Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Poslovni broj Pn-262/2021-17

    Republika Hrvatska

    Općinski sud u

    Rijeci

    Žrtava fašizma 7

    51000 Rijeka

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Rijeci, po sutkinji Larisi Smiljan Pervan, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice KS, čiji OIB glasi [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćnici Mauri Dorčić, odvjetnici u Rijeci, protiv tuženice ĆS (ranijeg prezimena K), vlasnice obrta za masažu [obrt], čiji OIB glasi [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćniku Vladi Vladiki, odvjetniku u Rijeci, radi isplate, nakon glavne i javne rasprave, održane i zaključene 20. siječnja 2025. godine, u prisutnosti tužiteljice, punomoćnice tužiteljice, tuženice i zamjenika punomoćnika tuženice, 07. ožujka 2025. godine, javno objavivši

    p r e s u d i o  j e

    I. Odbija se tužbeni zahtjev, koji glasi:

    „Nalaže se tuženici ĆS (ranijeg prezimena K) da tužiteljici KS isplati iznos od 4.479,39 eura, sa zakonskim zateznim kamatama koje za razdoblje od 28. svibnja 2021. godine do 30. lipnja 2021. godine teku po kamatnoj stopi od 5,75% godišnje, za razdoblje od 01. srpnja 2021. godine do 31. prosinca 2021. godine po kamatnoj stopi od 5,61% godišnje, za razdoblje od 01. siječnja 2022. godine do 30. lipnja 2022. godine po kamatnoj stopi od 5,49% godišnje, za razdoblje od 01. srpnja 2022. godine do 31. prosinca 2022. godine po kamatnoj stopi od 5,31% godišnje, za razdoblje od 01. siječnja 2023. godine do 30. lipnja 2023. godine po kamatnoj stopi od 5,50% godišnje, za razdoblje od 01. srpnja 2023. godine do 31. prosinca 2023. godine po kamatnoj stopi od 7,00% godišnje, za razdoblje od 01. siječnja 2024. godine do 30. lipnja 2024. godine po kamatnoj stopi od 7,50% godišnje, za razdoblje od 01. srpnja 2024. godine do 31. prosinca 2024. godine po kamatnoj stopi od 7,25% te za razdoblje od 01. siječnja 2025. godine do isplate po kamatnoj stopi od 6,15% godišnje, odnosno po kamatnoj stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.“

    II. Nalaže se tužiteljici KS da tuženici ĆS (ranijeg prezimena K) naknadi troškove postupka, u iznosu od 875,00 eura (slovima: osamsto sedamdeset pet eura), u roku od 15 dana.

    III. Odbija se zahtjev tužiteljice KS za naknadu troškova postupka, u zatraženom iznosu od 1.245,62 eura, s kamatama koje su zahtijevane od presuđivanja do isplate.

    Obrazloženje

    1. U tužbi, podnesenoj ovome sudu 19. srpnja 2021. godine, navodi se da je 10. svibnja 2021. godine tužiteljica KS (u daljnjem tekstu: tužiteljica) uputila tuženici ĆS (ranijeg prezimena K, u daljnjem tekstu: tuženica) zahtjev za mirno rješenje spora kojim je od tuženice zahtijevala isplatu iznosa od 33.750,00 HRK (4.479,39 eura), i to po osnovi neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti koja je tužiteljici nastala nepravilnim izvođenjem anticelulitne masaže u salonu [obrt] u vlasništvu tuženice. Pojašnjava se da je tuženica zahtjev za mirno rješenje spora primila 12. svibnja 2021. godine te da je istoga dana na adresu e-pošte tužiteljice poslala upit u kojemu je tražila podatak o IBAN-u na koji bi tužiteljici uplatila traženi iznos. Tvrdi se da, u smislu odredaba čl. 262. st. 2. i čl. 252. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23; u daljnjem tekstu: ZOO), spomenuti pisani odgovor tuženice predstavlja prihvat ponude za sklapanje izvansudske nagodbe, s tim da se ukazuje na to da je, nakon prihvaćanja ponude za sklapanje izvansudske nagodbe, točnije 17. svibnja 2021. godine, tuženica putem punomoćnika osporila sve navode iz zahtjeva za mirno rješenje spora. Iznosi se motrište da se prihvat ponude ne može naknadno povući jer je to protivno odredbi čl. 262. st. 3. ZOO-a, a budući da tuženica nije postupila po obvezi isplate iznosa koji je tužiteljica od nje tražila zahtjevom za mirno rješenje spora, tužbenim zahtjevom traži se da ju se obveže na takvo postupanje, na način podrobnije opisan u t. I. izreke presude.

