Psp-37/2023-26

REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Splitu

Gundulićeva 27

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu, po sudcu ovog suda Branku Malenici, u pravnoj stvari tužitelja GH, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Vedrana Kovačić, odvjetnica u Splitu, protiv tuženika VH, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Karlo Siminiati Čupić, odvjetnik u Splitu, radi smetanja posjeda, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 2. prosinca 2024. u nazočnosti stranaka i njihovih punomoćnika, na ročištu radi objave dana 7. ožujka 2025.

r i j e š i o  j e

I Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"1.Utvrđuje se da je tuženik samovlasno smetao tužitelja u posljednjem mirnom posjedu realnih dijelova nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica], vinograd, 1828 m2, Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], koji dijelovi su položeni na sjeveroistočnom dijelu te nekretnine, a na Skici mjesta očevida od 29. kolovoza 2024., izrađenoj od strane stalnog sudskog vještaka za geodeziju Dražena Bušića, prikazani su kao lik označen točkama “A,B,C,D,A” i žutom bojom, površine 60 m2 te kao lik označen točkama “E,F,G,H,I,J,E” i žutom bojom, površine 80 m2, time što je neutvrđenog dana, između 21. siječnja 2022. god. i 11. veljače 2022., na gore opisanim dijelovima čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] pokosio travu, što je, između točaka koje su na naprijed citiranoj Skici označene slovima „E,F”, devastirao dio podzida koji drži gomilu kamena te što je kod točke koja je na naprijed citiranoj Skici označena slovom „F” u smjeru sjeveroistoka složio kamenje označeno crvenom bojom, slijedom čega se nalaže tuženiku da, u roku od osam dana, uspostavi ranije posjedovno stanje na način da popravi devastirani podzid na mjestu koje se proteže između točaka koje su na naprijed citiranoj Skici označene slovima „E,F” i ukloni kamenje označeno crvenom bojom koje je složio u smjeru sjeveroistoka kod točke koja je na predmetnoj skici označena slovom „F” te mu se zabranjuje svako takvo, slično ili bilo kakvo daljnje smetanje posjeda tužitelja.

2. Utvrđuje da je tuženik samovlasno smetao tužitelja u posljednjem mirnom posjedu realnog dijela nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica], vinograd, Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], time što je neutvrđenog dana, između 21. siječnja 2022. i 11. veljače 2022., nabacao granje na dijelu te nekretnine, koji dio je na Skici mjesta očevida od 29. kolovoza 2024., izrađenoj od strane stalnog sudskog vještaka za geodeziju Dražena Bušića, označen točkama „K,L,M,N,K” i žutom bojom, površine 6 m2, slijedom čega se nalaže tuženiku da, u roku od osam dana, uspostavi ranije posjedovno stanje na način da ukloni granje koje je nabacao na naprijed opisanom dijelu čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] te mu se zabranjuje svako takvo, slično ili bilo kakvo daljnje smetanje posjeda tužitelja.

3. Nalaže se tuženiku da u roku od petnaest dana naknadi tužitelju trošak ovog postupka zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj trošak teče od dana presuđenja pa do isplate, a koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine."

II Nalaže se tužitelju, u roku od 8 dana, naknaditi tuženiku parnični trošak u iznosu od 926,54 eur, eur sa zateznom kamatom koja teče od donošenja ove odluke do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri (3) postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine.

