REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

STALNA SLUŽBA U SUPETRU

Posl. broj R1-637/2024-9

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Supetru, po sutkinji tog suda, Antoneli Franulić Pilj, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja ŠG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnicima, odvjetnicima u odvjetničkom društvu Ljubičić-Vrdoljak-Partneri d.o.o. Split, protiv predloženika A.M.V. International d.o.o. iz Supetra, Malešnica b.b., OIB: 57477738540, zastupanog po zakonskoj zastupnici SG, a ova po punomoćniku Deanu Rahanu, odvjetniku u Supetru, radi ispravka međe, dana 7. ožujka 2025. godine

r i j e š i o  j e :

I. Ispravlja se međa između nekretnina označenih kao čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica] u vlasništvu predlagatelja, na način da ista prolazi točkom A koja predstavlja sjeverozapadni ugao stambenog objekta koji se nalazi na čest. zgr. [katastarska čestica], zatim točkom B koja predstavlja presječenu točku sjevernog lica prije spomenutog objekta i zapadnog lica stambenog objekta koji nosi numeraciju čest. zgr. [katastarska čestica], zatim točkom C koja predstavlja jugozapadni ugao stambenog objekta koji nosi numeraciju čest. zgr. [katastarska čestica], te posljednjom točkom D koja predstavlja jugoistočni ugao stambenog objekta prije spomenutog, dok je sporna međašna površina veličine 12 m2 (predstavlja dio čest. zgr. [katastarska čestica]), a što je sve prikazano i naznačeno na skici stalnog sudskog vještaka za geodeziju Petra Garmaza iz prosinca 2024. godine (dalje; skica) i koja skica čini sastavni dio ovog rješenja.

II. Nakon što je sud u postupku uređenja međa obnovio i ispravio među svatko može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa, no susjed koji je sudjelovao u postupku uređenja međa ne može to zahtijevati nakon proteka roka od šest mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u postupku uređenja međa. Stranke u ovom roku mogu dokazivati pravo vlasništva na spornim dijelovima nekretnina prema uređenoj međi.

III. Odbija se prijedlog za uređenje međe u dijelu koji se odnosi na nekretnine označene kao čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica] sve KO [katastarska općina] u vlasništvu predlagatelja.

Obrazloženje

1. Dana 02. studenog 2021. godine, u ovaj sud, zaprimljen je prijedlog radi uređenja međe, (koji prijedlog je uređen na zapisniku od dana 23. svibnja 2022. godine) između nekretnina označenih kao čest. zgr. [katastarska čestica], čest. zgr. [katastarska čestica], čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica] u vlasništvu predlagatelja, te nekretnina označenih kao čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica] sve KO [katastarska općina] u vlasništvu predloženika.

2. Tijekom postupka sud je izveo dokaz pregledom izvadaka iz zemljišne knjige za predmetne nekretnine, te je izveden dokaz očevidima na licu mjesta i vještačenjem po stalnom sudskom vještaku za geodeziju Petru Garmazu.

3. Odredbom članka 103. stavkom 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00 i 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 12/14, 81/15 i 94/17 dalje – ZVDSP) propisano je da ako su međašni znakovi između dvije nekretnine zbog bilo kakvih okolnosti toliko oštećeni da bi se moglo dogoditi da se međe neće moći raspoznati, ili ako se međe više ne raspoznaju, ili su sporne, onda svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku (postupku uređenja međa) obnovi ili ispravi među, stavkom 2. istog članka, propisano je da će sud među obnoviti ili ispraviti prema katastarskom nacrtu, ako je to moguće i ako na to stranke pristaju, stavkom 3. istog članka, propisano je da ako ne bi bio u stanju postupiti prema odredbi stavka 2. ovoga članka, sud će među obnoviti ili ispraviti prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju, a ne bude li postignut sporazum, prema posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije li ga utvrditi - prema pravičnoj ocjeni, stavkom 4. istog članka, propisano je da istodobno s donošenjem odluke iz stavka 2. ili 3. ovoga članka, sud će na licu mjesta označiti među međašnim znakovima.

4. Dakle, citirani propis određuje više mogućih načina uređenja međe pri čemu je točno propisan i njihov redoslijed kojeg se sud dužan držati jer je svaki slijedeći način uređenja međe izričito propisan tek kao podredni onom prethodnom načinu.

