Poslovni broj: Pn-89/2022-27

Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Gundulićeva 27

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu, po sucu Tomislavu Bagi, na prijedlog sudske savjetnice Tee Pušić, u pravnoj stvari tužitelja UF, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanoga po punomoćniku Luki Tvrdiću, odvjetniku u Splitu, protiv tuženika CROATIA osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, zastupanog po generalnoj punomoćnici DF, radi naknade štete, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave 24. siječnja 2025., u prisutnosti tužitelja, punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, 7. ožujka 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku CROATIA osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, isplatiti tužitelju UF, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu zbog povrede prava osobnosti iznos od 1.202,87 EUR sve sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 18. lipnja 2021. do 31. prosinca 2022. po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 (tri) postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 (tri) postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za 3 (tri) postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja te godine, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

Za više traženo na ime potraživanja neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti u iznosu od 4.835,13 eura tužbeni zahtjev se odbija kao neosnovan.

II. Nalaže se tuženiku CROATIA osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33,

OIB: 26187994862, isplatiti tužitelju UF, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime imovinske štete s osnova tuđe pomoći i njege iznos od 675,00 eura sve sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od presuđenja, dakle od 7. ožujka 2025. pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za 3 (tri) postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja te godine, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

Za više traženo na ime potraživanja zakonskih zateznih kamata po osnovi tuđe njege i pomoći i to od 18. lipnja 2021. do 6. ožujka 2025., tužbeni zahtjev odbija se kao neosnovan.

III. Nalaže se tuženiku CROATIA osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, isplatiti tužitelju UF, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime imovinske štete s osnova izgubljene zarade iznos od 334,93 eura sve sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 2. ožujka 2022. do 31. prosinca 2022. po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 (tri) postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 (tri) postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za 3 (tri) postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja te godine, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

Za više traženo na ime potraživanja imovinske štete po osnovi izgubljene zarade u iznosu od 195,96 eura tužbeni zahtjev se odbija kao neosnovan.

r i j e š i o  j e

I. Dopušta se preinaka tužbe kao u podnesku tužitelja od 9. srpnja 2024.

II. Nalaže se tuženiku CROATIA osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, naknaditi tužitelju UF, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], parnični trošak u iznosu od 686,31 eura zajedno sa zateznim kamatama koje teku od presuđenja, odnosno od 7. ožujka 2025. pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za 3 (tri) postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja te godine, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

Za više traženo na ime potraživanja troškova postupka preko dosuđenoga iznosa od 686,31 eura do zatraženoga iznosa od 3.583,12 eura, tužbeni zahtjev se odbija kao neosnovan.

Obrazloženje

1.1. Tužitelj u tužbi od 2. ožujka 2022. u bitnome navodi kako se 26. rujna 2020. u mjestu Bisko dogodila prometna nezgoda u kojoj je kao vozač zadobio tjelesne ozljede. Da je predmetnu prometnu nezgodu prouzročio osiguranik tuženika stoga pravna osnova i pasivna legitimacija tuženika nisu sporne, a s obzirom na to da je tuženik u mirnom postupku isplatio tužitelju iznos od 21.075,00 kuna. Tužitelj navodi kako je u predmetnoj prometnoj nezgodi zadobio tjelesne ozljede prijeloma lisne kosti, vratne kralježnice, rupturu mišića potkoljenice i medijalne glave gastrocnemiusa, uslijed čega je i hospitaliziran te da je na potkoljenici došlo do tromboze površinske vene. Također, tužitelj navodi da je tijekom liječenja došlo i do komplikacija razvojem tromboflebitisa. Da trpi bolove i ima ograničenu pokretljivost i otežan hod na peti te da se koristio štakama. Tužitelj navodi i da trpi strahove zbog činjenice da su u vrijeme predmetne nezgode uz njega bili i suprugu i njihovo dvoje malodobne djece što mu je izrazito teško palo jer se zabrinuo zbog njihove sigurnosti i zdravlja. Nadalje, Tužitelj navodi kako je pretrpio i imovinsku štetu uslijed izgubljene zarade u vidu umanjene plaće i to prosječno za svaki mjesec bolovanja od 1.000,00 kuna. S obzirom na sve, potražuje na ime pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu zbog povrede prava osobnosti daljnji iznos od 45.500,00 kuna, na ime imovinske štete s osnova tuđe pomoći i njege te troškova liječenja daljnji iznos od 5.000,00 kuna i na ime imovinske štete s osnova izgubljene zarade iznos od 4.000,00 kuna uz naknadu parničnog troška, a sve uvećano uz pripadajuće zakonske zatezne kamate, kako je specificirano u tužbenome zahtjevu.

