REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

STALNA SLUŽBA U SAMOBORU

Obrtnička 2

P-174/2020-20

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

RJEŠENJE

Općinski sud u Novom Zagrebu, Stalna služba u Samoboru po sucu Mireli Crnjak, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja TN, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku, odvjetniku Vinku Knezoviću iz Zagreba, Reljkovićeva 6, protiv tuženice MN, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Zvonimiru Bodrožiću, odvjetniku u Zagrebu, radi utvrđenja ništavosti rješenja , nakon glavne, usmene i javne rasprave, održane i zaključene 30. siječnja 2025. u nazočnosti punomoćnika tužiteljice te tuženice osobno i njenog punomoćnika, sukladno odredbi čl. 335. st. 4. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'', broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01, 117/03., 88/05., 2/07 - Odluka USRH, 84/08.,96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 35/13, 70/19, 80/22 i 114/22, dalje u tekstu ZPP), 7. ožujka 2025

p r e s u d i o  j e

I.Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"1.Uvrđuje se ništetnim Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju zaključen između tuženice i GN dana 24.07.2000. i ovjeren kod Javnog bilježnika mr. Ivana Juršetić iz Koprivnice, Križevačka 5 pod brojem: OV-2189/200 od 24.07.2000.

2. Utvrđuje se ništetnim Rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Koprivnici broj: O-608/00-14 od 19. listopada 2000. iza pok. GN.

3.Utvrđuje se ništetnim Rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Ronalda Pavlovića iz Koprivnice, broj O-563/08 od 30. travnja 2009. iza pok. UN.

4. Nalaže se tuženici da tužiteljici na ime nasljednog dijela vrijednosti nekretnine iz točke 5.ove tube isplati iznos od 30.000,00 EUR sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana 10.05.2013. do isplate, po eskontnoj stopi Narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištvu, uvećanoj za pet postotnih poena, sve u roku od 8 dana."

II. Nalaže se tužiteljici TN, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da tuženici MN, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 3.750,00 EUR, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 7. ožujka 2025. do isplate, sve u roku od 15 dana.

O b r a z l o ž e n j e

1.Tužiteljica u tužbi navodi da je izvanbračna kćerka pok. UN, a polusestra tužene, a tužena je zatajila tužiteljicu kao nasljednicu odnosno kćerku ŠN na ostavinskoj raspravi, te je ostavina u ½ dijela raspoređena na majku tužene i suprugu ostavitelja sada pok. GN i tuženu, kojom prilikom se tužena odrekla nasljedstva u korist majke, te je GN došla temeljem sporazuma o diobi ostavinske imovine upisana kao samovlasnica nekretnina upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u ½ dijela. Kasnije je ta nekretnina ugovorom o dosmrtnom uzdržavanju došla upisana kao vlasništvo tužene. Predlaže da se pitanje očinstva riješi kao prethodno pitanje u ovoj parnici.

2.U odgovoru na tužbu tuženik navodi da tužbu valja odbiti jer tužiteljica nije dostavila dokaz da je izvanbračna kći pok. UN, pa tako tužitelj nije dokazao aktivnu legitimaciju za podnošenje tužbe. Opreza radi, tužitelj se očituje na navode iz tužbe, iako je već iz samog tužbenog zahtjeva razvidno da sadržava zahtjev koji nije pravno moguć, obzirom da niti jedan propis u RH ne predviđa termin „ništetnosti“ rješenja donesenih u parničnom ili izvanparničnom postupku. Naime, ništetnima se mogu oglasiti, primjerice, upravni akti, privatni pravni poslovi (ugovori i sl.), ali ne i sudske odluke, odnosno odluke javnih bilježnika kao povjerenika suda. Nadalje, tužitelj je podneskom od 19.10.2022. (predanim nakon što su stečeni uvjeti za odbacivanje tužbe, pa se iz navedenog razloga Sudu predlaže ne uvažiti navode iz istog) dostavio razne čestitke za rođendan koje je navodno potpisao pok. UN te navodna pisma tuženice, a kojima tužitelj smatra da udovoljava pozivu suda na dostavu dokaza o srodstvu tužiteljice i pok. UN, oca tuženice. Tuženica ističe kako navedeno ne predstavlja dostatan dokaz, obzirom da se, sukladno čl. 230. ZPP-a, činjenice u parničnom postupku dokazuju prvenstveno javnom ispravom, dakle izvatkom iz matičnih knjiga. ističe se kako ovaj spor ima i elemente obijesnog parničenja jer je tuženica sada primorana od svoje mirovine predujmljivati troškove svojeg punomoćnika, a izgledno je da, ako Sud dosudi troškove parničnog postupka tuženici, ista neće biti u mogućnosti iste naplatiti od tužiteljice, obzirom da je ista, po vlastitim izjavama – primateljica socijalne pomoći, a koji iznos je izuzet od ovrhe.