5. Rješenjem ovog suda, točkom II. izreke, od dana 06. listopada 2022. godine odbijen je prijedlog za uređenje međe u odnosu na nekretninu označenu kao čest. zgr. [katastarska čestica] KO [katastarska općina], u kojem dijelu je prvostupanjsko rješenje potvrđeno rješenjem Županijskog suda u Sisku pod poslovnim brojem Gž-968/22 od dana 18. rujna 2024. godine.

6. Nadalje, istim rješenjem Županijskog suda u Sisku ukinuto je prvostupanjsko rješenje u točki I. izreke kojim je uređena međa između predmetnih nekretnina, te je u tom dijelu predmet vraćen na ponovni postupak, uz obrazloženje da prvostupanjski sud nije pozvao stranke da pokažu kuda po njihovom mišljenju ide pravac međe između njihovih nekretnina pa nije utvrdio ni što je sporan dio nekretnina i površinu istog, kao i da spisu prileži nalaz i mišljenje vještaka sa skicom lica mjesta i fotografijama lica mjesta na kojima da su vidljive crvene oznake napravljene sprejem, a koje oznake da navodno predstavljaju uređene točke međe, ali da na fotografijama vještak nije te crvene oznake označio i slovima uređene međe, kako bi se mogao utvrditi njihov položaj na skici lica mjesta, nadalje se navodi da sud nije na očevidu, odnosno na licu mjesta donio rješenje o uređenju međe već je rješenje o uređenju među donio naknadno, odnosno po zaprimanju nalaza i mišljenja vještaka. Također, drugostupanjski sud navodi kako je prvostupanjski sud pogrešno u rješenju o uređenju međe naveo da skica čini sastavni dio rješenja, a da (po tvrdnji drugostupanjskog suda) skica vještaka ne može biti sastavni dio rješenja.

7. U odnosu na zaključak drugostupanjskog suda iz ukidne odluke da prvostupanjski sud nije pozvao stranke da pokažu kuda po njihovom mišljenju ide pravac međe između njihovih nekretnina, za navesti je kako je ovaj sud upravo postupao po zakonskim odredbama o uređenju međe po kojima je određeno više mogućih načina uređenja međe pri čemu je točno propisan i njihov redoslijed kojeg se sud dužan držati jer je svaki slijedeći način uređenja međe izričito propisan tek kao podredni onom prethodnom načinu, u skladu sa čime je po nalogu suda mjernik na terenu strankama pokazao i označio točkama i slovima ( a što je nedvojbeno vidljivo na fotografijama lista 51 i 52 spisa) među prema katastarskom planu, te su stranke na upit sutkinje navele kako su suglasne da je upravo pokazano međa na terenu, te je izričito na zapisniku navedeno kako stranke nemaju primjedbi, iz čega proizlazi kako su stranke postigle sporazum da se međa uredi upravo prema katastarskom stanju, te navedeno niti u jednom trenutku nije bilo upitno na licu mjesta, što nedvojbeno potvrđuje zapisnik sa očevida na licu mjesta.

8. Dakle, kako iz zapisnika s očevida održanog 23. svibnja 2002 proizlazi da su stranke izrazile svoje slaganje da se međa odredi prema katastarskom stanju, to suprotno primjedbama iz ukidne odluke, prvostupanjski sud nije niti mogao niti trebao utvrđivati sporni dio nekretnina i površinu istog u okolnostima kada isti uopće ne postoji (već je predlagatelj učinio spornom tek u žalbi).

9. U svezi navedenog potrebno je i navesti kako je u odluci Županijskog suda u Zagrebu pod poslovnim brojem GŽ-3432/22 od dana 22. travnja 2024. godine izraženo pravno shvaćanje da u okolnostima kada žalitelji prilikom očevida nisu prigovorili da je vještak u bilo kojem dijelu među, pogrešno označio, a bili su prisutni kada je to vještak učinio te su mogli i imali pravo tražiti razjašnjenja i izmjene, to tako označenu među prema kojoj ju je sud i uredio ne mogu s uspjehom dovoditi u pitanje niti žalbom.