1.2. Tužitelj je podneskom od 9. srpnja 2024. nakon zaprimljenoga vještačenja po stalnim sudskim vještacima uredio tužbeni zahtjev na način da potražuje po osnovi neimovinske štete iznos od 6.038,00 eura, po osnovi tuđe njege i pomoći i troškova liječenja iznos od 675,00 eura te po osnovi izgubljene zarade iznos od 530,89 eura uz naknadu parničnog troška, a sve uvećano uz pripadajuće zakonske zatezne kamate, kako je specificirano u uređenome tužbenome zahtjevu.

2. Tuženik je u odgovoru na tužbu od 22. travnja 2022. priznao pasivnu legitimaciju, ali je osporio osnovu daljnjega potraživanja, odnosno visinu tužbenoga zahtjeva. Navodi da osporava visinu iz razloga što je već isplaćeni iznos od 21.075,00 kuna adekvatan zadobivenim lakšim tjelesnim ozljedama, a imajući u vidu karakter ozljede te način nastanka prometne nezgode. Nadalje, tuženik navodi da je daljnji iznos od 45.500,00 kuna koji se tužbom potražuje na ime neimovinske štete predimenzioniran i nerealan te suprotan odredbi članka 1100. Zakona o obveznim odnosima. Osporava i paušalno i nedokazano potraživanje na ime naknade za tuđu njegu i pomoć te troškova liječenja u nespecificiranom iznosu od 5.000,00 kn jer da ozljeda takvog karaktera istu ne iziskuje, kao i zatraženi tijek zatezne kamate budući se radi o nenovčanoj imovinskoj šteti na koju kamata može teći isključivo od presuđenja. Osporava i nespecificirano potraživanje na ime izgubljene zarade u paušalno i proizvoljno iskazanom iznosu od „cca 4.000,00 kn“ kao i trajanje razdoblja privremene nesposobnosti za rad te navodi kako je opravdano bilo maksimalno dva mjeseca. Predlaže sudu da se tužbeni zahtjev odbije uz nalog tužitelju da nadoknadi tuženiku troškove postupka.

3. Radi razjašnjenja spornih, a za ovaj postupak odlučnih činjenica sud je izvršio uvid u medicinsku dokumentaciju tužitelja (list 5-36 i 55-58 spisa), obračune plaće tužitelja za mjesece prosinac, studeni, listopad, kolovoz, srpanj, lipanj i travanj 2020. (list 37-43 spisa), nalog za isplatu tužitelju u mirnome postupku uz očitovanje tuženika o odštetnom zahtjevu tužitelja od 18. lipnja 2021. (list 49-51 spisa), zdravstveni karton tužitelja (list 64-69 spisa) te izveo dokaz zaprimanja usmenog nalaza i mišljenja po stalnim sudskim vještacima dr. Arsenu Paviću, dr. TF i dr. Časlavu Lončaru na ročištu 23. svibnja 2024. (list 80-84 spisa).

4. Punomoćnici stranaka su popisali parnični trošak.

5. Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.

6. Predmet ovoga spora je zahtjev tužitelja za naknadu imovinske i neimovinske štete od tuženika, koju trpi kao posljedicu prometne nezgode koja se dogodila 26. rujna 2020. u mjestu Bisko.

7. Među strankama je nesporna pravna osnova i pasivna legitimacija te da je u mirnome postupku tuženik tužitelju isplatio na ime naknade pretrpjele štete iznos od 21.075,00 kuna.