    2.Tijekom postupka, na ročištu za glavnu raspravu koje je održano 20. siječnja 2025. godine, decidirano je navedena činjenica na kojoj počiva tužbeni zahtjev i objašnjeno da se on temelji na ponudi i na prihvatu ponude od strane tuženice, a ne na zahtjevu za naknadu štete.

    3. O okolnostima zbog kojih prvostupanjski sud to nalazi bitnim za odlučivanje o sadržaju istaknutog tužbenog zahtjeva sud će svoje pravno shvaćanje iznijeti u nastavku obrazloženja predmetne odluke.

    4. U odgovoru na tužbu u cijelosti je osporen tužbeni zahtjev, uz upiranje na to da se sadržaj e-pošte koju je tuženica punomoćnici tužiteljice uputila 12. svibnja 2021. godine ni u kojem slučaju ne može smatrati prihvatom ponude s obzirom na to da se u slučaju neizravnog očitovanja volje mora moći sa sigurnošću zaključiti da se posrednim putem željela izraziti stanovita volja, upravljena postizanju određenih pravnih učinaka, dok tuženica kroz dopis od 12. svibnja 2021. godine nije učinila niti jednu radnju kojom bi se moglo naslutiti ili učiniti sigurnim da ona pristaje na ponudu tužiteljice koja je u dopisu od 10. svibnja 2021. godine nazvana zahtjevom za mirno rješenje spora pa da zato tužiteljica niti ne može postaviti tužbeni zahtjev koji temelji na izostanku ispunjenja obveze tuženice jer u odnosu na takav zahtjev tuženica niti nije pasivno legitimirana.

    5. U dokaznom postupku sud je pročitao isprave priložene spisu.

    6. Također, proveden je dokaz saslušanjem tužiteljice i tuženice u svojstvu stanaka.

    7. Uz izvedene dokaze, niti jedna od stranaka nije predlagala provođenje daljnjih dokaza do onog stadija parnice do kojega je to bila u mogućnosti učiniti na temelju pravila iz odredaba čl. 292. st. 1. i 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; u daljnjem tekstu: ZPP), u svezi s regulacijom iz odredbe čl. 292. st. 7. ZPP-a, s tim da je potrebno istaknuti da je u predmetnom sporu prethodni postupak zaključen na (prvom) pripremnom ročištu koje je održano 07. lipnja 2024. godine, o čemu je na istom ročištu sud prvog stupnja donio odgovarajuće procesno rješenje (list 46. sudskog spisa).

    8. Važno je, pritom, naglasiti da je postupak u ovom sporu proveden uz primjenu odredaba ZPP-a koje su bile na snazi prije Zakona o izmjenama i dopunama ZPP-a od 11. srpnja 2022. godine (iz Narodnih novina broj 80/22; u daljnjem tekstu: ZID ZP/22). To je, naime, posljedica postupanja u skladu s odredbom čl. 107. st. 1. ZID ZPP-a/22. Taj je propis na snagu stupio 19. srpnja 2022. godine, dok je konkretan postupak pokrenut godinu dana ranije, točnije 19. srpnja 2021. godine, kada je tužba predana Općinskom sudu u Rijeci.

    9. No, kako je odredbom čl. 107. st. 2. ZID ZPP-a/22 predviđeno da se na postupke pokrenute prije stupanja na snagu ZID ZPP-a/22 iznimno primjenjuju neke njegove odredbe, tako je u ovom postupku sud respektirao takvo procesno utanačenje.

    10. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, u skladu s odredbom čl. 8. ZPP-a, ovaj sud tužbeni zahtjev smatra neosnovanim.

