnosti i provjerom ljestvica valjanosti da se nalazi tendencija snažne disimulacije odnosno svjesnog prikrivanja vlastitih mana ili psiholoških poteškoća te izraženi obrambeni pristup. Navedeni rezultat u praksi da je često motiviran željom da se osoba prikaže psihološki prilagođenijom/zdravijom nego što ona to jest. Navedeni rezultat da može ukazivati na osobu nesklonu govoriti o sebi i raspravljati o problemima kao i sa poteškoćama u osnovnoj prilagodbi. Navedeno da se dijelom ogleda i u Marijevom odbijanju ponovnog dolaska na dodatno psihologijsko testiranje koje da je istome predloženo obzirom na gore uočene rezultate, a s ciljem dobivanja uvida u njegovo psihološko funkcioniranje te koji je unatoč višestrukom ukazivanju o mogućim koristima navedenog isto odbio ne nudeći argumente koji bi opravdali odbijanje navedenog. Rezultati dobiveni primjenom upitnika ličnosti da ukazuju na postojanje umjerene tendencije k ostavljanju socijalno poželjnog dojma, zbog čega da se naredni rezultati trebaju uzeti s rezervom. PŽ da se prema postignutim rezultatima na EPQ- u može opisati kao umjereno ekstrovertirana osoba koja se voli družiti te biti aktivna. Ne pokazuje naznake psihoticizma. Na dimenziji neuroticizma da je postigao niski rezultat što da ga karakterizira kao stabilnu osobnost, blage čudi i dobre kontrole. Na projektivnom testu crteža da se uočavaju poteškoće vezane uz nestabilnu sliku o sebi te poteškoće u interpersonalnim odnosima vezanim uz teškoće u prilagođavanju. U području emocionalnosti da se nadzire rigidnost. Prisutne da su smanjene sposobnosti vezane uz suočavanje s problemima i neadekvatni obrambeni mehanizmi. Uredne da je afektivnosti. PŽR i PŽ da su se upoznali u travnju 2014. dok je ona šetala psa, a on da je tada bio vozač kola hitne pomoći te d a je išao po pacijenticu u njenoj ulici. Nedugo potom da su ušli u emocionalnu vezu. Oboje da navode da tijekom veze nije bilo prekida te da su se viđali svaki dan. Nakon otprilike godinu dana da su se vjenčali i započeli zajednički život. To da je prvi brak oboma, druge djece da nemaju. Od početka braka da su radili na djetetu te da je u braku rođeno jedno dijete, mal. sin IŽ rođen **.**.2018. iz uredne trudnoće i urednog poroda. PŽR da navodi da je dijete 8 dana pohađalo jaslice nakon čega da je otac inzistirao da ga ispiše jer da se on ne slaže s tim. Majka da navodi da je mal. IŽ jako vezan za nju, da je senzibilan te da se teže prilagođava na nove situacije. Aktualno mal. IŽ da ne ide u vrtić. Vezano uz partnerski i bračni život roditelja, PŽR da navodi da ju je k PŽ privuklo to što „nije bio davež posesivni“, da ju nije opterećivao no naknadno da je, kako kaže, shvatila da je „control freak“. Pri tom da ističe da je prva tri mjeseca života zajedničkog djeteta PŽ odlučivao što će mal. IŽ odjenuti, da joj nije dopuštao da izvede dijete u šetnju govoreći da će se on prehladiti. PŽR da smatra da PŽ probleme rješava površinski, štoviše, često da ih negira ili se drži principa da seks rješava probleme, da nastavlja da mu je beba bila u fokusu, a ona kao žena da se nije osjećala dovoljno važnom i voljenom. Također da navodi da smatra kako je previše podložan utjecaju svojih roditelja što da joj je jako smetalo. Kao veliki problem da ističe i raspodjelu novaca u kućanstvu pri čemu da navodi da je P znao skrivati u svoje jakne novce od nje. PŽ pak da tvrdi da se u PŽR zaljubio jer da je duhovita, ekstremno pametna, odnos da im je bio „fer i korektan“, no u zajedničkom suživotu da su se oboje promijenili na gore. Ulaskom u brak oboje da su shvatili da su jako različitih karakternih osobina. PŽ da navodi kako se ponekad osjećao ugroženo jer da sve što on kaže, PŽR poklapa“, da bi nekoliko trenutaka nakon o svojoj supruzi pričao s divljenjem, tvrdio da je iznimno pametna i sposobna, da su takve kao ona rijetkost. Tijekom inicijalnog razgovora sa stručnim djelatnicama vezano za ovaj predmet, PŽR da je u jednom trenutku počela plakati i biti glasna, da se nije mogla smiriti, i to nakon što je jedan iskaz PŽ interpretirala kao navođenje njezinog roditeljskog propusta. Nedugo potom da je istrčala iz ureda, nakon čega da je PŽ otrčao za njom. Za nekoliko minuta da su se vratili, a on da ju je imao potrebu zagrliti na što da se ona nije bunila. Navedeno postupanje PŽ da ukazuje kako je istome još uvijek važno kako se osjeća PŽR te kako je još uvijek emotivno involviran u odnos s njom. S druge strane navedeno Antonelino ponašanja da ukazuje na teškoću u suočavanju s mogućim vlastitim manama kao i teškoće u samoregulaciji vlastitih emocija. Također, navedeno da također ukazuje na osjetljivost na Marijeva mišljenja o njezinom roditeljstvu, a koja dovodi u pitanje i njezinu emotivnu involviranost u odnosu na PŽ. Nakon navedenog događaja, PŽR da je imala potrebu reći i nešto, što kako kaže, je osobna stvar i nije ju planirala iznositi. Naime, da navodi da je 8. prosinca 2020. otišla u Šibenik s ciljem da napravi pobačaj jer da je bila trudna i da nije htjela drugo dijete s PŽ s obzirom da je već 2019. počela razmišljati o razvodu. Nije rekla suprugu ni da je trudna ni gdje ide taj dan. PŽ da joj je tada prijetio time da neće vidjeti sina ukoliko mu ne kaže gdje je i što radi, na što da je PŽR pozvala policiju i prijavila ga. Tjedan dana da je bila kod majke nakon čega da se vratila PŽ. Tada da PŽ počinje sumnjati u nju i d a odlučuje napraviti DNK test za sina mal. IŽ. Testom da je utvrđeno očinstvo PŽ. Potom da su oboje izrazili želju da rade na svom braku. PŽR da navodi da se informirala u Obiteljskom centru o savjetodavnom radu i medijaciji no PŽ da nije htio pristati na pomoć stručnjaka. Ova služba da se s PŽR i PŽ upoznaje u lipnju 2021. kad podnose zahtjev za obavezno savjetovanje prije razvoda braka. Tijekom postupka supružnici da nisu pokazali interes za postizanje dogovora oko realizacije roditeljske skrbi nakon razvoda braka, tj. održavanje osobnih odnosa s mal. djetetom i uzdržavanje mal. djeteta. Obvezno savjetovanje da je okončano na drugom susretu 22. srpnja 2021. Pokušaj dogovora unatoč angažmanu stručnog tima da nije postignut. Potom PŽ da podnosi prijedlog Općinskom sudu u Splitu za određivanje privremene mjere s kojim će roditeljem mal. IŽ stanovati i o ostvarivanju osobnih odnosa. Dana **.**.2021. PŽR da zajedno sa sinom mal. IŽ odlazi sa zajedničke adrese stanovanja te da se seli u obiteljsku kuću u [adresa]. Tri dana nakon toga, vidno uznemiren, PŽ da zove Centar za socijalnu skrb navodeći da je dijete razvilo tikove u posljednja dva dana, da ga majka tretira kao stvar te da je dijete često uplakano kad ostane s njim. Također da je pristupio u Centar i razgovarao sa zamjenicom voditeljice Odjela za djecu, mladež i obitelj, a 30. studenog 2021. da predaje podnesak u kojem da opisuje interakciju sa sinom i suprugom u posljednja tri dana otkad se PŽR odselila. Ističe da smatra da djetetu nije ugroženo zdravlje niti da je u životnoj opasnosti, ali da je imao potrebu obratiti se Centru. Na sastanak povodom navedenog da je pozvano oboje roditelja. Otac da je ustrajao govoreći kako on smatra da bi dijete trebalo uputiti psihologu zbog navedenih uočenih promjena u ponašanju djeteta, te unatoč tome što su ga djelatnice pokušale umiriti i objasniti da su navedene promjene moguće rezultat promjene vezane uz situaciju odvajanja roditelja i prilagodbe djeteta na nov način funkcioniranja, otac da biva ustrajan u svojem traženju i smatranju da dijete i nadalje treba psihologa. Tada da su roditelji savjetovani o načinima dogovaranja i uspostavljanja roditeljske suradnje u interesu djeteta, kao što su im dani konkretni primjeri vezani uz način pomoći mal. djetetu u prilagodbi i načinima prelazaka djeteta kod drugog roditelja. U jednom narednom kontaktu majke s ovom službom ista da je djelatnice izvijestila kako ima poteškoće u postizanju dogovora oko mal. djeteta s PŽ navodeći kako je isti zadržao mal. dijete nekoliko dana duže od njihovog dogovora i onemogućavao joj adekvatne kontakte s mal. djetetom za to vrijeme. Ona da je kontaktirala policiju nakon što joj je otac rekao da će dijete zadržati 40 dana kao što je to i ona napravila u proteklom periodu. Tom prilikom majka da je navela da joj je otac dijete vratio jučer, a da je ona podnijela kaznenu prijavu protiv njega zbog nasilja prema mal. djetetu. Na upit o navedenom PŽR da kazuje da je PŽ u 11. mjesecu tresao mal. dijete jer istoga da nije uspio umiriti. Kada je upitana kako to da tek sada spominje navedeno ista da počinje plakati te da kazuje da ju je bilo sram navedeno ranije reći jer da je ona voditeljica mjera iz nadležnosti Centra te da joj je bilo neugodno. Stječe se dojam majčine sklonosti upravljanja dojmom putem svojih emocija u cilju prikrivanja svojih roditeljskih propusta. Majka da kazuje kako su ona i otac bili 10. siječnja 2021. kod djetetove pedijatrice koja da je roditeljima dala uputnicu za odlazak u Polikliniku na Mejama s djetetom. Nije poznat točan razlog traženja istog od strane roditelja. Na poliklinici na Mejama roditeljima da je psihologinja AŽ pomogla postići dogovor u vezi djeteta te da je uz njezino posredstvo dogovoreno da otac dijete vrati majci u nedjelju, a koji dogovor da su oboje roditelja napisali i potpisali na papir. Od strane ovog Centra da je upućen dopis pedijatru mal. djeteta. U dopisu dr. RŽ da odgovara da je ona preuzela ordinaciju u prosincu 2021. nakon što je kolegica otišla u mirovinu. Prvi put da se srela s roditeljima mal. IŽ **.**.2022. kad da joj se obratio otac PŽ koji da je naveo da je primijetio promjene u ponašanju na djetetu otkad su se roditelji razdvojili da bi potom u dogovoru i s majkom dijete uputila na pregled kod psihologa. Nakon toga da je od oca dobila informaciju da su bili kod psihologinje jednom zajedno, a potom da dolaze odvojeno otac svaki drugi tjedan, a majka dva puta tjedno i da dijete boravi 7 dana kod majke, 7 dana kod oca. Iz opservacije kontakta oca s mal. djetetom, a prilikom terenskog izvida na adresu stanovanja oca da se opaža kako mal. IŽ biva sramežljiv te isti dolaskom djelatnica utrčava u stan. Na upite djelatnika mal. IŽ da ne odgovara te da izražava namjeru odlaska na gornji kat kod bake i djeda. Otac tada djelatnicama da daje Pez bombone govoreći im da će on IŽ reći da će im one nešto dati, a kako bi istoga privukao na ostanak. S mal. dječakom djelatnice da igraju igru pogađanja u kojoj ruci drže nešto za njega te da isti biva radostan, te da ne uzima bombone po pogađanju iz ruku djelatnica već uz posredstvo oca koji da ga je podigao u naručje. Po spuštanju djeteta nedugo potom, mal. IŽ da otrčava izvan stana na gornji kat obiteljske kuće kod bake i djeda te daljnja opservacija interakcije oca s mal. djetetom da nije provedena. Prilikom opserviranja kontakta majke s mal. djetetom prilikom terenskog izvida na adresu majke da se opaža kako je mal. IŽ nekoliko puta za vrijeme razgovora djelatnica s majkom ulazio u prostoriju tražeći majku i dozivajući je da ista dođe na kat vidjeti nešto što je isti napravio. Majka da je u navedenim prilikama dijete distraktirala predlažući mu dodatne aktivnosti, a po obavljanju kojih će ona doći vidjeti navedeno. Mal. IŽ da je i nakon navedenog nekoliko puta dolazio tražeći od majke da ide s njime. Prilikom ostvarenog kontakta majke s mal. IŽ da se uviđa postojanje topline i nježnosti te da ga je ona jednom prilikom posjela na naručje i poticala na davanje odgovora na pitanje djelatnica. Jednom prilikom da je majka predložila IŽ da zovu tatu no mal. IŽ da je navedeno odbio. Nadalje, da nije zapaženo bitnih informacija vezanih uz navedenu opservaciju. Prema informacijama dobivenim od strane roditelja, a koje da su potvrđene od strane psihologinje AŽ, mal. IŽ da se nalazi u tretmanu Poliklinike za rehabilitaciju osoba sa smetnjama u razvoju kod psihologinje AŽ od 14. siječnja 2022. U kontaktu ove službe s psihologinjom AŽ ista da kazuje kako prema njezinim zapažanjima mal. IŽ da ne pokazuje veće probleme te da je urednog funkcioniranja. Mal. dijete da joj se čini privrženije majci, a što da smatra dijelom prirodnim, a dijelom i rezultatom majčine tendencije da privlači dijete k sebi. Na upit upućen psihologinji, a vezan uz to da li je otac kao problematičnim u odnosu na dijete spominjao pojavu tikova, ista da navodi da koliko joj je poznato da nije (a što da je otac vidio kao bitnu poteškoću na strani djeteta). Ista da navodi kako su joj roditelji iznosili poteškoće vezane uz partnerski odnos, te da ih je za isto uputila na Obiteljsko i bračno savjetovalište, a što da su oboje roditelja prvotno prihvatili, u smislu želje za radom na svojem braku. Također, psihologinja da je također navela kako je oboje roditelja znalo biti neprimjereno u prisutnosti djeteta, u smislu povišene napetosti, a u jednom trenutku i naguravanja, te da je bilo vidljivo kako se njihove poteškoće prelijevaju na dijete u smislu uznemirenosti i plakanja djeteta. Kod majke da je prisutan strah od otmice djeteta od strane oca, dok da otac kao poteškoću vidi nejavljanje djeteta na mobitel kada je kod majke. Prilikom terenskog izvida na adresu stanovanja oca da je utvrđeno da otac stanuje na zasebnom katu obiteljske kuće. Radi se o trosobnom stanu opremljenom svim potrebitim elementima za život. Isti da sadržava sobu za mal. IŽ, dnevni boravak s kuhinjom, balkon, dva wc-a te tri sobe. Prilikom terenskog izvida na adresu majke da se utvrđuje kako majka stanuje na katu obiteljske kuće koji sadržava kuhinju s dnevnim boravkom, spavaćom sobom te wc-om. Mal. IŽ za sada da još uvijek spava s njom. Otac prilikom terenskog izvida (krajem travnja) da izvještava o uspješnom dogovaranju s majkom djeteta te o svakodnevnoj komunikaciji s njome, te da prilaže mobitel s porukama kao potkrijepu navedenom. Isti da na otvorene upite navodi kako on i PŽR i dalje odlaze u Obiteljski centar te kako