REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U VELIKOJ GORICI

Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 36

Poslovni broj: P-457/2018-103

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Velikoj Gorici, po sucu tog suda Marijanu Muži, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja ŠT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Antunu Šagovcu, odvjetniku iz Velike Gorice, protiv tuženika Hrvatskog ureda za osiguranje, Zagreb Martićeva 71, OIB: 38922958547, zastupan po punomoćnicima, odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Mađarić & Lui d.o.o. iz Zagreba, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave 21. siječnja 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja te punomoćnika tuženika, temeljem odredbe čl. 335 st. 4. Zakona o parničnom postupku, 7. ožujka 2025.

p r e s u d i o  j e :

I. Nalaže se tuženiku Hrvatski ured za osiguranje, Zagreb, Martićeva 71, OIB: 38922958547 da tužitelju ŠT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na ime neimovinske štete isplati iznos od 8.826,06 eur uz zatezne kamate tekuće od dana podnošenja odštetnog zahtjeva i to od 21.06.2018. godine do 31. prosinca 2022. po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, sukladno čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, a sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku Hrvatski ured za osiguranje, Zagreb, Martićeva 71, OIB: 38922958547 da tužitelju ŠT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na ime imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege isplati iznos od 1.061,78 eur uz zatezne kamate tekuće od dana podnošenja odštetnog zahtjeva i to od 21.06.2018. godine do 31. prosinca 2022. po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, sukladno čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, a sve u roku od 15 dana.

S preostalim dijelom tužbe i tužbenog zahtjeva preko dosuđenog iznosa u odnosu na točku I. i II. izreke presude, tužitelj se odbija.

U odnosu na točku III. tužbenog zahtjeva, odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"III. Nalaže se tuženiku Hrvatski ured za osiguranje, Zagreb, Martićeva 71, OIB: 38922958547 da tužitelju ŠT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na ime imovinske štete s naslova izgubljene zarade isplati iznos od 1.970,93 eur uz zatezne kamate tekuće od dana podnošenja odštetnog zahtjeva i to od 21.06.2018. godine do 31. prosinca 2022. po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, sukladno čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, a sve u roku od 15 dana."

IV. Temeljem čl. 154. st. 2. ZPP-a, svaka stranka snosi svoje troškove parničnog postupka u ovoj pravnoj stvari.

Obrazloženje

1.Tužitelj u tužbi navodi da je 5. studenoga 2017. oko 23:00 sati nepoznati vozač kršeći prometne propise o sigurnosti prometa na cestama prilikom upravljanja najvjerojatnije osobnim automobilom marke "Dacia" tip "Logan" ili "Sandero", nepoznate registarske oznake i broja po kolniku Malobunske ulice u mjestu Mala Buna prolaskom u razini kućnog broja 11, najvjerojatnije prednjim dijelom navedenog vozila naletio na tužitelja koji se u tom trenutku kretao kolnikom navedene ulice u neutvrđenom smjeru, a iako je tužitelj bio pod utjecajem alkohola, postoji očigledan odgovornost nepoznatog vozača za nalet na tužitelja kao pješaka.

1.1. Tužitelj je stradao od nepoznatog vozača, a što je pokriveno odgovornošću tuženika, na dijelu ceste gdje je ograničenje brzine 40 km/h, gdje postoji pješački prijelaz te je nedvojbeno da je nepoznati vozač upravljao vozilom neprilagođenom brzinom koja je isključivi uzrok nastanka prometne nezgode i svjestan svoje odgovornosti, nepoznati vozač je pobjegao s lica mjesta.

1.2. U navedenoj prometnoj nezgodi, tužitelj je zadobio teške tjelesne ozljede. Dijagnosticirano mu je: Politrauma, Fractura diaphyseos femoris I. dex; Fractura complicata antebrachii multifragmentaris I. dex. Gustillo Š II; Fractura condylus humeris I. dex; Ruptura renis I. dex., haemathuria; Contusio hepatis; Contusio cruris I. sin; Fractura bimaleolaris cruris I. dex. et condylus lat. tibiae I. dex, Aethyllsmus acuta.

1.3. U okviru liječenja 6. studenoga 2017. učinjena je osteosinteza prijeloma natkoljenice te postavljen vanjski fiksator desne nadlaktice. 16. studenoga 2017. odstranjen je vanjski fiksator, te je učinjena unutarnja osteosinteza pločicom i vijcima prijeloma desne podlaktice. Postoperativno vertikaliziran uz nadzor druge osobe, otpušten 23. studenoga 2017., u Domu "Mihaela" u Sesvetama, Prelčeva 45 nalazio se 4 mjeseca.

1.4. Tužitelju zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje pripada pravo na naknadu neimovinske i imovinske štete.

1.5. Nakon provedenog medicinskog vještačenja po stalnom sudskom vještaku prof.dr.sc. Žarku Rašiću, spec. kirurgu, tužitelj je podneskom od 5. prosinca 2023. uskladio tužbeni zahtjev. U istom podnesku tužitelj navodi da nema primjedbi na nalaz i mišljenje sudskog vještaka. Polazeći od kriterija utvrđenih u nalazu i mišljenju sudskog vještaka, tužitelj potražuje ukupnu naknadu za neimovinsku štetu u iznosu od 17.652,12 eura i to

- Po osnovi pretrpljenih bolova uzimajući u obzir trajanje i intenzitet bolova i to: bolovi jakog intenziteta 7 dana, bolovi srednjeg intenziteta 20 dana, bolovi slabijeg intenziteta 75 dana, tužitelj potražuje pravičnu naknadu u iznosu od 2.654,45 eur

- Po osnovi pretrpljenog straha, uzimajući u obzir trajanje i intenzitet straha prema nalazu vještaka i to: primarni strah neposredne životne ugroženosti bio je jačeg intenziteta i kraćeg trajanja, sekundarni strah jačeg intenziteta u trajanju kumulativno 3 dana, srednjeg intenziteta u vremenu od kumulativno 8 dana i strah manjeg intenziteta u trajanju kumulativno 30 dana, tužitelj potražuje pravičnu naknadu u iznosu od 3.981,68 eur

- Po osnovi trajnog smanjenja životne aktivnosti, koje smanjenje prema nalazu i mišljenju vještaka je procijenjeno na 28 %, tužitelj potražuje pravičnu naknadu u iznosu od 6.636,14

- Po osnovi naruženosti, koje je prema nalazu i mišljenju vještaka srednjeg stupnja, a koje naruženje je posljedica ozljede i očituje se u šepanju, a postoje i ožiljci, tužitelj potražuje pravičnu naknadu u iznosu od 4.379,85 eur.