10. Također, u odnosu na primjedbu Višeg suda, kako je prvostupanjski sud pogrešno u rješenju o uređenju međe naveo da skica čini sastavni dio rješenja, a da skica vještaka ne može biti sastavni dio rješenja, za navesti je kako je skicom precizirana međa i u suprotnom bi samo rješenje o uređenju međe bilo neprovedivo, te ne bi bilo jasno na koji način je međa označena.

11. Međutim, sukladno uputi Višeg suda proveden je novi očevid na licu mjesta te je vještačenjem po vještaku geodetske struke Petru Garmazu ponovno izvršena identifikacija nekretnina označenih kao čest. zgr. [katastarska čestica], čest. zgr. [katastarska čestica], čest. zgr. [katastarska čestica], čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica] sve KO [katastarska općina], te je nakon ponovne izmjere na terenu strankama ponovno pokazano da se međa prema katastarskom planu i to međa između čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica] pruža zidom stambenog objekta koji se nalazi na čest. zgr. [katastarska čestica], a koji se zid pruža u smjeru istok zapad te je prepoznatljiv na terenu po obodnom limu koji se nalazi na njegovom vrhu. Međa po katastru između čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica] bi se pružala zapadnim licem stambenog objekta koji predstavlja čest. zgr. [katastarska čestica] (prepoznatljiv po bijelom prozoru na prvoj etaži tog objekta), te južnim licem tog objekta (prepoznatljivog po pet klima uređaja na tom licu i prozorima zelene i bijele boje.

12. Na upit sutkinje punomoćnicima stranka i predlagatelju jesu li suglasni da se međa uredi prema katastarskom stanju, punomoćnik predloženika je naveo kako je suglasan, dok je punomoćnik predlagatelja naveo kako nije suglasan (iako je na predhodnom očevidu kada mu je pokazana identična međa prema katastarskom stanju bio suglasan, ali se u žalbi predomislio).

13. Također, na upit sutkinje strankama, postoji li između njih sporazum o načinu uređenja međe, isti su se izjasnili kako se ne mogu sporazumjeti već traže od suda da uredi među.

14. Nakon toga, sud je temeljem navoda prisutnih i neposrednog uvida u faktično stanje na terenu pokušao utvrditi postoji li posljednji mirni posjed, pa je tako punomoćnik predlagatelja pokazao, a vještak identificirao da bi međa prema pokazanom prolazila od jugozapadnog dijela stepenica prema jugu u dužini cca 4 metra, te potom prema istoku u dužini cca 1,5 metra, uz obrazloženje da je međa uvijek tim pravcem išla, obzirom da su stepenice služile predlagatelju da može pristupiti u apartman u svom vlasništvu, te je na zahtjev sutkinje obrazložio da mu to ipak nije ulaz u apartman, obzirom da je ulaz u apartman sa javnog puta, a ovo bi bio pristup na terasu apartmana s time da pristup na terasu ima i iz samog apartmana. Punomoćnik predloženika je osporio ovakve navode predlagatelja uz obrazloženje da stepenice služe za pristup na krov (ravna ploča) nekretnine u vlasništvu i posjedu predloženika (čest. zgr. [katastarska čestica]), te da predlagatelj nikada nije bio u posljednjem mirnom posjedu dijela krova nekretnina u vlasništvu predloženika, pa se u cijelosti usprotivio da bi međa trebala ići prema pokazanom (od strane predlagatelja) dijelu krova nekretnine u vlasništvu predloženika, iz kojih navoda bi proizlazilo da na licu mjesta nema mirnog posjeda, već postoji sporna površina od 12 m2 koja predstavlja dio stepeništa i krovište (ravna betonska ploča) objekta predlagatelja.

15. Uzevši u obzir sve okolnosti konkretnog slučaja, valjalo je na licu mjesta ispraviti među prema pravičnoj ocjeni, i to na način da je ista određena spojnicama točaka A,B,C i D, pri čemu točka A predstavlja sjeverozapadni ugao objekta koji nosi oznaku čest. zgr. [katastarska čestica], točka B predstavlja sjecište linije sjeverne fasade prije spomenutog objekta i liniji fasade objekta koji nosi oznaku čest. zgr. [katastarska čestica], točka C predstavlja jugozapadni ugao objekta koji nosi oznaku čest. zgr. [katastarska čestica], točka D predstavlja jugoistočni ugao objekta koji nosi oznaku čest. zgr. [katastarska čestica]. Sukladno traženju Višeg suda utvrđene su udaljenost između prije spomenutih točaka, i to udaljenost A-B je 9,50 m, udaljenost B-C je 4,12 m i udaljenost C-D je 7,35 m. Također sukladno traženju drugostupanjskog suda vještak se po nalogu suda očitovao da je predmetni dio stepenica položen u krajnjem južnom dijelu na čest. zgr. [katastarska čestica], a u većem sjevernom dijelu na čest. zgr. [katastarska čestica] ( u odnosu na koji dio se ne uređuje međa).