rade na vlastitom odnosu odnosno obnovi braka. Isti da izvještava i o tome da su on i PŽR i dalje intimni te da se viđaju i u navedenom smislu. Za navedene prilike da su se nalazili kod PŽR u kući ili u hotelima, te da paze da mal. dijete ne primijeti navedeno. PŽ na podijeljeno zapažanje djelatnica, a vezano uz njegov iskaz, da potvrđuje da on i PŽR funkcioniraju kao supružnici, samo što ne stanuju zajedno. Također, kada isti biva suočen s navodom da je PŽR nedavno nazvala ovu službu želeći požuriti postupak, isti da biva zbunjen navedenim, a koji da je postupak (razvoda braka) u suprotnosti s navodnim riječima koje mu je PŽR kazivala, a koje da se tiču rada na njihovom partnerskom odnosu. PŽ da pokazuje značajan stupanj uvjerenja vezan uz njegov odnos s PŽR, a koji prema njemu da sadržava i emocionalna obilježja. Isti djelatnicama da pokazuje i kako PŽR još uvijek u ormaru ima neke svoje stvari, a koje joj on po potrebi donese. PŽ tada da navodi kako je PŽR na fakultetu u Mostaru te da je aktualno dijete kod njega, te da se s majkom dogovorio o preuzimanju djeteta. Majka PŽR prilikom terenskog izvida o proteku navedenog vremena od posljednjeg kontaktiranja s Centrom da navodi kako su se ona i PŽ uspijevali dogovoriti oko mal. djeteta, ali ona navedeno da vidi kao rezultat njezinog izlaženja u susret ocu oko navedenog. Jedno vrijeme da je živjelo po sedam dana kod svakog roditelja, da je jednom dijete bilo kod oca oko 9 dana jer da je otac u to vrijeme bio na godišnjem te da je izrazio želju za takvim načinom provođenja vremena s mal. djetetom. Majka da je izvještavala o situacijama kršenja dogovora oca kada bi isti znao odužiti vrijeme koje bi mal. dijete provelo kod njega, pritom majci nudeći objašnjenja poput toga da se nalazi s djetetom u šetnji, da je mal. dijete ranije leglo pa da će ga zato sutradan dovesti majci i sl. Prilikom opservacije kontakata roditelja s mal. djetetom koji da se zbio u Centru, a prilikom usmenog izricanja roditeljima mjere upozorenja na pogreške i propuste u ostvarivanju skrbi o mal. djetetu da je bilo razvidno kako je mal. IŽ u nekoliko prilika tražio majku da s njim ode u drugu sobu - igraonicu, dok da oca nije samoinicijativno tražio. Također, kada je majka u jednoj prilici odbila izići s mal. dječakom iskazujući namjeru ostanka još neko vrijeme u prostoriji s djelatnicama isti da je iskazao intenzivan acting-out kroz vid plakanja i udaranja nogama. Prilikom navedenog majka da je dječaka prigrlila k sebi gladeći ga po glavi, dok otac na navedeno da nije reagirao već da je bio i nadalje usmjeren k iznošenju zamjerki stručnom timu. U jednoj prilici kada je mal. dječak izašao te bio sam na hodniku, otac PŽ da izlazi tek nakon što mu je majka usmjerila pažnju na navedeno i direktno ga zamolila da ode do djeteta. Nadalje, u jednoj prilici kada isti uzima mal. dijete, isti da ga ljulja te da mal. dijete pozitivno reagira na navedeno. Biva vidljivo kako je oboje roditelja nekritično povisivalo tonove i raspravljalo se u prisustvu mal. djeteta. Iz dokumentacije dostupne ovom Centru od strane Općinskog državnog odvjetništva u Splitu da je razvidno da se vodi kazneni postupak (KP-DO-101/2022) u obitelji PŽ, no ovaj Centar da nema informacija o detaljnijim informacijama vezanim uz navedeni postupak. Također, ovaj Centar da je 26. siječnja 2022. zaprimio obavijest od strane I. PP Split o tome da je Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu podneseno posebno izvješće protiv PŽ zbog počinjenog kaznenog djela nasilja u obitelji iz čl. 179 Kaznenog zakona na štetu supruge PŽR koje da je počinio na način da je suprugu učestalo verbalno i psihički napadao, upućivao joj razne uvrede, omalovažavao te joj uskraćivao novac za osnovne potrebe njihova mal. djeteta. Iz razgovora s PŽR da se saznalo da se navedeno odvijalo za vrijeme njihovog braka, a da ga je ona za navedeno odlučila prijaviti tek kada joj je isti navodno zaprijetio da joj neće vratiti dijete 40 dana u navedenom periodu kada su već supružnici živjeli odvojeno. PŽ da je višekratno ovoj službi iznosio kako je i on prijavio PŽR, no ovaj Centar od strane MUP-a da nije zaprimio nikakvu obavijest o navedenom. Iz višestrukih kontakata s PŽ i PŽR da biva vidljivo kako se dinamika partnerskog odnosa između PŽ i PŽR prelijevala na dogovaranje i suradnju oko mal. djeteta. Tako da je bilo vidljivo kako je u periodu kada su PŽR i PŽ radili na svojem odnosu pri Obiteljskom centru u Splitu te kada su komunicirali oko mal. djeteta te o svakodnevnim stvarima, da isti nisu kontaktirali ovu službu i izvještavali ih o poteškoćama vezanim uz postizanje dogovora oko mal. djeteta. Iz nekih preslika poruka koje su PŽ i PŽR dali na uvid djelatnicama Centra, da se stječe dojam kako komunikacija između istih nije odavala dojam da komuniciraju partneri koji su u postupku razvoda braka, te koju je bilježila razmjena iskaza brige i ljubavi koji su odavali dojam postojanja još uvijek emotivne vezanosti među partnerima. Naime, u jednoj poruci majka da je ocu napisala "Ljubim vas". Na izravne upite o navedenom PŽ da je od gotovo samog početka izvještavao o jasnoj motivaciji za očuvanjem braka i želji za radom na partnerskom odnosu s PŽR. Također, isti da je izvještavao kako su se od samog početka postupka razvoda pri Općinskom sudu u Splitu on i PŽR viđali gotovo svakodnevno i bivali u intimnim odnosima i to nekoliko desetaka puta do mjeseca svibnja. Vezano uz navedeno, PŽR na upite o definiranju odnosa u kojem se nalazi s PŽ s jedne strane da navodi kako nisu u emotivnom odnosu, a na upit o tome da li je ista bila intimna s imenovanim od početka postupka razvoda braka, da navodi kako nije sigurna da li su bili intimni jedan ili dva puta. Navedeni odgovor nanovo da ukazuje na neiskrenost iste obzirom da je očekivano da zna točan odgovor na navedeno pitanje, posebno ukoliko se radi o pokojem sporadičnom intimnom susretu s PŽ. Na suočavanje iste s jednom od poruka koje je ista poslala PŽ, a koja da je odavala dojam emotivne bliskosti s istim, ista da biva konfuzna u obrazlaganju navedenog, te da je opći dojam vezan uz razgovore s PŽR o dinamici odnosa s PŽ da ista biva nedovoljno iskrena te sklona davanju poželjnih odgovora djelatnicama Centra. Također, temeljem praćenja dinamike odnosa i dogovora roditelja, da se saznaje kako su po obavljenom terenskom izvidu kod majke PŽR, a kojom prilikom je majka PŽR bila suočena s informacijom dobivenom od PŽ o njihovom intimnom kontaktiranju, nanovo počele poteškoće u dogovaranju oko viđanja mal. djeteta među roditeljima. Odnosno majka PŽR da je i ovoj službi kazala kako neće dati dijete ocu dok ne počne raditi 16. svibnja 2022., a iz čega da biva vidljivo kako ista biva sklona podređivati viđanja mal. djeteta i oca sukladno svojim interpretacijama pojedinih događaja nevezanih uz odnos oca s mal. djetetom, te se ne dogovarati s ocem u interesu djeteta. Što se tiče oca PŽ, iz ostvarenih kontakata s istim da biva vidljivo kako isti biva rigidno usmjeren ka želji za viđanjem djeteta i sa željom za posjedovanjem istih prava kao PŽR primarno misleći na jednak broj dana viđanja mal. djeteta kao i majka. U svojem iznošenju da traži da mal. dijete stanuje s njim, na adresi na kojoj stanuje od rođenja, a kao dodatan argument tome zašto bi mal. dijete trebalo živjeti s njim da isti navodi "blizinu vrtića". Pri svojim traženjima PŽ da zna biti povišen i negativno usmjeren ka djelatnicama Centra smatrajući da iste zakidaju imenovanog. Također, da se uviđa da otac pritom zna nemati u vidu sve moguće djetetove potrebe, a vezane uz njegova traženja. Tako da je primjerice prilikom razgovora s majkom i ocem u prisustvu djelatnica o prvim prelascima djeteta kod oca majka izvještavala o otežanim prelascima djeteta k ocu koji je znao intenzivno plakati i odbijati odlazak k ocu, te otac u razgovorima s djelatnicama o navedenom kao i o načinima olakšavanja prelazaka djeteta k ocu da nije pokazivao razumijevanje za važnost postepenosti u navedenom već da je i u navedenom bio rigidno usmjeren ka samom ostvarenju navedenog. Također, otac da je u inicijalnom kontaktu s djelatnicama putem pismenog podneska iznosio zapažanja o primijećenim promjenama u ponašanju djeteta u vidu nejasnih tikova, te djetetovih odbijanja odlazaka s njime, kao i stvaranju pritiska majke u odnosu na dijete da bira kod kojeg će roditelja ići. Na potpitanja upućena ocu vezana uz uočene tikove, da biva razvidno kako otac ne opisuje djetetove tikove već gore navedene emocije, te na suočavanje s navedenim, kako navedeno nisu tikovi, otac da postaje povišen i ljutit pozivajući se na educiranost djelatnica i na taj način neizravno potvrđujući da se ne radi o zamijećenim djetetovim tikovima. Navedeno da nanovo ukazuje na očevu sklonost nametanja vlastitih viđenja kao i teškoću u suočavanju s vlastitim propustima i neprepoznavanjem djetetovih stanja, a prilikom skretanja pažnje djelatnica na navedeno isti da reagira ljutnjom i neodobravanjem ustrajući u svojim tumačenjima. Navedeno da ukazuje i na rezistentnost PŽ k promjenama svojih pogrešnih tumačenja i ponašanja. U navedenom zajedničkom razgovoru s roditeljima Stručni tim da je naveo o mogućnosti da navedena djetetova ponašanja jesu rezultat promjene u životu djeteta, u smislu odvojenog života roditelja i pojave separacije djeteta od primarne figure privrženosti (majke) te za kojeg da je donekle i očekivano da reagira intenzivnijim emocijama u početnim prelascima k drugom roditelju. Roditelji da su tom prilikom bili savjetovani o načinima olakšavanja prelazaka djetetu kao i o načinima dogovaranja u interesu mal. djeteta. Bilo je vidljivo da je otac ustrajavao u zadržavanju svojeg viđanja u odnosu na zapažena djetetova ponašanja kao onih koji da odudaraju od očekivanih tražeći od stručnih djelatnica da se preporuči da mal. dijete ode psihologu na obradu. Koji dan nakon ovu službu da naziva PŽ zapovjednim nastupom kazujući kako mu je djetetova pedijatrica dala uputnicu za odlazak ka psihologu s djetetom također iznoseći kako je policija intervenirala nanovo u odnosu na roditelje upućujući Stručni tim da zatraže uvid u spis na policiji na Bačvicama. Prilikom kontaktiranja ove službe s PŽR, kao i temeljem dobivenih podataka od strane PŽ da se stječe dojam nepotpune iskrenosti i sklonosti manipuliranja dojmom djelatnica Centra, davanjem ili uskraćivanjem pojedinih informacija vezanih uz praćenje obitelji. Također, da se stječe dojam da ista pokazuje veći uvid od PŽ u svoje roditeljske propuste i upoznatost s važnosti adekvatne komunikacije, no da ista biva sklona svjesno propuštati i slijediti navedeno u praksi. Kod oboje roditelja da se uočavaju teškoće u adekvatnom načinu komunikacije i dogovaranja u interesu djeteta, jer da oboje bivaju skloni nametati onom drugom roditelju vlastiti način viđenja perioda kada bi drugi roditelj trebao vidjeti dijete, bez uspostavljanja kompromisa u navedenom. U nekim navedenim situacijama nepostojanja dogovora majka da biva sklona odbijati daljnju komunikaciju s ocem vezano o drugim načinima viđanja djeteta, dok otac pak da biva sklon prebacivanju odgovornosti na Centar u vezi propusta pomoći roditeljima u uspostavi dogovora. Uzevši u obzir rezultate testova, na strani roditelja da se ne uočava psihopatoloških pojavnosti koje da bi mogle biti kontraindicirane za adekvatno obavljanje roditeljske uloge. Važno da je spomenuti vezano uz navedeno da Marijeva nesuradnost u smislu prikrivanja i neiskrenog odgovaranja prilikom psihologijskog testiranja, ne može sa sigurnošću isključiti postojanje psihopatologije u osnovi, posebno vezano uz odbijanje očevog retestiranja. Na strani oboje roditelja da se uočavaju neprimjereni roditeljski postupci vezani uz nekritično izvještavanje o manama i propustima drugog roditelja, te povišenosti, a u odnosu na što da su oboje upozoreni od strane Centra. Također, naglašene promjene u dinamici odnosa među roditeljima koje variraju od razmjene toplih ponašanja do sukoba, da se smatraju rizičnim za daljnji djetetov razvoj, posebno ukoliko isti nazoči navedenima. Kako god, niti jedan roditelj ovom Centru da nije iznosio primjedbe vezane uz moguću ugroženost mal. djeteta kod drugog roditelja. Također, na strani oba roditelja da se uočavaju poteškoće u adekvatnoj komunikaciji, a koja da biva kontaminirana partnerskim odnosom i prelijevanjem emocija iz međusobnog odnosa, a koje da niti jedno od roditelja ne uspijeva uspješno kontrolirati. Na strani oca da se uočavaju rizici u odnosu na adekvatno obavljanje roditeljske skrbi vezani uz rigidnost i nefleksibilnost, poteškoće vezane uz prepoznavanje vlastitih ograničenja. Na strani majke da se uočavaju rizici vezani uz prelijevanje vlastitih strahova na mal. dijete te pretjerano vezivanje djeteta uz sebe, nefleksibilnost u dogovorima te niža razina samouvida. U odnosu na mal. dijete da se primjećuje veća privrženost djeteta majci, koja da se smatra većim dijelom rezultatom adekvatnog prepoznavanja i zadovoljavanja djetetovih potreba te toplih i brižnih ponašanja koje da su uočene prilikom opservacija. S obzirom na sve navedeno Stručni tim da je mišljenja kako bi mal. dijete IŽ trebalo stanovati s majkom IŽR, a s ocem PŽ IŽR ostvarivati susrete i druženja na način da svaki prvi i treći vikend u mjesecu mal. IŽ boravi kod oca od petka u 18,00 sati do nedjelje u 18,00 sati. Stručni tim da predlaže da u tjednu kada mal. IŽ ne spava za vikend kod oca, da s istim ostvaruje susrete i viđanja ponedjeljkom, srijedom i petkom u periodu od 16,00 do 20,00 sati. Također, isti da predlažu da u tjednu kada mal. IŽ spava kod oca, da s istim boravi utorkom i srijedom od 16,00 do 20,00 sati. U odnosu na blagdane i državne praznike da se predlaže da mal. IŽ iste provodi naizmjenično kod oba roditelja. U odnosu na školske praznike da predlaže da polovicu svih školskih praznika provede kod oca.