U odnosu na nalaz i mišljenje vještaka u odnosu na tuđu pomoć i njegu tužitelj se očituje kako slijedi.

Tužitelj je u tužbi utužio iznos od 16.000,00 kn, a koliko je iznosio trošak smještaja u „Domu Mihaela“ u Sesvetama.

U navedenom iznosu je sadržana naknada za tuđu pomoć i njegu koju vještak nije procijenio s aspekta smještaja u dom nego kućne njege.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da se priznaje činjenica nastanka prometne nesreće od 5. studenoga 2017., dok se osporava nastanak štetnog događaja na način kako je to opisano u tužbi. Nadalje, osporava se pasivna legitimacija, osporava se odgovornost za prometnu nesreću i uzročna veza u smislu obveze za naknadu štete te se osporavaju sve pretpostavke tuženikove odgovornosti jer za iste nema nikakvih dokaza.

2.1. S obzirom na sadržaj dokumentacije dostavljene uz tužbu, ističe se prigovor isključive odgovornosti tužitelja za nastanak prometne nesreće i posljedice iste. prema dokumentaciji dostavljene od strane tužitelja, razvidno je da se tužitelj u visoko alkoholiziranom stanju, prema priležećoj medicinskoj dokumentaciji 5,0 g/kg alkohola u noćnim uvjetima kao pješak kretao neosvijetljenim kolnikom.

2.2. Tuženik se ne protivi prijedlogu tužitelja za provođenjem vještačenja na okolnost dinamike nastanka nesreće i to prometnog vještačenja s očevidom na licu mjesta s prometnim vještakom, te se predlaže provođenje kombiniranog prometnog i sudsko-medicinskog vještačenja po vještaku prometne struke i vještaku sudske medicine s obzirom na osporenu uzročno-posljedičnu vezu.

2.3. U odnosu na potraživanje naknade imovinske štete po osnovi izgubljene zarade, tuženik ističe prigovor nedokazanosti, budući da tužitelj ničime ne dokazuje niti osnovanost, niti visinu izgubljene zarade, odnosno za isto uz tužbu nije dostavljena nikakva dokumentacija.

2.4. Tuženik također osporava naznačeni tijek zakonskih zateznih kamata na imovinsku štetu, tuđu njegu i pomoć s obzirom kamate na taj iznos mogu teći od dana presuđenja, odnosno od dana donošenja prvostupanjske odluke, a ne od 21. lipnja 2018., dana podnošenja odštetnog zahtjeva, kako je to naznačeno u tužbi. Radi se o nenovčanoj imovinskoj šteti na koju zakonske zatezne kamate mogu početi teći jedino od dana presuđenja. Nadalje, osporava se naznačeni tijek zakonskih zateznih kamata na neimovinsku štetu. U konkretnom slučaju, zakonske zatezne kamate na neimovinsku štetu mogu početi teći danom donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, a iz razloga što visina naknade neimovinske štete može biti određena tek danom presuđenja.

2.5. Slijedom naprijed navedenog, tuženik osporava osnovanost i visinu tužbe i tužbenog zahtjeva. Predlaže se tužbu i tužbeni zahtjev odbiti u cijelosti uz naknadu parničnih troškova tuženiku s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od presuđenja do isplate.

3. Tijekom dokaznog postupka izvršen je uvid u cijeli predmet, u kaznenu prijavu (list 4-6 spisa), odštetni zahtjev (list 7-9 spisa), u priležeću medicinsku dokumentaciju tužitelja (list 10-14 spisa), u sudsku praksu – sudske odluke (list 28- 66 spisa), zapisnik o očevidu PP Velika Gorica (list 69-78 spisa) s priležećim fotografijama, obračun isplaćene plaće (list 81-82 spisa), saslušan je tužitelj ŠT kao stranke u postupku, te u svojstvu svjedoka CT, ĐT, KT, RT, VT, izvršen je uvid u nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za promet vozila, plovila i strojarstvo Nevena Ereša, dipl.ing. od 10.10.2021. (list 156-158 spisa), u nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka prof.dr.sc. Davora Mayera, spec. sudske medicine od 10.10.2021. (list 161-162 spisa), u nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka prof.dr.sc. Žarka Rašića, prim. dr.med. spec. kirurg od 13.11.2023. (list 194-195 spisa), u nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka toksikologa dipl.ing. NT od 28.7.2024. (list 215-216 spisa), u pisano očitovanje stalnog sudskog vještaka prof.dr.sc. Davora Mayera, spec. sudske medicine od 20. siječnja 2025. (list 233 spisa).

4. Tužba i tužbeni zahtjev tužitelja specificiran podneskom od 5. prosinca 2023. djelomično je osnovan.

5. Nesporno je da je tužitelj u navedenoj prometnoj nezgodi prilikom nastanka štetnog događaja zadobio teške tjelesne ozljede koje su tijekom medicinskog vještačenje dijagnosticirane i utvrđene te da tužitelju zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje pripada pravo na naknadu neimovinske i imovinske štete.