Obrazloženje

1. Dana 13. ožujka 2022. tužitelj je ustao protiv tuženika tužbom radi smetanja posjeda dijelova nekretnina oznake čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina]. U bitnom navodi kako je temeljem Ugovora o darovanju nekretnine od 8. veljače 2008. sklopljenog s majkom SH stekao 24/48 dijela čest. zem. [katastarska čestica] i potom stupio u posjed te čestice, a on se proteže i na dio susjedne čest. zem. [katastarska čestica], sve prema starim međašnim oznakama, uz napomenu kako granice službenog digitalnog katastarskog plana ne odgovaraju stvarnim granicama na terenu, što je utvrdio i sudski vještak za geodeziju Tomislav Čipčić u vještvu izrađenom za potrebe parnice broj P- 2848/2018 koja se vodila između istih stranaka radi zaštite od uznemiravanja dijela čest. zem. [katastarska čestica]. Dodaje kako na južnom dijelu njegovog posjeda rastu stara stabla rogača, a na sjevernom su posađene naranče i o predmetnoj nekretnini brine njegov punac ZH, koji održava stabla, bere njihove plodove i obavlja sve potrebne radnje po nalogu i uz suglasnost tužitelja. Nadalje navodi kako su na čest. zem. [katastarska čestica] dvije gomile kamenja, time da je tuženik sjeverno od južne gomile pokosio travu na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] u posjedu tužitelja, a supruga tuženika u nespornom je posjedu preostalog dijela te čestice. Osim toga, tuženik je porušio dio južnog suhozida sjeverne gomile i tim kamenjem započeo gradnju novog suhozida u smjeru sjever- sjeveroistok, formirajući novu među po vlastitom nahođenju, a na suhozidu iznad sjeverne gomile kamenja crvenom bojom označio točku koju smatra međašnom točkom između čest. zem. [katastarska čestica]. Također navodi kako je sve opisane radnje tuženik poduzeo na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] u posjedu tužitelja, a pored svega nabacao granje na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] i to između prva dva stabla rogača položena južno od južne gomile kamenja. Tvrdi kako je za ove radnje tuženika saznao 11. veljače 2022. kada ga je o svemu obavijestio punac ZH. Podneskom od 28. studenog 2024. tužitelj je konačno postavio tužbeni zahtjev na način koji je istovjetan izreci ovog rješenja.

2. Na pripremnom ročištu 3. listopada 2023. tuženik se usprotivio tužbi kao neosnovanoj uz prigovor zastare i presuđene stvari, a u tijeku postupka je dodao kako je istaknuta parnica broj P-2848/2018, koja se vodila između istih stranaka radi zaštite od uznemiravanja dijela čest. zem. [katastarska čestica], pravomoćno okončana u korist tuženika i njegove supruge ČH.

3. U tijeku postupka izvedeni su dokazi pregledom vlasničkog lista od 12. ožujka 2022., prijepisa posjedovnih listova Ureda za katastar Split, Ispostave Vis broj 2824 i 934 od 12. ožujka 2022., potvrde PP Vis od 24. veljače 2022., ugovora o darovanju nekretnine od 8. veljače 2018., pregledom parničnih spisa broj P-2848/2018 i Pst- 174/2015, fotografija priloženih uz podnesak tužitelja od 2. listopada 2023., službenih zabilješki PP Vis od 17. i 22. veljače te 1. ožujka 2022., očevidom održanim na licu mjesta 16. travnja 2024. uz sudjelovanje sudskog vještaka za geodeziju Dražena Bušića i pregledom njegovog vještva od 29. kolovoza 2024., saslušanjem svjedoka EH, HH, ZH, ŽH, DH, PH i ČH te tužitelja i tuženika.

4. Punomoćnici stranaka zatražili su naknadu parničnog troška.

5. Tužbeni zahtjev je neosnovan.

6. Među strankama je kao sporno valjalo utvrditi pitanje pravodobnosti tužbe, je li o predmetu spora već presuđeno i pitanje posljednjeg mirnog posjeda predmetne nekretnine.

7. Odredbom iz čl. 7. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje ZPP) propisano je kako su stranke dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se te činjenice utvrđuju.

8. Odredbom iz članka 441. ZPP propisano je kako će se raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničiti samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja. Isključeno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.

9. Odredbom iz čl. 21. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06,141/06, 146/08, 38/09 i 153/09, dalje ZVDSP) propisano je kako pravo na zaštitu posjeda ima osoba koju drugi samovlasno smeta u tom posjedu, bilo da ga uznemirava ili mu ga je oduzeo. Pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od 30 dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastalog smetanja, kako to propisuje odredba iz st. 3. istog članka. Odredbom iz čl. 22. st. 1. propisano je kako je samovlasno smetani posjednik ovlašten svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući utvrđenje čina smetanja njegova posjeda, naređenja uspostave ranije posjedovnog stanja, uz zabranu takvog ili sličnog smetanja ubuduće.

10. Pregledom ugovora o darovanju nekretnine od 8. veljače 2018., razvidno je kako je tužitelj na temelju tog pravnog posla stekao suvlasničko pravo dijela čest. zem. [katastarska čestica] i stupio u posjed čestice.