13. Očitujući se na naprijed navedeno Mišljenje Stručnog tima CZSS Split tužiteljica je navela da nema primjedbi na isto, dok je tuženik naveo da s istim nije suglasan. Naime, iz nalaza i mišljenja Stručnog tima da nije jasno na čemu je utemeljen zaključak i prijedlog Centra da bi u budućnosti dijete stranaka stanovalo s majkom, a da bi s ocem provodilo primjerice jedan cijeli tjedan 8 sati. To da je apsolutno protivno interesu djeteta, protivno da je prirodnoj potrebi djeteta da ima oba roditelja, a protivno da je i dosadašnjem načinu života u kojem da je dijete stranaka provodilo s ocem 7 dana, a s majkom 7 dana. Također, Stručni tim u ovom nalazu da je pogodovao željama majke, ne osvrćući se kritički na ponašanje majke koje sam Stručni tim navodi.

14. S obzirom na naprijed iznijete prigovore tuženika, u nastavku postupka saslušane su članice Stručnog tima CZSS Split ČŽ, mag. soc. rada i TŽ, mag. psihologije. Navedene članice Stručnog tima HZSR PU Split navele se na ročištu održanom 10. veljače 2023. kako u cijelosti ostaju pri svom mišljenju od 16. svibnja 2022. S obzirom na dosadašnju dinamiku odvijanja osobnih odnosa mal. djeteta s roditeljima i općenito događaja koji su se zbivali u obitelji stranaka po prekidu bračne zajednice, Stručni tim da je stava da se u takvim situacijama treba krenuti prvo s blažim mjerama, a u slučaju pogoršanja situacije da se treba pribjeći i strožim mjerama. U konkretnom slučaju roditeljima da je izrečena blaža mjera na propuste, međutim pri tom da valja naglasiti da je određeno vrijeme odnos među roditeljima bio stabilan i da nije bilo potrebe za izricanjem nekih težih mjera, ali kako se taj odnos u međuvremenu pogoršao, trenutno da je u razmatranju izricanje nekih težih mjera i to intenzivne mjere nadzora. Oboje roditelja da su upozoreni radi neadekvatne komunikacije i nemogućnosti dogovora oko održavanja osobnih odnosa mal. djeteta s roditeljima. Nadalje, članica Stručnog tima ČŽ je navela da je službenim mailom zaprimila pismeno tuženika uz koje je bilo priloženo 20 privitaka koje da je pregledala, pa da se tako sjeća da je jedan od privitaka bila presuda kojom je proglašena krivom baka po majci, ali da se ne sjeća da je pregledala rješenje kojim bi bila odbačena kaznena prijava protiv tuženika. Za takvo što da je od tuženika čula telefonski i isti da je to i naglasio u mailu. Također, ČŽ je iskazala da okolnost što je u odnosu na tuženika odbačena kaznena prijava ne bi moglo utjecati na mišljenje Stručnog tima HZSR. S druge pak strane, Stručni tim da bi prilikom sastavljanja mišljenja uzeo u obzir Presudu Prekršajnog suda kojom je baka po majci proglašena krivom, a posebice opis počinjenog prekršajnog djela iz kojeg proizlazi da je predmetne prigode prilikom počinjenja tog prekršaja od strane bake po majci tom događaju nazočila tužiteljica s mal. djetetom, sve to snimala, a da pri tom mal. dijete nije adekvatno zaštićeno. Članica Stručnog tima TŽ je navela da tuženik ima neke roditeljske kapacitete, međutim iz razgovora s roditeljima, opservacije interakcije roditelja i djeteta da je utvrđeno da je tuženik više fokusiran na odnos s majkom, nego na svoje roditeljske kompetencije. Takvo što članice Stručnog tima da su zamijetile između ostalog preslušavajući glasovnu poruku koju im je dostavila tužiteljica, koja datira iz listopada 2022., a u kojoj tuženik govori mal. IŽ "je li ti jasno da mama neće da ti se javi". Nadalje, tuženik da je bio sklon iznositi simptome djeteta neopravdano smatrajući da bi tu bilo riječ o tikovima i za to okrivljavajući tužiteljicu, međutim kada su mu članice Stručnog tima objasnile da taj eventualni strah kod djeteta ne predstavlja tik, on da ih je omalovažavao. Tijekom izrade predmetnog mišljenja, roditelji da su imali određeno vrijeme postignut sporazum da mal. IŽ boravi kod svakog od njih po sedam dana, međutim usprkos tom sporazumu članice Stručnog tima da su iznijele prijedlog da mal. IŽ stanuje kod majke jer da su iz cjelokupne obrade roditelja stekle dojam da je majka pristala na taj sporazum zastrašena od oca te da je prihvatila isti kao tek trenutno rješenje. Nadalje, članice Stručnog tima su iskazale da ih je tužiteljica u listopadu 2022. izvijestila kako ju je u jednoj prigodi tuženik pitao gdje je, a kad mu ona nije željela odgovoriti na to, on da je rekao istoj "imaš novog jebača, I, mama ima novog jebača". Također, ista da im je dostavila glasovnu poruku u kojoj ju je mal. IŽ pitao "mama, di je moj brat", a pri tom da se napominje da članice Stručnog tima nemaju saznanja da je prethodno netko od roditelja na primjeren način upoznao s gubitkom drugog djeteta. S naprijed navedenim, članice Stručnog tima da su suočile tuženika koji im je rekao "kriv sam, ubijte me". Članica Stručnog tima TŽ je također navela da su do svih ovih naprijed navedenih saznanja članice Stručnog tima došle nakon izrade mišljenja. U mišljenju Stručnog tima da su točno navedeni propusti glede roditeljskih kapaciteta kod tužiteljice. Svoj prijedlog s kim će mal. dijete stanovati i način održavanja osobnih odnosa s drugim roditeljem članice da su formulirale vodeći se prvenstveno interesom mal. djeteta, a uzimajući u obzir prethodnu dinamiku u obitelji, brojnim nesuglasicama kojima je nazočilo mal. dijete i opserviranim odnosom roditelja i djeteta. Štoviše, uzimajući u obzir da je mal. dijete privrženije majci, članice da su smatrale da nije u interesu djeteta postignut sporazum 7-7 jer da dovodi do prenaglog odvajanja mal. djeteta od majke. Također, članice Stručnog tima ČŽ i TŽ su navele da je u vrijeme izrade mišljenja mal. IŽ boravio kod svakog od roditelja po sedam dana i takav dogovor da je bio na snazi nekoliko mjeseci, međutim unatoč tome, da je dolazilo do propusta u istom, a posebice u dijelu koji se odnosio na primopredaju djeteta pa da su članice u mišljenju i predložile da mal. dijete stanuje kod majke s određenim intenzitetom osobnih odnosa s ocem, a navedeni prijedlog da su temeljile upravo na promatranoj opservaciji roditelja i djeteta koja da je vršena u tri navrata. Glede ostvarivanja osnovne skrbi o mal. djetetu od strane tuženika da nije bilo nikakvih prigovora, međutim oboje roditelja da su im se žalili da bi im dijete bilo nedostupno na telefon u vrijeme kad bi boravilo kod drugog roditelja. Članicama da je poznato da su roditelji i u vrijeme izrade mišljenja, a i poslije u određenim periodima bili bliski, štoviše intimni, međutim takav njihov odnos iste da ocjenjuju patološkim jer da se u jednom trenutku međusobno prijavljuju policiji, u jednom trenutku da su intimni, u jednom trenutku da odlaze u obiteljski centar u svrhu pomirenja, što da je sve i članicama djelovalo konfuzno, a posebice bi takvo što bilo uznemirujuće za dijete ako isto nije bilo od navedenog zaštićeno. Takvu dinamiku u odnosu roditelja, da su također cijenile i uzele u obzir prilikom sastavljanja mišljenja. Glede činjenice da jedan roditelj stanuje u [adresa], a drugi u [adresa] prilikom prijedloga o vremenu održavanja osobnih odnosa djeteta i oca, članice da su se vodile činjenicom da roditeljstvo nije matematika te da netko može provesti dva sata s djetetom što može biti kvalitetnije roditeljstvo od nekog tko s djetetom provede čitav tjedan. Kod pisanja navedenog prijedloga da su se vodile istim više u kontekstu privremene mjere, a na sudu da je da donese konačnu odluku. Nakon pisanja navedenog mišljenja, da su zaprimile prijedlog tužiteljice u kojem je ista navela drugačiji model viđanja djeteta. Tužiteljicu da nisu poznavale prije vršenja obrade nad istom, a u razgovoru s njom prilikom obrade da su saznale da je ona vanjski suradnik HZSR PU Split. Također, članica Stručnog tima TŽ je navela da nikada nije rekla tuženiku da dijete u drugi mjesec ide majci i da je takva konačna odluka HZSR, a također da nije istina da bi u koš bacila optužni prijedlog, a koji da joj je prethodno dao tuženik. Članica Stručnog tima ČŽ je također navela da nikada nije tuženiku rekla da optužni prijedlog ne bi bio relevantan.

15. Saslušana u svojstvu parnične stranke na ročištu održanom 10. veljače 2023. tužiteljica je navela da je do prekida bračne zajednice došlo 25. studenog 2021., kada da se ona iz zajedničkog kućanstva odselila s mal. IŽ te da je isti stanovao kod nje četrdeset dana tijekom kojih je tuženik dolazio svakodnevno vidjeti mal. IŽ te bi se zadržao koliko bi on to želio. Nakon toga tuženik da je uzeo mal. dijete 10. siječnja 2022. te ga samovoljno zadržao do 16. siječnja 2022., a tijekom tog razdoblja tužiteljici da je omogućen kontakt s mal. djetetom. Nakon toga sve do srpnja 2022. mal. dijete da je boravilo kod svakog od roditelja po sedam dana, a u srpnju 2022. otac da se suglasio da mal. dijete boravi kod tužiteljice pet dana, a kod njega dva dana tijekom vikenda, tako da je bilo par tjedana, da bi nakon toga mal. IŽ boravio kod svakog od njih po sedam dana i takav ritam da je funkcionirao do rujna ili listopada kada da je mal. IŽ obolio od Covida, a nakon toga mal. IŽ da je bio petnaest dana kod tate, petnaest dana kod tužiteljice i tako da je bilo mjesec dana, a nakon čega mal. IŽ da boravi kod svakog od njih po sedam dana i takav ritam da se zadržao sve do danas. Svi prethodno navedeni dogovori s tuženikom glede boravka mal. IŽ da predstavljaju ustvari prisilne dogovore jer da joj je tuženik govorio da ako na to ne pristane, da će se pobrinuti da mal. dijete završi u domu za nezbrinutu djecu, odnosno da će se pobrinuti da ga ona neće nikada dobiti. Navedeno da je tužiteljica prijavljivala HZSR, ali ne i policiji jer da bi ju policija uputila na HZSR. Glede roditeljskih kompetencija tuženika, tužiteljica da može navesti kako je on sposoban brinuti se o egzistencijalnim potrebama mal. djeteta, ali ne i o esencijalnim potrebama istog, a pod tim da misli da će se on pobrinuti za hranu, piće i smještaj mal. djeteta, ali da ne može zadovoljiti njegove emocionalne potrebe. Takvo što tužiteljica da zaključuje iz činjenice što kad je mal. dijete kod tuženika on da ju u velikom broju navrata zove kako bi saznao gdje se ona za to vrijeme nalazi. Također, taj manjak njegovih roditeljskih kapaciteta da joj je poznat i iz njihovog zajedničkog života. Tužiteljica da nema nikakvih pritužbi vezano za ostvarivanje kontakta s mal. IŽ dok je isti kod tuženika, a kada je mal. IŽ kod tužiteljice, isti se da ne želi javiti na pozive tuženika o čemu da je s mal. IŽ pokušala razgovarati, ali da bi on na to reagirao histeriziranjem. Tuženika da je prijavljivala za obiteljsko nasilje u prosincu 2021., siječnju 2022. dva puta u listopadu 2022., siječnju 2023. te u veljači 2023., a do sada da nema ni jedne osuđujuće odluke, međutim trenutno da su u tijeku postupci pred ODO za mladež, te da će vjerojatno biti pokrenut postupak pred prekršajnim sudom, a povodom posljednje prijave, tuženiku da je izrečena mjera zabrane prilaska.

16. Saslušan u svojstvu parnične stranke na ročištu održanom 20. veljače 2023. tuženik je naveo da je do prekida bračne zajednice došlo 25. studenog 2021., kada da se tužiteljica s mal. IŽ odselila i tuženik da nije mal. dijete mogao vidjeti četrdeset dana, a nakon toga tužiteljica i on da su postigli dogovor (tu da nije bilo nikakve prisile) da mal. IŽ boravi kod svakog od njih po sedam dana te da je takav način susreta i boravka održan do danas, s tim da je u listopadu 2022. mal. IŽ boravio po petnaest dana kod svakog od njih. Kad je mal. IŽ kod majke, tuženik da ne uspijeva ostvariti komunikaciju s istim (putem telefona) jer da ga tužiteljica u tome sprječava nalazeći uvijek izlike kako se on ne bi čuo s mal. IŽ. S druge pak strane, dok je mal. IŽ kod tuženika isti da se redovito čuje s tužiteljicom. Tuženik da smatra da tužiteljica ima nedostatne roditeljske kapacitete na način da ista i dok su stanovali zajedno, a i poslije ima običaj ostavljati mal. IŽ i po četiri do pet sati s izlikom da odvodi psa u šetnju, a također i što nema ljubavi prema djetetu jer da želi da se tuženika pod svaku cijenu smjesti u zatvor. Dok su stanovali zajedno ona da se nije dostatno posvećivala ni mal. IŽ ni obitelji te da se tuženik većinom sam o istom skrbio. Tako da je nastavila i nakon prekida bračne zajednice, a tuženiku da je to poznato jer da je od njene majke čuo da ona hrani mal. IŽ dok je mal. IŽ kod tužiteljice. Tuženik da se ne može sjetiti je li pred mal. IŽ u negativnom kontekstu iskazivao o tužiteljici, a na način kako su to navele članice Stručnog tima HZSR. Tuženik da smatra da nema nikakvih nedostataka u svojim roditeljskim kapacitetima. Netočni da su navodi tužiteljice da bi tuženik samovoljno uzeo mal. IŽ budući da ga je pedijatrica uputila da mal. IŽ može slobodno doći boraviti kod tuženika. Tuženik da je imao primjedbe na rad stručnog tima HZSR PU Split budući da isti nisu adekvatno postupali glede njegovih primjedbi da uslijed postupanja tužiteljice ne može vidjeti mal. dijete. Mal. IŽ da mu je privržen, svakodnevno vrijeme da provode u igri, šetnji, tuženik da ga je naučio plivati, biciklirati, brojati i slično. Od 2022. pa do danas tužiteljica da ga je prijavila policiji trideset i sedam puta, a da nije donesena niti jedna osuđujuća presuda. Više puta tuženik da je s tužiteljicom pokušao postići sporazum, ali ona da ne pristaje na ništa što nije po njenoj volji. Kod mal. Ivana tuženik da prepoznaje da su ovi konflikti između tužiteljice i njega negativno djelovali na mal. dijete, a to da prepoznaje iz činjenice što mu je mal. dijete u danu u nekoliko navrata reklo da ga voli, pa da ga ne voli, a što da je sve izravni utjecaj tužiteljice.

