Poslovni broj: P-105/2024-12

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

Novi Zagreb - Istok, Turinina 3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Novom Zagrebu, po sucu toga suda Nives Grubišić Đogić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja GČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćnici Morani Rabar, odvjetnici u Zagrebu, protiv tuženice EČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćniku Josipu Štefičiću, odvjetniku u Zagrebu, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon glavne i javne rasprave zaključene 3. ožujka 2025. u nazočnosti punomoćnika tužitelja, tuženice i punomoćnika tuženice, 7. ožujka 2025.,

p r e s u d i o  j e

I.) Utvrđuje se da je GČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], suvlasnik u ½ dijela nekretnine koja je u zemljišnim knjigama ovog suda upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao zk.č.br. 2856/2 oranice [adresa] površine 512 m2.

II.) Utvrđuje se da je GČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], izvanknjižni suvlasnik kuće – visoka prizemnica sveukupne stambene površine cca 200 m2, s kotlovnicom površine cca 10 m2 i garažom u dvorištu površine cca 50 m2, sve izgrađeno na k. č. br. [katastarska čestica] koja je upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

III.) Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

" Nalaže se EČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da GČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], izda valjanu tabularnu ispravu za upis njegovog vlasništva u zemljišne knjige u roku od 15 dana jer će u suprotnom istu zamijeniti ova presuda.".

IV.) Odbija se prijedlog za određivanje privremene mjere koji glasi:

" 1. Zabranjuje se tuženici EČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i osobama po njezinom ovlaštenju obavljati građevinske radove na nekretnini koja je u zemljišnim knjigama ovog suda upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao zk.č.br. 2856/2 oranice [adresa] površine 512 m2.

2. Nalaže se obustava građevinskih radova na nekretnini koja je u zemljišnim knjigama ovog suda upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao zk.č.br. 2856/2 oranice [adresa] površine 512 m2 te vraćanje nekretnine u stanje prije izvedenih građevinskih radova.

3. Zabranjuje se tuženici EČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznajmljivanje prizemlja nekretnine iz točke I. ove privremene mjere.

4. Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja ovog postupka.".

V.) Nalaže se tuženici naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 454,62 EUR u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi podnesenoj ovom sudu 9. veljače 2024. protiv tuženice tvrdi da su stranke bivši bračni drugovi koji su tijekom života stekli nekretnine navedene u izreci presude. Sudskom nagodbom koja je sklopljena pred ovim sudom u postupku P Ob- 223/2016 stranke su se sporazumjele da navedena nekretnina predstavlja bračnu stečevinu te su dogovorile način podjele te imovine prodajom nekretnine i podjelom kupoprodajne cijene u omjerima koji su tamo navedeni. Nakon sklapanja sudske nagode tuženica osporava tužitelju suvlasništvo nad predmetnom nekretninom te se protivi izvršenju nagodbe prodajom nekretnine koja je utvrđena kao bračna stečevina. Također mu osporava posjed nekretnine. Predlaže donijeti presudu kojom se utvrđuje da je tužitelj suvlasnik predmetne nekretnine u ½ dijela temeljem bračne stečevine uz nalog tuženici da mu izda tabularnu ispravu za upis prava suvlasništva u zemljišne knjige. Potražuje parnični trošak.

2. Predlaže donijeti privremenu mjeru zabranom tuženici da izvodi građevinske radove na nekretnini i obustavom tih radova te vraćanje nekretnine u stanje prije izvedenih radova. Također, predlaže da se zabrani tuženici iznajmljivanje prizemlja nekretnine. Prijedlog temelji na tvrdnji da je tuženica u međuvremenu započela izvođenje građevinskih radova čime se mijenja izgled i namjena nekretnine i time nanosi nenaknadiva šteta tužitelja obzirom na promjenu na njegovom suvlasničkom dijelu. Također, postoji bojazan da će tuženica navedenu nekretninu iznajmiti trećim osobama.

3. Tuženica u odgovoru na tužbu ističe da je predmetna nekretnina njezina vlastita imovina, a ne bračna stečevina stranaka. Nekretnina je stečena prije sklapanja braka iz novčanih sredstava tužene. Predmetnom sudskom nagodbom stranke se nisu sporazumjele o statusu predmetne imovine, već o načinu raspodjele sredstava nakon prodaje iste. Tek nakon prodaje nekretnina tužitelju pripada pravo na 40% kupoprodajne cijene ostvarene od prodaje. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev uz naknadu troškova postupka.

4. Protivi se privremenoj mjeri navodeći da nije poduzela građevinske radove kojima se mijenja izgled i namjena nekretnine. Radi se o građevinskim radovima čija svrha je redovno održavanja nekretnine (bojanje prostorija, popravak ulaznih vrata, uređenje dvorišta). Također, ističe da tužitelj nije učinio vjerojatnim da postoji opasnost budućem ostvarenju tražbine, odnosno da je mjera potrebna da se spriječi nasilje ili nastanak nenadoknadive štete. Također, tužitelj nije učinio vjerojatnim niti postojanje tražbine budući da predmetna nekretnina nije bračna stečevina, već vlastita imovina tuženice s kojom tuženica ima pravo raspolagati na način kako ona to želi. Predlaže odbiti zahtjev za određivanje privremene mjere.