    11. Među strankama nije sporno da je u salonu [obrt], u vlasništvu tuženice, tužiteljica obavila anticelulitne masaže te da se takvom tretmanu podvrgnula prije no što je njezina punomoćnica tuženici uputila zahtjev za mirno rješenje spora od 10. svibnja 2021. godine. Isto tako, nije sporno da je na takav zahtjev tuženica punomoćnici tužiteljice odgovorila e-poštom od 12. svibnja 2021. godine (s lista 27. sudskog spisa) u kojoj je napisala, cit. „Poštovana, na koji IBAN da uplatim 33 750,00 kn KS Njezin osobni ili na Vaš? Hvala na odgovoru“.

    12. Međutim, sporne su sljedeće okolnosti:

    - predstavlja li zahtjev za mirno rješenje spora od 10. svibnja 2021. godine ponudu upućenu tuženici za sklapanje izvansudske nagodbe

    - predstavlja li e-pošta tuženice od 12. svibnja 2021. godine, čiji je sadržaj sud prethodno citirao, prihvaćanje ponude te

    - postoji li obveza tuženice da tužiteljici isplati iznos od 33.750,00 HRK (4.479,39 eura) po osnovi prihvaćanja ponude.

    13. Prilikom razrješenja opisanih spornih pitanja sud se rukovodio činjenicama utvrđenima provedenim dokaznim postupkom, smatrajući da dokazi materijalno- pravne prirode (isprave) i dokazi personalnog karaktera (iskazi stranaka) predstavljaju valjanu podlogu za presuđivanje.

    14. Isprave podnesene sudu tijekom predmetne parnice u međusobnom su skladu pa djeluju uvjerljivo, dok je različitosti u kazivanjima stranaka sud pripisao zastupanju različitih pravnih interesa, smatrajući da okolnosti koje je utvrdio kroz takav dokaz treba podvesti kako pod pravila materijalnog prava (ZOO-a), tako i pod pravila procesnog prava (ZPP-a).

    15. U prethodnom dijelu obrazloženja ove presude napisano je da je na ročištu za glavnu raspravu koje je održano 20. siječnja 2025. godine tužiteljica decidirano navela činjenicu na kojoj počiva tužbeni zahtjev i da je objasnila da se on temelji na ponudi i na prihvatu ponude od strane tuženice, a ne na zahtjevu za naknadu štete.

    16. Isto tako, naglašeno je da se u konkretnom postupku primjenjuju odredbe ZPP-a prije ZID ZPP-a/22, uz izuzetak koji se, po odredbi čl. 107. st. 2. ZID ZPP- a/22, tiče nekih odredaba ZID ZPP-a/22 koje se iznimno primjenjuju i na postupke pokrenute prije no što je 19. srpnja 2022. godine ZID ZPP/22 stupio na snagu.

    17. U kontekstu potonje okolnosti važno je apostrofirati da se po odredbi čl. 107. st. 2. ZID ZPP-a/22 iznimka od izostanka primjene ZID ZPP-a/22 tiče (i) odredbe čl. 5. ZPP-a, koja je izmijenjena kroz čl. 2. ZID ZPP-a/22, a kojom je dodan stavak 4. kojim je propisano da sud ne može svoju odluku utemeljiti na pravnoj osnovi koja je bitno različita od one o kojoj se u postupku raspravljalo i koju savjesna i brižljiva stranka nije mogla razumno predvidjeti.

    18. Takva procesna regulacija, zapravo, podrazumijeva izostanak mogućnosti donošenja tzv. presude iznenađenja.

    19. Navedeno se naglašava zato jer, zbog decidiranog zalaganja tužiteljice za odlučivanje o sadržaju postavljenog tužbenog zahtjeva na osnovi pravila o ponudi i o prihvatu ponude, za sud nije postojala mogućnost da o zahtjevu tužiteljice odluči na temelju neke druge pravne osnove, pa tako niti one koja se ticala instituta naknade štete.

    20. Da je sud o tužbenom zahtjevu odlučivao na temelju instituta naknade štete, povrijedio bi pravilo o presudi iznenađenja iz odredbe čl. 5. st. 4. ZPP-a. Ovom sudu prvog stupnja to nije bila intencija. Zato je o tužbenom zahtjevu odlučivao primjenjujući onu pravnu osnovu za koju se zalagala sama tužiteljica i o kojoj se, posljedično, u postupku raspravljalo. Ta se pravna osnova ticala ponude i prihvata ponude.