17. Sukladno prijedlogu tuženika u nastavku postupka sud je izveo dokaz kombiniranim psihijatrijsko-psihologijskim vještačenjem roditelja i mal. djeteta po vještacima spec. psihijatru dr. Sanji Batina i psihologinji mr. sc. Danijeli Didić.

18. U svom kombiniranom psihijatrijsko-psihologijskom nalazu i mišljenju zaprimljenom kod ovog suda 2. studenog 2023. vještakinje spec. psihijatar dr. Sanja Batina i psihologinja mr. sc. Danijela Didić su navele da se u psihičkom profilu PŽR ne nalazi psihopatološke ekspresije koja bi ukazivala na ozbiljniji psihički poremećaj u smislu težih poremećaja osobnosti ili pak težem psihičkom poremećaju u smislu težih depresija ili psihoza. PŽR da je osoba koju odlikuje emocionalna nezrelost, manjak spontanosti, rigidnije da je strukture. U ličnosti da su prisutne značajke krutosti kao i poteškoće prilikom stvaranja bliskih relacija i nedostatak fleksibilnosti u kontaktima, visoka razina manipulativnosti. Slabijeg da je uvida i kritičnosti u odnosu na vlastitu odgovornost za poremećaj bračnih odnosa. PŽR da verbalizira svoj trud u organizaciji svakodnevnice mal. sinu, no to na ponašajnom planu da izostaje, naime iz službenih izvješća voditelja stručne pomoći da je razvidno da nije spremna korigirati svoja ponašanja ni u potpunosti prihvatiti savjete stručne osobe koja je educirana za pomoć roditeljima u savladavanju njihovih partnerskih odnosa da se isti ne bi negativno reperkutirali na normalan psihički razvoj djeteta. Aktualnim psihologijskim vještačenjem majke da je utvrđeno da je PŽR emocionalno hladna i distancirana ispitanica koja da je sklona negiranju čak i manjih nedostataka koje većina drugih ljudi spremno priznaje, koja da je pretjerano osjetljiva, nepovjerljiva te često ljutita i uvrijeđena. Na planu emocionalnog doživljavanja aktualno da se ne uočavaju odstupanja, a na planu ponašanja da je nekritična i sklona prikazivanju sebe u svjetlu socijalno poželjnih pridjeva i osobina. Projektivno da se saznaje o impulzivnoj ispitanici, uravnotežene slike o sebi, krutog afektivnog izražavanja, koja pred sebe postavlja visoke i teško dostižne ciljeve za čije da se ostvarenje oslanja na pomoć drugih, neučinkovitih da je mehanizama obrane ličnosti u emocionalno zahtjevnim situacijama, nedostatnih osobnih kompetencija za samostalno svladavanje životnih teškoća, sa značajnim smetnjama u području socijalnog i interpersonalnog funkcioniranja. Dok govori o roditeljskim propustima oca da se saznaje o snažnoj projektivnosti, jer vještačenjem djeteta da nisu potvrđeni njeni navodi da otac djetetu priča loše o majci, upravo obrnuto, majka, kao i baka po majci da su te koje svojim ponašanjem i verbalizacijama suptilno i očito djetetu stvaraju otpore prema ocu. Osim iznošenja negativnih percepcija sadašnjeg načina organizacije djetetovog života, majka da ne navodi nikakve prednosti ovakvog modela koji funkcionira već dvije godine. U psihičkom profilu ispitanika PŽ da se ne nalazi dijagnostičkih parametara koji bi upućivali na teže psihičke poremećaje u smislu težih poremećaja osobnosti, težih duševnih bolesti, niti ovisnosti o alkoholu. Zamjećuje se povišena anksioznost koja da je reaktivne geneze uvjetovana frustativnom egzogenom realitetnom problematikom. Ostavlja dojam osobe sklone izbjegavanju konflikata i suzbijanju agresije. Vještakinje da su mišljenja da je osoba zadovoljavajuće socijalne i obiteljske funkcionalnosti i primjerene roditeljske kompetencije koji iskazuje značajan emocionalni angažman i odgojne postupke u odnosu na dijete. Aktualnim psihologijskim vještačenjem oca da je utvrđeno da je PŽ emocionalno topao ispitanik sa snažno izraženom potrebom za naklonošću i pažnjom drugih ljudi, koji postaje nesiguran ako mu te potrebe nisu zadovoljene. Isti da nema dovoljno samopouzdanja i da je nezadovoljan životnom situacijom. Na planu emocionalnog doživljavanja aktualno da se ne uočavaju odstupanja, a na planu ponašanja da je nekritičan i sklon prikazivanju sebe u svjetlu socijalno poželjnih pridjeva i osobina. Projektivno da se saznaje o ispitaniku uravnotežene slike o sebi, toplog afektivnog izražavanja, sa osjećajem zaustavljenosti (blokiranosti) u području ostvarivanja ciljeva, neučinkovitih da je mehanizama obrane ličnosti u emocionalno zahtjevnim situacijama, nedostatnih osobnih kompetencija za samostalno svladavanje životnih teškoća, urednog socijalnog funkcioniranja. U brizi za dijete u periodu od tjedan dana kada je dijete kod njega da ima pomoć svojih roditelja, a opisani načini njegove neposredne brige o djetetu tijekom vremena koje nije na poslu, adekvatni da su i primjereni za razvojnu dob dječaka. I iz dostavljenih izviješća voditeljice mjere stručne pomoći da proizlazi veća rigidnost u roditeljskom ponašanju majke, nego oca koji da je spremniji na suradnju i koji da spremnije traži savjete i postupa po njima. Suspektan da je i za pravilan psihički razvoj djeteta i utjecaj majke i bake po majci na mal. IŽ, što da je utvrđeno ne samo vještačenjem djeteta, nego i informacijom koja proizlazi iz izviješća voditeljice mjere o fotografiji koju mal. IŽ ima u svom mobitelu, a za koju voditeljica navodi da je dječaku rečeno „slikaj nas da imaš kad umremo“. Ovo da predstavlja iznimno opasno ponašanje prema djetetu i da ulazi u kategoriju grubog emocionalnog zlostavljanja dječaka, te da je područje u kojemu se u nastavku pružanja stručne pomoći roditeljima predlaže obratiti posebnu pozornost i eventualno poduzeti ostale adekvatne mjere iz nadležnosti socijalne službe. Aktualnim psihologijskim vještačenjem da je utvrđeno da je mal. IŽ emocionalno topao dječak, spontan, znatiželjan, pristojnog ponašanja, mentalnog razvoja nešto iznad prosjeka za dob. Na ponašajnoj razini da manifestira podjednaku privrženost i prema majci i prema ocu, dok da je na verbalnoj razini povremeno u otporu prema ocu navodeći trivijalne razloge koji da su rezultat neprimjerenog utjecaja na psihički integritet djeteta od strane majke i bake po majci („tata laže“; tata nije završio „niti jedan fakultet“; „tata ne razumi baš“). Od djeteta da nisu dobiveni podaci o izlaganju razvojno neprimjerenim informacijama o majci od strane oca i očeve primarne obitelji. Tijekom opservacije interakcije djeteta s roditeljima da se uočava brižnost prema djetetu i podjednaka emocionalna usmjerenost na dijete od strane oboje roditelja. Dječak da podjednako u igru uključuje i oca i majku. U prisutnosti djeteta roditelji da ne iznose neprimjerene sadržaje o drugom roditelju i adekvatno da se ponašaju. Vještaci da su mišljenja da je u najboljem interesu djeteta da podjednako provodi vrijeme s oba roditelja na način da tijekom godine kod svakog roditelja živi po tjedan dana, a tijekom ljetnih mjeseci po petnaest dana. Vještaci da predlažu da tijekom godine dječak provodi s roditeljem s kojim nije u tom tjednu dva puta tjedno po 3 sata, ovisno o obvezama djeteta te da se najmanje svaki drugi dan s roditeljem s kojim ne živi čuje i vidi po petnaest minuta na video poziv. U ljetnim mjesecima da se predlaže ista dinamika kontakata djeteta i roditelja s kojim u tom periodu ne živi uz izuzetak da u jednom periodu od petnaest dana izostanu susreti djeteta i roditelja dva puta tjedno po tri sata ukoliko majka/otac žele taj period s djetetom provesti u kontinuitetu izvan mjesta djetetovog prebivališta/boravišta. Također da se predlaže djetetu žurno omogućiti pohađanje predškolske ustanove radi kvalitetnijeg usvajanja socijalnih vještina i ostalih benefita koje predškolske ustanove omogućavaju djeci. Nadalje, da se predlaže nastavak provođenja mjere stručne pomoći roditeljima oko ostvarivanja roditeljske skrbi i poduzimanje mjere iz nadležnosti socijalne skrbi (obiteljsko-pravne i/ili kazneno-pravne zaštite) ukoliko se utvrdi da netko od roditelja krši prava djeteta.

19. U podnesku zaprimljenom kod ovog suda 16. veljače 2024. tužiteljica je prigovorila kombiniranom nalazu i mišljenju vještaka spec. psihijatra dr. Sanje Batina i psihologinje mr. sc. Danijele Didić, pa je u nastavku postupka sud izveo dokaz dopunskim vještačenjem po navedenim vještakinjama na okolnost iznijetih prigovora. Također, navedene vještakinje pozvane su i sukladno prijedlogu tuženika koji je u podnesku zaprimljenom kod ovog suda 22. studenog 2023. naveo da tužiteljica nije predala mal. dijete ocu nakon isteka sedam dana koje je mal. dijete provelo s majkom, a u kontaktu s djetetom tuženik da je uočio promjenu u ponašanju mal. djeteta koje da je uplašeno te da je počelo mucati. Tuženik da je predložio da dijete odvedu kod pedijatra, a po potrebi kod psihologa, čemu da se tužiteljica usprotivila, te nakon sastanka s voditeljicom mjere tužiteljica da je odvela dijete sa sobom iako je isto bilo kod nje već deset dana. Konačno, i posebna skrbnica je u svom podnesku zaprimljenom kod ovog suda 7. ožujka 2024. navela da predlaže očitovanja vještaka na što ukazuje izjava oca kako majka "nema nikakvih dobrih osobina kao roditelj" te kako takav stav može utjecati na odnos djeteta prema majci i očevu suradnju s majkom.