5. Sud je pročitao sudsku nagodbu u predmetu P Ob-223/16 (list 5-10), presudu Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 29. listopada 2015. (list 19-21), rješenje o naknadi (list 48-50), obavijest o dugovanju (list 51), kartica investitora (list 52), informativna ponuda (list 53-54), ponuda Gradske plinare d.o.o. (list 56), Gradska plinara Zagreb d.o.o. (list 57-58), ugovor o priključenju na plinski distribucijski sustav (list 59-62), Ugovor o kreditu (list 63-67), rješenje o izvedenom stanju (list 68-70), troškovnik Gradske plinare Zagreb d.o.o. (list 71-74) i spis P Ob-223/16.

6. Sud nije cijenio dokumentaciju dostavljenu na okolnost porijekla sredstava iz kojih je stečena predmetna nekretnina budući je pitanje statusa predmetne nekretnine riješeno u postupku P Ob-223/2016 u kojem su se stranke sudskom nagodbom sporazumjele da je predmetna nekretnina bračna stečevina.

7. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći svaki dokaz za sebe i sve dokaze u njihovoj ukupnosti sukladno odredbi članka 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91; 91/92; 112/99; 88/01; 117/03; 88/05; 2/07; 84/08; 123/08., 57/11., 148/11.,25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. – dalje ZPP) ovaj sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

8. Predmet spora je zahtjev tužitelja za utvrđenjem da je suvlasnik nekretnine opisane u izreci presude u ½ dijela i za izdavanjem tabularne isprave.

9. Između stranaka nije sporno da je između njih u postupku P Ob-223/16 sklopljena sudska nagodba koja prileži uz tužbu. Nije sporno da su stranke bile u bračnoj zajednici od 9. veljače 2002. do 29. listopada 2015. kada je brak stranaka razveden.

10. Sporno je da li predmetna nekretnina predstavlja bračnu stečevinu stranaka ili je ista vlastita imovina tuženice.

11. Obzirom na vrijeme sklapanja braka na pitanje uređenja imovinskih odnosa bračnih drugova se primjenjuje Obiteljski zakon (Narodne novine 162/98 i 116/03 – dalje OZ).

12. Čl. 252. Obiteljskog zakona je propisano da je bračna stečevina imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine.

12.1. Čl. 253. OZ-a je propisano da su bračni drugovi u jednakim dijelovima suvlasnici bračne stečevine, ako nisu drugačije ugovorili.

13. Pitanje statusa predmetne nekretnine kao bračne stečevine stranaka je prethodno riješeno u postupku P Ob-223/16 u kojem su stranke sklopile sudsku nagodbu kojom su se sporazumjele da je predmetna nekretnina stečena za vrijeme trajanje braka te da se radi o imovini koja predstavlja bračnu stečevinu. Sud nije ovlašten o navedenom pitanju dalje raspravljati, niti donositi drugačiju odluku (članak 12. ZPP- a). Stoga su svi prigovori tuženice u tom smislu ocijenjeni neosnovanim. Iz navedenog razloga sud nije izvodio dokaze na okolnost vremena stjecanja nekretnine te porijekla sredstava iz kojih je stečena.

14. Obzirom na gore navedene odredbe Obiteljskog zakona te riješeno pitanje statusa predmetne nekretnine, tužitelj je suvlasnik iste u ½ dijela, što predstavlja neoborivu presumpciju obzirom da niti jedna od stranaka ne tvrdi, niti proizlazi iz sadržaja nagodbe da su stranke sporazumjele o drugačijim suvlasničkim omjerima.

15. Sud nije prihvatio prigovore tuženice da iz sadržaja nagodbe ne proizlazi sporazum stranaka o tome da predmetna nekretnina predstavlja bračnu stečevinu stranaka. Naime, postupak P Ob-223/16 se vodio po tužbi tužitelja na utvrđenje bračne stečevine na imovini koja je sadržana u točki III. nagodbe gdje se između ostalih navodi i predmetna nekretnina. Iz stavka II. nagodbe proizlazi da su se stranke sporazumjele da je cjelokupna imovina koja je predmet nagodbe stečena tijekom braka i da se ovom nagodbom rješavaju njihovi imovinskopravni odnosi vezani za bračnu stečevinu, Nadalje, stavkom V. nagodbe stranke su se sporazumjele o prodaji predmetne nekretnine i podjeli kupoprodajne cijene, a u daljnjim stavcima i o troškovima ulaganja i održavanja nekretnine. Iz svega navedenog proizlazi da je izražena volja stranaka u nagodbi da navedena nekretnina predstavlja bračnu stečevinu. Pritom nije odlučno što stranke nagodbom nisu utvrdile tužitelja vlasnikom nekretnine, niti su utvrdile suvlasničke omjere budući da je isti vlasništvo stekao temeljem zakona, dakle samim time što je nekretnina bračna stečevina. Stoga nema zapreke da isti to utvrđenje zahtjeva u ovom postupku dok suvlasnički udjeli proizlaze iz neoborive presumpcije da su bračni drugovi suvlasnici u jednakim dijelovima. Konačno, činjenica da su se stranke nagodbom odrekle daljnjih stvarnopravnih i obveznopravnih zahtjeva s osnova bračne stečevine nije zapreka da tužitelj u ovom postupku traži utvrđenje već stečenih prava s osnova bračne stečevine.