11. Pregledom prijepisa posjedovnih listova Ureda za katastar Split, Ispostave Vis broj 2824 i 934 od 12. ožujka 2022. razvidno je kako su tužitelj (za 24/48 dijela) i supruga ĐH(za 10/48 dijela) upisani suposjednci čest. zem. [katastarska čestica] za u skladu sa upisanim suvlasničkim dijelovima, dok su tuženik i supruga FH posjednici čest. zem. [katastarska čestica], svaki za ½ dijela.

12. Pregledom službenih zabilješki PP Vis od 17. i 22. veljače te 1. ožujka 2022. razvidno je kako je ZH prijavio susjedovo smetanje posjeda na predjelu Norpina u gradu Komiži i tom prilikom izjavio kako četiri godine posjeduje parcelu s plantažom limuna površine oko 1400 m2, kako je dan prije prijave na licu mjesta uočio pokošenu travu na svojoj parceli čime je ovdje tuženik prešao na njegov posjed za oko 2 m širine duž cijele parcele i na više mjesta bacio grane rogača. Postupajući po prijavi, djelatnici PP Vis pristupili su na lice mjesta i pored svega na jednom suhozidu zatekli nekoliko većih kamenja koji označavaju granicu između parcela stranaka

13. Prilikom očevida održanog na licu mjesta 16. travnja 2024. tužitelj je kao predmet spora pokazao zemljište na predjelu Norpina, a sudski vještak za geodeziju Dražen Bušić u svom je nalazu od 29. kolovoza 2024. identificirao pokazane površine. Na skici lica mjesta točkama „A,B,C,D,A“ i žutom bojom označio je dio položen na čest. zem. [katastarska čestica], površine 60 m2, u naravi pokošeno zemljište na čijem je centralnom dijelu složena gomila kamenja označena crvenom bojom i na čijem je dijelu kraj točke „B“ u smjeru jugozapada složeno kamenje također označeno crvenom bojom. Točkama „E,F,G,H,I,J,E“ i žutom bojom označio je dio položen na čest. zem. [katastarska čestica], površine 80 m2, u naravi pokošeno zemljište na čijem je dijelu između točaka „E,F“ devastirani podzid koji drži gomilu kamena, kod točke „F“ u smjeru sjeveroistoka složeno kamenje označeno crvenom bojom te između točaka „J,G“ devastirani podzid između dva velika kamena. Točkama „K,L,M,N,K“ i žutom bojom označio je dio položen na čest. zem. [katastarska čestica], površine 6 m2, na kojem su odložene posječene grane rogača. Na njegovu identifikaciju stranke nisu iskazale primjedbe, stoga se vještvo prihvaća u cijelosti kao stručno i objektivno.

14. Pregledom parničnog spisa broj P-2848/2018 razvidno je kako su ĐH i GH iz [adresa], ustali protiv tuženika ČH i VH, tužbom radi predaje u posjed dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], koji je na skici lica mjesta stalnog sudskog vještaka za geodeziju Tomislava Čipčića, označen oznakama A-B-C-C1-B1- A1-A. Također su zatražili od tuženika porušiti betonski zid koji je na vještakovoj skici lica mjesta prikazan crnom linijom i oznakama A1-B1, kao i suhozid, koji je na skici lica mjesta prikazan crnom linijom i oznakama B1-C1, sve sagrađeno na čest. zem. [katastarska čestica] te ukloniti otpadni materijal koji će prilikom rušenja nastati i ubuduće se suzdržavati takvog ili bilo kakvog daljnjeg zadiranja u nekretninu oznake čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]. Nakon provedenog dokaznog postupka pregledom svih isprava koje su priložene spisu, očevidom održanim na licu mjesta prethodno navedenom identifikacijom po sudskom vještaku za geodeziju te saslušanjem niza svjedoka i stranaka, sud je pravomoćnom presudom od 4. studenog 2022. odbio tužbeni zahtjev u cijelosti, jer tužba nije imala valjanog zakonskog uporišta pored utvrđenja kako tuženici VH imaju pravo na posjed sporne nekretnine i na radove koje su izveli na toj površini.