20. U svom dopunskom vještvu na ročištu održanom 26. travnja 2024. vještakinja spec. psihijatar dr. Sanja Batina je navela da glede prigovora tužiteljice gdje navodi da na str. 8. vještva je sporno: "Iz uvida u računalni ispis osobnog zdravstvenog kartona za mal. IŽ proizlazi za nadnevak 1. veljače 2022. da je majka dolazila dva puta tjedno, a otac svako dva tjedna, što nije točno kako navodi tužiteljica već je majka kod psihologinje dolazila svaka dva tjedna kao i otac i to u odvojenim terminima", da je vještakinja sve što je navela temeljem uvida u dostupnu medicinsku dokumentaciju, da je jasno i vidljivo u računalnom ispisu osobnog zdravstvenog kartona navedeno točno onako kako je za nadnevak 1. veljače 2022. vještakinja i navela u kombiniranom mišljenju psihijatrijsko-psihologijske ekspertize. Glede daljnjeg prigovora: "nadnevak od 3. svibnja 2022. "Otac zabrinut za IŽ. Po njemu ponašanje majke štetno utječe na IŽ. Očito je da su gornji navodi doktorice RŽ poznati od oca koji ih je doktorici i dao, a koji nisu vjerodostojni.", na taj prigovor vještakinja je navela da ona sluša i zapiše što ispitanik govori, a da ne procjenjuje vjerodostojnost iskaza istog. Na treći prigovor na strani 15. pisanog nalaza i mišljenja majka prigovara na zadnji pasus koji počinje s "Majka djeteta na to meni pred djetetom govori……" iz kojeg proizlazi da bi tužiteljica vrijeđala tuženika, što nije točno, jer suprotno navodima tuženika, tužiteljica nije vrijeđala tuženika, a što proizlazi iz pravomoćne presude Općinskog prekršajnog suda Pp-2364/2022 kojim je tužiteljica oslobođena prekršaja za koju ju je teretio tuženik", vještakinja je navela da je isto napisala temeljem izjave tuženika, a da vještakinja ne procjenjuje vjerodostojnost iskaza. Prigovor na str. 17. u kojem tuženik navodi "Ona je kraći period radila, moguće da sve skupa ….." iz kojeg proizlazi da bi tužiteljica upisala studij sociologije, što nije točno, jer je tužiteljica upisala studij socijalnog rada u Mostaru, navedeni studij tužiteljica je upisala mjesec dana prije nego što je otišla od tuženika i to s novcem majke tužiteljice", glede ovog prigovora vještakinja je navela da isključivo sluša i zapisuje ono što joj je tuženik rekao i da ne procjenjuje vjerodostojnost iskaza istog. U prigovoru na str. 17. pasus 7. koji počinje s riječima "Sve sam radio i trebao napraviti za IŽ jer sam malome bio ja i otac i majka, vodio ga ……" u kojima tuženik navodi da tužiteljica ne želi da dijete ide u vrtić, što nije točno o čemu se tužiteljica očitovala ranije u ovom podnesku, baš suprotno od navedenog, tuženik nije htio potpisati suglasnost tužiteljici za upis mal. IŽ u vrtić u [adresa] u mjesecu studenom 2022. o čemu se dostavlja sudu Whatsapp komunikacija između stranaka", vezano i za ovaj prigovor vještakinja da može navesti da se radi o anamnestičkim podacima koje je vještakinja dobila tijekom neposrednog kliničkog psihijatrijskog pregleda s istim, a da vještakinja ne procjenjuje vjerodostojnost njegovog iskaza. Vještakinja dr. Batina je nadalje navela da u cijelosti ostaje pri pisanom nalazu i mišljenju kombiniranog tima psihijatrijsko-psihologijskog vještačenja od 2. studenog 2023. Glede iskazanih prigovora tužiteljice, vještakinja psiholog mr. sc. Danijela Didić je navela da u cijelosti ostaje kod pisanog nalaza i mišljenja izrađenog 2. studenog 2023. U svezi navoda iz podneska tužiteljice kako se vještaci u svojim zaključcima pozivaju na izvješća ranije voditeljice mjere LŽ čije je izuzeće tužiteljica zatražila, vještakinja mr. sc. Didić je navela kako činjenica traženja izuzeća bilo koje stručne osobe koja je provodila neku službenu radnju tijekom postupka nije od odlučujućeg značaja za izradu konačnog prijedloga sudu, jer da je tome tako sama socijalna služba bi trebala proglasiti nevažećim, valjano argumentirati i tek u toj situaciji se izvješća voditelja mjere ne bi smjela koristiti u sudskom postupku. Upravo iz tih izvješća da su dobivene informacije o suspektnom štetnom utjecaju majke i bake po majci za pravilan psihosocijalni razvoj djeteta, što da je utvrđeno i aktualnim vještačenjem djeteta (majka mu pokazuje snimke koje je napravila, majka mu govori da otac "nije iša na fakultet", a ona je "išla na dva fakulteta" iz čega dijete zaključuje kako je "mama pametnija" - strana 35. nalaza i mišljenja). Inače, da je od strane vještaka prepoznata majčina sklonost dociranju nadležnim institucijama onda kada određena izvješća ne idu njoj u prilog jer da autentično opisuju njena ponašanja, dok s druge strane da ne iznosi prigovore na mišljenja Stručnog tima socijalne službe, čija je pristranost u odnosu na majku detaljno elaborirana od strane vještaka na str. 36., 37. i 38. nalaza i mišljenja. Vezano za navode iz podneska: "Suprotno navodima iz toč. 6. nalaza i mišljenja od djeteta su dobiveni podaci o izlaganju neprimjerenim informacijama o majci i baki od strane oca što proizlazi iz sadržaja nalaza i mišljenja na stranicama 33. i 34."., vještakinja Didić da ističe kako je iz razgovora vještaka psihologa s djetetom utvrđeno kako je dijete izjavilo da otac i njegova sestra pričaju o mami "da laže k'o pas", a upitan kako to zna umjesto da je odgovorio da je to čuo, da navodi da to zna "jer pita mamu i baku EŽ" iz čega da proizlazi da upravo te dvije osobe čine emocionalnu štetu djetetu sugerirajući mu informacije koje su dio njihovih osobnih uvjerenja i stavova, a koje ni u kom slučaju nisu dio autentičnog djetetovog doživljavanja. Iz daljnjeg razgovora s djetetom da se saznaje kako je dovedeno u poziciju koja je u stručnoj literaturi i praksi poznata pod terminom "nezavisni mislilac", a da se radi o situaciji kada se unutar obitelji majke stvara kvazipartnerski odnos s djetetom u kojemu ga se uzdiže do uloge ravnopravnog donositelja odluka pa da dijete kaže vještaku da će ići u vrtić kada bude imao pet godina jer da je tako "on odlučio" i da je "on odlučio" da neće ići kod tate sad, nego poslije (razgovor s djetetom str. 34. i 35. nalaza i mišljenja). Vezano za podnesak posebne skrbnice, a obzirom na očiti nastavak konfliktnih odnosa roditelja, nakon izrade nalaza i mišljenja, vještakinja psihologinja Didić da ističe kako se iz dosadašnjeg ponašanja majke prepoznaje njezin pokušaj da s djetetom razvije simbiotski odnos što da se obično opisuje kao vrlo bliska, gotovo prekomjerna veza između majke i djeteta gdje da se granice između njih dvoje zamagljuju. Takvo ponašanje da onemogućava zdrav psihosocijalni razvoj djeteta i to iz više razloga: ograničenje autonomije djeteta, teškoće u razvoju identiteta, anksioznost i strah od separacije, ograničen emocionalni razvoj, problemi u socijalnim interakcijama i otežana adaptacija na promjene. U odnosu na pitanje svrhovitosti donošenja odluke u predloženom obimu viđanja djeteta s roditeljima, imajući u vidu njihov znatno narušen odnos, vještakinja Didić da ističe kako su prednosti ravnopravnog roditeljstva jasno istaknute na str. 44. i 45. nalaza i mišljenja vještaka, a samo jedna od tih prednosti jest da se odlukom o ravnopravnom roditeljstvu potiče suradnja roditelja i da dolazi do smanjenja njihovih sukoba i to u okolnostima kada su roditelji spremni staviti interes djeteta ispred svojih osobnih interesa. Međutim, u situaciji očitog nastavka konfliktnih odnosa upravo da je na nadležnoj socijalnoj službi odgovornost da kroz mjeru intenzivne stručne pomoći objektivno detektira koji roditelj svojim ponašanjem doprinosi nemogućnosti normalizacije roditeljskih odnosa i nemogućnosti uspostavljanja adekvatne roditeljske suradnje te da predloži sudu da dijete živi s onim roditeljem koji je savjetodavno dostupniji, dok da se savjetodavno nedostupnom roditelju mogu izreći ne samo mjere iz domene obiteljsko pravne zaštite, nego i iz domene kazneno pravne zaštite ukoliko se takva ponašanja mogu opisati kršenjem prava djeteta. U slučaju da se neprimjerena roditeljska ponašanja u odnosu prema djetetu uočena kod oba roditelja da je potrebno razmotriti mogućnost oduzimanja prava roditeljima na život s djetetom kako bi se dijete zaštitilo od njihovih međusobnih konflikata dok ti konflikti traju. Glede modela 7-7 kod kojeg mal. dijete boravi podjednako vremena kod oba roditelja, vještakinji da nisu poznate negativne reperkusije u smislu razvijanja emocionalno hladnog djeteta, prednosti zajedničkog roditeljstva da su jasno napisane u nalazu i mišljenju vještaka uz dodatak kojeg je vještakinja malo prije iznijela da te prednosti mogu doći do izražaja samo u situacijama kada oboje roditelja spremno prihvaćaju roditeljstvo onog drugog. Stalno seljenje djeteta od jednog do drugog roditelja da ne dovodi do negativnih reperkusija, međutim ono što može dovesti do negativnih reperkusija da su sukobi roditelja koji ne uvažaju roditeljstvo onog drugog. Kod oca vještakinja da nije utvrdila da je dominantno prisutan nerazriješen partnerski odnos. Glede mjesta stanovanja mal. djeteta, vještakinja Didić je navela da je to formalno pitanje i da se obično u praksi predlaže da dijete živi na onoj adresi na kojoj je i do tad živjelo zajedno s roditeljima, ali da to ne utječe na organizaciju života djeteta na način da podjednako vremena provodi i s ocem i s majkom. Nadalje, vještakinja psihologinja mr. sc. Danijela Didić je navela da je majci tijekom vještačenja ukazano na njezine propuste i neprimjeren štetan utjecaj na dijete te da se nakon ovako artikuliranog prijedloga vještaka o ravnopravnoj podjeli vremena koje će dijete provoditi sa svakim roditeljem očekivalo kako bi majka možda samostalno, a možda i uz stručnu pomoć mogla steći uvid u neprimjerenost svoga ponašanja u odnosu prema djetetu i promijeniti dotadašnji obrazac roditeljskog funkcioniranja. Iako da su u početnom razdoblju od zaprimanja vještačkog nalaza i mišljenja bile prisutne određene teškoće, prema saznanjima vještaka od strane sudionika današnjeg postupka da se saznaje kako su te teškoće postepeno amortizirane i ako se ova situacija održi na ovoj razini onda da će dijete imati benefite s odrastanjem i uz majku i uz oca. Nadležna socijalna služba da bi trebala intenzivno pratiti funkcioniranje u obitelji i to na nepristran i objektivan način.

21. U podnesku zaprimljenom kod ovog suda 28. svibnja 2024. tužiteljica je iznijela daljnje prigovore glede kombiniranog nalaza i mišljenja vještaka spec. psihijatra dr. Sanje Batina i psihologinje mr. sc. Danijele Didić pri tom ističući da postoji kolizija između mišljenja nadležnog HZSR PU Split te vještva naprijed navedenih vještakinja, a da pri tome razlog za tu koliziju nije utemeljen na posebnom stručnom znanju ili vještini te da samo vještvo sadrži nedorečenosti i propuste. Tako primjerice od četiri psihologijska mjerna instrumenta i tehnike na upitnicima STAI i PIE oboje roditelja da imaju iste rezultate, na BDI-II da je tuženik depresivan, dok tužiteljica nije, a što da se uopće u zaključnom mišljenju ne navodi niti da se na to vještaci posebno osvrću. Što se tiče procjene roditeljskih kapaciteta temeljem procjene na crtežima projektivne tehnike Wartegg, upitne da je primjene jer da svjedočenje temeljeno na psihološkim testovima koji nisu predviđeni za primjenu u određenim postupcima da predstavlja izravnu prijetnju integritetu kliničkih zaključaka psihologa i isti da je potrebno oštro osporiti obzirom da je za svaki test predviđeno u kojim se situacijama koristi, a što da ovdje nije dodatno pojašnjeno. Naime, projektivna tehnika Wartegg da nije ni standardizirana ni pouzdana ni valjana pa time da nije ni relevantna. Tako da vještakinja Didić zaključuje na osnovu jednog instrumenta i to MMPI-2 čije rezultate i svoju interpretaciju nije dostatno objasnila ni u svom vještvu ni u dopuni istog. Navedena vještakinja da na osnovu jednog razgovora otkriva psihopatologiju ispitanika te pri tom zaboravlja da odnos ispitanika ovisi i o drugom sugovorniku, tj. njoj kao vještaku, kao i o situaciji u kojoj se ispitanik nalazi što da je u ovom slučaju traumatska situacija razvoda braka. Upravo da je frapantno koliko je negativna konotacija u koju mr. sc. Didić stavlja majku djeteta gotovo u pretežnom dijelu svog vještva, a i u dopuni istog da je sustavno napadala majku mal. djeteta. Konačno, predmetno vještačenje da je zapravo traktat o tome koje bi sve greške majka na sebi morala ispraviti dočim da bi otac trebao dobiti nagradu za "najtatu", a osobito stoga što da je Stručni tim Zavoda situaciju doživio dijametralno suprotno pa isto da nikako ne smije biti odlučni dokaz prilikom zauzimanja stava ovog suda po pitanju predmetne pravne stvari.

22. U podnesku zaprimljenom kod ovog suda 7. kolovoza 2024. posebna skrbnica mal. djeteta je navela da je 23. srpnja 2024. u prostorijama Centra za posebno skrbništvo Podružnica Split, putem stručne osobe Centra GŽ, proveden razgovor s mal. djetetom IŽ. Mal. IŽ na razgovor da dolazi u pratnji oca. S njime da se bez teškoća uspostavlja verbalni i neverbalni kontakt. Razumije i odgovara na postavljena pitanja ciljano. O međusobnom odnosu s roditeljima da se ne doznaje detaljnije. Mal. dijete da daje većinom kraće odgovore, a nakon dvadesetak minuta obavljanja razgovora da traži da se isti prekine na način: „Ja mislim da sam ja sad gotov“. Upitan gdje stanuje, da navodi kako s ocem živi na adresi [adresa], a s majkom na Žnjanu. Mal. IŽ da pohađa vrtić „Bili tić“. Na upit o provođenju vremena ljeti, da navodi kako se sada ne može kupati jer da ga čeka operacija krajnika. Upitan o načinu viđanja roditelja, da navodi kako je sedam dana kod jednog, sedam dana kod drugog roditelja. Za vrijeme kad boravi kod svakog od roditelja da kontaktira drugog razgovarajući općenito (doznaje se kako mu postavljaju pitanja „kako si“ i slično). Pozitivno i kratko da se izjašnjava o vremenu provedenom kod jednog i drugog roditelja, navodeći kako vrijeme najviše voli provoditi u igri. Upitan o tome postoji li nešto što mu ne odgovara kod opisanog načina viđanja s roditeljima, da odgovara negativno. Upitan o tome iznose li mama i tata neke sadržaje jedan o drugome, otvoreno da iznosi kako je otac za baku rekao da je „luda, kurva i vještica“, a da je njemu (mal. djetetu) jednom prilikom poručio da im kaže „reci njima da sam im reka da su stare lude“. Upitan o ostalim sadržajima koje otac govori o majci, da ne daje odgovor, već da navodi „jednom je tata meni rekao da je došla policija, a nije došla policija, znam to“. Upitan da detaljnije opiše što se događalo, kratko da ponavlja navedeni sadržaj, bez dodatnih opisa. Na pitanje o tome govori li majka nešto o ocu, da odgovara negativno. Potom da samoinicijativno navodi: „Mislim da sam ja gotov te gleda u sat.“ Mal. dječak da je prije kraja razgovora, sukladno svojoj dobi i mogućnosti razumijevanja upoznat s važnim aspektom sudskog postupka, odnosno razlogom obavljanja razgovora i važnosti iskazivanja mišljenja kao i odgovornosti odraslih za donošenje odluke o viđanju s roditeljima. Upitan o načinu na koji bi volio ostvarivati kontakte s roditeljima nadalje da navodi kako bi se s majkom volio viđati osam dana, a s ocem sedam. Djetetu da je i putem crteža prikazan prijedlog nadležnog Zavoda te upitan za mišljenje o istom, za susret s majkom također da dodaje jedan kružić (koji predstavlja jedan dan više u odnosu na oca). Na kraju, upitan o tome kako bi mu bilo da se donese odluka o tome da na isti način viđa roditelje kao i do sada, da odgovara: „Može i tako.“ Upitan želi li nešto poručiti roditeljima, odlučno da navodi kako želi ocu reći „da ne govori ružne riječi, kurva, vještica i luda“. Potom da se ustaje, da odlazi kod oca i kazuje mu: „jel' se sićaš koje si ti riči govori?“, ponavljajući iste izraze, na što da se otac iznenadio te mu postavio protupitanje u smjeru ružnih riječi koje je on čuo od njega (djeteta). Otac da je savjetovan o načinu uspostave primjerene komunikacije s djetetom te važnosti prihvaćanja kritike, davanja isprike. Iz kontakta s djetetom, da se stječe dojam zrelijeg dječaka u odnosu na njegovu kronološku dob. Dječak da je jezgrovit i sažet u izlaganju te da se ne izjašnjava detaljnije o roditeljima i odnosu s njima, već da se doznaje kako ocu zamjera sadržaje koje je čuo o majci i majčinim članovima obitelji, odnosno baki.