8. Među strankama je sporna visina tužbenoga zahtjeva, odnosno potraživanje tužitelja preko nesporno isplaćenoga iznosa od 21.075,00 kuna.

9.1. Prema odredbi članka 1046. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 145/23., 155/23., dalje: ZOO) propisano je da je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).

9.2. Prema odredbi članka 19. stavka 2. ZOO-a propisano je da se pod pravima osobnosti kada je u pitanju fizička osoba razumijevaju prava na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i dr.

9.3. Prema odredbi članka 1100. stavka 1. ZOO-a sud će u slučaju povrede prava osobnosti, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema, dok je stavkom 2. istog članka propisano da će sud prije odlučivanja o visini pravične novčane naknade voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom.

9.4. Odredbama članaka 1085. stavaka 1. i 4. te članka 1090. ZOO-a određuju se uvjeti za dosudu naknade materijalne štete kao i obim te naknade. U njima je propisano da je odgovorna osoba dužna uspostaviti stanje koje je bilo prije nego što je šteta nastala, s tim da će sud, između ostalog, dosuditi oštećenom naknadu u novcu kad on to zahtijeva. Tu će naknadu sud, uzimajući u obzir i okolnosti koje su nastupile poslije uzrokovane štete, dosuditi u svoti koja je potrebna da se materijalna situacija oštećenom dovede u ono stanje u kojem bi se nalazila da nije bilo štetne radnje (potpuna naknada).

9.5. Nadalje, prema odredbi članka 1095. stavka 1. ZOO-a tko drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje dužan je naknaditi mu troškove liječenja i sve druge potrebne troškove s tim u svezi, a i zaradu izgubljenu zbog nesposobnosti za rad za vrijeme liječenja. Stavkom 2. istoga članka propisano je da ako ozlijeđeni zbog potpune ili djelomične nesposobnosti za rad gubi zaradu, ili su mu potrebe trajno povećane, ili su mogućnosti njegova daljnjeg razvijanja napredovanja uništene ili umanjene, odgovorna osoba dužna je plaćati ozlijeđenom određenu novčanu rentu, kao naknadu za štetu.

10.1. Čitanjem obračuna plaće tužitelja za travanj 2020. utvrđeno je da je tužitelj ostvario cijeli fond od 176 sati, od toga 144 sata u redovnom radu, 8 sati blagdana/neradnih dana i 24 sata godišnjega odmora te mu je isplaćena plaća u iznosu od 7.441,56 kuna.

10.2. Čitanjem obračuna plaće tužitelja za lipanj 2020. utvrđeno je da je tužitelj ostvario cijeli fond od 176 sati, od toga 112 sati u redovnom radu, 16 sati blagdana/neradnih dana i 48 sata godišnjega odmora te mu je isplaćena plaća u iznosu od 7.248,59 kuna.

10.3. Čitanjem obračuna plaće tužitelja za srpanj 2020. utvrđeno je da je tužitelj ostvario cijeli fond od 184 sata, od toga 176 sati u redovnom radu i 8 sati godišnjega odmora te mu je isplaćena plaća u iznosu od 7.662,02 kuna.

10.4. Čitanjem obračuna plaće tužitelja za listopad 2020. utvrđeno je da je tužitelj ostvario cijeli fond od 176 sati na bolovanju te mu je naknada plaće u iznosu od 6.059,76 kuna.

10.5. Čitanjem obračuna plaće tužitelja za studeni 2020. utvrđeno je da je tužitelj od ostvario cijeli fond od 168 sati na bolovanju, od čega je 128 sati bio na bolovanju koje pokriva HZZO, te mu je isplaćena naknada plaće u iznosu od 6.707,72 kune.

10.6. Čitanjem obračuna plaće tužitelja za prosinac 2020. utvrđeno je da je tužitelj od ostvario cijeli fond od 184 sata na bolovanju, kojih 184 sata u cijelosti pokriva HZZO, te mu je isplaćena naknada plaće u iznosu od 6.714,71 kune.