    21. Postavljajući tužbeni zahtjev, tužiteljica se pozvala na odredbe čl. 262. st. 2. i čl. 252. ZOO-a.

    22. Odredbom čl. 262. st. 2. ZOO-a propisano je da je ponuda prihvaćena i kad ponuđenik pošalje stvar ili plati cijenu te kad učini neku drugu radnju koja se na temelju ponude, prakse utvrđene između zainteresiranih strana ili običaja može smatrati izjavom o prihvatu.

    23. Iz načina na koji je stipulirana odredba čl. 262. st. 2. ZOO-a proizlazi da ona predstavlja izuzetak od pravila prema kojemu je ponuda prihvaćena kad ponuditelj primi izjavu ponuđenika da prihvaća ponudu (čl. 262. st. 1. ZOO-a). Na to ukazuje sastavni veznik „i“ iz odredbe čl. 262. st. 2. ZOO-a.

    24. Iz odredbe čl. 252. st. 1. ZOO-a slijedi da je ugovor sklopljen u trenutku kad ponuditelj primi izjavu ponuđenika da prihvaća ponudu. Odredba čl. 252. st. 2. ZOO-a regulira mjesto sklapanja ugovora i, kao takva, ta odredba nije krucijalna za presuđivanje.

    25. Imajući u vidu da se, uz netom navedene odredbe ZOO-a, u povijesnom dijelu tužbe tužiteljica pozivala i na to da je između nje i tuženice sklopljena izvansudska nagodba, sud je razmotrio i one odredbe koje reguliraju institut nagodbe (čl. 150. do 159. ZOO-a).

    26. Među tim odredbama prvostupanjski sud posebno važnom nalazi onu iz čl. 150. st. 1. ZOO-a kojom je reguliran sam pojam nagodbe, i to tako da je predviđeno da ugovorom o nagodbi osobe između kojih postoji spor ili neizvjesnost o nekom pravnom odnosu, uzajamnim popuštanjima, prekidaju spor, odnosno otklanjaju neizvjesnost i određuju svoja uzajamna prava i obveze.

    27. Kada se pažljivo čita sadržaj zahtjeva za mirno rješenje spora – naknade štete, koji je tužiteljica tuženici uputila 10. svibnja 2021. godine (s listova 5. do 8. sudskog spisa), a koji tužiteljica drži ponudom za sklapanje (izvansudske) nagodbe, tada je vidljivo da je u tom zahtjevu tužiteljica navela da je zbog nestručnog, grubog i nepravilnog izvođenja anticelulitne masaže tužiteljici od strane radnice tuženice po imenu „ Ć“ tužiteljici dijagnosticiran sekundarni limfedem pa da je, kao vlasnica salona, tuženica odgovorna za štetu koja je klijentima nastala od strane njezinih radnika (treći odlomak s prve stranice zahtjeva za mirno rješenje spora, s lista 6. sudskog spisa). Iz iste je isprave uočljivo i da je tužiteljica napisala da se nalaže tuženici da joj isplati iznos od 33.750,00 HRK („kn“) po osnovi neimovinske štete, povrede prava osobnosti, u roku od 15 dana od primitka dopisa, a ako se (tuženica) u tom roku ne očituje na zahtjev i ne pristupi sklapanju izvansudske nagodbe, obaviještena je da će se protiv nje pokrenuti sudski postupak (predzadnji i zadnji odlomak zahtjeva za naknadu štete s treće stranice tog zahtjeva, s lista 8. sudskog spisa).

    28. Ovome sudu prvog stupnja prihvatljivo je stajalište tužiteljice o tome da se zahtjev za mirno rješenje spora – naknade štete koji je tužiteljica tuženici uputila 10. svibnja 2021. godine može smatrati ponudom.

    29. Taj zahtjev sadrži sve bitne sastojke ugovora (ugovora o nagodbi) jer je u njemu naveden iznos koji se traži (33.750,00 HRK), osoba koja je taj iznos dužna platiti (tuženica), rok u kojemu je ta osoba to dužna učiniti (15 dana od primitka dopisa) te osoba prema kojoj postoji obveza plaćanja (tužiteljica).