6. Tužitelj ŠT je iskazao da kada se vraćao s posla da je navratio u kafić u Maloj Buni "Pater" kojeg je vlasnik CT, a koji je te večeri bio u lokalu dok je tužitelj konzumirao alkohol i to pivo. Navodi da je popio u lokalu 5-6 piva te se zadržao od 18 do 22,50 sati kada je krenuo na autobus koji ide u 23 sata iz Male Bune u Veliku Bunu. Toga dana svratio je u dva lokala ranije, u Velikoj Gorici gdje je također konzumirao pivo. Kada je izašao iz lokala u Maloj Buni, krenuvši s namjerom da ode na autobusnu stanicu, u trenutku kada je počeo prelaziti preko ceste na drugu stranu ceste, odjednom je osjetio udarac u desnu stranu kuka, nakon čega se više ničega ne sjeća budući je ostao bez svijesti te se nakon 7 dana probudio iz kome kada je ležao u bolnici na Rebru. Nakon izlaska iz bolnice, bio je smješten u domu "Mihel" u Sesvetama gdje je ostao 4 mjeseca te su ga iz doma vozili na previjanje kod liječnika na Rebro svaki drugi dan. Zbog zadobivenih ozljeda, bio je podvrgnut operaciji desne strane kuka, desne noge, desne ruke te ima ugrađene vijke u desnoj nozi, kao i u desnoj ruci. Bolovanje mu je zaključeno 8. ožujka 2018., zaposlen je u Županijskim cestama Zagrebačke županije gdje radi 17 godina. Zbog zadobivenih ozljeda, više ne može raditi sa strojevima, već samo s ručnim alatima. Kada radi i kada stoji na radnom mjestu, nakon 3 do 4 sata počne ga boljeti desna ruka i noga. Sam je platio smještaj u domu "Mihel" te je od firme dobio 2.000,00 kn i kasnije je taj iznos vratio firmi obustavom na plaći na 10 mjeseci. Ostali su mu trajni ožiljci od zadobivenih ozljeda na desnoj ruci, desnoj nozi i desnom kuku.

7. Svjedok KT je iskazao da ima neposredna saznanja o prometnoj nezgodi koja se dogodila 5. studenoga 2017. u Maloj Buni, budući da je po dojavi kao djelatnik PP Velika Gorica, odnosno kao voditelj očevida zajedno s kolegom RT kao prometnim tehničarom izašao na očevid na lice mjesta te su prilikom dolaska na lice mjesta zatekli oštećenog ŠT koji je ležao na nogostupu, a također su zatekli i dojavitelja prometne nesreće VT s njegovom djevojkom koji su također bili na mjestu događaja. Uskoro nakon što su došli na mjesto događaja, došla je i Hitna te je oštećenog ŠT odvezla Hitna u bolnicu Rebro u Zagrebu. Navodi da je oštećeni ŠT bio jako ozlijeđen, imao je višestruke ozljede, prijelom ruke, rebara te da je bio pri svijesti i moglo se s njim komunicirati.

8. Svjedok RT je iskazao da je zajedno s kolegom KT po dojavi otišao na lice mjesta na očevid u Malu Bunu i to kolega KT kao voditelj očevida, a on je kao prometni tehničar bio na mjestu očevida. Na mjestu očevida zatekli su VT i njegovu djevojku i oštećenog ŠT koji se nalazio uz ulicu na nogostupu. U razgovoru s VT, isti je iskazao da kada se vozio u noći s djevojkom s automobilom, da su na ulici zatekli u ležećem položaju ozlijeđenog ŠT te da se zaustavio i zajedno sa svojom djevojkom oštećenog stavio sa strane uz nogostup. Navodi da se sjeća da je oštećeni ŠT bio u teškom stanju, da je imao višestruke ozljede te se ne sjeća da li je oštećenik u tom trenutku bio pri svijesti ili nije te da je ubrzo na mjesto događaja došla Hitna i odveza oštećenog u bolnicu.

9. Svjedok VT je iskazao da se toga dana navečer vozio automobilom iz smjera Velike Gorice prema Maloj Buni, a da je to bilo u studenom 2017. u noći oko 23 sata kada je s njim u automobilom na mjestu suvozača bila njegova djevojka ĐT te kada su došli u mjesto Mala Buna da je na ulici primijetio čovjeka da leži i to na sredini ceste, navodeći da je vozilom zaobišao čovjeka koji je ležao na cesti te zaustavio vozilo, te je došao do njega i zajedno sa svojom djevojkom ga sklonio s ceste na pješačku stazu te da je u tom trenutku taj čovjek bio pri svijesti. Nakon toga je nazvao policiju, a policija je o istom obavijestila Hitnu. Navodi da je pokušao razgovarati s tim čovjekom te da mu je on rekao da ga bole noge, da ga je udario automobil. Navodi da oštećenika poznaje iz viđenja budući da žive u istoj Općini Pokupsko tako da ga je znao ranije vidjeti na više mjesta.

10. Svjedok ĐT je iskazala da kada se vraćala automobilom sa svojim dečkom VT iz [adresa] prema Velikoj Buni da su u Maloj Buni na pješačkom prijelazu vidjeli osobu da leži, te da su zaustavili svoje vozilo kako bi vidjeli što se dogodilo te su tu osobu koja je ležala na cesti maknuli s ceste i stavili na kolnik sa strane, primijetili su da je ta osoba imala ozljede na glavi, te nije bio pri svijesti, nakon čega su pozvali policiju i hitnu. Kada su vidjeli da osoba leži na cesti, zaustavili su automobil ispred njega, te da tu osobu poznaje iz viđenja. Navodi da je to bilo kasno navečer, da su primijetili da je ta osoba imala ozljede na glavi te su kasnije kada je došla hitna rekli da ima ozljede kuka i noge.