10.7. Čitanjem odgovora tuženika na odštetni zahtjev tužitelja od 18. lipnja 2021. uz nalog za doznaku po šteti 29 AO 6655 2021/1 utvrđeno je da je tuženik tužitelju na ime naknade štete isplatio iznos od 21.075,00 kuna.

11.1. Na okolnost utvrđenja neimovinske štete na ročištu za glavnu raspravu 23. svibnja 2024. izvedeni su dokazi zaprimanja usmenoga vještva po stalnim sudskim vještacima dr. Arsenu Paviću, kirurgu traumatologu, dr. TF, neurokirurgu i dr. Časlavu Lončaru, psihijatru.

11.2. Iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka dr. Arsena Pavića, kirurga traumatologa, proizlazi da je tužitelj 26. rujna 2020. nastradao u prometnoj nesreći kao vozač osobnog automobila. Prvenstveno se žalio na bol u lijevoj potkoljenici te je na istoj bila vidljiva oteklina uz bolnost gornjeg dijela potkoljenice. Zbog sumnje na razvoj kompaktmen sindroma zaprimljen je u bolnicu. Odustalo se od operacijskog zahvata s obzirom da je kliničko stanje pacijenta bilo u poboljšanju. Tijekom hospitalizacije je vertikaliziran uz pomoć potpazdušnih štaka sa prakticiranjem hoda bez oslanjanja na lijevu nogu. Isto mu je preporučeno po otpustu 29. rujna 2020. uz kontrole u traumatološkoj ambulanti.

Tužitelj se potom javlja na kontrolne preglede traumatologa, međutim tuži se kako na tegobe sa potkoljenicom tako i na tegobe sa vratnim segmentom kralježnice zbog čega mu je dana 9. listopada 2020. postavljen šancov okovratnik. U daljnjem tijeku liječenja, učinjen je i UZV vena lijeve noge gdje su utvrđene djelomična tromboza površinskih vena noge, ali i ruptura odnosno pucanje mišića gastronenijusa i to njegove medijalne glave na muskuloskeletnom pripoju za soleus. Tužitelju su utvrdili kako ima značajan podljev u navedenoj regiji i to veličine otprilike 25 cm što se odnosi na rupturu i na hematom.

U daljnjem tijeku liječenja tijekom 11., 12., i 1. mjeseca prvenstveno zbog otoka i slabije funkcije koljena i gležnja tužitelj se liječio po specijalistu fizikalne medicine pa je tako bio na 4 ciklusa fizikalne terapije u trajanju od 10 dana.

Tužitelj je doživio povredu prava osobnosti sa trajnim umanjenjem općih životnih aktivnosti od 5 % zbog ozljede, čemu treba pridodati i 2 % zbog ograničene pokretljivosti vratnog segmenta kralježnice, a nakon trzajne ozljede vrata. Tužitelj je trpio bolove jakog intenziteta u trajanju od 1 dana, srednjeg intenziteta 10 dana, a blagog intenziteta 6 tjedana.

Tužitelj je trpio neugodu i nelagodu u cijelom trajanju liječenja kako zbog hospitalizacije i sve što ide uz hospitalizaciju potom ambulantnih pregleda, kontrola, UZV, elektromiografija, kao i izlaganje ionizirajućem zračenju. Svega toga ne bi bilo da nije doživio predmetnu prometnu nesreću.

Tuđu njegu i pomoć (nemedicinsku) tužitelj je zasigurno trebao u periodu po izlasku iz bolnice i tijekom potrebnih obavljanja ambulantnih pregleda kao i za pripomoć u kući. Vještak cijeni potrebu za tuđom njegom i pomoći 3 sata u prosjeku kroz 15 dana svaki dan, potom 2 sata 30 dana u prosjeku svaki dan i 1 sat 30 dana.

Naruženja nema.

11.3. Iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka dr. Mira Jurinovića, neurokirurga, proizlazi da je tužitelj rođen 1984., ozljede je zadobio 26. rujna 2020. te je bio je u bolnici 3 dana.

