Republika Hrvatska

Županijski sud u Karlovcu

Karlovac

Gž-254/2024-3

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Karlovcu po sucu Vesni Britvec u izvanparničnom predmetu predlagatelja BP iz [adresa], zastupanog po punomoćnici Sanji Godek-Glavina, odvjetnici iz Koprivnice, protiv protustranke ČP iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Krunoslavu Vuljaku, odvjetniku iz Koprivnice, radi uređenja međe, odlučujući o žalbi protustranke izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Koprivnici od 2. veljače 2024., broj R1- 39/2020-37, 7. ožujka 2025.,

r i j e š i o  j e

I Prihvaća se žalba protustranke te se rješenje Općinskog suda u Koprivnici od 2. veljače 2024., broj R1-39/2020-37, ukida i predmet se vraća tom sudu na ponovni postupak.

II O troškovima žalbe protustranke odlučit će se konačnom odlukom.

Obrazloženje

1. Rješenjem Općinskog suda u Koprivnici od 2. veljače 2024., broj R1-39/2020- 37, točkom I izreke, uređuje se međa između nekretnine predlagatelja BP, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], i VP, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čkbr. [katastarska čestica] svaki u ½ dijela i nekretnine protustranke ČP, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čkbr. [katastarska čestica] od točke A pravolinijski u pravcu istok-zapad do točke D, zatim od točke E do F koje točke su označene crvenim kolcima prema zadnjem mirnom posjedu i pravičnoj ocjeni, time da je točka F označna na betonu s ulične strane crvenim sprejem.

Točkom II izreke navedenog rješenja stranke se upozoravaju na posljedice micanja istih, a stranke se upozoravaju da od danas posjeduju nekretninu na način kako je uređena međa, a točkom III izreke prvostupanjskog rješenja nalaže se protustranci DP da predlagateljima BP i VP troškove izvanparničnog postupka u iznosu od 497,71 EUR u roku od 15 dana.

2. Protiv navedenog rješenja žalbu je pravovremeno izjavila protustranka zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23.

– u daljnjem tekstu ZPP), zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primijene materijalnog prava. U bitnome navodi da svjedoci nisu saslušani na očevidima, da iako je nesporan posljednji mirni posjed protustranke koji je i prema međi katastarskog operata posjed protustranke, i koji u svojim iskazima danim u sudnici potvrđuju i saslušani svjedoci, i to cijelom dužinom međe, sud nije uredio među prema posljednjem mirnom posjedu, te upućuje na odredbu članka 103. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12. i 152/14. – dalje ZV). Protustranka predlaže žalbu prihvatiti, pobijano rješenje preinačiti u skladu s skicom mjerničkog vještaka od 16.3.2021., odnosno prema katastarskom planu, kao i da svaka strana snosi svoje troškove postupak budući ovaj postupka uređenja međe nije bio potreban.

3. U odgovoru na žalbu predlagatelj osporava žalbene navode protustranke, te iz odgovora na žalbu proizlazi da problematizira međa između nekretnina stranaka vezano za otjecanje vode sa krova zgrada predlagatelja, podizanje dvorišne ograde protustranke tik uz ogradu predlagatelja, uništenje živice u vrtu, oštećenje salonitne krovne ploče na kući predlagatelja, te navodi da je ovako uređena međa uređena na štetu predlagatelja, ali predlaže žalbu protustranke odbiti.

4. Žalba protustranke je osnovana.

5. Ispitujući pobijano rješenje po službenoj dužnosti a povodom žalbe protustranke, ovaj drugostupanjski sud je utvrdio da je prvostupanjsko rješenje doneseno uz počinjenje bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, a na koju u žalbi upućuje i predlagatelj, da je pogrešno i nepotpunu utvrđeno činjenično stanje pa za sada nije moguće ispitati pravilnost primijene materijalnog prava.

6. Predmet ovog izvanparničnog postupka je uređenje međe između k. č. [katastarska čestica] vlasništvo predlagteljica i njegove supruge, svakog u 1/ 2 dijela upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i kčbr [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] vlasništvo protustranke.

7. Međom se označava do kuda u prostoru seže vlasnikova pravna vlast glede nekretnine. Međa je također i linija, odnosno crta, granica, zamišljeni pravac koji razdvaja dvije susjedne nekretnine. U geodetskom smislu međa predstavlja crtu na katastarskom planu koja razdvaja dvije katastarske čestice.

Međe odnosno granice katastarskih čestica označavaju se međašnim znacima. Kao međašni znaci najčešće se pojavljuju razni zidovi, ograde, živice, ali i različite druge stvari koje mogu poslužiti svrsi razgraničenja dviju nekretnina.

8. Prvostupanjski sud je prema obrazloženju pobijanog rješenja među između nekretnina stranaka utvrdio djelomično prema posljednjem mirnom posjedu a djelomično prema pravičnosti, odnosno pravičnoj ocjeni suda.