23. Pregledom Izvješća Stručnog tima HZSR PU Split od 26. studenog 2024. utvrđeno je da se u istom navodi kako je Izvješće sastavljeno temeljem praćenja obitelji putem mjere obiteljsko-pravne zaštite, te uvidom u izvješća voditeljice mjere stručne pomoći i potpore u ostvarivanju skrbi o djetetu. Rješenjem ove službe roditeljima MŽR i PŽ da je određena mjera stručne pomoći i potpore u ostvarivanju skrbi o djetetu mal. IŽ u trajanju od dvanaest mjeseci, počevši od 8. svibnja 2024. do 8. svibnja 2025., a za voditelja mjere da je imenovana FŽ, magistra bibliotekarstva. Svrha određivanja mjere da je pružanje savjetodavne pomoći roditeljima u jačanju roditeljskih kompetencija, poticanje roditelja na dogovor oko skrbi za mal. dijete, te savjetodavno praćenje i podrška roditeljima u obavljanju roditeljske uloge. Do pisanja ovog Izvješća Stručnog tima da je zaprimljeno šest izvješća voditeljice mjere. U prvom izvješću voditeljica da navodi kako je prilikom prve primopredaje mal. djeteta otac iskazao nezadovoljstvo komunikacijom s majkom kao i njezinim utjecajem na mal. sina. Zbog navedenog mal. IŽ da je do tada pokazivao otpor prema odlasku kod oca. Dijete da je zahtijevalo da po njega dolazi baka po ocu, ili da dođu po njega s crvenim autom i sl. U izvješću voditeljica da navodi permisivni odgojni stil oca, ali i opušteno i veselo ponašanje djeteta za vrijeme boravka kod oca ili bake i djeda. Ističe se i primjedba oca na majčin veliki negativni utjecaj koji da ima na mal. dijete. Isto da se manifestira na način da mal. dijete zahtjeva stvari koje mu majka suptilno nameće (npr. otac da ne zna dobro okupati dijete jer da je za isto potrebno koristiti spužvu koju otac nema; otac da ne zna dobro djetetu ošišati nokte; ukoliko otac dijete ne odvede na selo majka da postavlja pitanja te ga navodi kako od oca treba zahtijevati da ga ipak odvede…). Nadalje, mal. IŽ u određenim trenucima da pokazuje ispade ljutnje i to na način da oca naziva različitim pogrdnim imenima, potpuno neprimjerenim za dob djeteta, primjerice "Budalo bez fakulteta". Voditeljica da je dojma kako je dijete češće fokusirano na očeve pogreške, a što da ponovo upućuje na majčin utjecaj. S druge strane, primopredaja djeteta majci da protječe bez ikakvih problema. Dijete da se raduje odlascima majci te da voditeljica primjećuje veći autoritet nad djetetom nego što to ima otac. Iz izvješća da je razvidno kako se otac učestalo žalio voditeljici da ne može ostvariti telefonski kontakt s djetetom za vrijeme boravka mal. IŽ kod majke te da se na tom problemu u nastavku i radilo. Voditeljica da izvještava kako majka ne pokazuje volju ni inicijativu da se odnosi s ocem poboljšaju, dok da s duge strane otac ne prihvaća činjenicu da je takvo stanje trajno. Tijekom ljeta, a za vrijeme korištenja godišnjeg odmora, otac da je htio dijete voditi na more i na selo, dok da je majka željela da dijete i tijekom ljeta pohađa vrtić. Voditeljica da je sugerirala da svaki roditelj odluči za sebe kako će dijete provoditi vrijeme u periodu kada je kod njega. Otac da je tražio da mu majka djeteta omogući kratke kontakte s mal. IŽ dok dijete boravi kod nje. Majka da se navedenom nije protivila, međutim do realizacije da ipak nije došlo. Voditeljica da izvještava kako je u lipnju majka reagirala ljutito i obrambeno zbog njezina inzistiranja da otac uspostavi kraći telefonski kontakt s mal. djetetom. Navodi i da je primopredaja djeteta tijekom ljeta, kao i komunikacija između roditelja protjecala bez većih poteškoća. Dijete u tom periodu ipak da nije pohađalo vrtić ni kod jednog roditelja. U čuvanju i brizi o djetetu da pomažu njegovi roditelji i njezina majka. Navodi kako dijete verbalizira da voli provoditi vrijeme i kod oca i kod majke. Obzirom da je otac imao više slobodnog vremena ljeti, primjereno i aktivno da je provodio vrijeme s djetetom (odlasci na more, igranje, boravak na selu..). Majka da je u ljetnom vremenu radila sezonske poslove pa da je, prema navodima voditeljice, suradnja bila otežanija (u dva navrata da je obavljen nenajavljeni terenski izvid na adresi majke, međutim nitko da nije zatečen). Voditeljica da izvještava kako joj je dijete u nekoliko navrata slalo kratke audio snimke u kojima navodi kako otac nešto laže. Obrazlaže kako joj tada nije bilo poznato jesu li roditelji s istim upoznati (treba naglasiti da je dijete slalo poruke voditeljici za vrijeme boravka i kod oca i kod majke). Voditeljica ponovo da izvještava o popustljivosti oca na što da je više puta upozoren te da je upoznat o posljedicama permisivnog stila odgoja. Tijekom kolovoza voditeljica da navodi kako su susreti bili teže ostvarivi obzirom na godišnje odmore. Ističe kako nije bilo problema u komunikaciji između roditelja. Naglašava i kako je dijete tijekom tog izvještajnog razdoblja također slalo poruke voditeljici. Za vrijeme boravka djeteta kod oca ista da je obavila razgovor i s ocem i mal. IŽ te da navodi kako je dijete kazalo da majka zna za poruke upućene voditeljici jer da je iste poruke poslao i majci. Iz izvješća da je razvidno kako je ponovo izražena popustljivost i nemoć oca kada se požalio da mu dijete ne želi reći šifru mobitela, a što da je u konačnici postignuto uz intervenciju voditeljice. Iz izvješća za mjesec rujan, da je razvidno da otac ponovo verbalizira želju za uspostavom telefonskog kontakta s djetetom za vrijeme njegova boravka kod majke. Naglašava da isto odobrava i majci za vrijeme djetetova boravka s njim. Predlaže da se roditelji oslanjaju jedno na drugu u situacijama kad je u pitanju čuvanje djeteta, a da to ne budu djed ili baka. Voditeljica da izvještava kako je bilo nekoliko situacija kada su roditelji jedno drugo zamolili za pomoć i ustupak (primjerice, majka da je došla vidjeti dijete na plažu, otac da je preuzeo dijete iz vrtića u tjednu boravka mal. IŽ kod majke). Iz izvješća da je razvidno kako je dijete majci prenijelo da mu je voditeljica strožim tonom objasnila kako oboje roditelja moraju imati šifru na njegovom mobitelu. Majka da naglašava očevu odgovornost za uspostavu adekvatnog autoriteta te da objašnjava da po tom pitanju ništa ne može učiniti. Voditeljica da kazuje kako je zabranila da joj dijete šalje poruke, što da se nakon toga dogodilo svega nekoliko puta. U vrijeme boravka djeteta kod oca, a nakon sukoba zbog šifre djetetova mobitela, mal. IŽ da je prije dolaska voditeljice mjere komentirao ocu kako će ga ista "izribat"“, u smislu da će mu ponovo nešto govoriti, a da to voditeljica kod majke ne smije raditi. Voditeljica isto da objašnjava da dijete usvaja način na koji majka komunicira, ali da ne razumije da majka na taj način diskreditira oca u očima djeteta jer da otac dozvoljava da ga voditeljica "izriba", a majka ne. Kroz mjesec listopad (18.10.2024.) ova služba da je zaprimila zahtjev majke za razrješenjem dužnosti voditeljice mjere zbog kršenja Pravilnika o mjerama zaštite osobnih prava i dobrobiti djeteta, odnosno zbog neredovitih dolazaka voditeljice u obitelj majke, te da su dana 24. listopada 2024. majka i voditeljica mjere pozvane na zajednički razgovor u ovaj Područni ured. Nadalje, voditeljica da izvještava kako je majka počela raditi u trgovini "Studenac" te da je obzirom na promjenu načina majčinog života jedne prilike zamolila PŽ da dijete preuzme u vrtiću za vrijeme boravka djeteta kod majke što da je otac i napravio. Otac da je naglasio kako ga je majka zamolila da s djetetom bude vani tj. da ga ne odvodi na svoju adresu. Voditeljica da opisuje kako je dijete vesele naravi i susreti da su uglavnom u pozitivnom ozračju kod oboje roditelja te da voditeljica nije bila u prilici vidjeti dijete u nekim drugačijim okolnostima.

24. Očitujući se na prigovore tužiteljice iznijete u podnesku zaprimljenom kod ovog suda 28. svibnja 2024. vještakinje spec. psihijatar dr. Sanja Batina i psihologinja mr. sc. Danijela Didić su na ročištu održanom 27. studenog 2024. navele i to vještakinja Didić da iste nisu u svom pisanom nalazu i mišljenju od 2. studenog 2023. "preuzele" ulogu suda kako to neistinito navodi pun. tužiteljice, nego da su nakon cjelokupno provedenog vještačenja vještaci dali sudu svoje stručno mišljenje o tome što su smatrali da je najbolji interes djeteta u trenutku kada se to mišljenje tražilo. Na stranicama 24. i 25. Nalaza i mišljenja precizno da su navedeni i interpretirani svi psihodijagnostički instrumenti koji su bili relevantni za procjenu stranaka u ovom postupku. Na stranicama 32., 33., 34., 35. i 36. da je razvidno da je obrada djeteta provedena kroz opservaciju interakcije djeteta s roditeljima, primjenu razvojnog testa M i psihologijski intervju s djetetom, dok primjena drugih psihodijagnostičkih instrumenata da nije bila moguća jer da se radi o djetetu predškolskog uzrasta, a za takvu djecu da nisu konstruirani psihodijagnostički instrumenti koji bi bili relevantni za davanje odgovora na pitanja koja je sud postavio vještacima. Ovdje da je važno istaknuti kako je vještačenje provedeno u skladu s važećim standardima struke, stručnim znanjem i iskustvom vještaka te pravilima i etičkim načelima psihologije/psihijatrije. Vještak da je kvalificiran i od suda imenovan kao stručnjak za psihodijagnostičke postupke u roditeljskim sporovima i da se koristi tehnikama i alatima koji su u struci prihvaćeni i validirani unatoč mišljenju pun. tužiteljice. Primijenjeni da su instrumenti kojima je cilj utvrditi postojanje/nepostojanje psihopatologije ličnosti, aktualnog emocionalnog doživljavanja i ponašanja ispitanika koji mogu interferirati sa roditeljskim kapacitetima. Tumačenje i interpretacija rezultata psihodijagnostičkih instrumenata da zahtjeva stručno znanje i kliničku procjenu koju može obaviti samo ovlašteni vještak, a nikako punomoćnik stranke. Odvjetnik kao pravni stručnjak da nema psihološka ili psihijatrijska znanja potrebna za ovakvu vrstu interpretacije pa tako ni prigovori pun. tužiteljice da nisu temeljeni na stručnim kriterijima niti važećim standardima u psihodijagnostici. Stoga navode pun. tužiteljice da je: "vještvo iznjedrilo dijametralno suprotan stav struke međutim bez da bi se razlog tome temeljio na posebnom stručnom znanju ili vještini koje je u konkretnom slučaju potpuno izostalo", vještakinja mr. sc. Didić da u potpunosti odbacuje kao maliciozne pa čak i uvredljive. Dakle, iznositi laičke sudove o tome koje psihodijagnostičke instrumente vještak smije, a koje ne smije koristiti da je pandan situaciji u kojoj bi pun. tužiteljice kirurgu objašnjavala kako će držati skalpel u ruci. Svi postupci da su provedeni prema načelima nepristranosti i oba roditelja da su procijenjena prema istim standardima i potpuno da su netočni navodi pun. tužiteljice da je na upitniku BDI-II " P depresivan, dok PŽR nije" (vidjeti str. 24. i 25.). U vezi s komentarom pun. tužiteljice da se projektivna tehnika Wartegg nije smjela koristiti jer da nije standardizirana, pouzdana i valjana, vještakinja mr. sc. Danijela Didić je navela da su projektivne tehnike dio priznatih metoda u psihodijagnostici, osobito kada je potrebno istražiti emocionalne aspekte i dublje osobne karakteristike važne za procjenu roditeljskih kapaciteta, a naročito kada se na strukturiranim instrumentima za opisivanje ličnosti dobiju protokoli koji upućuju na disimulaciju ili obrambeni pristup testiranju, kao što je to tijekom vještačenja bio slučaj kod tužiteljice. Wartegg test crteža da se ne koristi izolirano, već kao dio integrativnog psihodijagnostičkog pristupa, pri čemu rezultati iz projektivnih testova da dopunjuju objektivne testove. Ovaj test da je prošao empirijsku evaluaciju te da ima definirane standarde interpretacije koji omogućavaju stručnu primjenu. Također, upravo procjena vještaka da uključuje izbor instrumenata temeljen na profesionalnom znanju i važećim standardima struke, a u skladu s potrebama sudskog postupka. Vještakinja mr. sc. Didić je nadalje navela da u potpunosti odbacuje navode punomoćnice tužiteljice da su zaključci o roditeljskim kapacitetima "doneseni na osnovu jednog instrumenta" jer da je to netočna i neistinita tvrdnja, kao što da je netočna i neistinita tvrdnja da rezultati psihodijagnostičkih instrumenata nisu dostatno objašnjeni. U svezi navoda pun. tužiteljice kojim ista imputira vještaku psihologu pristranost u odnosu na oca i u kojem se govori o navodnoj "istraumatiziranosti konfliktnim razvodom tužiteljice" zbog čega u kontaktu s vještakom nije bila "prpošna i iskričava" vještakinja mr. sc. Didić je navela da vještaci nemaju baš nikakav razlog biti pristrani u odnosu na bilo koju stranku pa tako ni na stranke koje vode ovaj roditeljski spor. Da imaju ikakvu sumnju u svoju pristranost već da bi od suda zatražili svoje izuzeće i naveli razloge radi kojih to izuzeće traže. Za razliku od vještaka, djelatnice Stručnog tima nadležnog HZSR da su imale razlog biti pristrane u odnosu na tužiteljicu jer da je ista bila vanjska suradnica socijalne službe u kojim je stručnim timovima HZSR, PU Split pružala iz uloge voditelja mjere stručne pomoći i potpore roditeljima svoje usluge, iako je nakon ovog vještačenja njezina stručnost u tom smislu ozbiljno kompromitirana. Pri tom da se postavlja pitanje i da se sudu skreće pozornost, da se pristranost imputira samo vještaku psihologu, a ne i vještaku psihijatru koji da je bio dio ovog vještačkog tima. S tim u vezi da se postavlja pitanje kako to da je pun. tužiteljice sporan samo psihologijski dio vještačenja, a ne i psihijatrijski iako da je i u dijelu psihijatrijskog vještačenja majka u roditeljskoj ulozi opisana kao roditelj koji želi umanjiti brigu i angažiranost oca, kao osoba koja u suprugu uporno traži razlog svih problema, kao manipulativna osoba koja nema uvid u vlastitu odgovornost u postojećim konfliktima, itd.? Glede prigovora pun. tužiteljice kako je tužiteljica bila "istraumatizirana konfliktnim razvodom", ovdje da je važno istaknuti kako niti obradom roditelja obavljenom od strane nadležnog HZSR niti provedenim vještačenjem nisu pronađeni dokazi koji bi upućivali na traumatske posljedice razvoda kod tužiteljice, pa da se može zaključiti da tvrdnje o traumatizaciji nisu zasnovane na objektivnim kliničkim kriterijima. Naime, razdvajanje partnera da je doista događaj koji nije dio svakodnevnog ljudskog iskustva i može se smatrati stresnim događajem. Međutim, velika da je razlika između stresnih događaja kojima da su svi gotovo svakodnevno izloženi kao i traumatskih iskustava koji predstavljaju intenzitetom jaču dimenziju nekog neugodnog događaja u kojemu je ugrožen život, zdravlje ili osobni integritet osobe. Traumatski događaji da mogu i ne moraju ostaviti posljedice kod osobe koja mu je izložena, u većini slučajeva traumatski događaju da ostavljaju posljedice i to posljedice jakog intenziteta. Kod tužiteljice kliničkim zapažanjem da nije utvrđeno da bi razvod braka doživjela kao traumatsko iskustvo niti da su utvrđene bilo kakve posljedice kako na njezinom planu ponašanja tako i na planu emocionalnog doživljavanja. Vještakinja Danijela Didić je nadalje navela da odbacuje tvrdnju pun. tužiteljice kako "vještakinja kao da se trudila pronaći argumentaciju za pobijanje mišljenja nadležnog HZSR", jer da iz pisanog nalaza i mišljenja ne proizlazi konstatirana formulacija "kao da se trudila", već da su navedeni propusti nadležne socijalne službe jasno bili vidljivi vještaku kod proučavanja sudskog spisa u sklopu pripreme za vještačenje, a na što da je vještak bio dužan ukazati sudu. Zadatak vještaka da je sudu ukazati na nepravilnosti jer da sud nema potrebna stručna znanja i da se oslanja na pomoć bilo nadležne socijalne službe, bilo vještaka, stručnjaka mentalnog zdravlja, te da polazi od pretpostavke da će dobiti stručna i nepristrana mišljenja. Vještakinja mr. sc. Danijela Didić da je u svom nalazu jasno i argumentirano ukazala da mišljenje Stručnog tima nije bilo niti stručno niti nepristrano, a na sudu je da pokloni vjeru bio kojem od izvedenih dokaza tijekom postupka. Vještakinja da je o manipulativnim ponašanjima majke zaključila temeljem svih raspoložih podataka iz spisa te neposrednog vještačenja svojih stranka i ta da su ponašanja jasno opisana u nalazu i mišljenju vještaka. Osim toga, o tim ponašanjima i njihovom perzistiranju i dan danas da svjedoči i netom uručeno Izvješće Stručnog tima od 26. studenog 2024. u kojem Stručni tim da obavještava sud o zapažanjima voditeljice mjere stručne pomoći pa da se tako izdvajaju dijelovi u kojima se govori da je "voditeljica dojma kako je dijete češće fokusirano na očeve pogreške, a što ponovno upućuje na majčin utjecaj", "voditeljica izvještava kako majka ne pokazuje ni volju ni inicijativu da se odnosi s ocem poboljšaju…", "voditeljica izvještava kako je dijete u nekoliko navrata slalo kratke audiosnimke u kojima navodi kako otac nešto laže", "voditeljica objašnjava da dijete usvaja način na koji majka komunicira, ali ne razumije da majka na taj način diskreditira oca u očima djeteta…". Nadalje, vještakinja mr. sc. Danijela Didić je iskazala da kombinacija dominacije i hladnoće nije kontradiktorna jer da osoba može biti emocionalno distancirana (hladna prema drugima), ali imati potrebu za kontrolom i dominacijom u interakcijama, osobito kada se radi o roditeljstvu. Npr., osoba da može biti hladna prema osjećajima i potrebama drugih, ali istodobno imati snažnu potrebu za kontrolom. Također, opis majke kao "nekritične" u vezi s vlastitim postupcima ili ponašanjima da može doprinijeti ovom obrascu, stoga prigovor punomoćnice tužiteljice u vezi s ovom procjenom da nije dovoljno snažan da bi diskreditirao zaključak vještaka. Dramatičnost da može postojati u kontekstu reakcije na vanjske okolnosti ili pritisak, dok hladnoća da može biti dio svakodnevnog ponašanja prema drugima. U konkretnom slučaju majka da je na dramatičan način opisivala emocionalne reakcije kod primopredaje ocu. Osoba da može reagirati dramatično zbog samopercepcije ili kao način da zadobije pažnju, dok istovremeno u osnovnim međuljudskim odnosima da postaje emocionalno hladna i distancirana. Vještakinja Danijela Didić da je uočila rigidnost u ponašanju majke kao karakteristiku koja može utjecati na fleksibilnost u roditeljstvu, a takva da se procjena često temelji na općem pristupu osobe prema kompromisima i otvorenosti prema tuđim mišljenjima. Takva rigidnost da može utjecati na roditeljsko funkcioniranje u smislu prilagodbe djetetovim potrebama, pa ova procjena da nije neutemeljena. Vještakinja Didić da je za tužiteljicu jasno i konkretno napisala: "njezina potreba za dominacijom i dociranjem je posljedica osobnih frustracija zbog osjećaja manje vrijednosti i nerealiziranosti u profesionalnoj ulozi sa 38 godina života". Dakle, majka da je u trenutku vještačenja s 38 godina života još uvijek bila studentica, dakle u profesionalnoj ulozi da se nije realizirala, ali da je ta konstatacija napisana u kontekstu majčinog rigidnog ponašanja i izostanka svakog oblika suradnje s ocem djeteta. Osoba da može pokazivati brižnost prema djetetu unatoč prisutnosti određenih negativnih osobina poput hladnoće ili rigidnosti. Primjerice, osoba da može biti hladna u općim interakcijama, ali brižna prema djetetu u osnovnom smislu kroz pružanje brige, financijske podrške i zadovoljavanja osobnih potreba. Na str. 44. i 45. vještva jasno da su napisani svi benefiti za dijete koje ravnopravno roditeljstvo donosi i u sudskoj praksi takav model da nije nepoznat. Zaključno, vještvo da je provedeno u skladu s najvišim stručnim standardima i s ciljem objektivne procjene roditeljskih kapaciteta, a ne favoriziranja jedne strane. Vještačenje da uključuje analizu različitih aspekata roditeljstva te da je izrađeno s ciljem objektivnog prikaza prednosti i područja za poboljšanje. Pri tom vještakinja da navodi kako odbijanje ravnopravnog roditeljstva i suradnje s ocem upućuje na to da tužiteljica ni sada nije usmjerena na djetetove interese, nego isključivo na kontrolu nad roditeljskom ulogom. Roditeljska suradnja da je presudna za djetetovu stabilnost i emocionalnu sigurnost. Stoga da je vrlo važno da sud procjeni je li za dijete korisnije da se što prije uspostavi stabilan sustav roditeljstva temeljen na preporukama ovog vještačenja. Glede sadržaja podneska posebne skrbnice od 7. kolovoza 2024. vještakinja psiholog Didić je navela da iz podneska posebne skrbnice od 7. kolovoza 2024. zapaža da je dijete nerado govorilo o međusobnom odnosu roditelja, da je davalo kratke odgovore i vrlo kratko nakon početka razgovora tražilo da se razgovor prekine. Nadalje, vještakinja da utvrđuje kako je dijete pozitivno i kratko verbaliziralo o vremenu provedenom kod jednog i drugog roditelja, a na poseban upit je li mu nešto nije odgovaralo, da je odgovorio negativno. Također mal. dijete da je izjavilo kako je otac za baku rekao da je luda, kurva i vještica, a da je njemu jednom prilikom poručio da im kaže da su stare lude. Ovakvi navodi djeteta obzirom da nisu prikupljeni od strane osobe koja je potpuno educirana za utvrđivanje autentičnosti iskaza da mogu biti prokomentirani na više načina, možda je u podlozi toga utjecaj majke, možda je djetetova mašta, a možda je i to dio djetetovog autentičnog iskustva. Takve navode da je svakako bilo potrebo detaljnije ispitati kako bi se utvrdilo što je od ove tri mogućnosti realno. Također, glede sadržaja Izvješća HZSR od 26. studenog 2024. i to u dijelu iz kojeg je razvidno da tužiteljica već po drugi put traži promjenu osobe voditeljice mjere stručne pomoći i potpore, vještakinja je navela da navedeno postupanje ocjenjuje kao pokušaj odugovlačenja postupka, a i da je odraz činjenice da tužiteljica ne shvaća potrebe mal. djeteta koje su prvenstveno usmjerene na omogućavanje stabilnog okruženja i stabilnih uvjeta odrastanja mal. djeteta. Naime, takvo ponašanje tužiteljice da ide isključivo iz njezinih osobina ličnosti koje su utvrđene vještačenjem i podkapacitiranosti u roditeljskoj ulozi u kojoj je potpuno gluha na emocionalne potrebe svoga djeteta te odugovlačenjem cijelog postupka da ne želi omogućiti djetetu da postigne potpunu stabilnost jer da je dijete dok traje ovaj postupak uključeno u njegov ishod i sigurno dobiva ili posredno ili neposredne informacije o tijeku postupka. Glede prigovora tužiteljice, vještakinja spec. psihijatar dr. Sanja Batina je navela da se u potpunosti pridružuje prednjim navodima vještakinje mr. sc. Didić, a također da je iz Izvješća HZSR od 26. studenog 2024. očito da tužiteljici ne odgovara objektivan i neutralan pristup voditeljice mjere nadzora tijekom opservacije kontakata majke i djeteta kao i kontakta oca i djeteta te stoga da traži i promjenu voditeljice mjere nadzora.