S neurokirurškog gledišta vještak naglašava nalaze od 9. listopada 2020. sa HKP kada je konstatirano na temelju kliničkih simptoma da je tužitelj zadobio i vratnu trzajnu ozljedu. Istog dana urađene su RTG snimke vratne kralježnice kao i pretraga CT za vrat. Nije se vidjelo koštanih traumatskih promjena. Tužitelj je upućen da uradi pretragu EMNG, dva puta je u studenom 2020. bio na neurološkim pregledima kada je urađena i pretraga EMNG. Za dva vratna živčana korijena izrijekom neurolog bilježi kako je to svježa živčana lezija (oštećenje). Kada je drugi put bio kod neurologa zabilježena je i mogućnost oštećenja živca peroneusa lijevo. Naručen je na kontrolni EMNG za otprilike 6 mjeseci, ali u spisu vještak nije našao da je tužitelj radio preporučenu pretragu EMNG.

Vještak u sudnici konstatira da tužitelj uredno hoda na prstima i petama, znači neurološkog motoričkog deficita nema. S obzirom na to da je radio pretrage EMNG sa protekom vremena od otprilike mjesec i pol dana to je nedovoljno za iskazivanje konačnog mišljenja, ipak kazuje da mu je po pitanju oštećenja dva vratna živčana korijena oštećeno tjelesno zdravlje za 3 %.

Po pitanju punomoćnika tužitelja da li bi bilo svrsishodno sada obaviti kontrolni EMNG, vještak navodi da je 2024. godina, da je proteklo dosta vremena te se u međuvremenu od nastanka štetnog događaja do eventualnog sada kontrolnog pregleda mogla dogoditi neka nova trauma pa nalaz ne bi bio vjerodostojan s obzirom na ozljedu.

Nadalje, po prijedlogu punomoćnika tužitelja da nazočni vještaci daju sveukupnu procjenu umanjenja životne aktivnosti tužitelja kao izravnu posljedicu nastanka štetnog događaja, isti su dali zajedničku procjenu da ukupno umanjenje općih životnih aktivnosti s traumatološke i neurokirurške domene vještačenja iznosi 9 %.

U odnosu na bolove dane s traumatološkog aspekta vještak se usuglašava s procjenom procijenjenih bolova od strane kirurga što se tiče intenziteta i trajanja. Što se tiče potrebe pomoći i njege kod kuće od strane treće osobe s neurokirurškog gledišta vještak navodi da su one manje i kraćeg trajanja te se uklapaju u procijenjene od strane kirurga traumatologa.

11.4. Iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka dr. Časlava Lončara, psihijatra, proizlazi da u spisu nema psihijatrijskih nalaza. Vještak navodi kako je u vrijeme prometne nezgode tužitelj doživio "primarni strah" jakog intenziteta u trajanju od 2 do 3 minute, dalje je trpio sekundarni strah jakog intenziteta ukupno 3 dana, a prvi dan je praćen trpljenjem boli jakog intenziteta, a druga dva dana nakon saznanja o ozljedi vratnih struktura. Strah srednjeg intenziteta mogao je biti iduća dva tjedna, a blagi strah idućih 8 tjedana.

Zbog ograničenja u svakodnevnom funkcioniranju opisanih od vještaka tjelesne medicine vještak navodi da će tužitelj cijeli život morati ulagati dodatne napore u svakodnevnom funkcioniranju tako da je došlo i do trajne povrede duševnog integriteta što procjenjuje sa 10 %.

Zaključno navodi da je ukupna povreda prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje kod tužitelja 10 %.

Na upit punomoćnika tužitelja da li je kod tužitelja utjecala činjenica da su u automobilu s tužiteljem u trenutku štetnog događaj bili supruga i dvoje djece vještak navodi da se to uklapa u procjenu kako je to iznijeto od ukupno 10 %.