3. Izvršen je uvid u rješenje Općinskog suda u Koprivnici O-608/00 od 19. listopada 2000. (list 6-7), Rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Koprivnici broj:

O-608/00-14 od 19. listopada 2000. (list 8-9), Rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Ronalda Pavlovića iz Koprivnice, broj O-563/08 od 30. travnja 2009. (list 10), Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju od 24. srpnja 2000. (list 11-12), zk izvadak (list 17- 18), Čestitke (list 29-37), saslušana je tužena (list 98).

3.1. Nije prihvaćen dokazni prijedlog tužitelja za provođenje DNA vještačenje, te su na glavnoj raspravi 30. siječnja 2025. odbijeni svi dokazni prijedlozi tužitelja kao i prijedlog da se na glavnu raspravu ponovo pozove tužiteljica osobno radi saslušanja iako uredno pozvano putem svog punomoćnika nije pristupila na ročište za glavnu raspravu određeno za dan 30. siječnja 2025.

3.1. Sud nije dopustio preinaku tužbenog zahtjeva učinjenu podneskom od 27. listopada 2023.

4. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

5. Nije sporno da je Rješenjem o nasljeđivanju Općinskog suda u Koprivnici broj: O-608/00-14 od 29. rujna 2000., ispravljeno rješenjem o nasljeđivanju Općinskog suda u Koprivnici O-608/00 od 19. listopada 2000. kao nasljednica iza pok. UN, proglašena supruga GN i i kćer MN, a tužena je sporazumom o diobi ostavinske imovine naslijedila ½ dijela kčbr. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

5.1. Nije sporno da su tužena i GN sklopile Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju 24. srpnja 2000. a predmet ugovora je bio ½ dijela nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

5.1. Nije sporno da je Rješenjem o nasljeđivanju javnog bilježnika Ronalda Pavlovića iz Koprivnice, broj O-563/08 od 30. travnja 2009. iza pok. GN proglašena MN i TN, svaka u ½ dijela, a predmet ostavine bile su pokretnine (mirovina i štednja).

5. Sporno je je li tužiteljica zakonska nasljednica iza pok. UN, odnosno je li aktivno legitimirana u ovom postupku.

6. U trenutku smrti RN njegovim nasljednicima temeljem zakona proglašeni su supruga PN i kćer MN.

7. Netočno je da bi tužiteljica prilikom provođena ostavinske rasprave bila "zatajena" obzirom da ista nije kćer pok. UN u smislu odredbe čl. 9. u svezi s odredbom čl. 21. Zakon o nasljeđivanju (Narodne novine broj 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15, 14/19, dalje u tekstu: ZN-a) jer za to nema nikakvog dokaza.

8. Iako tužena u tužbi tvrdi da joj je pok. UN otac, tu činjenicu ne dokazuje javnom ispravom (izvod iz matice rođenih) ili sudskom odlukom o utvrđenju očinstva, pa se, suprotno navodima tužbe i prilozima u vidu čestitki ili pisama potpisanima riječju "tata", dakle privatnim ispravama, očinstvo ne može dokazivati niti utvrđivati, te su takve privatne isprave potpuno neprihvatljive.

9. Odredbom čl. 60. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj: 103/15, 98/19 i 47/20 – dalje: ObZ), propisano je da se očinstvo može utvrditi: 1. presumpcijom bračnog očinstva, 2. priznanjem ili 3. sudskom odlukom, dok je odredbom čl. 71. točke 1. u vezi odredbe čl. 383. st. 1. ovog Zakona propisano da tužbu radi utvrđivanja očinstva može podnijeti dijete do navršene dvadeset i pete godine života.

9.1.U konkretnom slučaju dakle nema dokaza da bi tužiteljica podnijela takvu tužbu ili ishodila sudsku odluku kojom je utvrđeno očinstvo pok. UN, u odnosu na tužiteljicu, pa u tom smislu nema niti sudske a niti javne isprave o ovoj činjenici.

9.2. Činjenica očinstva je prethodno pitanje u smislu odredbe čl. 12. st.1.ZPP- a, a to pitanje sud u ovom parničnom postupku nije ovlašten sam rješavati niti se ova parnica može pretvoriti u parnicu radi utvrđivanja očinstva posebice jer su svi rokovi za utvrđivanje očinstva prošli.