25. Osobna prava djeteta su propisana čl. 84. ObZ-a tj. da dijete ima pravo živjeti sa svojim roditeljima, a u slučaju da dijete ne stanuje s oba roditelja da ima pravo na ostvarivanje osobnih odnosa s roditeljima i drugim bliskim osobama s kojima ne stanuje.

26. Roditeljsku skrb čine odgovornosti, dužnosti i prava roditelja temeljem čl. 91. i 92. ObZ-a, a temeljni sadržaji roditeljske skrbi su pravo i dužnost zaštite osobnih prava djeteta na: zdravlje, razvoj, njegu i zaštitu, odgoj i obrazovanje, ostvarivanje osobnih odnosa i određivanje mjesta stanovanja, te pravo i dužnost upravljanja djetetovom imovinom kao i zastupanja djetetovih osobnih i imovinskih prava i interesa.

27. Odredbom čl. 413. st. 1. toč. 1. ObZ-a propisano je da će sud odlučiti po službenoj dužnosti s kojim će roditeljem dijete stanovati, o ostvarivanju roditeljske skrbi i osobnih odnosa djeteta s roditeljem te uzdržavanju djeteta odlukom suda kojom se utvrđuje da brak ne postoji ili se poništava ili razvodi te u drugim slučajevima razdvojenog života roditelja.

28. Odredbom čl. 119. st. 1. ObZ-a propisano je da dijete ima pravo ostvarivati osobne odnose s roditeljem s kojim ne stanuje, a roditelj koji ne stanuje s djetetom ima pravo i dužnost ostvarivati osobne odnose s djetetom, neovisno o njegovom pravu na ostvarivanje roditeljske skrbi. Stavkom 2. istog članka propisano je da roditelj i druge osobe koje stanuje s djetetom i skrbe se o djetetu dužne su omogućiti djetetu ostvarivanje osobnih odnosa s roditeljem s kojim ne stanuje te se suzdržavati od svakog ponašanja koje bi otežavalo ostvarivanje osobnih odnosa djeteta s tim roditeljem.

29. Odredbom čl. 104. st. 1. ObZ-a propisano je da roditelji imaju prava i dužnost ravnopravno zajednički i sporazumno ostvarivati roditeljsku skrb, a stavkom 4. je određeno da su roditelji dužni prilikom zajedničkog ostvarivanja roditeljske skrbi sporna pitanja pokušati rješiti sporazumno.

30. Odlučujući o osnovanosti tužbenog zahtjeva s kojim roditeljem će mal. dijete stanovati, načinu ostvarivanja osobnih odnosa s drugim roditeljem, te roditeljskoj skrbi, a kod činjenice da je Stručni tim HZSR Split podnio sadržajno drugačiji prijedlog na prednje okolnosti od kombiniranog psihijatrijsko-psihologijskog vještačenja, sud je stručnim i argumentiranim cijenio kombinirano psihijatrijsko – psihologijsko vještačenje te dopunu istog izrađeno od strane vještakinja spec. psihijatra dr. Sanje Batina i psihologinje mr. sc. Danijele Didić. Naime, po ocjeni ovog suda navedeno vještačenje provedeno je u skladu s važećim standardima struke, stručnim znanjem i iskustvom vještaka. Štoviše, zaključci navedenog vještačenja potkrijepljeni su i zapažanjima voditeljice mjere stručne pomoći i potpore u ostvarivanju skrbi o djetetu, posebice glede manipulativnog ponašanja tužiteljice. S druge pak strane, iz mišljenja i prijedloga Stručnog tima HZSR Split proizlaze nedoumice i neargumentirani zaključci. Tako primjerice, članice Stručnog tima su u svojem očitovanju navele da bi prilikom sastavljanja mišljenja uzele u obzir Presudu Prekršajnog suda kojom je baka po majci proglašena krivom, a posebice opis počinjenog prekršajnog djela iz kojeg proizlazi da je predmetne prigode prilikom počinjenja tog prekršaja od strane bake po majci tom događaju nazočila tužiteljica s mal. djetetom, sve to snimala, a da pri tom mal. dijete nije adekvatno zaštićeno, međutim unatoč takvim navodima Stručni tim nije modificirao svoje mišljenje, odnosno ostao je pri prethodno danom mišljenju koje je predviđalo stanovanje mal. djeteta kod majke te smanjen intenzitet viđanja u odnosu na prijedlog vještaka. Također, neuvjerljivost mišljenja Stručnog tima HZSR Split proizlazi iz navoda članica istog kako su unatoč postojanju sporazuma između roditelja o boravku mal. djeteta kod svakog od njih po sedam dana, članice Stručnog tima iznijele prijedlog da mal. IŽ stanuje kod majke jer da su iz cjelokupne obrade roditelja stekle dojam da je majka pristala na taj sporazum zastrašena od oca te da je prihvatila isti kao tek trenutno rješenje. Takvi zaključci članica Stručnog tima ovom sudu nisu uvjerljivi posebice imajući u vidu da se od prestanka bračne zajednice tužiteljica nije libila podnositi niz kaznenih prijava protiv tuženika, a o čemu je i sama iskazivala u svom stranačkom iskazu, pa u slučaju da je uistinu pod prijetnjom tuženika bila prisiljena pristati da mal. dijete boravi kod svakog roditelja po sedam dana, tada bi sasvim sigurno bilo za očekivati i da bi glede takve prijetnje podnijela kaznenu prijavu, a što u konkretnom slučaju nije dokazano.