Na upit punomoćnika tuženika na čemu je vještak psihijatar dao svoj usmeni nalaz i mišljenje, a s obzirom da u spisu ne postoji specijalistički nalaz psihijatra vještak psihijatar ističe da je procjenu straha dao sam, trpljenjem ozljeda na tjelesnom planu i iskustvom, a što se tiče trajne povrede duševnog integriteta kazao je prema mišljenju da će zbog ograničenja opisano od traumatologa i neurokirurga cijeli život ulagati dodatne napore u socijalnom funkcioniranju, a što uvijek dovodi do trajne frustracije. Na upit punomoćnika tuženika bazira li svoje mišljenje isključivo na vještačenjima specijalista traumatologa i neurokirurga s obzirom da u spisu nema nalaza psihijatra, vještak psihijatar ističe da su psihijatrijska vještačenja uvijek dijelom temelje i na vještačenjima vještaka tjelesne medicine i procjena se donosi i temeljem iskustva. Navodi da se njegova procjena uračunava u procjene dane od strane vještaka dr. Pavića i dr. Jurinovića, odnosno da se radi o objedinjenom nalazu sve tri grane i to od procijenjenih 10 %.

11.5. Sud je u cijelosti prihvatio iskaze vještaka jer se radi o dugogodišnjim sudskim vještacima u čiju stručnost i objektivnost sud nema razloga sumnjati, a koji su kronološki naveli sve važne detalje liječenja tužitelja i sudu pružili objektivna mjerila za kvantitativno određenje svih vrsta neimovinske štete uz pomoć kojih je sud mogao dati i obrazložiti svoju ocjenu pretrpljene imovinske i neimovinske štete. Nadalje, vještaci su na samom ročištu odgovorili na svako postavljeno pitanje parničnih stranaka te otklonili bilo kakve nejasnoće vezane za njihovo vještvo. Premda je tuženik prigovorio na vještvo dr. Časlava Lončara u smislu procjene postotka povrede prava osobnosti, nije predložio zbog ekonomičnosti novo, dodatno vještačenje (po istom ili drugom vještaku, odnosno po vještaku druge specijalnosti) iz kojeg bi proizlazila drugačija utvrđenja i zaključci od onih vještaka dr. Arsena Pavića, dr. Mira Jurinovića i dr. Časlava Lončara.

12. Slijedom svega iznesenoga, trebalo je odlučiti o visini štete.

13.1. U odnosu na naknadu neimovinske štete sud je odlučio sljedeće.

13.2. S obzirom na sve okolnosti predmetnog slučaja, cijeneći nalaz i mišljenje vještaka vjerodostojnima te vodeći računa o težini i trajnim posljedicama ozljede tužitelja, o jačini i trajanju pretrpljenih bolova, strahu, životnoj dobi tužitelja od 36 godina u vrijeme prometne nezgode, sud je ocijenio da bi pravična novčana naknada u tim okolnostima iznosila 4.000,00 eura. Međutim, kada se od navedenog iznosa oduzme iznos od 21.075,00 kuna isplaćen u mirnom postupku, a koji iznos pretvoren u eure prema fiksnom tečaju konverzije iznosi 2.797,13 eura, to je tuženik obvezan tužitelju na ime naknade neimovinske štete isplatiti razliku od 1.202,87 eura.

13.3. S obzirom na to da je tužitelj zatražio isplatu iznosa od 6.038,00 eura na ime naknade neimovinske štete, to je za više traženih 4.835,13 eura tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan.

13.4. Tužitelju su na dosuđeni iznos naknadne neimovinske štete priznate i zatražene zakonske zatezne kamate tekuće od 18. lipnja 2021. pa do isplate. Sukladno odredbi članka 1103. ZOO-a zakonske zatezne kamate na dosuđeni iznos neimovinske štete teku od dana podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, odnosno u predmetnom slučaju od dana podnošenja odštetnog zahtjeva. Međutim, s obzirom na to da je tužitelj zatražio zakonske zatezne kamate na dosuđeni iznos od 18. lipnja 2021., to sud nije mogao prekoračiti tužbeni zahtjev i dosuditi ih od podnošenja odštetnog zahtjeva pa je odlučeno kao u točki I. izreke presude.