16. Sudska nagodba ima pravne učinke pravomoćne sudske odluke pa sud nije ovlašten drugačije riješiti pitanje koje je predmet utvrđenja u nagodbi. Stoga niti suprotni navodi tuženice nisu prihvaćeni

17. Obzirom da je predmetna nekretnina bračna stečevina, a tuženik nema podobnu ispravu za upis svog prava suvlasništva koje se temelji na zakonu, isti ima pravni interes za ovu tužbu (članak 187. ZPP-a).

18. Obzirom da sve pravnorelevantne činjenice proizlaze iz sadržaja nagodbe, dok suvlasnički omjeri proizlaze iz Obiteljskog zakona, sud nije izvodio dokaze saslušanjem stranaka i svjedoka na te okolnosti. Također, prava volja stranaka proizlazi iz same nagodbe i njenih jasnih odredbi pa sud nije dopustio drugačije tumačenje i interpretaciju od samih stranaka.

19. Sud je odbio zahtjev za izdavanjem tabularne isprave jer stranke nisu u obveznopravnom odnosu da bi tuženica bila dužna izvršiti takvu obvezu prema tužitelju. Naime, iako su stranke nagodbom utvrdile status imovine i dogovorile njenu podjelu, tuženica nije prema tužitelju preuzela obvezu izdavanja tabularne isprave. Iz navedenog razloga tužitelj ne može prema njoj postavljati takav obveznopravni zahtjev. Tužitelj jedinom može zahtijevati da ga se utvrdi vlasnikom nekretnine i temeljem toga tražiti trpljenje upisa u zemljišnu knjigu. No, budući da zahtjev glasi na izdavanje tabularne isprave, a ne na trpljenje upisa, sud je takav zahtjev odbio.

20. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci.

21. Pri odlučivanju o prijedlogu tužitelja za određivanje privremene mjere valja polaziti od odredbe čl. 346. Ovršnog zakona (Narodne novine 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 06/24) budući se radi o privremenoj mjeri radi osiguranja nenovčane tražbine. U navedenoj odredbi određeno je da se privremena mjera može kod nenovčanih tražbina odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranje spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, posebno s time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

22. Polazeći od citiranih zakonskih odredbi sud je zaključio da je tužitelj učinio vjerojatnim svoju nenovčanu tražbinu koja se sastoji u vlasničkim ovlaštenjima koje proizlaze iz njegovog prava suvlasništva te na zaštitu tih prava. Međutim, tužitelj nije učinio vjerojatnim drugu pretpostavku za određivanje privremene mjere i to opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, posebno s time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Tužitelj ne dostavlja niti jedan dokaz na okolnost da tuženica izvodi građevinske radove koji mijenjaju namjenu ili izgled nekretnine, dok je tuženica dostavljenom dokumentacijom dokazala da se građevinski radovi odnose na redovito održavanje nekretnine i poboljšice koje podižu vrijednost nekretnine pa time i suvlasničkog dijela tužitelja. Također, tuženik nije dokazao da tuženica namjerava iznajmiti nekretninu. Namjera iznajmljivanja se ne može dokazivati saslušanjem stranaka pri čemu valja naglasiti da tužitelj niti nije predložio taj dokaz na navedene okolnosti.

23. Stoga je prijedlog za donošenje privremene mjere odbijen.

24. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi članka 154. stavak 1., članka i 158. stavak. 2. i članka 155. ZPP. Troškovi su odmjereni prema vrijednosti predmeta spora i troškovniku tužitelja, a sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23 - dalje: Tarifa) po kojoj vrijednost jednog boda iznosi 2,00 EUR.

25. Tužitelju je za zastupanje po punomoćniku odvjetniku dosuđen trošak parničnog postupka u ukupnom iznosu od 454,62 EUR. Trošak se odnosi na sastav tužbe u iznosu od 50 bodova (Tbr. 7/1), podneska od 23. travnja 2024. u iznosu od 50 bodova (Tbr. 8/1), zastupanja na ročištu 3. ožujka 2025. u iznosu od 50 bodova (Tbr. 9/1), uvećano za PDV i sudske pristojbe na tužbu i presudu u iznosu od 39,81 EUR za svaku.

26. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 7. ožujka 2025.

Sudac

Nives Grubišić Đogić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi pisano u četiri istovjetna primjerka putem ovog suda županijskom sudu.

DNA:

- tužitelju

- tuženiku