11. Uvidom u nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za promet, vozila, plovila i strojarstvo Nevena Ereša, dipl.ing. od 10. listopada 2021. (list 156-158 spisa), navedeni sudski vještak dajući svoje mišljenje iskazuje da je nepoznato vozilo nekim svojim prednjim dijelom naletjelo na tužitelja koji je u trenutku naleta nepoznatom vozilu bio okrenut svojom desnom bočnom stranom tijela što znači da je tužitelj prelazio kolnik dolazeći nepoznatom vozilu s lijeve strane.

11.1. Mjesto naleta, gledano u smjeru kretanja nepoznatog vozila, nalazilo se na desnoj polovini kolnika udaljeno od lijevog ruba kolnika oko 4-5 m i najmanje 30 m prije obilježenog pješačkog prijelaza.

11.2. Brzina kretanja nepoznatog vozila neposredno prije naleta tehnički je mogla biti jednaka utvrđenoj naletnoj brzini od najmanje 45 km/h.

11.3. Vozač nepoznatog vozila mogao je uočiti tužitelja u trenutku započinjanja radnje prelaženja kolnika kada se njegovo vozilo nalazilo udaljeno od mjesta naleta oko 37,5 m pa da je tada pravovremeno reagirao čak i kočenjem manjeg intenziteta, uspio bi izbjeći nalet na tužitelja jer mu je zaustavni put intenzivnim kočenjem iznosio samo 19,2 m dok je na raspolaganju imao put od čak 37,5 m.

11.4. Tužitelj je prije započinjanja radnje prelaženja kolnika okretanjem glave udesno mogao uočiti nadolazeće nepoznato vozilo udaljeno do mjesta naleta oko 37,5 m pa da je odustao od radnje prelaženja kolnika i propustio nepoznato vozilo, do naleta ne bi došlo.

11.5. Pješaci u naseljenom mjestu dužni su koristiti obilježeni pješački prijelaz ako nisu udaljeni od njega više od 50 m dok je tužitelj u predmetnom štetnom događaju prelazio kolnik u naseljenom mjestu na udaljenosti od najmanje 30 m od obilježenog pješačkog prijelaza.

11.6. Oko 200 m prije obilježenog pješačkog prijelaza nalaze se prometni znakovi „obilježeni pješački prijelaz“ i „ograničenje brzine na 40 km/h“.

11.7. Na ročištu održanom 9. veljače 2022. stalni sudski vještak za promet vozila, plovila i strojarstava Neven Ereš, dipl.ing. je iskazao da ostaje u cijelosti kod svojeg pisanog nalaza i mišljenja. U odnosu na prigovore iz podnesak tužitelja od 14. listopada 2021., vještak navodi da su na mjestu štetnog događaja zatečeni materijalni tragovi krvi tužitelja te tragovi dijelova plastike nepoznatog vozila koje je opisao u točki 3. svog pisanog nalaza i mišljenja. Položaj navedenih tragova u odnosu na utvrđeni naletni položaj i naletnu brzinu u tehničkom smislu, upućuje na zaključak da se mjesto naleta gledano u smjeru kretanja od nepoznatog vozila nalazilo na desnoj polovini kolnika udaljeno od lijevog ruba kolnika oko 4-5 metara i najmanje 30 metara prije obilježenog pješačkog prijelaza, te s obzirom na navedeno u tehničkom smislu nije moguće prihvatiti iskaze svjedoka prema kojima je nakon naleta tužitelj ležao na sredini obilježeno pješačkog prijelaza. Nadalje, vještak ističe da na mjestu štetnog događa nema tragova kočenja nepoznatog vozila pa se stoga o načinu i točnoj brzini kretanja nepoznatog vozila prije naleta, vještak ne može očitovati. U odnosu na utvrđeno mjesto naleta te nalet u brzini, vještak je izračunao na kojoj se udaljenosti moralo nalaziti nepoznato vozilo u trenutku kada je tužitelj započeo prelaziti kolnik, a to je udaljenost od 37,5 metara i koja udaljenost je kao takva skoro dvostruku veća od duljine zaustavnog puta nepoznatog vozila te je stoga u konačnici proizašao zaključak da je vozač nepoznatog vozila pravovremenim kočenjem mogao izbjeći nalet na tužitelja. Navedeni proračun je napravljen uz pretpostavku normalnog hoda tužitelja, a u slučaju da je on teturao i nepravilno hodao, tada bi to vrijeme njegovog hoda po kolniku bilo i duže što bi značilo još veću mogućnost izbjegavanja naleta od strane vozača nepoznatog vozila.

12. Stalni sudski vještak prof.dr.sc. Davor Mayer, spec. sudske medicine u svojem nalazu i mišljenju od 15. rujna 2021. (list 161-162 spisa) iskazuje da je tužitelj ŠT stradao u prometnoj nesreći kao pješak u naletu nepoznatog vozila. Razmatranjem ozljeda tužitelja i pronađenih tragova na mjestu događaja, proizlazi sljedeće:

- da je tužitelj u trenutku naleta bio nadolazećem vozilu okrenut desnom bočnom stranom tijela iz čega slijedi da je naišao vozilu s lijeve strane,

- dinamika naleta odgovara potpunom čelnom naletu. Primarni kontakt uspostavljen je između desne potkoljenice tužitelja i prednjeg dijela vozila na što se nadovezalo nabacivanje tijela na vozilo, a potom odbačaj i pad tijela na kolnik,

- s obzirom da nisu poznata oštećenja na vozilu (kojih je svakako moralo biti) pa izostaje mogućnost potpunije analize naleta brzine, istu temeljem raspoloživih elemenata vještak cijeni na najmanje 45 km/h.