15. Na okolnost ovdje odlučnih činjenica iskazivali su svjedoci EH, OH, ZH, ŽH, DH, PH i FH. Svjedokinja EH vidjela je tuženika 2022. kako prvi put kosi travu do tužiteljevih naranči bez diranja u ta stabla i dodaje kako i punac tužitelja ZH redovito vodi brigu o njegovom zemljištu, ali se ne može sa sigurnošću izjasniti gdje je granica zemljišta, odnosno do koje su linije izvodili radove košnje i čišćenja. Ne zna tko je uklonio gomile kamenja, a vidjela je tuženika kako je nabacao granje rogača, ali ne zna tko je na toj površini obavljao posjedovne radnje. Svjedok ŽH je prije desetak godina bagerom čistio tada zapuštena zemljišta parničnih stranaka, ali zbog bitno izmijenjenog lica mjesta ne može se očitovati gdje je bila njihova granica. Svjedok OH potvrđuje kako su stranke prije nekoliko godina započeli s radovima na uređenju svojih površina i posadili stabla agruma, zna da zemljišta redovito održavaju, ali ne zna do kojih granica svaka stranka izvodi te radove niti se sa sigurnošću može detaljnije očitovati oko položaja nekadašnjih graničnih suhozida i složenog kamenja. Svjedok DH gradio je prije dvadesetak godina novi ogradni betonski zid duljine oko 30 m od javne asfaltne ceste na jugu u smjeru sjevera i pamti kako su u to vrijeme na zemljištu tuženika rasla stabla agruma i drugog voća, a na susjednom stara stabla rogača i smokve. Navodi kako je ta parcela bila niža od tuženikove, a razdvajao ih je stari suhozid koji se protezao duž čitave granice u smjeru jug-sjever. Posljednji put je na licu mjesta bio prilikom sudskog ročišta 14. svibnja 2000. i ne sjeća se je li i tada bilo visinske razlike između čestica ili drugih detalja poput međašnih znakova na postojećim gomilama kamenja. Svjedok PH radio je prije desetak godina na starim stablima rogača tadašnjeg vlasnika MH koja su rasla na današnjem posjedu tužitelja, a tim prilikama je povremeno viđao tuženika s kojim je bio u korektnim odnosima, jer su se držali površina do ukopanog niskog međašnog kamenja koje se protezalo duž zapadne granice Petricove čestice. Sjeća se kako su stara stabla rogača velikih krošnji rasla u nizu prema sjeveru oko 2 metra od susjedne parcele. Dodaje kako je u sjevernom dijelu bila visinska razlika od 20-30 cm, a nema saznanja o kasnijim radovima stranaka koji bi se obavljali izvan granica njihovih posjeda, već je od tužiteljevog punca čuo pritužbe na tu okolnost. Procjenjuje kako su stabla limuna tužitelja udaljena 3-4 metra od granice.

16. U odnosu na tuženikov prigovor presuđene stvari i spominjanje pravomoćne presude broj P-2848/2018, za navesti je kako je taj postupak vođen između tužitelja i tuženika (i njihovih supruga) u odnosu na isti dio nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]. Međutim, predmet spora bio je vlasnički zahtjev radi predaje te nekretnine u posjed obitelji GH i njihove zaštite od uznemiravanja, a ovdje se radi o posjedovnoj zaštiti i isključeno je raspravljanje o pravu na posjed, stoga nema istovjetnosti zahtjeva, tako da je taj prigovor neutemeljen. Što se tiče pravodobnosti tužbe, sud nije zanemario iskaz tužitelja kada spominje kako je za radnje tuženika saznao 7. veljače 2022., ali odluku nije mogao donijeti isključivo na temelju tog navoda, jer je uzimajući u obzir priložene isprave očito naveo pogrešan datum. Naime, mjerodavnim je valjalo cijeniti službene zabilješke PP Vis iz kojih proizlazi da je tužiteljev punac ZH **.**.2022. prijavio susjedovo smetanje posjeda na predjelu Norpina i tom prilikom izjavio kako je dan prije prijave na licu mjesta uočio pokošenu travu i bačeno granje rogača, čime je ovdje tuženik prešao na njegov posjed za oko 2 m širine duž cijele parcele. Postupajući po prijavi, djelatnici PP Vis pristupili su 17. veljače 2022. na lice mjesta i pored svega na jednom suhozidu zatekli nekoliko većih kamenja koji označavaju granicu između parcela stranaka. Prema iznesenom jasno proizlazi kako je ZH za smetanje saznao dan prije prijave, odnosno 16. veljače 2022. i prema svemu odmah ili sutradan o svemu obavijestio zeta, tako da je tužitelj za predmetne radnje saznao 17., a ne 7. veljače 2022. stoga je tužba zaprimljena 13. ožujka 2022. podnesena u zakonskom roku od 30 dana od dana saznanja za čin smetanja i počinitelja, tako da je i taj prigovor tuženika neosnovan.