    30. U tom kontekstu radi se o ponudi koja u svemu odgovara onome što se za ponudu traži po odredbi čl. 253. st. 1. ZOO-a.

    31. No, odredbom čl. 247. ZOO-a propisano je da je ugovor sklopljen kad su se ugovorne strane suglasile o bitnim sastojcima ugovora, dok iz odredbe čl. 249. st. 1. i 3. ZOO-a proizlazi da se volja za sklapanje ugovora može izjaviti riječima, uobičajenim znakovima ili drugim ponašanjem iz kojeg se sa sigurnošću može zaključiti o njezinu postojanju, sadržaju i identitetu davatelja izjave, pri čemu izjava volje mora biti učinjena slobodno i ozbiljno.

    32. Tužiteljica je tijekom čitavog ovog spora (pa i u svom stranačkom iskazu) tvrdila da e-pošta koju je tuženica uputila njezinoj punomoćnici 12. svibnja 2021. godine predstavlja prihvat ponude, i to zato jer se radi o radnji koja se može smatrati izjavom o prihvatu.

    33. Međutim, da bi se moglo smatrati da je ponuda prihvaćena, osim uvjeta koji su predviđeni u odredbi čl. 262. st. 2. ZOO-a (da se radi o radnji koja se na temelju ponude, prakse utvrđene između zainteresiranih strana ili običaja može smatrati izjavom o prihvatu), trebaju biti ostvarene i pretpostavke iz odredaba čl. 249. st. 1. i 3. ZOO-a, dakle mora se raditi o ponašanju iz kojega se sa sigurnošću može zaključiti o postojanju volje, sadržaju i identitetu davatelja izjave, a izjava volje mora biti učinjena slobodno i ozbiljno.

    34. U kontekstu upravo objašnjenog postavlja se pitanje može li se sadržaj e- pošte koju je tuženica 12. svibnja 2021. godine uputila punomoćnici tužiteljice smatrati ponašanjem iz kojega se sa sigurnošću može zaključiti o postojanju volje te je li volja dana slobodno.

    35. Teret dokaza u tom je pravcu bio na tužiteljici jer je to u skladu s načelom stranačke istine, proklamiranim u odredbama čl. 7. st. 1. i čl. 219. st. 1. ZPP-a.

    36. Po ocjeni ovog suda prvog stupnja iz e-pošte koju je tuženica 12. svibnja 2021. godine uputila punomoćnici tužiteljice ne može se sa sigurnošću zaključiti o postojanju volje tuženice koja bi bila upravljena prihvatu ponude.

    37. Pored toga, u svom je stranačkom iskazu tuženica napomenula da je ispravu kakvu predstavlja zahtjev za mirno rješenje spora koji je primila od punomoćnice tužiteljice dobila i vidjela prvi put u životu, da se zbog toga jako uznemirila i zabrinula te je bila „van sebe“, a da je prihvatila ponudu tužiteljice iz njezinog zahtjeva za mirno rješenje spora, da bi to i napisala, dakle da bi napisala da prihvaća ponudu, dok je traženje računa za uplatu posljedica njezine zbunjenosti zahtjevom za mirno rješenje spora, a nakon što je ta zbunjenost prošla, odlučila je potražiti pravnu pomoć pa se obratila svom odvjetniku.

    38. Takav dio iskaza tužiteljice sugerira na izostanak slobodne volje za sklapanje ugovora o nagodbi (čl. 249. st. 3. ZOO-a, u vezi s čl. 150. st. 1. ZOO-a te s čl. 247. ZOO-a).

    39. Zbog svega iznijetoga pravna je ocjena suda prvog stupnja da izjava iz e- pošte tuženice od 12. svibnja 2021. godine ne predstavlja prihvat ponude, a posljedično i da ne postoji obveza tuženice da po osnovi prihvata ponude tužiteljici obavi bilo kakvu isplatu, te tako niti onu koju tužiteljica na teret tuženice zahtijeva u ovom sporu.