14.1. U odnosu na naknadu imovinske štete sud je odlučio sljedeće.

14.2. Troškovi tuđe njege i pomoći predstavljaju imovinsku štetu. S obzirom na to da u konkretnom slučaju tužitelj nije predložio dokaze da bi on tako primljenu pomoć platio trećoj osobi te time imao pravo na naknadu novčane imovinske štete na koju zatezne kamate teku od dana učinjenog novčanog izdatka, tužitelju se priznaje pravo na pomoć i njegu od strane njemu bliskih osoba, ukućana, dakle, naknada nenovčane imovinske štete. U situaciji kad oštećenik nije plaćao trećoj osobi naknadu za pruženu tuđu pomoć i njegu pripada mu pravo na naknadu u visini koju bi u vrijeme pružanja usluge bio platio da je osoba koja je pružala usluge tuđe pomoći i njege tu naknadu tražila. Imajući u vidu da se radi o pomoći koja ne zahtijeva posebno znanje sud iznos od 5,00 eura po satu smatra dostatnim, određujući ga po slobodnoj ocjeni, a uvažavajući recentnu sudsku praksu. Nije sporno da je tužitelju tuđa pomoć i njega trebala ukupno 135 sati, stoga tužitelju na ime naknade imovinske štete za tuđu njegu i pomoć pripada iznos od 675,00 eura, kako je i zatraženo tužbom.

14.3. Prema članku 1089. stavku 2. ZOO-a nenovčana imovinska šteta dosuđuje se prema cijenama u vrijeme presuđenja. Utvrđenjem naknade prema cijenama u trenutku donošenja sudske odluke pokrivena je šteta od nastanka do odluke pa kamate mogu teći tek od dana donošenja sudske odluke. U protivnom, priznavanjem kamata od nastanka štete značilo bi dvostruko obeštećenje. Stoga obveza naknade nenovčane imovinske štete dospijeva u trenutku presuđenja. Naime, opseg naknade nenovčane štete može biti poznat tek onda kada je na pravno obvezujući način izračen u novcu, a to nikad ne može biti prilikom nastanka same štete. Taj broj novčanih jedinica određen je tek presudom (broj potrebnih sati tuđe njege i pomoći i cijena sata).

14.4. S obzirom na iznad navedeno, odbijen je tužbeni zahtjev kao neosnovan za više traženo na ime potraživanja zakonskih zateznih kamata po osnovi tuđe njege i pomoći i to od 18. lipnja 2021. do 6. ožujka 2025. te je odlučeno kao u točki II. izreke presude.

14.5. U odnosu na zatraženu naknadu imovinske štete s osnova izgubljene zarade sud je odlučio sljedeće. Prema podacima iz dostavljenih listi obračuna plaće/naknade plaće, a s obzirom da stranke nisu predložile vještačenje po vještaku računovodstvene struke koji bi s obzirom na stručnost mogao točno izračunati iznos izgubljene koristi, sud je dosuđeni iznos utvrdio na način da je prvo izračunao prosječnu plaću kada se zbroje isplaćeni iznosi za mjesece travanj, lipanj, srpanj i kolovoz 2020., dakle mjeseci u kojima tužitelj nije bio na bolovanju i za koje je dostavio obračunske liste. Tako dobivena prosječna plaća iznosi 7.335,24 kuna. Nadalje, od iznosa tako dobivene prosječne plaće sud je pojedinačno oduzeo iznose naknada isplaćenih u mjesecima listopadu, studenome i prosincu kada je tužitelj bio na bolovanju. Kada se dobivene razlike zbroje, dobije se iznos od 2.523,53 kune, koji preračunavanjem u eure prema fiksnom tečaju konverzije iznosi 334,93 eura. Stoga je za više traženih 195,96 eura tužbeni zahtjev trebalo odbiti kao neosnovan, a s obzirom da nije dokazan. Na dosuđeni iznos naknadne imovinske štete po osnovi izgubljene zarade tužitelju su u skladu s postavljenim tužbenim zahtjevom priznate i zatražene zakonske zatezne kamate tekuće od utuženja pa do isplate, premda iste po zakonu teku najranije od dospijeća (15. dana u mjesecu) svakog pojedinog iznosa plaće/naknade plaće, ali sud je ostao u okvirima postavljenoga tužbenoga zahtjeva, stoga je odlučeno kao u točki III. izreke presude.