17. U odnosu na osnovanost tužbe, prije svega je za ponoviti kako je ovdje sporni dio čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], praktički istovjetan predmetu spora u parnici broj P-2848/2018. Naime, prijepor između obitelji GH i FH predstavlja zemljišni granični pojas između njihovih nekretnina oznake čest. zem. [katastarska čestica] i položen je u smjeru jug-sjever (sjeverozapad). U označenoj parnici sud je odbio tužbeni zahtjev ĐH i GH postavljen radi predaje posjeda, iako su u službenoj katastarskoj evidenciji upisani kao suposjednici, jer je na temelju provedenog dokaznog postupka utvrdio kako je taj prostor u zakonitom posjedu ovdje tuženika i supruge ČH, koji su prethodno definirali granicu između označenih čestica kakva je bila desetljećima i to prema starom suhozidu i međašnom kamenju te nakon toga započeli s neometanim korištenjem površine položene zapadno od protivne strane. Nakon što je sudska odluka po tom zahtjevu postala pravomoćna, sud smatra kako je ova posjedovna parnica u međuvremenu izgubila razumnu svrhu, ali pod pretpostavkom da to nije točno, za navesti je kako tužitelj nije postupio u skladu s citiranom odredbom iz čl. 7. st. 1. ZPP i priložio dokaze koji bi nedvojbeno upućivali na zaključak suprotan od prethodno iznesenog, odnosno da je upravo on bio posljednji mirni posjednik predmetne nekretnine.

18. Prije svega je za istaknuti kako su sporni dijelovi, ali i njima rubne nesporne površine zemljišta stranaka, praktički istovjetnih zemljišnih podloga, jer je u vrijeme očevida cjelokupan prostor bio pokošen i očišćen, a u najvećem dijelu bez ogradnih zidova ili drugih međašnih oznaka koje bi bile jasne i lako uočljive, tako da prema svemu izgleda kako se posjedi stranaka praktički nadovezuju, posebno u gornjem, sjevernom (sjeverozapadnom) dijelu. Cjelokupan prostor položen je sjeverno od javne asfaltne ceste, proteže se uz padinu brda, s nizom "pristava" (pregradnih suhozida), koje su položene u smjeru istok-zapad. Punomoćnica tužitelja pokazala je sudu i vještaku pojedine točke prijepora koje su u geodetskom vještvu identificirane i prikazane na skici lica mjesta, ali one su prosječnoj osobi zamjetne isključivo u slučaju bliskog pristupa i točnog pokazivanja rukom, a u ovom slučaju su od presudnog značaja za donošenje odluke bili iskazi svjedoka. U takvim okolnostima, sasvim je razumljivo da svjedoci nisu mogli imati točna i uvjerljiva saznanja do kojih su točno linija parnične stranke obavljale posjedovne ovlasti, a prije svega poslove košenja trave i čišćenja zemljišta, jer se radi o detaljima koji nisu uočljivi prosječnom promatraču, a nisu imali razloga o njima posebno voditi brigu. S tim u vezi valjalo je uzeti u obzir kako su svjedoci EH, ŽH i OH saslušani na licu mjesta, ali ni oni iz prethodno navedenih razloga nisu mogli sa sigurnošću iskazivati na odlučne činjenice, pogotovo što prije spornih događaja ili znatno prije toga nisu pristupali licu mjesta, odnosno prelazili su povremeno preko parcela stranaka (OH), ali bez potrebe zadržavanja ili opažanja pojedinih dijelova zemljišta (gomila kamenja, granja i dr.) koji su od značaja u ovoj pravnoj stvari. Doduše, svjedokinja EH navodi kako je vidjela tuženika 2022. kako prvi put kosi travu do tužiteljevih naranči, ali se ni ona nije mogla sa sigurnošću izjasniti do koje su linije prije tog događaja ČH i ZH izvodili svoje radove na održavanju terena. Kod donošenja odluke sud je pored već iznesenog u pogledu stanja i izgleda zemljišta stranaka cijenio kako tom prilikom nije bila u neposrednoj blizini tuženika ili barem na licu mjesta, već je govorila o njegovim radnjama na temelju opažanja s prostora svoje kuće (udaljene od prijepora oko 50 metara). Kako sporna zemljišna površina predstavlja zanemarivo uzak pojas (oko 2 metra širine) u odnosu na preostali nesporni prostor zemljišta stranaka, dvojbeno je koliko je svjedokinja s takve udaljenosti mogla točno vidjeti do koje je linije tuženik radio. Osim toga, ne spominje koliko ga je često viđala raditi na licu mjesta, stoga očito nema pouzdana saznanja je li tuženik i prije navedenog događaja pristupao istovjetnim, a ovdje spornim dijelovima zemljišta, obavljajući bilo kakve druge poslove, poput orezivanja ili čišćenja, a ne samo košnje trave. U situaciji kada ne zna gdje su točne granice izvedenih radova ČH i ZH, jasno je kako svjedokinja ne može biti sigurna tko je prije podnošenja tužbe bio posljednji mirni posjednik upravo na uskoj površini koja je predmet spora. Na isti način sud je cijenio i iskaz svjedoka PH, koji je radio na starim stablima rogača ranijeg vlasnika MH (pravnog prednika tužitelja), ali njegovi redoviti dolasci na lice mjesta prestali su prije desetak godina. Nakon toga posjećivao bi tužiteljevog punca, ali nema neposrednih saznanja o radnjama stranaka ili članova obitelji koji bi se protezali izvan granica njihovih posjeda. Što se tiče iskaza svjedoka ZH i ČH, za navesti je kako su njihovi iskazi detaljniji, ali je svakako valjalo uzeti u obzir kako se radi o puncu tužitelja i supruzi tuženika, koji bez sumnje imaju interesa za ishodom spora. Osim toga, navodi svjedoka ZH o smetanju posjeda nemaju uporište, odnosno pouzdanu potvrdu u ostaloj dokaznoj građi, a prije svega iskazima ostalih svjedoka, tako da se iskazi ovih navodi ne mogu prihvatiti kao objektivni i nepristrani.