    40. Zato je odlučeno kao u t. I. izreke presude i tužbeni zahtjev je odbijen.

    41. Iako to donekle izlazi iz okvira potrebnog obrazloženja konkretne presude, nije zgorega primijetiti da bi uspjeh tužiteljice u ovom sporu, možebitno, bio potpuno drugačiji da je kojim slučajem odlučila slijediti osnovu za koju se odlučila u zahtjevu za mirno rješenje spora od 10. svibnja 2021. godine, dakle da je tužbeni zahtjev utemeljila na potraživanju naknade štete. No, tada bi i sam tijek ovog postupka i dokazi koji bi u njemu bili izvedeni bili potpuno drugačiji i puno kompleksniji jer bi svoje tvrdnje o tome da joj je šteta nastala nepravilnim izvođenjem anticelulitne masaže u salonu [obrt] u vlasništvu tuženice tužiteljica mogla s uspjehom dokazati isključivo provođenjem odgovarajućeg vještačenja (medicinskog), s tim da bi tada bilo potrebno voditi računa i o tome da uslugu tužiteljici nije pružala tuženica osobno, već je to činila radnica zaposlena u salonu tuženice, zbog čega bi u primjenu dolazila i odredba čl. 1061. ZOO-a, koja predviđa odgovornost poslodavca.

    42. Ponavlja se, međutim, da tužiteljica u ovoj parnici nije tražila isplatu po osnovi naknade štete, nego je tražila isplatu smatrajući da je tuženica prihvatila njezinu ponudu za sklapanje (izvansudske) nagodbe pa, stoga, sud ne može o tužbenom zahtjevu odlučivati na temelju pravne osnove koja je bitno različita od one o kojoj se u postupku raspravljalo i koju brižljiva i savjesna stranka nije mogla razumno predvidjeti. U protivnom, ovaj bi sud postupio suprotno odredbi čl. 5. st. 4. ZPP-a i donio bi tzv. presudu iznenađenja.

    43. Iako je tuženica istaknula prigovor promašene pasivne legitimacije, takav prigovor ovaj prvostupanjski sud nije mogao prihvatiti. Iz svih provedenih dokaza potpuno je nedvojbeno utvrđeno da su kako u poslovnom odnosu, tako i u pisanoj komunikaciji, bile upravo tužiteljica i tuženica pa to znači da su obje u ovoj parnici legitimirane osobe; tužiteljica aktivno, a tuženica pasivno.

    44. Odluka o naknadi troškova postupka iz točke II. dispozitiva presude temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a.

    45. Tužiteljica je u cijelosti izgubila parnicu pa je dužna tuženici naknaditi troškove izazvane vođenjem postupka koji su, po odredbi čl. 155. st. 1. ZPP-a, bili potrebni za vođenje parnice.

    46. Troškovi tuženice sastoje se od nagrade odvjetniku za sastavljanje odgovora na tužbu, u iznosu od 200,00 eura, sukladno Tbr. 7. st. 1. Tarife o nagradi i naknadi troškova za rad odvjetnika (iz Narodnih novina broj 138/23; u daljnjem tekstu: Tarifa/23), te za zastupanje na tri ročišta, od kojih se na onima od 07. lipnja 2024. godine i od 20. siječnja 2025. godine raspravljalo o glavnoj stvari, odnosno izvodili su se dokazi pa nagrada za svako od njih iznosi po 200,00 eura, sukladno Tbr. 9. st. 1. Tarife/23, dok se na ročištu od 18. listopada 2024. godine raspravljalo samo o procesnim pitanjima pa nagrada za to ročište iznosi 100,00 eura, sukladno Tbr. 9. st. 2. Tarife/23.

    47. Na naznačene radnje tuženici je dosuđen trošak PDV-a, u iznosu od 175,00 eura, sukladno Tbr. 46. Tarife/23.

    48. Nužno je navesti da se Tarifa/23 primjenjuje pozivom na njezin Tbr. 52. st. 3. jer sud o troškovima postupka odluku donosi u trenutku objave predmetne

    presude, točnije 07. ožujka 2025. godine, a to je, pak, nakon što je, u smislu dijela

    XIX. st. 1. Tarife/23, ta Tarifa stupila na snagu.

    49. Budući da je tužiteljica izgubila ovu parnicu, zaključivanjem o suprotnom pravilu iz odredbe čl. 154. st. 1. ZPP-a (argumentum a contrario), ne pripada joj niti pravo na nadoknadu troškova postupka na teret tuženice, pa tako niti u zatraženoj visini od 1.245,62 eura s kamatama koje je zahtijevala od presuđivanja do isplate, zbog čega je odlučeno kao u t. III. dispozitiva presude.