15. Zaključno, sud je tužitelju dosudio ukupan iznos naknade štete od 2.212,80 eura, dok je preko iznosa od 2.212,80 eura do zatraženog iznosa od 7.243,89 eura tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan.

16. Prema članku 190. stavku 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., dalje: ZPP), propisano je da nakon dostave tužbe tuženiku za preinaku tužbe potreban je pristanak tuženika; ali i kad se tuženik protivi, sud može dopustiti preinaku ako smatra da bi to bilo svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama. Tuženik se usprotivio uređenju tužbenoga zahtjeva tužitelja u podnesku od 9. srpnja 2024. kojim je tužbeni zahtjev uređen na način da su iznosi potraživanja preračunati u eure prema fiksnom tečaju konverzije, s tim da je u točki I. iznos potraživanja smanjen za 0,89 eura, a u točki II. povećan za 11,39 eura, dok je u toči III. iznos ostao jednak. S obzirom na navedeno, sud je dopustio preinaku jer se ista učinjena u skladu s prihvaćenim medicinskim vještačenjima te je odlučeno kao u točki I. izreke rješenja.

17.1. Odluka o trošku donesena je u skladu s odredbama članka 154. stavka 2. i 5. i 155. ZPP-a, Odvjetničkom tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika i popisanim troškom. Tužitelju je tako priznat trošak sastava tužbe od 2. ožujka 2022. od 100 bodova, sastava podneska od 11. listopada 2023. od 25 bodova, sastava podneska od 11. srpnja 2024. od 100 bodova, zastupanja na ročištu od 22. svibnja 2023. od 100 bodova, zastupanja na ročištu od 9. listopada 2023. od 50 bodova, zastupanja na ročištu od 23. svibnja 2024. od 100 bodova, zastupanja na ročištu od 1. listopada 2024. od 100 bodova i zastupanja na ročištu od 25. siječnja 2025. od 50 bodova, odnosno ukupno 625 bodova što pomnoženo s vrijednosti boda od 2,00 eura iznosi 1.250,00 eura.

Tužitelju je na navedeni iznos priznat i zatraženi PDV od 25 % pa iznos od 1.250,00 eura uvećan za 312,50 eura PDV-a od 25 % iznosi 1.562,50 eura. Nadalje, tužitelju su priznati i troškovi sudske pristojbe za tužbu u iznosu od 118,89 eura i za presudu u iznosu od 118,89 eura te trošak vještačenja u iznosu od 445,50 eura.

Dakle, ukupni trošak postupka iznosi 2.245,78 eura.

Međutim, kako je tužitelj uspio u sporu u odnosu na osnovicu 100 %, a u odnosu na visinu u postotku od 30,55%, a tuženik u odnosu na visinu u postotku od 69,45%, tako je trebao od 65,28 % oduzeti 34,72% te tužitelju priznati 30,56% od zatraženoga troška, odnosno 686,31 eura.

17.2. Za više traženo na ime potraživanja troškova postupka, odnosno preko dosuđenog iznosa od 686,31 eura do zatraženoga iznosa od 3.583,12 eura, tužbeni zahtjev se odbija kao neosnovan.

17.3. Odluka o zateznim kamatama na trošak postupka donesena je u skladu s odredbom članka 29. stavka 2. ZOO-a.

18. Slijedom svega iznad navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.

U Splitu, 7. ožujka 2025.

Sudac

Tomislav Bago

Sudska savjetnica

Tea Pušić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave ovjerenog prijepisa iste.

Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.

DNA:

- tužitelju po punomoćniku,

- tuženiku po generalnom punomoćniku,

- u spis.