19. Slijedom iznijetog, sud smatra kako prema stanju u spisu tužitelj nije dokazao da je bio posljednji mirni posjednik predmetnih dijelova nekretnina oznake čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] i da je tuženik prije tužbe poduzeo radnje koje bi bile izvan njegovih dotadašnjih posjedovnih ovlasti. Dakle, nije dokazao da mu pripada pravo na sudsku zaštitu, a pored svega je o za dodati kako su tuženik i supruga u službenoj katastarskoj evidenciji upisani kao posjednici nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] za cijelo. Ovo utvrđenje samo po sebi nije od presudnog značaja, ali ga je svakako trebalo uzeti u obzir u ukupnosti s preostalom dokaznom građom. U svakom slučaju, tužba nije u skladu s citiranim odredbama ZVDSP, radi čega je tužbeni zahtjev odbijen, kako je odlučeno u točki I izreke rješenja.

20. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi iz čl. 154. st. 1. ZPP. Tuženiku je priznat trošak zastupanja po punomoćniku kojem u skladu s odredbama iz Tbr. 7. toč. 2. i Tbr. 54. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne Novine broj 138/2023) pripada jednokratna nagrada u visini od 250 bodova, odnosno u iznosu od 500,00 eura, koja obuhvaća četiri radnje (žalbu od 14. studenog 2022., podneske od 20. listopada 2023. i 6. travnja 2024. te zastupanja na ročištu 3. listopada 2023.), dok trošak podneska od 21. studenog 2022. nije priznat, jer je dokaz o podmirenju uplate sudske pristojbe mogao biti dostavljen bez tog pismena. Pored navedenog, priznat mu je trošak sastava podnesaka od 22. lipnja i 2. prosinca 2024., kao i zastupanja na ročištima održanim 16. travnja i 12. rujna 2024. u vrijednosti od 50 bodova, odnosno u iznosu od 100,00 eur za svaku radnju. Dakle, priznato mu je 450 bodova, odnosno iznos od 900,00 eur, koji je uvećan za trošak sudske pristojbe žalbe u iznosu od 26,54 eur.

21. U skladu s iznesenim, tužitelju je naloženo naknaditi parnični trošak tuženika u iznosu od 926,54 eur, kako je i odlučeno u točki II izreke rješenja.

Split, 7. ožujka 2025.

S u d a c

Branko Malenica

PRAVNA POUKA: Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka njezinog pisanog otpravka. Žalba se podnosi Županijskom sudu, a putem ovog suda u tri primjerka.

DNA:

- pun. tužitelja

- pun. tuženika