    50. Odluka iz t. III. izreke presude tiče se i troškova zastupanja na ročištu od 18. listopada 2024. godine, koje je tužiteljica zatražila po kriteriju culpae (krivnje).

    51. Na ročištu od 18. listopada 2024. godine trebao je biti izveden dokaz saslušanjem parničnih stranaka, ali se tom ročištu nije odazvala tuženica, s tim da je njezin punomoćnik sudu o razlozima njezina izostanka s tog ročišta predočio nalaz specijalista iz kojega je proizišlo da je tuženica u visokom stupnju trudnoće (na dan 09. listopad 2024. godine u 37. tjednu trudnoće), a na ročištu od 18. listopada 2024. godine je istaknuo da tuženica nije bila u objektivnoj mogućnosti predvidjeti kako će se osjećati na dan održavanja ročišta od 18. listopada 2024. godine i kako će doživljavati i sam pristup tom ročištu uzimajući u obzir stupanj trudnoće u kojemu se nalazi na dan održavanja tog ročišta.

    52. Cijeneći da je tuženica odgovarajućom ispravom (s lista 48. sudskog spisa) dokumentirala razlog izostanka s ročišta od 18. listopada 2024. godine, imajući u vidu da se taj razlog očituje u visokom stupnju trudnoće te, u konačnici, respektirajući notorno stanje u kojemu se žena nalazi neposredno pred porod (37. tjedan trudnoće od ukupno 40 tjedana koliko redovno trudnoća traje, uistinu, predstavlja termin neposredno pred porod zbog kojeg se žena koncentrira i treba koncentrirati na dolazak prinove i na sve okolnosti vezane uz to, a ne na vođenje parnice), čvrsto je uvjerenje ovog suda prvog stupnja da na strani tuženice nisu postojali razlozi iz odredbe čl. 156. st. 1. ZPP-a (krivnja ili slučaj koji se njoj dogodio) zbog kojih bi bila u obvezi tužiteljici troškove ročišta od 18. listopada 2024. godine nadoknaditi po kriteriju krivnje.

    53. Osim toga, punomoćnik tuženice je s pravom primijetio da, čak i kada bi tužiteljici pripadalo pravo na naknadu troškova za ročište od 18. listopada 2024. godine po kriteriju krivnje, da joj takvo pravo ne bi pripadalo u zahtijevanom iznosu od 200,00 eura. Kao što je prethodno pisano, na tom se ročištu raspravljalo samo o procesnim pitanjima pa, po Tbr. 9. st. 2. Tarife/23, trošak tog ročišta iznosi 100,00 eura (a ne 200,00 eura, koliko je to tužiteljica tražila; list 49. sudskog spisa).

    U Rijeci 07. ožujka 2025.

    S u t k i nj a

    Larisa Smiljan Pervan

    UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv presude i rješenja, donesenih u prvom stupnju, stranke mogu podnijeti žalbu, u roku od petnaest (15) dana od dana dostave prijepisa presude i rješenja (čl. 348. st. 1. ZPP-a).

    Žalba se podnosi sudu koji je izrekao prvostupanjsku presudu i rješenje, u dovoljnom broju primjeraka za sud i za protivnu stranku (čl. 357. ZPP-a).

    Pravovremeno podnesena žalba sprečava da presuda i rješenje postanu pravomoćni u dijelu koji se pobijaju žalbom (čl. 348. st. 2. ZPP-a).

    O žalbi protiv presude i rješenja odlučuje drugostupanjski sud (čl. 348. st. 3. ZPP- a).

    DNA:

    - pun. tužiteljice

    - pun. tuženice

    na način određen u zapisniku o objavi presude

    PRISTOJBE:

    - za naplatu pristojbe nadležan je ovlašteni službenik u sudu, određen godišnjim rasporedom poslova, u skladu s odredbom čl. 28. st. 6. Zakona o sudskim pristojbama od 27. prosinca 2018. godine (Narodne novine broj 118/18 i 51/23)

    U Rijeci 07. ožujka 2025.

    S u t k i nj a

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.