16. Ovaj sud smatra kako se prema pravičnoj ocjeni međa treba protezati onako kako je to naznačeno u izreci rješenja na način da se pruža zidom stambenog objekta, a ne da obuhvaća stepenište i dio krova nekretnine u vlasništvu predloženika (čest. zgr. [katastarska čestica]) i to iz razloga što je svrha stepeništa da se istima pristupa na krov predloženika, a ne na terasu (balkon) predlagatelja koja ima pristup iz apartmana čiji je sastavni dio, jer je u potpunosti nelogično, bespotrebno, neživotno i nepravično da predlagatelj balkonu apartmana pristupa preko krova predloženika u okolnostima kada apartman ima pristup sa javnoga puta i iz istog se izlazi na balkon, dok su predmetne stepenice isključivi pristup predložniku na krov (ravna ploča) objekta u njegovu vlasništvu i posjedu, na kojem se, uzgred rečeno, odvijao očevid na licu mjesta te su sudska komisija i stranke pristupile upravo tim stepenicama.

17. Za navesti je da ZVDSP ne daje nikakva pravila koja bi upućivala kako da sud uredi među po pravičnoj ocjeni i što čini pravičnu ocjenu suda, već se u tom slučaju sud mora rukovoditi stanjem na terenu i prema okolnosti slučaja kao među uzeti neku prirodnu granicu ili će ocijeniti da je oportuno da se međa uredi na neki drugi način (npr. da slijedi konfiguraciju terena i dr.)

18. Slijedom navedenog, sukladno pravičnoj ocjeni, sud je istodobno s donošenjem odluke o uređenju međe, na licu mjesta označio među između nekretnina označenih kao čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica] u vlasništvu predlagatelja, na način da ista prolazi točkom A koja predstavlja sjeverozapadni ugao stambenog objekta koji se nalazi na čest. zgr. [katastarska čestica], zatim točkom B koja predstavlja presječenu točku sjevernog lica prije spomenutog objekta i zapadnog lica stambenog objekta koji nosi numeraciju čest. zgr. [katastarska čestica], zatim točkom C koja predstavlja jugozapadni ugao stambenog objekta koji nosi numeraciju čest. zgr. [katastarska čestica], te posljednjom točkom D koja predstavlja jugoistočni ugao stambenog objekta prije spomenutog, a što je sve označeno na licu mjesta točkama i slovima (vidljivo na fotografija lista 93-96 spisa) i što je prikazano i naznačeno na skici stalnog sudskog vještaka za geodeziju Petra Garmaza, u kojoj je također naznačena sporna međašna površina od 12 m2 (list 97 spisa).

19. Nadalje, obzirom na činjenicu da se međa uređuje između susjednih nekretnina, odnosno nekretnina koje se nalaze jedna uz drugu, a što nije slučaj u dijelu predmetnog prijedloga koji se odnosi na nekretnine označene kao čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica], u vlasništvu predlagatelja, obzirom da iste ne graniče sa nekretninom označenom kao čest. zgr. [katastarska čestica] sve KO [katastarska općina] u vlasništvu predloženika, u odnosu na koju nekretninu se uređuje međa, to je valjalo riješiti kao u točki III. izreke rješenja.

U Supetru, dana 7. ožujka 2025.

S U T K I N J A:

Antonela Franulić Pilj

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku 15 dana od dana primitka istog. Žalba se predaje za Županijski sud, putem ovog suda, u 4 primjerka.

DNA:

- pun. predlagatelja ŠGCJ, odvj. u Odvj. dr. u

Splitu – uz vještvo

- pun. predloženika Dean Rahan, odvjetnik u Supetru – uz vještvo