31. Iz stručnog nalaza i mišljenja vještakinja spec. psihijatra dr. Sanje Batina i psihologinje mr. sc. Danijele Didić proizlazi utvrđenim da oboje roditelja u psihičkim profilima nemaju psihopatoloških ekspresija i oboje su motivirani za preuzimanje brige o djetetu. Ipak, kod oboje roditelja postoje određene manjkavosti na psihološkom planu koje utječu na njihove roditeljske kapacitete. Tako primjerice kod tužiteljice je prisutna emocionalna nezrelost, manjak spontanosti, rigidnije je strukture, nekritična te nije spremna korigirati svoja ponašanja ni u potpunosti prihvatiti savjete stručne osobe koja je educirana za pomoć roditeljima u savladavanju njihovih partnerskih odnosa da se isti ne bi negativno odrazili na normalan psihički razvoj djeteta. Nadalje, sukladno mišljenju vještakinja tužiteljica želi umanjiti brigu i angažiranost oca, u istom uporno traži razlog svih problema, dok nema uvid u vlastitu odgovornost u postojećim konfliktima. S druge pak strane, kod tuženika je zamijećena nesigurnost ako mu potrebe nisu zadovoljene, isti nema dovoljno samopouzdanja, nekritičan je i sklon prikazivanju sebe u svjetlu socijalno poželjnih pridjeva i osobina, neučinkovitih je mehanizama obrane ličnosti u emocionalno zahtjevnim situacijama, te nedostatnih osobnih kompetencija za samostalno svladavanje životnih teškoća. Nadalje, iz izvješća voditeljice mjere stručne pomoći i potpore u ostvarivanju skrbi o djetetu utvrđeno je da je kod tužiteljice zamjetna veća rigidnost u roditeljskom ponašanju nego kod tuženika koji je spremniji na suradnju i koji spremnije traži savjete i postupa po njima, međutim kod tuženika je prisutna značajna doza permisivnosti u roditeljskom stilu. Ipak, ono što jest posebice zabrinjavajuće za pravilan psihički razvoj djeteta sukladno mišljenju vještaka jest neprimjereni utjecaj na psihički integritet mal. djeteta od strane majke i bake po majci na način da iste svojim ponašanjem i verbalizacijama suptilno i očito djetetu stvaraju otpore prema ocu („tata laže“; tata nije završio „niti jedan fakultet“; „tata ne razumi baš“), sugeriraju mu informacije koje su dio njihovih osobnih uvjerenja i stavova, a koje ni u kom slučaju nisu dio autentičnog djetetovog doživljavanja, daju mal. djetetu fotografije koju mal. IŽ ima u svom mobitelu, a za koju je voditeljica navela da je dječaku rečeno „slikaj nas da imaš kad umremo“, a što predstavlja iznimno opasno ponašanje prema djetetu i ulazi u kategoriju grubog emocionalnog zlostavljanja dječaka. Navedeno proizlazi i iz izvješća voditeljice mjere stručne pomoći i potpore u ostvarivanju skrbi o djetetu, a koja je navela da je dojma kako je dijete češće fokusirano na očeve pogreške, a što ponovno upućuje na majčin utjecaj, izvještava kako majka ne pokazuje ni volju ni inicijativu da se odnosi s ocem poboljšaju…", izvještava kako je dijete u nekoliko navrata slalo kratke audiosnimke u kojima navodi kako otac nešto laže", objašnjava da dijete usvaja način na koji majka komunicira, ali ne razumije da majka na taj način diskreditira oca u očima djeteta. Pritom valja istaknuti da okolnost što mal. dijete na verbalnoj razini povremeno iskazuje veću privrženost tužiteljici te verbalno otpor spram oca je sukladno mišljenju vještakinja posljedica neprimjerenog utjecaja na psihički integritet djeteta od strane majke i bake po majci („tata laže“; tata nije završio „niti jedan fakultet“; „tata ne razumi baš“). S druge pak strane okolnost što je mal. dijete u razgovoru s posebnom skrbnicom istoj iznijelo podatke da je otac ružno mal. djetetu govorio o baki po majci ne mora upućivati u istinitost takvih navoda, a sve budući da su sukladno mišljenju vještakinje Danijele Didić takvi navodi mal. djeteta prikupljeni od strane osobe koja nije potpuno educirana za utvrđivanje autentičnosti iskaza, da takvi navodi mogu biti prokomentirani na više načina, možda je u podlozi toga utjecaj majke, možda je djetetova mašta, a možda je i to dio djetetovog autentičnog iskustva. Slijedom iznijetog, a unatoč naprijed opisanim manjkavostima roditeljskih kapaciteta, sud je uzimajući u obzir činjenicu da mal. dijete na ponašajnoj razini manifestira podjednaku privrženost i prema majci i prema ocu, da se posebnoj skrbnici pozitivno izjasnilo o vremenu provedenom kod oba roditelja, da je u protekle dvije godine mal. dijete podjednako boravilo s oba roditelja pri čemu su početne poteškoće s vremenom amortizirane, osnovanim ocijenio prijedlog vještakinja da mal. dijete podjednako vremena boravi kod oba roditelja. Pritom je sud cijenio argumentaciju vještakinja od benefitima ravnopravnog roditeljstva poput jednake dostupnosti oba roditelja, poticanja suradnje roditelja, smanjenja njihovih sukoba i to u okolnostima kada su roditelji spremni staviti interes djeteta ispred svojih osobnih interesa. U postojećoj situaciji gdje je roditeljima izrečena mjera obiteljsko-pravne zaštite stručne pomoći i potpore u ostvarivanju skrbi o djetetu čija je svrha pružanje savjetodavne pomoći roditeljima u jačanju roditeljskih kompetencija, ovakva se organizacija boravka mal. djeteta posebice ukazuje svrhovitom jer će voditelj navedene mjere moći jasno razlučiti koji od roditelja svojim ponašanjem doprinosi nemogućnosti normalizacije roditeljskih odnosa i nemogućnosti uspostavljanja adekvatne roditeljske suradnje pa se otvara prostor za modificiranje navedene organizacije. Slijedom naprijed iznijetog, ovaj sud je mišljenja da je u interesu i na dobrobit mal. djeteta IŽ donijeti odluku da isti po razvodu braka roditelja stanuje s tuženikom na adresi [adresa], na kojoj adresi će biti prijavljeno prebivalište mal. djeteta, a odluku o navedenom sud je donio cijeneći okolnost da mal. IŽ od svog rođenja i ima prijavljeno prebivalište na navedenoj adresi. Nadalje, odlučeno je da će roditelji zajednički i sporazumno ostvarivati roditeljsku skrb u odnosu na mal. IŽ ocjenjujući da je zajednička roditeljska skrb u postojećoj situaciji u interesu mal. djeteta. Također, sud je prihvaćajući mišljenje vještakinja spec. psihijatra dr. Sanje Batina i psihologinje mr. sc. Danijele Didić odlučio da će se osobni odnosi u obliku boravka mal. djeteta IŽ s tužiteljicom odvijati svaki drugi tjedan u trajanju od sedam dana i to od petka u 19,00 sati do idućeg petka u 19,00 sati, u razdoblju srpnja i kolovoza u trajanju od petnaest dana i to od petka u 19,00 sati do subote (petnaest dana kasnije) u 19,00 sati, s tim da roditelj s kojim mal. dijete tada ne boravi ostvaruje susrete i druženja utorkom i četvrtkom od 17,00 sati do 20,00 sati, te svaki drugi dan po petnaest minuta putem video poziva, uz izuzetak jednog perioda od petnaest dana tijekom srpnja i kolovoza kada će izostati susreti djeteta i roditelja dva puta tjedno po tri sata ukoliko majka/otac žele taj period s djetetom provesti u kontinuitetu izvan mjesta djetetovog prebivališta/boravišta. Slijedom svega naprijed iznijetog, odlučeno je kao pod točkama II., III. i IV. izreke ove presude.

32. Odredbom čl. 288. ObZ-a propisano je pravo i dužnost roditelja na uzdržavanje svoje mal. djece, a radno sposoban roditelj se ne može osloboditi dužnosti uzdržavanja mal. djeteta.

33. Odredbom čl. 307. st.1. ObZ-a propisano je da će u sporu o uzdržavanja sud utvrditi ukupan iznos sredstava potreban za uzdržavanje. Stavkom 2. istog članka određeno je da pri procjenjivanju potreba uzdržavane osobe sud će uzeti u obzir njezine prihode, imovinsko stanje, sposobnost za rad, mogućnost zaposlenja, zdravstveno stanje te druge okolnosti o kojima ovisi odluka o uzdržavanju. Stavkom 3. je propisano da pri procjenjivanju mogućnosti osobe koja je dužna uzdržavati da će se uzeti u obzir njeno imovinsko stanje, sva njezina primanja i stvarne mogućnosti stjecanja povećane zarade, njezine vlastite potrebe i druge zakonske obveze uzdržavanja. Prilikom odlučivanja sud mora primijeniti posebna pravila o uzdržavanju za djecu i to čl. 310. i 311. ObZ-a, kojim je propisano da roditelj s kojim dijete ne stanuje svoju obvezu uzdržavanja ispunjava zadovoljavanjem materijalnih potreba djeteta u obliku novčanog uzdržavanja, a roditelj s kojim dijete stanuje svoj udio u obvezi uzdržavanja djeteta ispunjava kroz svakodnevnu skrb o djetetu. Sud mora utvrditi ukupne materijalne potrebe djeteta, a te potrebe se određuju prema životnom standardu roditelja koji ima obvezu plaćanja uzdržavanja. To pravilo se izvodi i iz čl. 27. Konvencije o pravima djeteta (NN – Međunarodni ugovori 12/93 i 20/97) kojim je djetetu priznato pravo na životni standard.

34. Saslušana u svojstvu parnične stranke na ročištu održanom 10. veljače 2023. tužiteljica je navela da od prekida bračne zajednice stanuje u kući u [adresa] koje da je suvlasnik i to u stambenoj jedinici površine 90-95 m[2] , a mjesečne režije da joj iznose 3.000,00-3.500,00 kn. S naslova iznajmljivanja godišnje da ostvari prihode od 8.000-9.000,00 eura, a s naslova rada u HZSR prihode od cca. 1.500,00-2.000,00 kn mjesečno. Uz navedenu nekretninu tužiteljica da je suvlasnik i stana površine 120 m[2] u Dugim Njivama. Tužiteljica da nema ušteđevine ni kreditnih obveza. U proteklom razdoblju ni ona ni tuženik da nisu novčano doprinosili za uzdržavanje mal. IŽ. Mal. IŽ da ima četiri godine, da je zdravo dijete, da ne pohađa vrtić te da ga uglavnom ona čuva.

35. Saslušan u svojstvu parnične stranke na ročištu održanom 20. veljače 2023. tuženik je naveo da stanuje u stanu unutar obiteljske kuće u vlasništvu njegovih roditelja. Mjesečne režije da mu iznose 1.800,00 kn. Prošle godine da je ostvario ukupne prihode od 88.000,00 kn. Tuženik da nema nekretnina, a od pokretnina značajnije vrijednosti da je vlasnik vozila WW Polo iz 2001. Tuženik da nema drugih obveza uzdržavanja. Isti da ima gotovinski kredit kojeg mora otplaćivati još dvije godine, a mjesečna rata da mu iznosi 1.820,00 kn. Kroz proteklo razdoblje tuženik da nije novčano doprinosio na ime uzdržavanja mal. IŽ, a to da nije ni tužiteljica.

36. Pri odlučivanju o obvezniku i visini plaćanja doprinosa za uzdržavanje mal. IŽ u razdoblju od podnošenja tužbe pa ubuduće, iz iskaza parničnih stranaka proizlazi da je mal. IŽ u navedenom razdoblju u jednakim vremenskim periodima boravio kod svakog od roditelja, a sukladno odluci u ovom postupku isti će bez obzira na mjesto stanovanja faktično jednako vrijeme boraviti kod svakog od roditelja. Sukladno navedenom, a unatoč zakonskoj odredbi koja određuje kao obveznika novčanog uzdržavanja onog roditelja s kojim mal. dijete ne stanuje, po ocjeni ovog suda valjalo je obvezati oboje roditelja da počev od utuženja pa ubuduće doprinose u jednakim novčanim iznosima za uzdržavanje mal. djeteta IŽ. Pritom je cijenivši dob mal. djeteta, njegove svakodnevne potrebe s područja stanovanja, prehrane, higijenskih potrepština, odgoja, odjeće, obuće, skrbi o zdravlju, slobodnim aktivnostima i sl., te imajući u vidu naprijed navedeno imovinsko stanje tužiteljice i tuženika, njihova primanja, mogućnost ostvarivanja povećane zarade (posebice tužiteljice s obzirom na njezino obrazovanje te činjenicu da ne radi u struci), činjenicu da parnične stranke nemaju drugih obveza uzdržavanja, valjalo obvezati tužiteljicu i tuženika da počev od podnošenja tužbe pa ubuduće doprinose za uzdržavanje mal. IŽ mjesečnim iznosima od po 100,00 eur svaki, a sve kako je i odlučeno pod toč. V. i VI. izreke ove presude. Na navedene iznose priznate su zakonske zatezne kamate koje teku od dana dospijeća pojedinačnog mjesečnog iznosa 15.-og dana u mjesecu za tekući mjesec pa do isplate.

37. U osmom dijelu, glavi V. ObZ-a su navedeni posebni postupci osiguranja, a čl. 529. ObZ-a su propisani posebni postupci osiguranja radi određivanja privremene mjere o tome s kojim će roditeljem, odnosno drugom osobom dijete stanovati i o ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom te privremene mjere radi uzdržavanja, a mogu se odrediti prije pokretanja sudskih postupaka u kojima se odlučuje o pravu koje se privremenom mjerom osigurava, kao i za njegova trajanja. Odredbom čl. 536. ObZ-a je propisano odlučivanje o privremenoj mjeri u slučaju ako, u stvarima o osobnim pravima djeteta, koje se odnose na pitanje s kojim će roditeljem odnosno drugom osobom dijete stanovati i o ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom, roditelji nisu postigli sporazum da sud može po službenoj dužnosti ili na zahtjev djeteta ili roditelja odlučiti o tome privremenom mjerom. Odredbom čl. 534. ObZ je određeno da sud može privremenu mjeru izmijeniti ili ukinuti na prijedlog stranke ili po službenoj dužnosti ako ju je po službenoj dužnosti ovlašten odrediti.

38. Odredbom čl. 538. ObZ-a određeno je da se privremena mjera radi uzdržavanja, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno, može odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje obveze uzdržavanja te da bez donošenja te mjere postoji opasnost za njegove osobne ili druge važne interese ili opasnost da će bez te mjere osiguranja protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati ostvarivanje uzdržavanja. Smatra se da postoji opasnost za osobne ili druge važne interese predlagatelja osiguranja ako se mjere osiguranja uzdržavanja određuju u korist djeteta, osim ako se tražbina odnosi na dio uzdržavanja u povećanom iznosu u skladu s povećanim mogućnostima pojedinog roditelja.

39. Cijeneći naprijed iznijete razloge za donošenje odluke s kojim roditeljem će mal. dijete stanovati, načinu ostvarivanja osobnih odnosa mal. djeteta i roditelja s kojim ne stanuje, te visinu i obveznika uzdržavanja, sud je donio privremenu mjeru kojom je odlučeno da će mal. IŽ stanovati s tuženikom, odlučeno je da će se osobni odnosi u obliku boravka mal. djeteta IŽ s tužiteljicom odvijati svaki drugi tjedan u trajanju od sedam dana i to od petka u 19,00 sati do idućeg petka u 19,00 sati, u razdoblju srpnja i kolovoza u trajanju od petnaest dana i to od petka u 19,00 sati do subote, petnaest dana kasnije, u 19,00 sati, s tim da roditelj s kojim mal. dijete tada ne boravi ostvaruje susrete i druženja utorkom i četvrtkom od 17,00 sati do 20,00 sati, te svaki drugi dan po petnaest minuta putem video poziva, uz izuzetak jednog perioda od petnaest dana tijekom srpnja i kolovoza kada će izostati susreti djeteta i roditelja dva puta tjedno po tri sata ukoliko majka/otac žele taj period s djetetom provesti u kontinuitetu izvan mjesta djetetovog prebivališta/boravišta. Nadalje, privremenom mjerom je odlučeno da su tužiteljica i tuženik počevši od dana donošenja ove privremene mjere pa ubuduće, u obvezi doprinositi za uzdržavanje mal. IŽ mjesečnim iznosom od po 100,00 eur svaki s dospijećem 15-og dana u mjesecu za tekući mjesec uz pripadajuće zakonske zatezne kamate. Konačno, sukladno odredbi čl. 534. ObZ-a odlučeno je da će ova privremena mjera trajati do pravomoćnog okončanja ovog postupka, a sukladno odredbi 535. ObZ-a odlučeno je da žalba ne odgađa provedbu ove privremene mjere.

40. Odluka o parničnom trošku temelji se na čl. 366. ObZ-a, a obzirom da je sud vodio računa o okolnostima slučaja i o ishodu postupka to je odlučio da svaka stranka snosi svoj trošak postupka.

U Splitu 7. ožujka 2025.

SUDAC

DUNJA RUMORA

POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe nadležnom županijskom sudu u roku od 15 dana, od dana primitka iste. Protiv ovog rješenja o privremenoj mjeri nezadovoljna stranka ima pravo žalbe nadležnom županijskom sudu u roku od 8 dana, od dana primitka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka.

DNA:

– pun. tužiteljice

– pun. tuženika

– posebnoj skrbnici mal. IŽ

– Hrvatskom zavodu za socijalni rad PU Split, po pravomoćnosti

– Matičnom uredu Split, po pravomoćnosti,

– u spis.