12.1. Stalni sudski vještak prof.dr.sc. Davor Mayer, spec. sudske medicine u svom pisanom očitovanju od 20. siječnja 2025. (list 233 spisa) iznosi mišljenje navodeći da je tužitelj u vrijeme događaja bio pod izrazito jakim utjecajem alkohola o čemu se opsežno očitovao vještak toksikolog. Ta alkoholiziranost nije imala nikakvog utjecaja na način zadobivanja ozljeda. Vještak dalje iskazuje da bi njegova ocjena sudarne kinematike (naletnog položaja tipa naleta i naletne brzine) bila jednaka i u slučaju da je tužitelj bio trijezan. Drugo je pitanje je li tužitelj zbog svoje alkoholiziranosti dospio u situaciju da bude izložen takvom naletu osobnog vozila, ali odgovor na to pitanje se ne može dobiti vještačenjem. Svakako je tužitelj zbog alkoholiziranosti bio više izložen dospijevanju u rizičnim prometnim situacijama u usporedbi s trijeznom osobom. Ne može se niti potvrditi, niti isključiti da je do naleta vozila na tužitelja doista došlo zbog njegove visoke alkoholiziranosti.

13. Stalni sudski vještak prof.dr.sc. Žarko Rašić, prim.dr.med., spec. kirurg dostavio je u spis nalaz i mišljenje od 10. studenoga 2023. (list 194-195 spisa) te u svom mišljenju je iskazao: Tužitelj je stradao u štetnom događaju kada je zadobio politraumu, prijelom središnjeg dijela desne bedrene kosti, višeiverni prijelom desne podlaktice, prijelom donjeg dijela desne nadlaktične kosti, puknuće desnog bubrega, natučenje jetre i natučenje lijeve potkoljenice. Nakon štetnog događaja pregledan je od strane kirurga. Zaprimljen na bolničko liječenje nakon što je u visoko etiliziranom stanju stradao kao pješak u naletu motornog vozila. Učini se odgovarajuća RTG obrada po protokolu za politraumu kojom se ustanove navedene ozljede. Smješta se u JIL: Isti dan po prijemu učini se zatvorena repozicija prijeloma femura i osteosinteza. Zbog hemodinamske nestabilnosti intraoperativno odgođeno je definitivno zbrinjavanje otvorenog prijelom podlaktice i lakta te se postavi vanjski fiksator na ozlijeđeni ekstremitet. Postoperativno u JIL-u višekratno intubiran i mehanički ventiliran, izrazito agitiranog stanja zbog razvoja teškog alkoholnog delirija. Po stabilizaciji općeg stanja 16. 11. 2017. pristupilo se definitivnom zbrinjavanju etažnog prijeloma radijusa te dijafizarnog prijeloma ulne desne podlaktice i medijalnog epikondila humerusa. Konzilijarno pregledan od strane urologa i psihijatra. Provedena je antimikrobna i tromboprofilaksa. Premještajem na odjel vertikaliziran uz hodalicu. U telefonskom dogovoru s nadležnim liječnikom PB Vrapče otpušta se na daljnje liječenje u navedenu ustanovu. Istog dana je vraćen iz PB Vrapče u KBC Zagreb jer mlađa služba koja je odobrila prijem u psihijatrijsku ustanovu nije kontaktirala nadslužbu. Kako zahtijeva pojačanu skrb zaprima se na opservaciju. Aktualno je aktivno kirurško liječenje okončano te nije postojala indikacija za prijem. Konzilijarno je pregledan od strane psihijatra, pacijent pristaje na liječenje ovisnosti o alkoholu te se zaključuje da se po završetku kirurškog liječenja premijesti u ustanovu nadležnu za navedeno liječenje. Dobrog općeg stanja se otpušta u mirovni dom u dogovoru s pacijentovom sestrom. U 12. mj. 2017. zaprimljen na bolničko liječenje zbog febrilnog stanja, kašlja i piurije. Tamo pregledan od strane fizijatra i traumatologa. Preporučena fiz. th. u krevetu. Tužitelj je u navedenom štetnom događaju zadobio politraumu, prijelom središnjeg dijela desne bedrene kosti, višeiverni prijelom desne podlaktice, prijelom donjeg dijela desne nadlaktične kosti, puknuće desnog bubrega, natučenje jetre i natučenje lijeve potkoljenice.

13.1. Liječenje je završeno, odnosno stanje se stabiliziralo četiri mjeseca nakon zadnje kontrola kirurga – koja je bila 02. 01. 2018., dakle stabilizacija stanja je bila 02.05.2018..

13.2. Postoji uzročno – posljedična veza između štetnog događaja koji se dogodio 05. 11. 2017. i nastanka zadobivenih ozljeda kod tužitelja.

13.3. Trajanje i intenzitet bolova:

jakog intenziteta, trajnog karaktera bili su sumarno 7 dan, srednjeg intenziteta trajnog karaktera sumarno 20 dana. Bolovi slabijeg intenziteta trajnog karaktera trajali su sumarno tijekom 75 dana. Povremeni bolovi manjeg intenziteta iskazani su kroz smanjenje životnih aktivnosti.

13.4. Trajanje i intenzitet straha:

Tzv. primarni strah (tj. strah koji se javlja u samoj situaciji neposredne životne ugroženosti i istovremenog ozljeđivanja) bio je jačeg intenziteta i kraćeg trajanja. Sekundarni strah (tj. strah koji nastaje uslijed tjelesnih ozljeda i mogućih posljedica i mogućih komplikacija) jačeg intenziteta u trajanju od kumulativno 3 dana, srednjeg intenziteta u vremenu od kumulativno 8 dana, manjeg intenziteta u trajanju od kumulativno 30 dana.