9.3. Dakle, tužiteljica tijekom postupka nije ničim dokazala da je ona izvanbračna kćer ostavitelja stoga tužiteljica nema aktivnu legitimaciju za vođenje ovog postupka, odnosno nije zakonski nasljednik u smislu odredbe čl. 4. st. 1., čl. 8. st. 1., čl. 9. st. 1. i čl. 21. ZN-a, pa je nesporno da su predmetna rješenja o nasljeđivanju, u potpunosti zakonita jer tužiteljica nije bila niti trebala biti stranka u ostavinskom postupku iza pok. UN, u smislu odredbe čl. 232. st. 3. i 4. ZN-a.

10. U pogledu ništetnosti ugovora o dosmrtnom uzdržavanju između tužene i pok. GN od 24. srpnja 2000. u kojem je davateljica uzdržavanja odnosno tužena pružala brigu o majci do njezine smrti, a zauzvrat joj majka kao primatelj uzdržavanja još za života dala u vlasništvo ½ dijela nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] valja reći da tužiteljica nije pružila ni vjerojatnost, a kamoli dokaz, da bi ovaj ugovor bio ništetan, u smislu odredbe čl. 322.st. 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine 35/2005, dalje u tekstu: ZOO-a) koji propisuje da je Ugovor koji je protivan Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima ili moralu društva ništetan, osim ako cilj povrijeđenog pravila ne upućuje na neku drugu pravnu posljedicu ili ako zakon u određenom slučaju ne propisuje što drugo. Dakle, nema nikakvih elemenata za utvrđenje ništavim ovog dvostrano obveznog pravnog posla posebice jer ugovor konzumiran u cijelosti. U svakom slučaju tužiteljica ne navodi da bi ona na bilo koji način vodila brigu o majci PN sve do njezine smrti.

10.1. Stoga nema osnova po kojemu bi tužiteljici imala pripasti novčana vrijednost od 30.000,00 EUR na ime njezinog nasljednog dijela s osnova vrijednosti nekretnine koja je bila predmetom ugovora o dosmrtnom uzdržavanju.

11. Iz iskaza tužene proizlazi da je tužiteljica njena sestra po majci, da je tužiteljica rođena 1949., da ju je majka po rođenju ostavila u Slavoniji kod nekih ljudi. Pokojna PN udala se ŠN 1960., a tužena nije znala da ima sestru po majci sve dok nije navršila 18 ili 19 godina. Ne zna iz kojeg razloga tužiteljica smatra da bi joj otac tužene UN, bio otac, a izjavu tužene sud ocjenjuje kao istinitu jer je u skladu s činjenicom da tužiteljica nema valjanog dokaza o očinstvu.

13.Slijedom svega navedenog (tako i Županijski sud u Puli broj Gž 595/23 od 8.5.2023.), valjalo je tužbeni zahtjev u cijelosti odbiti, te odlučiti kao u izreci presude, točka I.

14.Obzirom da je tužiteljica u cijelosti izgubila parnicu, temeljem odredbe čl. 154. st. 1. u svezi s čl. 155. st. 1. ZPP-a prihvaćen je zahtjev tuženika za naknadom troška parničnog postupka, a koji trošak se odnosi na sastav odgovora na tužbu iznos od 1.000,00 EUR (Tbr. 8. t. 1. OT), pristup ročištu 12.06.2024. te 30.1.2025. za svako iznos od 1.000,00 eura (Tbr. 9. t. 1. OT), sve uvećano za PDV od 25% u iznosu od 750,00 EUR, odnosno ukupno 3.750,00 EUR, pa je temeljem Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj. 142/2012, 103/2014, 118/2014, 107/2015, 37/22 dalje u tekstu: OT) te vrijednosti predmeta spora odlučeno kao u izreci presude, točka II.

14.1. Odluka o kamati na trošak parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 27.a. Ovršnog zakona i čl. 29.st.1. i 2. ZOO-a a teče od dana donošenja prvostupanjske odluke do isplate.

15.Tužitelj je podneskom od 27. listopada 2023. potpuno preinačio tužbeni zahtjev te umjesto ništavosti, zatražio deklaratorni preambul da je tužiteljica "zatajena u ostavinskom postupku iza svog oca", potom da joj pripada 1/3 suvlasničkih dijelova na cjelokupnoj imovini koja je bila predmetom ostavinskog postupka. Navedenoj preinaci tuženik se protivio, pa kako ista preinaka nije svrsishodna, jer i za preinačenu tužbu nedostaje aktivna legitimacija, to sud preinaku nije dopustio temeljem odredbe čl. 190. st. 1. i 3. ZPP-a, te je odlučeno kao u izreci rješenja.

U Samoboru, 7. ožujka 2025.

Sudac:

Mirela Crnjak

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u 3 primjerka, u roku 15 dana od dana primitka prijepisa ove presude.