9. Kada sud uređuje među prema posljednjem mirnom posjedu, mora utvrditi tko od stranaka odnosno, susjeda ima u faktičnoj vlasti spornu međašnu površinu, odnosno, do kuda u prostoru seže faktična vlast kojega od susjeda. To pitanje može se utvrđivati primjerice ispravama, svjedocima, vještacima, nacrtima i dr. Posjed koji je relevantan za ovaj način uređenja međe je posljednji miran posjed.

9.1. Pod posjedom se podrazumijeva faktična vlast na stvari, a sukladno odredbama ZV-a, a posjed je stečen kada stjecatelj uspostavi svoju faktičnu vlast na stvari, bilo da ju je osnovao jednostranim činom (originalno ili izvorno stjecanje posjeda), a bilo da mu je preneseno (derivativno ili izvedeno stjecanje posjeda).

10. Iz stanja spisa proizlazi da je prvostupanjski sud održao dva očevida u ovom predmetu a radi utvrđenja međe između nekretnina stranaka (1.3.2021. i 13.10.2023.), a na niti jednom očevidu nije proveden dokaz saslušanjem predloženih svjedoka na okolnost posjeda stranaka spornog dijela dvorišta protustranke.

10.1. O ročištu na mjestu događaja sud će sastaviti zapisnik. Taj zapisnik treba sadržavati sljedeće: rješenje o uređenju međe ili nagodbi stranaka o međi, opis zatečenog stanja na početku očevida, izjave stranaka, njihovi prijedlozi i provedeni dokazi (saslušanje svjedoka), skicu mjesta događaja s opisom i način kako je sudac uredio među.

10.2. Iz stanja spisa proizlazi da sudac nije izradio skicu mjesta, opis koji je dan u zapisniku s očevida nije dostatan da se dobije uvid u stanje na terenu, nije utvrdio do kuda seže faktična vlast koje od stranaka u odnosu na predmetni dio nekretnine, gdje je bio kanal na koji se poziva predlagatelj, a prema vještaku međa se zorno vidi i prema katastarskim mapama međa je prema nekretnini predlagatelja vidljiva, ali s čime se predlagatelj ne slaže, i traži uređenje međe prema katastarskom planu a poslije prema posljednjem mirnom posjedu.

11. Prema posljednjem mirnom stanju posjeda sud će utvrditi među ukoliko do primjene nije došlo utvrđenje međe po jačem pravu.

Za posjednika naime vrijedi predmnjeva prava, ali se ta predmnjeva može i opovrći. U postupku uređenja međa je stoga svakome susjedu pridržano pravo da ostvari svoje jače pravo, bilo u samom izvanparničnom postupku, bilo parničnim putem.

12. Dakle, ukoliko niti jedna stranka ne dokaže svoje jače pravo, a utvrđen je posljednji mirni posjed, sud će utvrditi među prema tom mirnom posjedu.

13. Iako iz katastarskih mapa kao i skice vještaka, proizlazi da međa nije sporna, odnosno da je vidljiva granica razgraničenja između dviju nekretnina, te iako u prijedlogu traži da se međa uredi prema katastarskom planu, predlagatelj se ne slaže s tom međom jer mu voda ulazi u podrum, i traži utvrđenje međe.

14. Prvostupanjski sud ne obrazlaže mirni posjed predlagatelja na dijelu nekretnine protustranke označene slovima A-B-C-D za koji utvrđuje među u korist predlagatelja, kao i odnosu na dio uređene međe označene slovima D-E-F koja je također uređena u korist predlagatelja, te ne proizlazi u kojem dijelu je među utvrdio na temelju mirnog posjeda, a u kojem po načelu pravičnosti.

15. Obzirom pobijana odluka nema razloga o odlučnim činjenicama osnovan je žalbeni razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a i činjenično stanje nije pravilno utvrđeno pa je na temelju članka 380. stavak 1. točka 3. ZPP-a, žalba protustranke prihvaćena, a prvostupanjsko rješenje ukinuto i predmet vraćen na ponovni postupak.

16. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će radi utvrđenja činjeničnog stanja ponoviti očevid radi utvrđenja posljednjeg mirnog posjeda stranaka i na koji način stranke vrše posjed spornog dijela, te će na jedan od predviđenih načina uređenja međa, ukoliko ne može utvrditi posljednji mirni posjed, urediti među između stranaka ukoliko se pokaže da je međa doista sporna, imajući u vidu i nalaz vještaka, te utvrđeni posljednji mirni posjed, kao i u odnosu na pitanje otjecanja oborinskih voda koje predlagatelj problematizira, te postojanje i održavanja kanala za odvod tih voda, a o čemu bi svjedoci na očevidu mogli detaljno iskazivati, ujedno će u ponovljenom postupku odlučiti i o troškovima postupka i o troškovima žalbenog postupka (članak 166. ZPP).

U Karlovcu 7. ožujka 2025.

Sudac

Vesna Britvec