13.5. Smanjenje životnih aktivnosti:

U navedenom štetnom događaju tužitelj je zadobio prijelom središnjeg dijela desne bedrene kosti, višeiverni prijelom desne podlaktice, prijelom donjeg dijela desne nadlaktične kosti, puknuće desnog bubrega, natučenje jetre i natučenje lijeve potkoljenice Navedena ozljeda desne ruke i desne noge dovela je do trajnog smanjenja životnih aktivnosti od ukupno realno 28%, kaje se očitije u ograničenoj pokretljivosti desnog ramena, desnog lakta i desnog ručnog zgloba, bolovima prilikom dužeg rada desnom rukom, te bolovima i ograničenoj pokretljivosti u desnom kuku i desnom koljenu, uz oslabljenu muskulaturu desne natkoljenice. Bolovi u desnoj nozi su jači kod dužeg stanja, hodanje, penjanja po stepenicama.

13.6. Tuđa pomoć i njega:

Nakon predmetnog štetnog događaja i napuštanja bolničkog liječenja tužitelju je bila potrebna tuđa nestručna pomoć i njega u trajanju sumarno 30 dana po 3 sata dnevno, za pomoć pri oblačenju, odražavanju osobne higijene, te nakon toga te tuđa nestručna pomoć 75 dana po 2 sat dnevno i još 45 dana po 1 sat dnevno za uobičajene kućanske poslove pomoć pri odlasku u trgovinu i slično.

13.7. Naruženje:

Ožiljci u području desne natkoljenice, te način hoda šepanje predstavljaju naruženja srednjeg stupnja. Ožiljci u području desne natkoljenice vidljivi su kada je u donjem rublju, kupaćim gaćicama, a šepanje je vidljivo kada hoda.

14. Stalni sudski vještak toksikolog dipl.ing. NT u svojem nalazu i mišljenju od 28. srpnja 2024. (list 215 spisa) navodi, odnosno daje mišljenje navodeći da iz dokumentacije koja prileži spisu proizlazi da je u KBC Zagreb tužitelju utvrđeno 5,0 g/L alkohola, odnosno 4,87 g/kg apsolutnog alkohola.

14.1. U medicinsko-biokemijskim laboratorijima u dijagnostičke svrhe za određivanje koncentracije alkohola koristi se imunokemijska enzimatska tzv. ADH metoda koja se razlikuje od referentne metode plinske kromatografije koja je propisana Pravilnikom o načinu i postupku vađenja krvi i uzimanja mokraće za analizu radi utvrđivanja koncentracije alkohola, opojnih droga i psihoaktivnih tvari. Metoda ADH služi isključivo u dijagnostičke svrhe, a za stvarno određivanje koncentracije apsolutnog alkohola potrebo je tijekom liječničkog pregleda izuzeti uzorke krvi i mokraće radi analize metodom plinske kromatografije, ili u slučaju da nije moguće izuzeti uzorak mokraće potrebno je izvršiti dvostruko uzimanje krvi s vremenskim intervalom od 60 minuta. Prema stanju spisa to je u konkretnom slučaju i učinjeno pa je i I krvi utvrđena koncentracija od 3,94 g/kg apsolutnog alkohola, a u II krvi 3,45 g/kg apsolutnog alkohola. Iz odnosa dva uzastopna uzimanja krvi na analizu proizlazi da stvarni β60 iznosi 0,49 g/kg/satu a što ukazuje na daleku fazu eliminacije alkohola iz organizma, te je protekom vremena od događaja do I uzimanja krvi na analizu koncentracija apsolutnog alkohola u krvi morala biti viša od analizom utvrđenih 3,94 g/kg, a što iznosi najmanje 4,19 g/kg uz najmanji mogući faktor eliminacije alkohola β60 od 0,10 g/kg/satu.

14.2. Koncentracija od 4,00 g/kg apsolutnog alkohola u krvi predstavlja donju granicu smrtne koncentracije apsolutnog alkohola u krvi za većinu prosječnih osoba. Većina prosječnih osoba kod te koncentracije apsolutnog alkohola u krvi mogu biti u nesvijesti, dolazi do sve polaganijeg disanja, prestanka refleksa i do potpunog gubitka osjeta, a smrt nastupa zbog kljenuti središta za disanje.

14.3. S toksikološkog gledišta proizlazi, a uz pretpostavku da se je tužitelj u danoj situaciji ponašao kao prosječna alkoholizirana osoba s koncentracijom apsolutnog alkohola u krvi višom od 4,00 g/kg, da nije bio sposoban za sudjelovanje u prometu, da je njegovo kretanje bilo nepredvidljivo, da nije mogao percipirati situaciju u prometu, da je bio potpuno dezorijentiran u vremenu i prostoru i potpuno intelektualno deficitaran, odnosno da su mu intelektualne funkcije u potpunosti nestale. Iz navedenog proizlazi da se s toksikološkog gledišta ne može isključiti da je do štetnog događaja došlo i zbog visoke alkoholiziranosti tužitelja, odnosno ne može se isključiti da je tužiteljeva alkoholiziranost bila u uzročno-posljedičnoj vezi s nastankom štetnog događaja dana 05.11.2017.godine oko 23,00 sati.

14.4. Toksikološki vještaci mogu davati mišljenje o djelovanje alkohola na ponašanje isključivo prosječnih alkoholiziranih osoba s određenom koncentracijom apsolutnog alkohola u krvi. Individualno ponašanje svake ponaosob alkoholizirane osobe, pa i tužitelja u danoj situaciji, kod točno utvrđene koncentracije apsolutnog alkohola u krvi, isključivo predmet forenzičnog psihijatrijskog vještačenja koji se tijekom vještačenja mogu očitovati i o toleranciji alkohola na osobe koje svakodnevno konzumiraju velike količine alkohola.

15. Sud nalaze i mišljenja stalnih sudskih vještaka koji su provodili vještačenja u ovosudnom predmetu i to sudskog vještaka za promet, vozila, plovila i strojarstvo Nevena Ereša, dipl.ing., sudskog vještaka prof.dr.sc. Davora Mayera, spec. sudske medicine, sudskog vještaka prof.dr.sc. Žarka Rašića, prim.dr.med., spec. kirurg te sudskog vještaka toksikologa dipl.ing. NT u cijelosti ocjenjuje kao vjerodostojne i valjane budući su isti dani u skladu s pravilima struke te od strane stručnih osoba.

15.1. Nadalje, iskaz tužitelja ŠT te saslušanih svjedoka KT, RT, VT i ĐT sud također ocjenjuje kao vjerodostojne i istinite budući da navedeni svjedoci kao i tužitelj imaju neposredna saznanja o bitnim činjenicama utvrđivanim u ovom postupku, osim u dijelu u kojem su njihovi iskazi u suprotnosti s provedenim materijalnim dokazima, posebno imajući u vidu nalaze i mišljenja sudskih vještaka Nevena Ereša, dipl.ing., prof.dr. Davora Mayera, spec. sudske medicine, sudskog vještaka toksikologa dipl.ing. NT kao i sudskog vještaka prof.dr.sc. Žarka Rašića, prim.dr.med., spec. kirurga, a budući da iz nalaza i mišljenja vještaka prometne struke dipl.ing. Nevena Ereša nedvojbeno proizlazi da mjesto naleta gledao u smjeru kretanja nepoznatog vozila nalazilo se na desnoj polovini kolnika udaljeno od lijevog ruba kolnika oko 4-5 metara i najmanje 30 metara prije obilježenog pješačkog prijelaza, te je vještak istaknuo da s obzirom na navedeno u tehničkom smislu nije moguće prihvatiti iskaze svjedoka prema kojima je nakon naleta tužitelj ležao na sredini obilježenog pješačkog prijelaza, a kako su to izjavili saslušani svjedoci ĐT i VT tako da njihove iskaze u tom dijelu sud smatra neistinitima, a u cijelosti kako je to već ranije navedeno, sud nalaz i mišljenje sudskih vještaka pa tako i vještaka prometne struke, dipl.ing. Nevena Ereša u cijelosti ocjenjuje vjerodostojnim i valjanim te stoga sud zaključuje da tužitelj nakon naleta nije ležao na sredini obilježenog pješačkog prijelaza, već se mjesto naleta nalazilo na desnoj polovini kolnika udaljeno od lijevog ruba kolnika oko 4-5 metara i najmanje 30 metara prije obilježenog pješačkog prijelaza iz čega nedvojbeno proizlazi da prije samog naleta nepoznatog vozila na tužitelja, tužitelj se nije kretao obilježenim pješačkim prijelazom, već je prelazio preko ceste izvan obilježenog pješačkog prijelaza.

16. Također, iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka toksikologa dipl.ing. NT nedvojbeno proizlazi zaključak da je tužitelju prilikom nastanka štetnog događaja utvrđeno 5,00 g/l alkohola, odnosno 4,87 g/kg apsolutnog alkohola što predstavlja visoku alkoholiziranost, te da koncentracija od 4,00 g/kg apsolutnog alkohola u krvi predstavlja donju granicu smrtne koncentracije apsolutnog alkohola u krvi za većinu prosječnih osoba, te kod navedene koncentracije apsolutnog alkohola u krvi većina prosječnih osoba mogu biti u nesvijesti, dolazi do sve polaganijeg disanja, prestanka refleksa i do potpunog gubitka osjeta, a smrt nastupa zbog kjenuti središta za disanje, kao i da osoba s koncentracijom apsolutnog alkohola u krvi višom od 4,00 g/kg nije sposobna za sudjelovanje u prometu, da je njeno kretanje bilo nepredvidljivo, da nije mogao percipirati situaciju u prometu, da je bio potpuno dezorijentiran u vremenu i prostoru i potpuno intelektualno deficitaran, odnosno da su mu intelektualne funkcije u potpunosti nestale, te da iz navedenog proizlazi da se s toksikološkog gledišta ne može isključiti da je do štetnog događaja došlo i zbog visoke alkoholiziranosti tužitelja, odnosno ne može se isključiti da je tužiteljeva alkoholiziranost bila u uzročno-posljedičnoj vezi s nastankom štetnog događaja 5. studenoga 2017. oko 23,00 sata.

17. Također je i sudski vještak dr. prof.dr. Davor Mayer, spec. sudske medicine u svom dopunskom pisanom očitovanju od 20. siječnja 2025. između ostalog u svom mišljenju iskazao da je svakako tužitelj zbog alkoholiziranosti bio više izložen dospijevanju u rizičnu prometnu situaciju u usporedbi s trijeznom osobom.

18. Nadalje, sukladno provedenom postupku te provedenim dokazima (posebno imajući u vidu provedena vještačenja), sud smatra nedvojbeno utvrđenim da je tužitelj u trenutku nastanka štetnog događaja se nalazio u teško pijanom stanju, a što je u svakom slučaju umanjilo njegove psihofizičke sposobnosti jer nije mogao normalno niti stajati, niti hodati, a isto tako niti pravilno i na vrijeme odreagirati u datoj situaciji i uočiti cjelokupnu situaciju oko sebe.

18.1. Dakle, kod tužitelja se radi o stanju u kojem je izostala objektivna procjena situacije, posebno u noćnim uvjetima kao što je to i bilo u predmetnom slučaju. Osoba koja se nalazi u navedenom stanju teške alkoholiziranosti, i onemogućena je uočiti moguću opasnost oko sebe, izostaje viđenje prometne situacije, u potpunosti izostaje sposobnost za uočavanje kretanja drugih sudionika u prometu na cesti, te u potpunosti izostaje mogućnost donošenja pravilnih odluka o postupanju u prometu.

18.2. Također, sukladno naprijed navedenom, razvidno je kako je nastanku navedene prometne nezgode, odnosno štetnog događaja doprinio sam tužitelj s obzirom da se doveo u visok stupanj alkoholiziranosti te time i svjesno se doveo u teško stanje alkoholne kome. Takvim postupanjem tužitelj je svjesno prihvatio sve moguće rizike svog postupanja, da se izlaže opasnosti s najtežim posljedicama, te takvim postupanjem proizlazi jednim dijelom i tužiteljeva odgovornost za nastanak štetnog događaja.

18.3. Također, tijekom postupka nedvojbeno je utvrđeno da tužitelj prije samog nastanka štetnog događaja nije prelazio preko kolnika koristeći obilježeni pješački prijelaz iako je to bio obvezan s obzirom da se mjesto naleta gledano u smjeru kretanja nepoznatog vozila nalazilo na desnoj polovini kolnika udaljeno od lijevog ruba kolnika oko 4 do 5 metara i najmanje 30 metara prije obilježenog pješačkog prijelaza, a pješaci u naseljenom mjestu dužni su koristiti obilježeni pješačka prijelaz ako nisu udaljeni od njega više od 50 metara, što također ukazuje na suodgovornost tužitelja prilikom nastanka štetnog događaja.

19. Nesporno je da je nepoznato vozilo svojim prednjim dijelom naletjelo na tužitelja koji je u trenutku naleta nepoznatom vozilu bio okrenut svojom desnom bočnom stranom tijela što znači da je tužitelj prelazio kolnik dolazeći nepoznatom vozilu s njegove lijeve strane, a što nedvojbeno proizlazi iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za promet vozila, plovila i strojarstvo Nevena Ereša, dipl.ing., a što tijekom postupka nije niti tuženik osporio budući da je tuženik iskazao da nema prigovora na navedeni vještački nalaz i mišljenje.

20. Odgovornost tuženika Hrvatskog ureda za osiguranje u konkretnom slučaju proizlazi sukladno odredbi čl. 30. (NN 155/23) Zakona o obveznom osiguranju u prometu, budući da je nastanak štete u konkretnom slučaju odgovorno nepoznato vozilo koje je naletjelo prednjim dijelom na tužitelja, a što nedvojbeno je utvrđeno sukladno priležećem vještačkom nalazu i mišljenju sudskog vještaka za promet vozila, plovila i strojarstvo Nevena Ereša, dipl.ing..

21. Također, iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka toksikologa dipl.ing. NT između ostalog proizlazi i da je tužiteljeva alkoholiziranost bila u uzročno-posljedičnoj vezi s nastankom štetnog događaja koji se dogodio 5. studenoga 2017. oko 23:00 sata, te da se tužitelj u trenutku nastanka štetnog događaja nalazio u teško pijanom stanju, a što je u svakom slučaju umanjilo njegove psihofizičke sposobnosti jer nije mogao normalno niti stajati, niti hodati, već je teturao prelazeći preko ceste, niti je u takom stanju mogao pravilno i na vrijeme odreagirati u datoj situaciji, tako da sukladno navedenim činjenicama i okolnostima, sud smatra da i na strani tužitelja postoji suodgovornost za nastanak štetnog događaja.

22. Dakle, sukladno naprijed navedenim i utvrđenim bitnim činjenicama i okolnostima tijekom ovog postupka, iz istih nedvojbeno proizlazi da za nastanak štetnog događaja koji se dogodio 5. studenoga 2017. oko 23:00 sati postoji podijeljena odgovornosti između stranaka u postupku i to kako na strani tužitelja, tako i na strani tuženika, a iz razloga kako je to naprijed navedeno u omjeru 50-50 %.

23. Sukladno utvrđenoj podijeljenoj odgovornosti između stranaka u postupku, sud je odlučio kao u izreci ove presude te je u odnosu na točku I. i II. izreke djelomično usvojio tužbeni zahtjev, dok se s preostalim dijelom preko dosuđenog iznosa u odnosu na točku I. i II. izreke presude tužitelj odbija.

24. U odnosu na točku III. tužbenog zahtjeva kojom tužitelj potražuje da mu se na ime imovinske štete s naslova izgubljene zarade isplati iznos od 1.970,93 eura uz zatezne kamate, sud je u tom dijelu tužbeni zahtjev odbio u cijelosti, a kako je to navedeno u izreci presude.

24.1. Da bi sud mogao dosuditi naknadu na ime imovinske štete s naslova izgubljene zarade, tužitelj je trebao u spis dostaviti odgovarajuću dokumentaciju i to preslike obračuna i isplate naknade plaće na teret poslodavca, podatci o isplati plaće za razdoblje 6 mjeseci prije nesreće, kao i preslike obračuna i isplate naknade plaće na teret HZZO-a. Isto tako bilo je potrebno pribaviti podatke o isplaćenim naknadama tužitelju na teret HZZO-a za vrijeme trajanja bolovanja nakon nesreće 5. studenoga 2017., odnosno za vrijeme trajanje bolovanja koje je posljedica prometne nesreće od 5. studenoga 2017., a što tužitelj nije učinio. Također, nakon pribave sve potrebite dokumentacije, bilo je potrebno i provesti financijsko vještačenje u ovosudnom predmetu što također nije učinjeno budući da tužitelj nije dostavio u spis potrebitu dokumentaciju, te stoga nije niti provedeno financijsko vještačenje u ovosudnom predmetu, koje nije niti bilo predloženo od strane tužitelja.

25. O troškovima parničnog postupka odlučeno je kao pod točkom IV. izreke, a sukladno navedenim odredbama ZPP-a, to jest da svaka stranka snosi svoje troškove parničnog postupka u ovoj pravnoj stvari, s obzirom na uspjeh stranaka u ovom sporu.

26. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci ove presude.

Velika Gorica, 7. ožujka 2025.

Sudac

Marijan Muža

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, u roku 15 dana od dana objave presude.